6.3.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 67/96

1.1

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) već je podržao brzu provedbu potpune (1) elektroničke javne nabave (2) te ponovo izražava svoju podršku sveobuhvatnom širenju te prakse koja će omogućiti optimizaciju resursa.

1.2

Potpuno elektronička javna nabava trebala bi se sagledati kao prilika za osuvremenjivanje javne uprave koja će postati učinkovitija zahvaljujući većoj disciplini i transparentnosti koju ta praksa osigurava.

1.3

Ona također poduzećima, naročito malim i srednjim poduzećima (MSP), pruža priliku jer im olakšava pristup novim mogućnostima na otvorenijem i transparentnijem tržištu.

1.4

Međutim, EGSO izražava zabrinutost zbog do sada slabih postignutih rezultata koji, čini se, ugrožavaju ostvarenje početnog cilja: potpunog prijelaza na elektroničku javnu nabavu do 2016. godine.

1.5

Zabrinjava slaba angažiranost država članica, koje se još uvijek opiru usvajanju te prakse za koju se zna da je od koristi i javnoj upravi i gospodarskim čimbenicima. Komisija će stoga trebati nastaviti promicati korištenje elektroničke javne nabave u svim fazama, bilo provođenjem sustava potpune elektroničke javne nabave u svojim postupcima ili donošenjem zakona i širenjem dobrih praksi. Odbor stoga pozdravlja to što je Komisija državama članicama koje su za to bile zainteresirane stavila na raspolaganje svoja rješenja za elektroničku javnu nabavu.

1.6

Područje javne nabave je segmentirano: u njemu istovremeno postoje brojna rješenja i platforme koje većinom nisu bile osmišljene s interoperabilnošću na umu. Nedostatak strateških smjernica, pa i volje država članica da provedu zajednička rješenja za univerzalni pristup, nacionalnim i prekograničnim gospodarskim čimbenicima otežava pristup i time ugrožava slobodnu konkurenciju. Na Komisiji je da odigra svoju ulogu organa standardizacije te uskladiti tehničke zahtjeve na temelju već obavljenog posla posebice podržanog u okviru projekta Sveeuropske javne nabave na mreži (Pan-European Public Procurement Online, PEPPOL) koji ima široku podršku. Usklađivanje predstavlja ključni korak ka demokratizaciji tržišta koje bi trebalo biti transparentno i pristupačno u smislu stroge raspodjele javnih sredstava.

1.7

EGSO također smatra da bi predložena rješenja trebala biti svima dostupna, nadići jezične granice i osigurati pristup osobama s invaliditetom. Istovremeno, važno je održati niske troškove kreiranja ili prilagođavanja postojećih platformi te njihovog održavanja. Standardizacija je stoga od vitalne važnosti.

1.8

Pristup tržištu javne nabave još je uvijek problematičan za mala i srednja poduzeća koja niti su dovoljno velika niti imaju dovoljne ljudske potencijale i financijska sredstva. EGSO ponavlja svoj stav da europsko zakonodavstvo na području javne nabave treba pomoći MSP-ima da prikupe dovoljno kapitala i iskustva, naročito stvaranjem konzorcija ili privremenih zajedničkih poduzeća (3).

1.9

Predložena direktiva o kojoj se trenutno raspravlja i koja se odnosi na elektroničko fakturiranje u javnoj nabavi, predstavlja važan korak u ostvarenju potpune elektroničke javne nabave. Standardizacija informacija sadržanih u fakturi omogućit će interoperabilnost i time biti od velike koristi. Ipak, EGSO smatra da je, usprkos koristima koje će iz tog sustava proizaći, vrijeme predviđeno za njegovo usvajanje i širenje predugačko. U doba stalnog tehnološkog razvoja, standardizacija je nužna i poželjna, inače će rješenja biti zastarjela.

1.10

Treba pozdraviti Komisijin Instrument za povezivanje Europe kojim se financira razvoj infrastrukture elektroničke nabave u cijeloj Europi. Međutim, taj je instrument doveden u pitanje zbog drastičnog smanjenja sredstava koje mu dodjeljuje Vijeće. EGSO izražava žaljenje zbog tog smanjenja sredstava koje će jako utjecati na projekte od zajedničkog interesa koje promiče Komisija, naročito što se tiče podrške razvoju i provedbi elektroničke javne nabave.

1.11

EGSO naglašava da je, kao kod svake inicijative koja donosi promjenu, obuka ljudi od ključne važnosti. Isto tako treba pozdraviti mogućnost financiranja programa obuke iz strukturnih fondova za razdoblje 2014. – 2020. Međutim, ne smije se zaboraviti obrazovanje u javnom sektoru gdje je od ključne važnosti razvijanje novih tehničkih sposobnosti i podizanje svijesti o novim radnim metodama bez papira (dematerijaliziranim radnim metodama).

1.12

EGSO ovom prilikom od Vijeća traži da države članice pozove da u praksi provedu ideje predstavljene u dokumentima koje su na tu temu izdali Komisija i savjetodavna tijela, kako bi se pojačao učinak već poduzetih koraka.

