(1)

Cilj je unije tržišta kapitala predstavljene u komunikaciji Komisije od 30. rujna 2015. naslovljenoj „Akcijski plan o izgradnji unije tržišta kapitala” razviti tržišta kapitala u Uniji i smanjiti njihovu rascjepkanost duž nacionalnih granica, čime se društvima omogućuje pristup izvorima financiranja koji nisu bankovno kreditiranje i prilagodba njihove strukture financiranja kako sazrijevaju i rastu. Raznovrsnijim financiranjem u obliku duga i vlasničkog kapitala smanjit će se rizici za pojedinačna društva i cjelokupno gospodarstvo te pomoći poduzećima u Uniji, uključujući mala i srednja poduzeća (MSP-ove), da ostvare svoj potencijal rasta. Činjenica je da se unija tržišta kapitala treba ostvariti brže i da ulaganje treba doseći razine koje su potrebne za prioritete politike Unije povezane sa zaštitom okoliša, digitalizacijom i strateškom autonomijom. Napredak u području uvrštenja na burzu neophodan je korak za uniju tržišta kapitala, posebno kratkoročno, ali kao samostalna mjera ne može biti dovoljan.

(2)

Za uniju tržišta kapitala potreban je djelotvoran i učinkovit regulatorni okvir kojim se podupire pristup javnom vlasničkom financiranju za društva, uključujući MSP-ove. Direktivom 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (3) uvedena je nova vrsta mjesta trgovanja, rastuće tržište MSP-ova, kako bi se posebno MSP-ovima olakšao pristup kapitalu. U Direktivi 2014/65/EU izražena je i potreba za praćenjem načina na koji bi se propisima u budućnosti trebalo dodatno poticati i promicati upotrebu rastućih tržišta MSP-ova te pružiti dodatne poticaje MSP-ovima za pristup tržištima kapitala na rastućim tržištima MSP-ova. Takvim se mjerama treba osigurati da rastuća tržišta MSP-ova pružaju sve privlačniju priliku MSP-ovima za prikupljanje sredstava, kao i da MSP-ovi mogu pristupiti drugim tržištima kapitala ako tako odluče.

(3)

Uredbom (EU) 2019/2115 Europskog parlamenta i Vijeća (4) uvedena su razmjerna rasterećenja kako bi se poboljšala upotreba rastućih tržišta MSP-ova i smanjili regulatorni zahtjevi za izdavatelje koji nastoje uvrstiti vrijednosne papire na rastućim tržištima MSP-ova, uz istodobno očuvanje odgovarajuće razine zaštite ulagatelja i integriteta tržišta. Međutim, potrebno je učiniti više kako bi pristup javnim tržištima Unije postao privlačniji i kako bi regulatorni tretman društava bio fleksibilniji i razmjerniji njihovoj veličini. Forum na visokoj razini o uniji tržišta kapitala preporučio je da Komisija ukloni regulatorne prepreke koje društvima onemogućuju pristup javnim tržištima. Tehnička stručna skupina dionika za MSP-ove izradila je detaljne preporuke o tome kako potaknuti pristup javnim tržištima Unije za društva, a posebno MSP-ove.

(4)

Na temelju jedne od Komisijinih inicijativa u okviru strategije oporavka nakon pandemije bolesti COVID-19, odnosno paketa za oporavak tržišta kapitala, u uredbe (EU) 2017/1129 (5) i (EU) 2017/2402 (6) Europskog parlamenta i Vijeća te u direktive 2014/65/EU i 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7) uvedene su ciljane izmjene kako bi se društvima pogođenima gospodarskom krizom uzrokovanom pandemijom olakšali prikupljanje vlasničkog kapitala na javnim tržištima i ulaganja u realno gospodarstvo te omogućila brza dokapitalizacija društva i povećala sposobnost banaka za financiranje oporavka. Međutim, zbog brojnih razloga te su mjere općenito imale samo ograničen učinak.

(5)

Na temelju preporuka tehničke stručne skupine dionika za MSP-ove i nadovezujući se na Uredbu (EU) 2019/2115 i mjere donesene na temelju Uredbe (EU) 2021/337 Europskog parlamenta i Vijeća (8) te u okviru paketa za oporavak tržišta kapitala, Komisija se obvezala predložiti zakonodavnu inicijativu za povećanje privlačnosti pristupa javnim tržištima u Uniji smanjenjem troškova usklađivanja i uklanjanjem znatnih prepreka koje poduzećima, uključujući MSP-ove, onemogućuju pristup javnim tržištima u Uniji. Kako bi se ostvarili njezini ciljevi, područje primjene te zakonodavne inicijative trebalo bi biti široko i obuhvaćati prepreke koje se odnose na pristup poduzeća javnim tržištima, odnosno u fazi prije inicijalne javne ponude, u fazi inicijalne javne ponude i fazi nakon nje. Osobito, pojednostavnjenje i uklanjanje prepreka trebalo bi se usredotočiti na fazu inicijalne javne ponude i fazu nakon nje rješavanjem zahtjeva za objavljivanje koji predstavljaju opterećenje, a koje je potrebno ispuniti kako bi se tražilo uvrštenje za trgovanje na javnim tržištima i koji su utvrđeni u Uredbi (EU) 2017/1129 te rješavanjem zahtjeva za stalno objavljivanje koji predstavljaju opterećenje, a utvrđeni su u Uredbi (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (9).

(6)

Uredbom (EU) 2017/1129 utvrđuju se zahtjevi za sastavljanje, odobrenje i distribuciju prospekta koji se treba objaviti pri javnoj ponudi vrijednosnih papira ili njihovu uvrštavanju za trgovanje na uređenom tržištu koje se nalazi ili posluje u državi članici. Kako bi se povećala privlačnost javnih tržišta u Uniji, potrebno je ukloniti prepreke koje proizlaze iz duljine, složenosti i visokih troškova dokumentacije prospekta u situacijama kada društva, uključujući MSP-ove, prvi put traže pristup javnim tržištima putem inicijalne javne ponude, kao i kada društva pristupaju javnim tržištima za sekundarna izdanja vlasničkih ili nevlasničkih vrijednosnih papira. Iz istog bi razloga trebalo riješiti i trajanje postupka provjere i odobrenja tih prospekata koje provode nadležna tijela te nedostatak konvergencije tih postupaka u cijeloj Uniji.

(7)

Za male javne ponude vrijednosnih papira troškovi izrade prospekta mogli bi biti nerazmjerni u odnosu na ukupnu vrijednost ponude. Uredba (EU) 2017/1129 ne primjenjuje se na javne ponude vrijednosnih papira čija je ukupna vrijednost u Uniji manja od 1 000 000 EUR. Osim toga, s obzirom na različite veličine financijskih tržišta u Uniji, države članice mogu izuzeti javne ponude vrijednosnih papira od obveze objavljivanja prospekta ako je ukupna vrijednost takvih ponuda ispod određenog praga, koji države članice mogu odrediti u iznosu između 1 000 000 EUR i 8 000 000 EUR. Određene države članice iskoristile su tu mogućnost, što je rezultiralo razlikama u pragovima za izuzeće, čime su uzrokovane složenost i nejasnoće za izdavatelje i ulagatelje. Kako bi se smanjila složenost na temelju Uredbe (EU) 2017/1129 i potaknula pravna jasnoća, trebalo bi ukloniti niži prag u iznosu od 1 000 000 EUR ispod kojeg se ta uredba ne primjenjuje.

(8)

Kako bi se smanjila rascjepkanost tržišta i istodobno uzele u obzir različite veličine nacionalnih tržišta kapitala u Uniji, postojeći sustav koji državama članicama omogućuje utvrđivanje različitih pragova za izuzeće u iznosu između 1 000 000 EUR i 8 000 000 EUR trebalo bi zamijeniti sustavom dvostrukog praga. Prag s ukupnom agregiranom vrijednosti u Uniji u iznosu od 12 000 000 EUR po izdavatelju ili ponuditelju, izračunan tijekom razdoblja od 12 mjeseci, trebao bi biti glavni prag, dok bi države članice trebale moći odlučiti primjenjivati prag u iznosu od 5 000 000 EUR. Ispod praga u iznosu od 12 000 000 EUR ili 5 000 000 EUR javne ponude vrijednosnih papira trebale bi biti izuzete od obveze objavljivanja prospekta, pod uvjetom da te ponude nisu obuhvaćene zahtjevima iz sustava putovnice. Međutim, u slučaju takvog izuzeća države članice bi trebale moći, ali ne bi trebale biti obvezne zahtijevati od izdavatelja da objavi dokument koji sadržava informacije iz članka 7. Uredbe (EU) 2017/1129 ili dokument koji sadržava zahtjeve u pogledu informacija na nacionalnoj razini, pod uvjetom da su opseg i razina tih informacija jednaki informacijama iz članka 7. Uredbe (EU) 2017/1129 ili niži od njih. Nijednom odredbom ove Uredbe ne bi se smjelo spriječiti te države članice da na nacionalnoj razini donesu pravila kojima se operatorima multilateralnih trgovinskih platformi (MTP-ovi) omogućuje da odrede sadržaj dokumenta o uvrštenju koji izdavatelj treba predočiti nakon što se njegovi vrijednosni papiri inicijalno uvrste za trgovanje ili u odnosu na načine njegova preispitivanja.

(9)

Prekogranične javne ponude vrijednosnih papira koje su izuzete od obveze objavljivanja prospekta trebale bi podlijegati nacionalnim zahtjevima za objavljivanje koje su utvrdile dotične države članice, ako je primjenjivo. Međutim, izdavatelji, ponuditelji ili osobe koje traže uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu vrijednosnih papira koji ne podliježu obvezi objavljivanja prospekta trebali bi imati koristi od sustava putovnice ako odluče dobrovoljno sastaviti prospekt.

(10)

Uredba (EU) 2017/1129 sadržava nekoliko odredaba koje se odnose na ukupnu vrijednost određenih javnih ponuda vrijednosnih papira, uključujući tekuće javne ponude vrijednosnih papira, koju treba izračunati tijekom razdoblja od 12 mjeseci. Kako bi se izdavateljima, ulagateljima i nadležnim tijelima pružila jasnoća te kako bi se izbjegle razlike u pristupima unutar Unije, potrebno je odrediti kako se ukupna vrijednost tih javnih ponuda vrijednosnih papira treba izračunavati tijekom razdoblja od 12 mjeseci.

(11)

Članak 1. stavak 5. točka (a) Uredbe (EU) 2017/1129 sadržava izuzeće od obveze objavljivanja prospekta za uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu vrijednosnih papira zamjenjivih vrijednosnim papirima koji su već uvršteni za trgovanje na istom uređenom tržištu, pod uvjetom da novouvršteni vrijednosni papiri u razdoblju od 12 mjeseci čine manje od 20 % broja vrijednosnih papira koji su već uvršteni za trgovanje na istom uređenom tržištu i pod uvjetom da to uvrštenje nije kombinirano s javnom ponudom vrijednosnih papira. Kako bi se smanjila složenost i ograničili nepotrebni troškovi i opterećenja, to bi se izuzeće trebalo primjenjivati i na javnu ponudu na temelju članka 1. stavka 4. te uredbe. Iz istih razloga postotni prag kojim se određuje prihvatljivost za izuzeće trebalo bi povećati i u javnoj ponudi i u uvrštenju za trgovanje na uređenom tržištu. Osim toga, izuzećem za javne ponude vrijednosnih papira trebalo bi obuhvatiti javnu ponudu vrijednosnih papira koje treba uvrstiti za trgovanje na uređenom tržištu ili rastućem tržištu MSP-ova i koji su zamjenjivi vrijednosnim papirima koji su već uvršteni za trgovanje na istom uređenom tržištu ili istom rastućem tržištu MSP-ova. S obzirom na to da su prava upisa neodvojivo povezana s izdavanjem novih dionica, tim izuzećem trebalo bi obuhvatiti i pravo upisa za dionice zamjenjive postojećim dionicama. Kako bi se osigurala zaštita ulagatelja, posebno malih ulagatelja, skraćeni dokument s ključnim informacijama za ulagatelje trebao bi biti dostupan javnosti kada se na temelju izuzeća izvrši ponuda zamjenjivih vrijednosnih papira. Dokument bi trebao biti dostupan javnosti i podnesen nadležnom tijelu matične države članice, ali ne podliježe njegovu odobrenju.

(12)

Članak 1. stavak 5. točka (b) Uredbe (EU) 2017/1129 sadržava izuzeće od obveze objavljivanja prospekta za uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu dionica koja proizlazi iz konverzije ili zamjene drugih vrijednosnih papira ili ostvarivanja prava na temelju drugih vrijednosnih papira, pod uvjetom da novouvrštene dionice tijekom razdoblja od 12 mjeseci čine manje od 20 % broja dionica istog roda koje su već uvrštene za trgovanje na istom uređenom tržištu. Taj prag od 20 % trebalo bi uskladiti s pragom za izuzeće vrijednosnih papira zamjenjivih vrijednosnim papirima koji su već uvršteni za trgovanje na istom uređenom tržištu s obzirom na to da je područje primjene tih dvaju izuzeća istovjetno.

(13)

Društva čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu ili na rastućem tržištu MSP-ova moraju ispunjavati zahtjeve za redovito i stalno objavljivanje koji su utvrđeni u Uredbi (EU) br. 596/2014, Direktivi 2004/109/EZ i, za izdavatelje na rastućim tržištima MSP-ova, u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2017/565 (10). U slučajevima kada ta društva izdaju vrijednosne papire zamjenjive vrijednosnim papirima koji su već uvršteni za trgovanje na tim vrstama mjesta trgovanja, trebala bi biti izuzeta od obveze objavljivanja prospekta jer će velik dio obveznog sadržaja prospekta već biti javno dostupan i ulagatelji će moći trgovati na temelju tih informacija. Međutim, takvo izuzeće trebalo bi podlijegati zaštitnim mjerama kako bi se osiguralo da društvo izdavatelj vrijednosnih papira ispunjava zahtjeve za redovito i stalno objavljivanje u skladu sa zakonodavstvom Unije te ne podliježe restrukturiranju ili pokretanju postupka u slučaju nesolventnosti, kako je definirano pravom Unije. Nadalje, kako bi se osigurala zaštita ulagatelja, posebno malih ulagatelja, skraćeni dokument s ključnim informacijama za ulagatelje i dalje bi trebao biti dostupan javnosti. Dokument bi trebao biti podnesen nadležnom tijelu matične države članice, ali ne podliježe njegovu odobrenju. Ako su prava upisa povezana s vrijednosnim papirima obuhvaćenima izuzećem za javnu ponudu ili uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu, izuzeće bi se stoga trebalo primjenjivati i na prava upisa koja predstavljaju povlašteno pravo postojećih dioničara na upis vrijednosnih papira obuhvaćenih izuzećem. Ako zbog područja primjene novog izuzeća druga postojeća izuzeća postanu suvišna, ta druga izuzeća trebalo bi ukloniti.

(14)

Člankom 1. stavkom 4. točkom (j) Uredbe (EU) 2017/1129 kreditne institucije izuzimaju se od obveze objavljivanja prospekta ako je riječ o ponudi ili uvrštenju za trgovanje na uređenom tržištu određenih nevlasničkih vrijednosnih papira koji se izdaju stalno ili opetovano do agregirane vrijednosti od 75 000 000 EUR u razdoblju od 12 mjeseci. Uredbom (EU) 2021/337, u okviru paketa za oporavak tržišta kapitala, taj je prag tijekom ograničenog razdoblja povećan na 150 000 000 EUR kako bi se kreditnim institucijama olakšalo prikupljanje sredstava i pružanje potpore klijentima u realnom gospodarstvu. Kako bi se izdavatelje, uključujući kreditne institucije, i dalje poticalo da prikupljaju sredstva na tržištima kapitala povećani prag uveden Uredbom (EU) 2021/337 trebalo bi zadržati.

(15)

Kako bi se pojednostavnila dokumentacija prospekta i kako bi prospekt postao usklađeniji dokument čime bi se učinio čitljivijim za ulagatelje u cijeloj Uniji, bez obzira na jurisdikciju u kojoj se vrijednosni papiri javno nude ili su uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu, potrebno je uvesti standardizirani oblik prospekta za vlasničke i nevlasničke vrijednosne papire te zahtijevati da se informacije uključene u prospekt objavljuju standardiziranim redoslijedom vodeći pritom računa o tome da se prospekti ne preopterete suvišnim ili gotovo nevažnim informacijama.

(16)

U određenim su slučajevima prospekt ili s njim povezani dokumenti izrazito opsežni i ulagateljima onemogućuju donošenje utemeljene odluke o ulaganju, a za izdavatelje su preskupi zbog inherentnih troškova povezanih s izradom dugih prospekata. Osim toga, duljina prospekata i njihov oblik uvelike se razlikuju u Uniji, što je u suprotnosti s ciljem poticanja konvergencije unutar unije tržišta kapitala. Kako bi prospekti bili čitljiviji, kako bi se smanjili troškovi za izdavatelje povezani s izradom prospekta, kako bi se postigla konvergencija u cijeloj Uniji i kako bi ulagatelji mogli lakše analizirati i pregledavati prospekt, potrebno je utvrditi ograničenje maksimalnog broja stranica. Međutim, takvo ograničenje broja stranica trebalo bi uvesti samo za javne ponude ili uvrštenja za trgovanje na uređenom tržištu dionica. Ograničenje broja stranica ne bi bilo primjereno za vlasničke vrijednosne papire koji nisu dionice ili nevlasnički vrijednosni papiri, koji uključuju širok raspon različitih instrumenata, od kojih su neki složeni. Nadalje, sljedeće bi trebalo isključiti iz ograničenja broja stranica: sažetak, informacije uključene upućivanjem, uključujući univerzalni registracijski dokument koji je odobrilo nadležno tijelo ili koji je podnesen nadležnom tijelu, informacije uključene u univerzalni registracijski dokument koji se upotrebljava kao sastavni dio prospekta i informacije koje treba dostaviti ako izdavatelj ima složenu financijsku povijest ili je preuzeo znatnu financijsku obvezu, ili u slučaju značajne promjene bruto vrijednosti kako je definirana u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2019/980 (11).

(17)

Standardizirani oblik i standardizirani redoslijed informacija koje se trebaju objavljivati u prospektu trebali bi biti utvrđeni u ovoj Uredbi, neovisno o tome je li prospekt ili osnovni prospekt sastavljen kao jedinstveni dokument ili se sastoji od zasebnih dokumenata, osim ako su informacije uključene u univerzalni registracijski dokument. Stoga je u prilozima I., II. i III. Uredbi (EU) 2017/1129 potrebno utvrditi standardizirani redoslijed odjeljaka za informacije koje se objavljuju u prospektu ili, zasebno, u registracijskom dokumentu i obavijesti o vrijednosnim papirima. Ti bi prilozi Komisiji trebali poslužiti kao osnova za izmjenu svih delegiranih akata kojima se nameće standardizirani oblik i redoslijed odjeljaka prospekta, osnovnog prospekta i konačnih uvjeta, uključujući informacije o objavama u tim odjeljcima. Nadalje, potrebno je utvrditi standardizirani redoslijed informacija koje se objavljuju u sažetku prospekta.