2.1

Komunikacija ocjenjuje provedbu potpune elektroničke javne nabave i pokazuje napredak postignut pri izvođenju mjera iz komunikacije "Strategija elektroničke javne nabave" (4).

2.2

Reforma postupka javne nabave, digitalizacija javne uprave, manje administrativno opterećenje i veća transparentnost također predstavljaju čimbenike gospodarskog rasta, a modernizacija javne uprave jedan je od pet prioriteta koje je Komisija navela u svom godišnjem pregledu rasta 2012., a potom i 2013. Prema podacima iz 2011. godine, javna potrošnja na dobra, usluge i radove predstavlja 19 % BDP-a Europske unije. To pokazuje koliko je važno javnu nabavu reformirati tako da se omogući smanjenje javne potrošnje i time oslobode velika sredstva koja se mogu uložiti u poticanje rasta.

2.3

Reforma postupka elektroničke nabave i uvođenje modela potpune elektroničke javne nabave istovremeno predstavlja priliku za uvođenje inovacija u model organizacije javne administracije kako bi se ojačala transparentnost i disciplina i time doprinijelo ostvarenju ciljeva održivog rasta iz strategije Europa 2020.

2.4

Danas većina MSP-a ima pristup internetu: 2012. godine ga samo 4.6 % MSP-a nije imalo (5). Iako je većina MSP-a opremljena za potpunu elektroničku javnu nabavu i iako je poduzeća u zemljama u kojima je ustaljena smatraju pozitivnim iskustvom, posebnu pažnju treba posvetiti promicanju i uspostavi jeftinih i jednostavnih usluga elektroničkog fakturiranja i elektroničke javne nabave.

2.5

Usprkos sveprisutnoj upotrebi interneta, elektronička javna nabava još je uvijek u početnom stadiju, a Komisija je predložila da je do sredine 2016. godine učini obaveznom. Na primjer, korištenje elektroničkog načina podnošenja ponuda još uvijek je na vrlo niskoj razini (procjenjuje se na 10 %) i u većini država članica neobavezno, s izuzetkom Portugala gdje je obavezno iznad određenog praga. Iako neki već koriste elektroničko fakturiranje iznad određenog praga, prema procjenama tek 12 % poduzeća upotrebljava elektroničko slanje i primanje faktura u svom poslovanju s javnim vlastima.

2.6

Elektroničku javnu nabavu treba standardizirati, elektroničko fakturiranje u javnoj nabavi učiniti pravilom, a ne iznimkom, a države članice potaći da utvrde nacionalne strategije za provedbu elektroničke javne nabave i elektroničkog fakturiranja te da razmijene najbolje prakse.

3.1

Odbor ponavlja važnost revizije zakonodavnog okvira javne nabave kojom će se omogućiti dematerijalizacija tog postupka i omogućiti postupna provedba obavezne elektroničke javne nabave. Međutim, konstatira da je dosada postignut napredak imao neželjene posljedice što su pokazali i rezultati upotrebe elektroničke javne nabave.

3.2

Tržišta javne elektroničke nabave sve je segmentiranije jer su države članice elektroničku nabavu odlučile provoditi samostalno, što je dovelo do različitih rješenja i platformi koje, zbog nepostojanja strateške vizije, ne omogućavaju interoperabilnost neophodnu za univerzalni pristup. Iako je na lokalnoj razini zabilježen porast sudionika u natječajima, što je znak poboljšanog pristupa tržištu, isto se ne može reći za prekogranične natječaje u kojima MSP-ovi imaju poteškoća s pristupom natječaju ne samo iz tehničkih, već i gospodarskih razloga. Prekograničnim natječajima mogu pristupiti samo MSP-ovi okupljeni u konzorcije, što je rješenje koje se može, i treba ga, predstaviti i potaknuti na nacionalnoj razini.

3.3

EGSO smatra da je pitanje interoperabilnosti od ključne važnosti, poziva da se u tom smjeru poduzmu odlučniji koraci, podržava rad obavljen na području standardizacije i smatra da bi trebalo iskoristiti iskustvo država u kojima je taj sustav razvijeniji.

3.4

Potpuno elektronički sustavi javne nabave predstavljaju važan instrument uvođenja višeg stupnja discipline i transparentnosti u sektor koji bi, budući da nas se svih tiče, trebao poslužiti kao primjer poštenja i pouzdanosti.

3.5

Od njega bismo mogli imati sljedeće koristi:

3.6

Njegove potencijalne slabosti uključuju:

4.1

Predložena direktiva o elektroničkom fakturiranju u javnoj nabavi o kojoj se trenutno raspravlja uspostavlja europski standard elektroničkog fakturiranja. To je dobrodošao korak na putu prema uspostavi potpune elektroničke javne nabave iako su izdavanje i razmjena elektroničkih faktura tek u početnoj fazi. Standardizacija informacija sadržanih u fakturama olakšat će željenu prekograničnu interoperabilnost. Odbor, međutim, smatra da su predviđeni rokovi predugački i ne potiču brzo širenje elektroničkog fakturiranja u javnoj nabavi, što će imati efekt domina na drugim tržištima.