(18)

Kako bi se smanjilo opterećenje za izdavatelje koji traže uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu u Uniji i istodobno nude ili privatno plasiraju vrijednosne papire ulagateljima u trećoj zemlji, a koji bi inače imali obvezu sastaviti nekoliko dokumenata, ograničenje broja stranica te standardizirani oblik i redoslijed ne bi se trebali primjenjivati na prospekt koji se odnosi na uvrštenje takvih vrijednosnih papira za trgovanje.

(19)

Kako bi se u cijeloj Uniji postigla konvergencija u pogledu oblika prospekata, od europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) (ESMA), uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća, (12) trebalo bi zahtijevati da izradi nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju predložak i izgled prospekata, uključujući veličinu fonta i zahtjeve u pogledu stila ovisno o vrsti prospekta i vrsti ciljanih ulagatelja. Nadalje, kako bi se ulagateljima pomoglo u snalaženju u prospektu, od ESMA-e bi trebalo zahtijevati da izradi smjernice o razumljivosti i upotrebi jednostavnog jezika u prospektima kako bi se osiguralo da su informacije koje su u njima navedene sažete, jasne i prilagođene korisnicima, uzimajući u obzir vrstu prospekta i vrstu ciljanih ulagatelja. Komisija bi trebala donijeti te provedbene tehničke standarde provedbenim aktima na temelju članka 291. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

(20)

Sažetak prospekta ključni je i neophodan dokument koji služi kao smjernica za potporu malim ulagateljima pri boljem razumijevanju cijelog prospekta i snalaženja u njemu, a time i u donošenju utemeljenih odluka o ulaganju. Kako bi sažetak prospekta bio čitljiviji i razumljiviji malim ulagateljima, potrebno je omogućiti izdavateljima da predstave ili sažmu informacije u sažetku prospekta u obliku dijagrama, grafikona ili tablica, unutar ograničenja broja stranica utvrđenog u članku 7. Uredbe (EU) 2017/1129.

(21)

Uredbom (EU) 2017/1129 izdavateljima se omogućuje da najveću duljinu sažetka prospekta produlje za jednu stranicu ako postoji jamstvo za vrijednosne papire jer je potrebno dostaviti informacije o jamstvu i jamcu. Međutim, ako postoji više jamaca, dodatna stranica možda neće biti dovoljna. Stoga je potrebno omogućiti da se duljina sažetka prospekta dodatno proširi u slučaju jamstava kod kojih postoji više od jednog jamca.

(22)

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene zahtjeva u pogledu sažetka prospekta, od ESMA-e bi trebalo zahtijevati da izradi nacrte provedbenih tehničkih standarda radi određivanja predloška i izgleda sažetaka, uključujući zahtjeve za veličinu fonta i stil. Nadalje, kako bi se malim ulagateljima pomoglo u snalaženju u sažetku prospekta, od ESMA-e bi trebalo zahtijevati da izradi smjernice o razumljivosti i upotrebi jednostavnog jezika u sažetcima kako bi se osiguralo da su informacije koje su u njima navedene sažete, jasne i prilagođene korisnicima. Komisija bi trebala donijeti te provedbene tehničke standarde provedbenim aktima na temelju članka 291. UFEU-a i u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

(23)

Uredbom (EU) 2017/1129 omogućuje se izdavatelju kojem je njegovo nadležno tijelo odobrilo univerzalni registracijski dokument na razdoblje od dvije uzastopne financijske godine da ima status čestog izdavatelja i da može bez prethodnog odobrenja dostaviti sve naknadne univerzalne registracijske dokumente i sve njihove izmjene. Kako bi se smanjilo nepotrebno opterećenje i potaknula upotreba univerzalnog registracijskog dokumenta, to razdoblje trebalo bi smanjiti na jednu financijsku godinu. Takvo rasterećenje neće utjecati na zaštitu ulagatelja jer se univerzalni registracijski dokument i sve njegove izmjene ne mogu upotrebljavati kao sastavni dio prospekta bez odobrenja relevantnog nadležnog tijela. Nadalje, nadležno tijelo može preispitati univerzalni registracijski dokument koji mu je podnesen ex post kad god to nadležno tijelo smatra potrebnim i, prema potrebi, zatražiti izmjene.

(24)

Kako bi se olakšale inicijalne javne ponude privatnih društava na javnim tržištima Unije i općenito smanjili nepotrebni troškovi i opterećenje za društva koja javno nude vrijednosne papire ili traže uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu, trebalo bi znatno pojednostavniti prospekt za vlasničke i nevlasničke vrijednosne papire, osiguravajući pritom održavanje dostatne razine zaštite ulagatelja.

(25)

Iako je previše preskriptivna za MSP-ove, čini se da bi razina objave u prospektu EU-a za rast bila svrsishodna za društva koja traže uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu. Stoga je primjereno uskladiti priloge I., II. i III. Uredbi (EU) 2017/1129 s razinom objave prospekta EU-a za rast uzimajući kao referentne priloge utvrđene u Delegiranoj uredbi (EU) 2019/980.

(26)

Zbog sve veće važnosti pitanja održivosti u odlukama o ulaganjima, ulagatelji pri donošenju utemeljenih odluka o ulaganjima sve više razmatraju informacije o okolišnim, socijalnim i upravljačkim pitanjima. Stoga je potrebno spriječiti manipulativni zeleni marketing utvrđivanjem informacija povezanih s okolišnim, socijalnim i upravljačkim čimbenicima koje treba dostaviti, prema potrebi, u prospektu za javnu ponudu vlasničkih ili nevlasničkih vrijednosnih papira ili njihovo uvrštavanje za trgovanje na uređenom tržištu. Međutim, taj se zahtjev ne bi trebao preklapati sa zahtjevom utvrđenim u drugim zakonodavnim aktima Unije o navođenju tih informacija. Društva koja javno nude vlasničke vrijednosne papire ili traže uvrštenje vlasničkih vrijednosnih papira za trgovanje na uređenom tržištu trebala bi stoga upućivanjem u prospektu, za razdoblja obuhvaćena povijesnim financijskim informacijama, uključiti izvješća poslovodstva i konsolidirana izvješća poslovodstva, u kojima se izvješćuje i o održivosti, kako je propisano Direktivom 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (13). Nadalje, Komisiju bi trebalo ovlastiti za utvrđivanje rasporeda u kojima se navode informacije povezane s okolišnim, socijalnim i upravljačkim čimbenicima koje treba uključiti u prospekte za nevlasničke vrijednosne papire koji se oglašavaju kao da uzimaju u obzir okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike ili da ostvaruju okolišne, socijalne i upravljačke ciljeve. Komisija bi trebala osigurati dosljednost između informacija koje se moraju objaviti u prospektu i, ako je primjenjivo, objavama o održivosti koje se traže na temelju Direktive 2013/34/EU ili, ako je primjenjivo, informacija na temelju Uredbe (EU) 2023/2631 Europskog parlamenta i Vijeća (14), ne dovodeći u pitanje dobrovoljnu prirodu oznake i predložaka za sudjelovanje utvrđenih u toj uredbi.

(27)

Člankom 14. Uredbe (EU) 2017/1129 predviđa se mogućnost sastavljanja pojednostavnjenog prospekta za sekundarna izdanja društava koja su već uvrštena za trgovanje na uređenom tržištu ili rastućem tržištu MSP-ova neprekidno najmanje 18 mjeseci. Međutim, razina objave pojednostavnjenih prospekata za sekundarna izdanja i dalje se smatra previše preskriptivnom i previše bliskom onoj standardnog prospekta da bi se uočila znatna razlika u odnosu na sekundarna izdanja društava čiji su vrijednosni papiri već uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu ili rastućem tržištu MSP-ova i koja podliježu zahtjevima za redovito i stalno objavljivanje. Kako bi se olakšalo razumijevanje dokumentacije o uvrštenju, a time i povećala učinkovitost zaštite ulagatelja, uz istodobno smanjenje troškova i opterećenja za izdavatelje, trebalo bi uvesti novi i učinkovitiji prospekt EU-a za naknadna izdanja za praćenje takvih sekundarnih izdanja. Međutim, kako bi se ograničila opterećenja za izdavatelje i zaštitili ulagatelji, potrebno je predvidjeti prijelazno razdoblje za prospekte odobrene na temelju pojednostavnjenih obveza objavljivanja za sekundarna izdanja prije datuma početka primjene novog režima. Takav prospekt EU-a za naknadna izdanja trebao bi biti dostupan za nekoliko kategorija izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu ili rastućem tržištu MSP-ova neprekidno najmanje prethodnih 18 mjeseci ili ponuditeljima takvih vrijednosnih papira. Tim bi se kriterijima trebalo osigurati da ti izdavatelji ispunjavaju zahtjeve za redovito i stalno objavljivanje iz Direktive 2004/109/EZ, ako je primjenjivo, Uredbe (EU) br. 596/2014 ili, ako je primjenjivo, Delegirane uredbe (EU) 2017/565.