4.2

Prijedlogu nedostaje ambicije utoliko što propisuje samo to da javna tijela ne smiju odbiti primitak dokumenata sastavljenih u skladu s europskim standardima.

4.3

Imajući na umu velika ulaganja u infrastrukturu država članica, standardizaciju bi bilo poželjno hitno provesti kako bi se iskoristila već uložena sredstva i izbjegla nova ulaganja koja ne zadovoljavaju novi standard.

4.4

Komisija će za provedbu standardizacije zadužiti Europski odbor za normizaciju (CEN). EGSO smatra da bi CEN u svom radu trebao iskoristiti rezultate koje je već postigao u sklopu radionice BII-a, na kojoj su razvijeni "standardizirani interoperabilni profili", i iskustva stečena na projektu PEPPOL tijekom kojeg su definirana interoperabilna rješenja potrebna za povezivanje platformi koje već postoje u državama članicama.

4.5

U sadašnjem kontekstu smanjenih financijskih resursa, Odbor pozdravlja Komisijin plan financiranja i podržavanja razvoja infrastrukture za potpunu elektroničku javnu nabavu pomoću Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) (6). Međutim, s obzirom na okolnosti i smanjenje raspoloživih resursa sa 9.2 milijarde na samo 1 milijardu eura, Odbor preporuča da se tijekom dodjele tih skromnih sredstava ne zaboravi na ulaganje u razvoj mehanizama elektroničke javne nabave.

4.6

Budući da uspjeh provedbe potpune elektroničke javne nabave nije isključiva odgovornost Komisije, države članice bi trebalo podsjetiti na ulogu koju imaju u provođenju tog procesa u praksi. Komisija ne samo da će trebati pružiti primjer vlastitim prelaskom na elektroničku javnu nabavu, već će, djelujući u svojstvu standardizacijskog tijela, državama članicama pomagati širenjem dobrih praksi i poticanjem definiranja nacionalnih strategija za uspostavu univerzalno dostupnog i interoperabilnog sustava javne nabave. Drugi važni element Komisijine uloge sastojat će se u tome da omogući pristup postojećim rješenjima "otvorenog izvora" (open source).

4.7

Komisija je najavila pokretanje studije koja će definirati najuspješnije europske strategije elektroničke javne nabave i elektroničkog fakturiranja kako bi državama članicama pomogla procijeniti vlastite politike. Širenje dobrih praksi važno je i poželjno. Neke su studije već provedene i njihovi rezultati objavljeni, na primjer preporuke skupine stručnjaka za elektroničku nabavu, Zlatna knjiga dobrih praksi u elektroničkoj javnoj nabavi, (iako provedene neovisno jedna od druge, te su studije došle do sličnih zaključaka) i konačno izviješće projekta PEPPOL. Okolnosti svake države se razlikuju i zato im treba pomagati pri definiranju strategija, iako ne nužno objavljivanjem još jedne studije što bi moglo biti kontraproduktivno i beskorisno.

4.8

Odbor pozdravlja predanost Komisije promicanju razvoja i upotrebe elektroničkih potvrda putem virtualnog dosjea poduzeća ostvarenog u sklopu projekta PEPPOL, koji gospodarskim čimbenicima omogućava da potrebne dokumente podnesu bilo kojem naručitelju u Europi koji ih može protumačiti i prihvatiti.

4.9

Također treba podržati namjeru da se na nacionalnoj razini prati potrošnja povezana s javnom nabavom, kao i s njome povezani pokazatelji učinkovitosti. Jedan od primjera je Portugalski portal "Base" (7) koji već omogućava praćenje potrošnje povezane s javnom nabavom i nudi razne statistike.

4.10

Odbor pozdravlja mogućnost da se pomoću strukturnih fondova za razdoblje od 2014. do 2020. osiguraju financijska sredstva za uspostavu programa obuke za poduzeća i insistira na tome da se posebice pomogne MSP-ovima. Međutim, ne treba zanemariti ni obuku pripadnika javnog sektora već razviti programe obuke koji potiču učinkovitu upotrebu novih, dematerijaliziranih i jeftinijih, metoda. Jednako je važna mogućnost financiranja infrastrukture koje ne bi trebalo biti namijenjeno samo javnoj upravi, već i gospodarskim subjektima.

4.11

Kao što je već rečeno, Odbor smatra da je pitanje interoperabilnosti i univerzalnog pristupa od ključne važnosti i pozdravlja to što je Komisija objavila temeljna načela kojih se sustavi elektroničke javne nabave moraju pridržavati. Povrh važnosti koju pridaje lakoći pristupa prekograničnih ponuđača i MSP-a, Odbor insistira da se u obzir uzmu i jezične barijere te poteškoće u pristupu s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom. U tom smislu podsjeća na pravila o nediskriminaciji na temelju invaliditeta iz članka 21. Povelje o temeljnim pravima Europske Unije i Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom koju je ratificirala Europska unija.