(28)

Kako bi se izdavateljima omogućilo da u potpunosti iskoriste prospekt EU-a za naknadna izdanja kao vrstu pojednostavnjenog prospekta, njegovo područje primjene trebalo bi biti široko i obuhvaćati javne ponude ili uvrštenja za trgovanje na uređenom tržištu vrijednosnih papira koji su zamjenjivi ili nisu zamjenjivi vrijednosnim papirima koji su već uvršteni za trgovanje. Nadalje, kako bi se uspješnim društvima omogućili rast i veća izloženost većem broju ulagatelja, prospekt EU-a za naknadna izdanja trebao bi biti dostupan društvima koja nastoje prijeći s rastućeg tržišta MSP-ova na uređeno tržište, pod uvjetom da su njihovi vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na rastućem tržištu MSP-ova neprekidno najmanje prethodnih 18 mjeseci. Međutim, izdavatelju koji ima samo nevlasničke vrijednosne papire uvrštene za trgovanje na uređenom tržištu ili rastućem tržištu MSP-ova ne bi trebalo dopustiti sastavljanje prospekta EU-a za naknadna izdanja radi uvrštenja vlasničkih vrijednosnih papira za trgovanje na uređenom tržištu jer je za to potrebno objavljivanje cjelovitog prospekta kako bi ulagatelji mogli donijeti utemeljenu odluku o ulaganju.

(29)

Od 31. prosinca 2022. prospekt EU-a za oporavak iz Uredbe (EU) 2017/1129 više se ne može upotrebljavati. Prospekt EU-a za oporavak imao je prednost da se sastojao od jedinstvenog dokumenta čija je veličina bila ograničena, zbog čega su ga izdavatelji mogli lako sastaviti, a ulagatelji lako razumjeti. Iz tih razloga, ako se prospekt EU-a za naknadna izdanja odnosi na dionice i stoga podliježe ograničenju broja stranica, prospekt EU-a za naknadna izdanja mogao bi slijediti sličan model te bi trebao podlijegati istom skraćenom razdoblju provjere kao i prospekt EU-a za oporavak. Međutim, ograničeno razdoblje provjere ne bi se trebalo primjenjivati u slučaju prijenosa s rastućeg tržišta MSP-ova na uređeno tržište. Nadalje, zahtjevi za prospekt EU-a za naknadna izdanja iz očitih razloga ne bi trebali uključivati objavljivanje informacija povezanih s krizom uzrokovanom bolešću COVID-19. Budući da bi prospekt EU-a za naknadna izdanja trebao zamijeniti pojednostavnjeni prospekt za sekundarna izdanja i prospekt EU-a za oporavak, trebao bi biti trajan i dostupan za sekundarna izdanja i vlasničkih i nevlasničkih vrijednosnih papira. Osim toga, njegova upotreba ne bi trebala podlijegati ograničenjima kojima bi se premašili zahtjevi minimalnog i neprekinutog razdoblja uvrštenja dotičnih vrijednosnih papira za trgovanje na uređenom tržištu ili rastućem tržištu MSP-ova.

(30)

Prospekt EU-a za naknadna izdanja trebao bi uključivati pojednostavnjeni sažetak kao koristan izvor informacija za male ulagatelje. Taj sažetak trebao bi se nalaziti na početku prospekta EU-a za naknadna izdanja i biti usmjeren na ključne informacije koje bi ulagateljima omogućile da odluče koje će javne ponude i uvrštenja vrijednosnih papira za trgovanje dalje proučavati, te da potom pregledaju prospekt EU-a za naknadna izdanja u cjelini radi donošenja utemeljene odluke o ulaganju. Međutim, sažetak ne bi trebao biti obvezan za uvrštenje za trgovanje nevlasničkih vrijednosnih papira kako je navedeno u članku 7. stavku 1. Uredbe (EU) 2017/1129.

(31)

Kako bi prospekt EU-a za naknadna izdanja bio usklađen dokument i kako bi bio čitljiviji za ulagatelje u cijeloj Uniji, bez obzira na jurisdikciju u kojoj se vrijednosni papiri nude javnosti ili su uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu, njegov bi oblik trebao biti standardiziran i za vlasničke i za nevlasničke vrijednosne papire. Iz istog bi razloga informacije u prospektu EU-a za naknadna izdanja trebalo objaviti standardiziranim redoslijedom. Međutim, kako bi se poduprla sekundarna izdanja nevlasničkih vrijednosnih papira, među ostalim u okviru ponudbenih programa, područje primjene prospekta EU-a za naknadna izdanja nevlasničkih vrijednosnih papira trebalo bi biti široko te bi izdavateljima trebalo omogućiti da ga sastave kao jedinstveni dokument ili u obliku zasebnih dokumenata.

(32)

Kako bi prospekt EU-a za naknadna izdanja bio čitljiviji te kako bi se ulagateljima olakšala njegova analiza i snalaženje u njemu, trebao bi podlijegati ograničenju broja stranica za sekundarna izdanja dionica. S druge strane, ograničenje broja stranica ne bi bilo primjereno za široku kategoriju vlasničkih vrijednosnih papira koji nisu dionice ili nevlasnički vrijednosni papiri, koja uključuje širok raspon različitih instrumenata, uključujući i složene. Nadalje, sljedeće bi trebalo isključiti iz ograničenja broja stranica: sažetak, informacije uključene upućivanjem, uključujući univerzalni registracijski dokument koji je odobrilo nadležno tijelo ili koji je podnesen nadležnom tijelu, i informacije koje treba dostaviti ako izdavatelj ima složenu financijsku povijest ili je preuzeo znatnu financijsku obvezu, ili u slučaju znatne bruto promjene.

(33)

Jedan je od ključnih ciljeva unije tržišta kapitala olakšati pristup MSP-ova javnim tržištima u Uniji te pružiti tim MSP-ovima druge izvore financiranja koji nisu bankovno kreditiranje i priliku za širenje i rast. Trošak izrade prospekta mogao bi odvratiti MSP-ove koji su voljni ponuditi vrijednosne papire javnosti, s obzirom na uobičajenu malu vrijednost tih ponuda. Prospekt EU-a za rast jednostavniji je prospekt uveden Uredbom (EU) 2017/1129 i dostupan je za MSP-ove i nekolicinu drugih kategorija korisnika, uključujući društva s tržišnom kapitalizacijom do 500 milijuna EUR čiji su vrijednosni papiri već uvršteni za trgovanje na rastućem tržištu MSP-ova. Cilj prospekta EU-a za rast bio je smanjiti troškove izrade prospekta za manje izdavatelje te istodobno ulagateljima pružiti bitne informacije za procjenu ponude i donošenje utemeljene odluke o ulaganju. Iako izdavatelji koji sastavljaju prospekt EU-a za rast mogu ostvariti znatne uštede troškova, razina objave prospekta EU-a za rast i dalje se smatra previše preskriptivnom i previše bliskom onoj standardnog prospekta da bi se njime postigla znatna razlika za MSP-ove. Stoga je potrebno uvesti prospekt EU-a o izdanjima za rast koji ima blaže zahtjeve kako bi dokumentacija o uvrštenju MSP-ova bila još jednostavnija i manje zahtjevna te kako bi MSP-ovi mogli ostvariti još veće uštede. Međutim, kako bi se rasteretili izdavatelji i zaštitili ulagatelji, potrebno je predvidjeti prijelazno razdoblje za prospekte EU-a za rast odobrene prije datuma početka primjene novog režima.

(34)

Zahtjevi o sadržaju prospekta EU-a o izdanjima za rast trebali bi biti blagi, uzimajući u obzir razinu objave prospekta EU-a za oporavak i nekih od najjednostavnijih dokumenata o uvrštenju koje neka rastuća tržišta MSP-ova zahtijevaju od izdavatelja u slučaju izuzeća od obveze objavljivanja prospekta, a čiji je sadržaj utvrđen u pravilnicima rastućih tržišta MSP-ova. Smanjena količina informacija koje treba objaviti u prospektu EU-a o izdanjima za rast trebala bi biti razmjerna veličini društava uvrštenih na rastućim tržištima MSP-ova i njihovim potrebama za prikupljanjem sredstava i trebala bi osigurati odgovarajuću razinu zaštite ulagatelja. Nadalje, prospekt EU-a o izdanjima za rast trebao bi se sastojati od jedinstvenog dokumenta kako bi bio jasan i jednostavan dokument koji društva, posebno mala i srednja poduzeća, sastavljaju i kako bi bio lako čitljiv za ulagatelje.

(35)

Prospekt EU-a o izdanjima za rast trebao bi biti dostupan za MSP-ove, izdavatelje koji nisu MSP-ovi i čiji su vrijednosni papiri uvršteni ili trebaju biti uvršteni za trgovanje na rastućem tržištu MSP-ova te mala neuvrštena društva čija ukupna vrijednost javno ponuđenih vrijednosnih papira nije viša od 50 000 000 EUR tijekom razdoblja od 12 mjeseci. Kako bi se na uređenim tržištima izbjegao dvostruki standard objavljivanja ovisno o veličini izdavatelja, prospekt EU-a o izdanjima za rast ne bi trebao biti dostupan za društva čiji su vrijednosni papiri već uvršteni ili trebaju biti uvršteni za trgovanje na uređenim tržištima. Međutim, kako bi se olakšao prijelaz na uređeno tržište i izdavateljima omogućilo da iskoriste izloženost prema široj bazi ulagatelja, izdavateljima čiji su vrijednosni papiri već bili uvršteni za trgovanje na rastućem tržištu MSP-ova neprekidno najmanje prethodnih 18 mjeseci trebalo bi dopustiti upotrebu prospekta EU-a za naknadna izdanja u prijenosu na uređeno tržište.

(36)

Prospekt EU-a o izdanjima za rast trebao bi sadržavati pojednostavnjeni sažetak kao koristan izvor informacija za male ulagatelje, istog oblika i sadržaja kao i sažetak prospekta EU-a za naknadna izdanja. Taj sažetak trebao bi se nalaziti na početku prospekta EU-a o izdanjima za rast i biti usmjeren na ključne informacije koje bi ulagateljima omogućile da odluče koje će javne ponude vrijednosnih papira za trgovanje dalje proučavati, te da potom pregledaju prospekt EU-a o izdanjima za rast u cjelini radi donošenja utemeljene odluke o ulaganju.

(37)

Prospekt EU-a o izdanjima za rast trebao bi biti usklađeni dokument koji izdavatelji, posebno MSP-ovi, mogu lako sastaviti i koji je lako čitljiv za ulagatelje, bez obzira na jurisdikciju u Uniji u kojoj su dotični vrijednosni papiri javno ponuđeni. Njegov bi oblik stoga trebao biti standardiziran i za vlasničke i za nevlasničke vrijednosne papire, a informacije uključene u prospekt EU-a o izdanjima za rast trebale bi biti objavljene standardiziranim redoslijedom. Kako bi se dodatno standardizirao prospekt EU-a o izdanjima za rast i učinio čitljivijim te kako bi se ulagateljima olakšala njegova analiza i snalaženje u njemu, trebalo bi uvesti ograničenje broja stranica u slučaju da se za izdanja dionica sastavi prospekt EU-a o izdanjima za rast. To ograničenje broja stranica trebalo bi biti djelotvorno i u pogledu navođenja potrebnih informacija kako bi se ulagateljima omogućilo donošenje utemeljenih odluka o ulaganju te bi trebalo biti učinkovito u smislu blažih zahtjeva koji se odnose na sadržaj prospekta EU-a o izdanjima za rast. Međutim, ograničenje broja stranica ne bi bilo primjereno za široku kategoriju vlasničkih vrijednosnih papira osim dionica ili nevlasničkih vrijednosnih papira, koja obuhvaća širok raspon različitih instrumenata, uključujući i složene. Nadalje, sljedeće bi trebalo isključiti iz ograničenja broja stranica: sažetak, sve informacije uključene upućivanjem i sve informacije koje treba dostaviti kada izdavatelj ima složenu financijsku povijest ili je preuzeo znatnu financijsku obvezu, ili u slučaju znatne bruto promjene.

(38)

Prospekt EU-a za naknadna izdanja i prospekt EU-a o izdanjima za rast trebali bi biti dopuna standardnom prospektu iz Uredbe (EU) 2017/1129. Stoga, ako nije izričito navedeno drugačije, sva upućivanja na „prospekt” na temelju Uredbe (EU) 2017/1129 treba tumačiti kao upućivanja na sve različite oblike prospekata, uključujući prospekt EU-a za naknadna izdanja i prospekt EU-a o izdanjima za rast. Dobrovoljna priroda vrsta prospekta znači da je izdavatelju dopušteno odabrati jednu od vrsta prospekta koji su mu dostupni kada je za javnu ponudu ili uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu potreban prospekt.

(39)

Kako bi se učvrstilo povjerenje u upotrebu prospekta EU-a za naknadna izdanja i prospekta EU-a o izdanjima za rast, važno je da njihova djelotvornost i područje primjene budu jasni jer prospekt EU-a za naknadna izdanja i prospekt EU-a o izdanjima za rast podliježu istom režimu odgovornosti kao i cijeli prospekt, i za domaće i za prekogranične ponude ili uvrštenja za trgovanje. Stoga, ako izdavatelj ima pravo koristiti se prospektom EU-a za naknadna izdanja ili prospektom EU-a o izdanjima za rast, koji oboje pripremu dotične transakcije čine učinkovitijom i manje zahtjevnom, a ne postoje druga bitna razmatranja protiv upotrebe bilo kojeg od tih prospekata, izbor izdavatelja među vrstama prospekta koji su na raspolaganju izdavatelju trebao bi biti zaštićen, a ni savjetnici ni nadležna tijela ne bi trebali poticati izdavatelja na sastavljanje cijelog prospekta kada to nije strogo potrebno.

(40)

Čimbenici rizika koji su bitni i specifični za izdavatelja i njegove vrijednosne papire trebali bi se navesti u prospektu. Zbog toga i čimbenike rizika treba prikazati u ograničenom broju kategorija rizika, ovisno o njihovoj prirodi. Međutim, kako bi se smanjilo opterećenje za izdavatelje, zahtjev za rangiranje najbitnijih čimbenika rizika trebalo bi zamijeniti zahtjevom da se u svakoj kategoriji navedu najvažniji čimbenici rizika na način koji je u skladu s procjenom izdavatelja. Kako bi se prospekt učinio razumljivijim i ulagateljima olakšalo donošenje utemeljenih odluka o ulaganju, potrebno je navesti da izdavatelji ne bi smjeli preopterećivati prospekt čimbenicima rizika koji su generički, koji služe samo kao izjave o odricanju odgovornosti ili kojima bi se mogli prikriti posebni čimbenici rizika kojih bi ulagatelji trebali biti svjesni.

(41)

Na temelju članka 17. stavka 1. Uredbe (EU) 2017/1129, ako se u prospekt ne može uključiti konačna ponudbena cijena ili količina vrijednosnih papira koji se trebaju javno ponuditi, ulagatelj ima pravo na povlačenje koje se može ostvariti u roku od dva radna dana od dostave konačne ponudbene cijene ili količine vrijednosnih papira koji se trebaju javno ponuditi. Kako bi se povećala razina zaštite ulagatelja, trebalo bi produljiti razdoblje tijekom kojeg ulagatelji mogu ostvariti to pravo na povlačenje.

(42)

Člankom 19. Uredbe (EU) 2017/1129 izdavateljima se daje mogućnost da u prospekt uključe određene informacije upućivanjem. Ta je mogućnost uvedena kako bi se smanjilo opterećenje za izdavatelje i izbjeglo udvostručavanje informacija koje su već objavljene u skladu s drugim propisima Unije o financijskim uslugama. Mogućnost uključivanja informacija upućivanjem dodatno će se olakšati u budućnosti nakon što im ulagatelji budu mogli učinkovitije i djelotvornije pristupiti na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki (ESAP) uspostavljenoj na temelju Uredbe (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća (15). EASP bi trebao ulagateljima omogućiti da na jednom mjestu pronađu većinu relevantnih informacija, čime se dodatno olakšava pristup informacijama koje se upućivanjem uključuju u prospekte. Nadalje, društvima bi trebalo dopustiti da upućivanjem dobrovoljno uključe informacije koje se ne objavljuju u prospektu, pod uvjetom da te informacije ispunjavaju uvjete iz Uredbe (EU) 2017/1129 o uključivanju upućivanjem.

(43)

Kako bi se uklonili nepotrebni troškovi i opterećenja te povećala učinkovitost i djelotvornost uključivanja informacija u prospekt upućivanjem, trebalo bi pojasniti da se od društava ne bi trebalo zahtijevati da objave dopunu za nove godišnje financijske informacije ili financijske informacije za međurazdoblja u osnovnom prospektu koji je još valjan, suprotno situacijama navedenima u Delegiranoj uredbi (EU) 2019/979. Umjesto toga, trebalo bi biti moguće nove godišnje financijske informacije ili financijske informacije za međurazdoblja upućivanjem uključiti u osnovni prospekt, pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi za uključivanje upućivanjem, kao što su zahtjevi za elektroničku objavu i jezični zahtjevi. Međutim, društvima bi trebalo dopustiti da dobrovoljno objave takve informacije u dopuni.

(44)

Uredbom (EU) 2017/1129 promiče se konvergencija i usklađivanje pravila povezanih s provjerom i odobrenjem prospekata koje provode nadležna tijela. Osobito, kriteriji za provjeru potpunosti, razumljivosti i dosljednosti prospekta utvrđeni su u Delegiranoj uredbi (EU) 2019/980. Međutim, taj popis kriterija nije iscrpan jer bi trebao omogućiti da se uzmu u obzir kretanja i inovacije na financijskim tržištima. Stoga se Delegiranom uredbom (EU) 2019/980 nadležnim tijelima omogućuje primjena dodatnih kriterija za provjeru i odobrenje prospekata ako je to potrebno za zaštitu ulagatelja. U izvješću ESMA-e o istorazinskoj ocjeni istaknuto je da su zbog te mogućnosti nastale bitne razlike u načinu na koji nadležna tijela primjenjuju dodatne kriterije provjere i od izdavatelja zahtijevaju da u prospektu koji provjeravaju dostave dodatne informacije.

(45)

Kako bi se nadležna tijela potaknulo na konvergenciju i usklađivanje nadzornih aktivnosti u pogledu prospekta, što bi trebalo pružiti sigurnost izdavateljima i povjerenje ulagateljima, primjereno je odrediti okolnosti u kojima nadležno tijelo može primjenjivati takve dodatne kriterije, vrstu dodatnih informacija čije objavljivanje nadležna tijela mogu zahtijevati uz informacije koje se traže za sastavljanje prospekta, prospekta EU-a za naknadna izdanja i prospekta EU-a o izdanjima za rast, uključujući vrstu dodatnih informacija čije se objavljivanje može zahtijevati na temelju dodatnih kriterija te rokove za odobrenje prospekta.

(46)

Kako bi izdavatelji bili pravodobno obaviješteni o rezultatima provjere njihova prospekta, nadležna tijela trebala bi biti obvezna poštovati jasan rok za njihovu provjeru. U slučaju da se odluka o prospektu ne donese u utvrđenim rokovima, nadležno tijelo trebalo bi o razlogu nedonošenja obavijestiti izdavatelja, ponuditelja ili osobu koja traži uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu, kao i ESMA-u, koja bi svake godine trebala objavljivati zbirno izvješće o usklađenosti nadležnih tijela s utvrđenim rokovima. Nadalje, države članice trebale bi osigurati uspostavu odgovarajućih mjera za savladavanje svih slučajeva u kojima nadležna tijela ne poštuju utvrđene rokove za donošenje odluke o prospektu. Međutim, takav propust ne bi se trebao smatrati odobrenjem zahtjeva.

(47)

Osim toga, trebalo bi odrediti maksimalan rok za dovršetak postupka provjere i za odluku nadležnog tijela o prospektu. S obzirom na to da na trajanje postupka provjere utječu i čimbenici izvan kontrole nadležnog tijela, trebalo bi utvrditi rok kao maksimalno trajanje postupka koji obuhvaća aktivnosti osobe koja podnosi zahtjev za odobrenje prospekta i nadležnog tijela. S obzirom na to da može biti teško predvidjeti sve situacije u kojima se provjera ne može dovršiti u utvrđenom roku, važno je utvrditi uvjete za moguća odstupanja od tog roka. Osim toga, isto kao i za rokove utvrđene u članku 20. Uredbe (EU) 2017/1129, ako nadležno tijelo ne donese odluku o prospektu u tom maksimalnom roku, to se ne bi trebalo smatrati odobrenjem prospekta. Radi pravne jasnoće u definiciji „odobrenja” trebalo bi pojasniti i da se ona ne odnosi na točnost informacija u prospektu.

(48)

ESMA je provela istorazinsku ocjenu provjere i odobrenja prospekata koje su provela nadležna tijela te je izvješće o istorazinskoj ocjeni objavljeno prije prijedloga Komisije za ovu Uredbu o izmjeni. S obzirom na to da ESMA može provoditi istorazinske ocjene u bilo kojem trenutku koji ESMA smatra primjerenim u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010, takav zahtjev nije potrebno navesti u Uredbi (EU) 2017/1129. Članak 20. stavak 13. Uredbe (EU) 2017/1129, kojim se zahtijeva da ESMA organizira i provede istorazinsku ocjenu postupaka provjere i odobrenja koje su provela nadležna tijela trebalo bi stoga ukloniti.

(49)

Člankom 21. stavkom 1. Uredbe (EU) 2017/1129 propisuje se da se u slučaju inicijalne javne ponude roda dionica koje su prvi put uvrštene za trgovanje na uređenom tržištu prospekt objavi najmanje šest radnih dana prije završetka ponude. Kako bi se pospješili postupci prikupljanja ponuda, posebno na dinamičnim tržištima, te kako bi se povećala privlačnost uključivanja malih ulagatelja u takve ponude, trebalo bi skratiti trenutačno minimalno razdoblje od šest dana između objave prospekta i završetka ponude dionica, a da ulagatelji pritom ostanu u jednakoj mjeri zaštićeni.

(50)

Kako bi se prikupili podatci na kojima se temelji procjena prospekta EU-a za naknadna izdanja i prospekta EU-a o izdanjima za rast, mehanizam pohrane iz članka 21. stavka 6. Uredbe (EU) 2017/1129 trebao bi obuhvaćati i prospekt EU-a za naknadna izdanja i prospekt EU-a o izdanjima za rast, koji bi se trebali jasno razlikovati od drugih vrsta prospekata.

(51)

Kako bi distribucija prospekta potencijalnim ulagateljima bila održivija, radi povećanja digitalizacije u financijskom sektoru i uklanjanja nepotrebnih troškova, potencijalni ulagatelji više ne bi trebali imati pravo zatražiti tiskani primjerak prospekta. Stoga bi se primjerak prospekta trebao dostaviti potencijalnim ulagateljima samo u elektroničkom obliku, na zahtjev i besplatno.

(52)

U skladu s člankom 23. stavkom 3. Uredbe (EU) 2017/1129 financijski posrednici dužni su obavijestiti ulagatelje koji su kupili ili upisali vrijednosne papire preko tog financijskog posrednika o mogućoj objavi dopune i, u određenim okolnostima, stupiti u kontakt s tim ulagateljima na dan objave dopune. Uredbom (EU) 2021/337 u taj su članak uvedeni stavci 2.a i 3.a kojima se predviđa razmjerniji režim za smanjenje opterećenja financijskih posrednika, uz zadržavanje visoke razine zaštite ulagatelja. U tim se stavcima navodi s kojim bi ulagateljima financijski posrednici trebali stupiti u kontakt pri objavi dopune te se produljuje rok do kojeg se s tim ulagateljima mora stupiti u kontakt i rok u kojem ti ulagatelji mogu ostvariti svoja prava na povlačenje. Osim toga, u tim se stavcima navodi da bi financijski posrednici trebali stupiti u kontakt s ulagateljima koji kupuju ili upisuju vrijednosne papire najkasnije pri zaključenju razdoblja inicijalne ponude. To se razdoblje odnosi na razdoblje tijekom kojeg izdavatelji ili ponuditelji javno nude vrijednosne papire kako je propisano u prospektu, a njime se isključuju naknadna razdoblja tijekom kojih se vrijednosni papiri preprodaju na tržištu. Režim uveden člankom 23. stavcima 2.a i 3.a Uredbe (EU) 2017/1129 istekao je 31. prosinca 2022. Uzimajući u obzir općenito pozitivne povratne informacije dionika o tom režimu, trebalo bi ga zadržati.

(53)

Člankom 23. stavcima 2.a i 3.a Uredbe (EU) 2017/1129 produljen je rok za stupanje u kontakt s prihvatljivim ulagateljima u pogledu objave dopune do kraja prvog radnog dana nakon dana objave dopune. Kako bi se financijskim posrednicima omogućilo da poštuju taj rok, potrebno je utvrditi da će financijski posrednici o objavi dopune morati obavijestiti samo one ulagatelje koji su pristali na to da se s njima stupa u kontakt elektroničkim putem, na primjer e-poštom. Nadalje, financijski posrednici trebali bi onim ulagateljima koji su izrazili želju da se s njima stupa u kontakt samo neelektroničkim putem ponuditi mogućnost elektroničkog kontakta samo za svrhu primanja obavijesti o objavi dopune. Potrebno je i obvezati financijske posrednike da ulagateljima koji ne pristanu na to da se s njima stupa u kontakt elektroničkim putem i odbiju mogućnost elektroničkog kontakta navedu da mogu posjetiti internetske stranice izdavatelja ili financijskog posrednika kako bi provjerili je li dopuna objavljena.

(54)

Različita tumačenja o tome treba li izdavatelju dopustiti dopunu osnovnog prospekta radi uvođenja drugih vrijednosnih papira ili vrijednosnih papira s različitim značajkama od onih za koje je taj osnovni prospekt odobren dovela su do nedostatka konvergencije među državama članicama. Kako bi se zaštitili ulagatelji i potaknula regulatorna konvergencija u cijeloj Uniji, primjereno je stoga utvrditi da se u dopuni osnovnog prospekta ne bi trebale uvoditi nove vrste vrijednosnih papira za koje potrebne informacije nisu uključene u taj osnovni prospekt, osim ako je to potrebno radi usklađivanja s kapitalnim zahtjevima na temelju prava Unije ili nacionalnog prava kojim se prenosi pravo Unije. Nadalje, kako bi se dodatno potaknula konvergencija u pogledu upotrebe osnovnog prospekta, ESMA bi trebala osigurati dodatno pojašnjenje smjernicama o okolnostima u kojima se smatra da se dopunom uvodi nova vrsta vrijednosnih papira koja već nije opisana u osnovnom prospektu.

(55)

Člankom 27. Uredbe (EU) 2017/1129 od izdavatelja se zahtijeva da osiguraju prijevode svojeg prospekta kako bi se tijelima i ulagateljima omogućila odgovarajuća provjera tih prospekata i procjena rizika. U većini slučajeva prijevod se mora dostaviti na barem jednom od službenih jezika koji su prihvatila nadležna tijela svake države članice u kojoj je dana ponuda ili se traži uvrštenje za trgovanje. Kako bi se znatno smanjila nepotrebna opterećenja, društvima bi trebalo dopustiti sastavljanje prospekta na jeziku uobičajenom u području međunarodnih financija, neovisno o tome jesu li ponuda ili uvrštenje za trgovanje na domaćoj ili prekograničnoj razini, dok bi zahtjev za prijevod trebao biti ograničen na sažetak prospekta kako bi se osigurala zaštita malih ulagatelja. Međutim, državi članici trebalo bi dopustiti da se odluči za izuzeće i umjesto toga zahtijeva da prospekt za javnu ponudu vrijednosnih papira ili uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu koje se traži samo u toj državi članici bude sastavljen na jeziku koji je prihvatilo nadležno tijelo te države članice. U tim bi slučajevima od te države članice trebalo zahtijevati da o svojoj odluci obavijesti Komisiju i ESMA-u. Kako bi se izdavateljima i ulagateljima osigurala transparentnost, ESMA bi na svojim internetskim stranicama trebala objaviti popis jezika koje prihvaćaju nadležna tijela svake države članice za javnu ponudu vrijednosnih papira ili uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu koje se traži samo u toj državi članici.

(56)

Člankom 29. Uredbe (EU) 2017/1129 trenutačno se zahtijeva da prospekt koji je sastavljen i odobren u skladu s pravom treće zemlje i na koji se primjenjuje to nacionalno pravo („prospekt iz treće zemlje”) odobri nadležno tijelo matične države članice izdavatelja dotičnih vrijednosnih papira, neovisno o tome je li taj prospekt iz treće zemlje već odobrilo relevantno tijelo treće zemlje. Tim se člankom zahtijeva i da Komisija donese odluku u kojoj se navodi da su zahtjevi o informacijama propisani nacionalnim pravom takve treće zemlje istovjetni zahtjevima iz Uredbe (EU) 2017/1129. Kako bi se izdavateljima iz trećih zemalja, uključujući MSP-ove, olakšao pristup javnim tržištima u Uniji i ulagateljima u Uniji pružile dodatne mogućnosti za ulaganja, uz istodobno osiguravanje njihove zaštite, potrebno je izmijeniti odredbe o režimu istovjetnosti. Trebalo bi pojasniti da se, u slučaju uvrštenja za trgovanje na uređenom tržištu ili javne ponude vrijednosnih papira u Uniji, istovjetni prospekti iz trećih zemalja koje je već odobrilo nadzorno tijelo treće zemlje podnose samo nadležnom tijelu matične države članice. Nadalje, opće kriterije istovjetnosti, koji se trenutačno trebaju temeljiti na zahtjevima utvrđenima u člancima 6., 7., 8. i 13. Uredbe (EU) 2017/1129, trebalo bi proširiti kako bi se obuhvatile odredbe o odgovornosti, valjanosti prospekta, čimbenicima rizika, provjeri, odobrenju i objavi prospekta i dopuna. Kako bi se osigurala zaštita ulagatelja u Uniji, potrebno je utvrditi i da prospekt iz treće zemlje treba uključivati sva prava i obveze predviđene Uredbom (EU) 2017/1129. Izdavateljima iz trećih zemalja također je dopušteno primjenjivati postupak iz članka 28. Uredbe (EU) 2017/1129 na sve vrste javnih ponuda vrijednosnih papira ili uvrštenja za trgovanje na uređenom tržištu sastavljanjem prospekta u skladu s tom uredbom.

(57)

Djelotvorna suradnja s nadzornim tijelima trećih zemalja u razmjeni informacija s tim tijelima i izvršavanju obveza iz Uredbe (EU) 2017/1129 u trećim zemljama potrebna je kako bi se zaštitili ulagatelji u Uniji i osigurali jednaki uvjeti za izdavatelje s poslovnim nastanom u Uniji i izdavatelje iz trećih zemalja. Kako bi se osigurala učinkovita i dosljedna razmjena informacija s nadzornim tijelima, nadležna tijela država članica ili ESMA, na zahtjev barem jednog nadležnog tijela, trebali bi sklopiti sporazume o suradnji s relevantnim nadzornim tijelima trećih zemalja, a Komisiju bi trebalo ovlastiti za određivanje minimalnog sadržaja i predloška koji treba upotrebljavati za takve sporazume. Nadalje, ESMA bi trebala olakšati koordinaciju izrade sporazuma o suradnji između nadležnih tijela i relevantnih nadzornih tijela trećih zemalja i, prema potrebi, prosljeđivanje nadležnim tijelima informacija dobivenih od nadzornih tijela trećih zemalja koje bi mogle biti relevantne za poduzimanje mjera na temelju članaka 38. i 39. Uredbe (EU) 2017/1129. Međutim, kako bi se osigurala zaštita ulagatelja, treće zemlje koje se nalaze na EU-ovu popisu nekooperativnih poreznih jurisdikcija u porezne svrhe ili popisu jurisdikcija sa strateškim nedostatcima u svojim nacionalnim sustavima za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma koji predstavljaju znatnu prijetnju financijskom sustavu Unije trebalo bi isključiti iz takvih sporazuma o suradnji.

(58)

Potrebno je osigurati da se na prospekt EU-a za naknadna izdanja, prospekt EU-a o izdanjima za rast i povezane sažetke prospekta primjenjuju iste administrativne sankcije i druge administrativne mjere kao i na druge prospekte. Te sankcije i mjere trebale bi biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće te bi se njima trebao osigurati jedinstveni pristup u državama članicama.

(59)

Člankom 47. Uredbe (EU) 2017/1129 od ESMA-e se zahtijeva da svake godine objavljuje izvješće koje sadržava statističke podatke o prospektima koji su odobreni i o kojima je dostavljena obavijest u Uniji te analizu trendova. Potrebno je odrediti da bi to izvješće trebalo sadržavati i statističke informacije o prospektima EU-a o izdanjima za rast, razvrstanima prema vrsti izdavatelja, te bi trebalo analizirati upotrebljivost obveza objavljivanja koji se primjenjuju na temelju prospekta EU-a za naknadna izdanja, prospekata EU-a o izdanjima za rast i univerzalnih registracijskih dokumenata. U tom bi izvješću trebalo analizirati i novo izuzeće za sekundarna izdanja vrijednosnih papira zamjenjivih vrijednosnim papirima koji su već uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu ili na rastućem tržištu MSP-ova. Nadalje, to bi izvješće trebalo uključivati, na temelju izvješća koje ESMA dostavlja Komisiji, analizu toga osiguravaju li postupci provjere i odobrenja koje su provela nadležna tijela konvergenciju nadzora u cijeloj Uniji i jesu li i dalje primjereni s obzirom na ciljeve koji se njima nastoje postići. Naposljetku, to bi izvješće trebalo sadržavati analizu toga je li mogućnost za države članice da zahtijevaju nacionalne objave ispod relevantnog praga za izuzeće od 12 000 000 EUR ili 5 000 000 EUR za javnu ponudu vrijednosnih papira pogodna za konvergenciju nacionalnih zahtjeva za objavljivanje i predstavljaju li te nacionalne objave prepreku javnoj ponudi vrijednosnih papira u tim državama članicama.

(60)

Komisija bi nakon odgovarajućeg razdoblja nakon datuma početka primjene ove Uredbe o izmjeni trebala preispitati primjenu Uredbe (EU) 2017/1129 i posebno procijeniti jesu li odredbe o sažetku prospekta, o obvezama objavljivanja za prospekt EU-a za naknadna izdanja, o prospektu EU-a o izdanjima za rast i o univerzalnom registracijskom dokumentu i dalje primjerene za ispunjavanje njihovih ciljeva. Potrebno je utvrditi i da bi se u tom izvješću trebali analizirati relevantni podatci, trendovi i troškovi povezani s prospektom EU-a za naknadna izdanja i prospektom EU-a o izdanjima za rast. U tom bi se izvješću osobito trebalo procijeniti postiže li se tim novim obvezama odgovarajuća ravnoteža između zaštite ulagatelja i smanjenja administrativnog opterećenja. S obzirom na to da je važno osigurati da unija tržišta kapitala što bolje funkcionira i da što prije odražava zbivanja na tržištu nakon što se pojave, odgovarajuće razdoblje za Komisiju da provede takva preispitivanja treba biti kraće nego što je bilo prije donošenja ove Uredbe o izmjeni. Komisija bi također trebala procijeniti je li opravdano daljnje usklađivanje odredaba o odgovornosti koja proizlazi iz prospekta i, ako jest, razmotriti izmjene odredaba o odgovornosti određenih u Uredbi (EU) 2017/1129.

(61)

Uredbom (EU) br. 596/2014 uspostavlja se čvrst okvir za očuvanje integriteta tržišta i povjerenja ulagatelja sprečavanjem trgovanja na temelju povlaštenih informacija, nezakonitog objavljivanja povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem. Na temelju te uredbe izdavateljima se nameće nekoliko obveza objavljivanja i vođenja evidencije te se od izdavatelja zahtijeva da objave povlaštene informacije. Šest godina nakon stupanja na snagu Uredbe (EU) br. 596/2014 dionici su u povratnim informacijama prikupljenima u kontekstu javnih savjetovanja i stručnih skupina istaknuli da su neki aspekti te uredbe izrazito opterećujući za izdavatelje. Stoga je potrebno poboljšati pravnu jasnoću, riješiti pitanje nerazmjernih zahtjeva za izdavatelje i povećati ukupnu privlačnost tržišta kapitala u Uniji, uz istodobno osiguravanje odgovarajuće razine zaštite ulagatelja i integriteta tržišta.

(62)

Člancima 14. i 15. Uredbe (EU) br. 596/2014 zabranjuju se trgovanje na temelju povlaštenih informacija, nezakonito objavljivanje povlaštenih informacija i manipuliranje tržištem. Međutim, članak 5. te uredbe sadržava iznimku od tih zabrana za programe otkupa i stabilizaciju. Kako bi se na program otkupa primjenjivalo to izuzeće, izdavatelji su obvezni izvješćivati sva nadležna tijela mjesta trgovanja na kojima su dionice uvrštene za trgovanje ili se njima trguje o svakoj transakciji povezanoj s programom otkupa, uključujući informacije navedene u Uredbi (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (16). Osim toga, izdavatelji su obvezni naknadno objaviti transakcije. Te obveze uzrokuju pretjerano opterećenje. Stoga je potrebno pojednostavniti postupak izvješćivanja tako da se od izdavatelja zahtijeva da informacije o transakcijama u okviru programa otkupa dostavlja samo nadležnom tijelu najrelevantnijeg tržišta u pogledu likvidnosti svojih dionica. Potrebno je i pojednostavniti obvezu objavljivanja tako da se izdavatelju omogući da objavljuje samo agregirane informacije kojima se navodi zbirni volumen i ponderirana prosječna cijena po danu i mjestu trgovanja.

(63)

Pojam povlaštenih informacija utvrđen u članku 7. stavku 1. točki (d) Uredbe (EU) br. 596/2014 previše je ograničen jer se primjenjuje samo na osobe zadužene za izvršenje naloga koji se odnose na financijske instrumente, dok bi u praksi i druge osobe mogle biti upoznate s budućim nalogom ili transakcijom. Stoga bi taj pojam trebalo proširiti i na slučajeve u kojima se informacije prenose upravljanjem računom vlastitog kapitala ili fondom, a posebno kako bi se obuhvatile sve kategorije osoba koje bi mogle biti upoznate s budućim nalogom.

(64)

U skladu s člankom 11. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 596/2014 istraživanje tržišta obuhvaća priopćavanje informacija jednom ili više potencijalnih ulagatelja prije objavljivanja transakcije kako bi se procijenio interes potencijalnih ulagatelja za moguću transakciju i njezine uvjete, kao što je njezina potencijalna veličina ili cijena. Istraživanje tržišta ustaljena je praksa koja doprinosi djelotvornosti tržišta kapitala. Međutim, istraživanje tržišta može zahtijevati otkrivanje povlaštenih informacija potencijalnim ulagateljima i izložiti uključene strane pravnim rizicima. Definicija istraživanja tržišta trebala bi biti široka kako bi se uzele u obzir različite tipologije istraživanja i različite prakse u cijeloj Uniji. Definicija istraživanja tržišta stoga bi trebala uključivati i priopćavanje informacija nakon kojih ne slijedi posebno objavljivanje transakcije, s obzirom na to da se i u tom slučaju povlaštene informacije mogu objaviti potencijalnim ulagateljima, a izdavatelji bi trebali moći uživati zaštitu predviđenu člankom 11. Uredbe (EU) br. 596/2014.

(65)

Člankom 11. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 596/2014 predviđa se da se smatra da su povlaštene informacije objavljene tijekom istraživanja tržišta u normalnom obavljanju posla, profesije ili dužnosti osobe te stoga to ne predstavlja nezakonito objavljivanje povlaštenih informacija kada sudionik na tržištu koji vrši objavljivanje, uz obvezne zahtjeve utvrđene u članku 11. stavcima 3. i 6. ispunjava i zahtjeve utvrđene u članku 11. stavku 4. te uredbe. Kako bi se izbjeglo tumačenje prema kojem su sudionici na tržištu koji vrše objavljivanje, a koji provode istraživanje tržišta, obvezni poštovati sve zahtjeve iz članka 11. stavka 4. Uredbe (EU) br. 596/2014, trebalo bi navesti da su režim istraživanja tržišta i zahtjevi iz članka 11. stavka 4. neobavezni za sudionike na tržištu koji vrše objavljivanje i sadržavaju zaštitu od navoda o nezakonitom objavljivanju povlaštenih informacija. Istodobno, iako se ne bi trebalo pretpostavljati da su sudionici na tržištu koji vrše objavljivanje i koji ne ispunjavaju zahtjeve utvrđene u članku 11. stavku 4. Uredbe (EU) br. 596/2014 nezakonito objavili povlaštene informacije pri provedbi istraživanja tržišta, ti sudionici na tržištu koji vrše objavljivanje ne bi trebali uživati zaštitu koja se pruža sudionicima na tržištu koji ispunjavaju te zahtjeve. Kako bi se nadležnim tijelima osigurala mogućnost dobivanja revizijskog traga postupka koji može uključivati objavljivanje povlaštenih informacija trećim stranama, trebalo bi utvrditi i da su zahtjevi iz članka 11. stavaka 3. i 6. Uredbe (EU) br. 596/2014 obvezni za sve sudionike na tržištu koji vrše objavljivanje, neovisno o tome slijedi li se neobavezni postupak iz članka 11. stavka 4. te uredbe.

(66)

Likvidnost izdavateljevih dionica može se poboljšati aktivnostima pružanja likvidnosti, uključujući sporazume o održavanju likvidnosti tržišta ili ugovore o pružanju likvidnosti. Sporazum o održavanju likvidnosti tržišta podrazumijeva ugovor između tržišnog operatera i treće strane koja se obvezuje održavati likvidnost određenih dionica, a zauzvrat dobiva popuste na naknade za trgovanje. Ugovor o pružanju likvidnosti podrazumijeva ugovor između izdavatelja i treće strane koja se u ime izdavatelja obvezuje osigurati likvidnost dionica izdavatelja. Uredbom (EU) 2019/2115 u članak 13. Uredbe (EU) br. 596/2014 uvedena je mogućnost da izdavatelji financijskih instrumenata uvrštenih za trgovanje na rastućim tržištima MSP-ova sklope ugovor o pružanju likvidnosti s pružateljem likvidnosti, pod uvjetom da su ispunjeni određeni uvjeti. Jedan je od tih uvjeta da su tržišni operater ili investicijsko društvo koje upravlja rastućim tržištem MSP-ova u pisanom obliku potvrdili izdavatelju da su primili primjerak ugovora o pružanju likvidnosti i da su pristali na uvjete tog ugovora. Međutim, operater rastućeg tržišta MSP-ova nije stranka ugovora o pružanju likvidnosti i zahtjev da je taj operater pristao na uvjete ugovora o pružanju likvidnosti dovodi do pretjerane složenosti. Kako bi se to pojednostavnilo i donijele odredbe o likvidnosti na tim rastućim tržištima MSP-ova, primjereno je ukloniti zahtjev da operateri na rastućim tržištima MSP-ova pristanu na uvjete ugovora o pružanju likvidnosti.

(67)

Zabrana trgovanja na temelju povlaštenih informacija ima za cilj spriječiti svako moguće iskorištavanje povlaštenih informacija i trebala bi se primjenjivati čim te informacije postanu dostupne. Cilj je zahtjeva za objavljivanje povlaštenih informacija prvenstveno omogućiti ulagateljima donošenje dobro utemeljenih odluka. Kada se informacije objavljuju u vrlo ranoj fazi i preliminarne su naravi, njima se ulagatelje može dovesti u zabludu, a ne doprinijeti djelotvornom formiranju cijena i riješiti pitanje asimetrije informacija. Stoga u dugotrajnom postupku zahtjev za objavljivanje ne bi trebao obuhvaćati najave samo namjera, tekuće pregovore ili, ovisno o okolnostima, napredak pregovora, kao što je na primjer sastanak predstavnika trgovačkih društava. Izdavatelj bi trebao objaviti samo informacije koje se odnose na posebne okolnosti ili određeni događaj koji se namjerava ostvariti tim dugotrajnim postupkom ili do kojeg dolazi („konačni događaj”), i to što je prije moguće nakon nastupanja takvih okolnosti ili događaja. Na primjer, u slučaju spajanja, objavljivanje bi trebalo obaviti što je prije moguće nakon što uprava donese odluku o potpisivanju sporazuma o spajanju, nakon što se postigne dogovor o ključnim elementima spajanja. Općenito, za ugovorne sporazume trebalo bi smatrati da je konačni događaj nastupio nakon što su dogovoreni ključni uvjeti tog sporazuma. U slučaju postupaka koji nisu dugotrajni, a povezani su s jednokratnim događajem ili nizom okolnosti, posebno kada nastanak tog događaja ili niza okolnosti ne ovisi o izdavatelju, objava bi se trebala provesti čim izdavatelj sazna za taj događaj ili niz okolnosti.

(68)

Točno utvrđivanje trenutka kada niz okolnosti ili događaj postaje konačan nije uvijek jednostavno. Kako bi se izdavatelju omogućilo da utvrdi trenutak u kojem se zahtijeva objavljivanje povlaštenih informacija, Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranog akta kojim se utvrđuje neiscrpan popis konačnih okolnosti ili konačnih događaja u dugotrajnim postupcima koji bi aktivirali obvezu objavljivanja informacija i, za svaki događaj ili okolnost, trenutak u kojem se smatra da su se događaj ili okolnost dogodili.

(69)

Izdavatelji bi trebali osigurati povjerljivost informacija povezanih s međukoracima ako okolnosti ili događaj koji se namjerava ostvariti dugotrajnim postupkom ili do kojeg dolazi još nisu objavljeni. Nakon objave tih okolnosti ili tog događaja izdavatelj više ne bi trebao biti obvezan štititi povjerljivost informacija povezanih s međukoracima.

(70)

Mogu postojati slučajevi u kojima izdavatelj treba odgoditi objavljivanje određenih okolnosti ili događaja nakon njihova nastanka. Člankom 17. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 596/2014 predviđa se da izdavatelj ili sudionik na tržištu emisijskih jedinica može, na vlastitu odgovornost, odgoditi objavljivanje povlaštenih informacija ako su ispunjeni određeni uvjeti. Neobjavljivanje povlaštenih informacija od strane izdavatelja koje se odnose na međukorake u dugotrajnom postupku ne bi trebalo podlijegati zahtjevima utvrđenima u članku 17. stavku 4. Uredbe (EU) br. 596/2014. Kako bi se osigurala pravna sigurnost za izdavatelja ili sudionika na tržištu emisijskih jedinica i dosljedno tumačenje uvjeta za odgodu objavljivanja povlaštenih informacija te bi uvjete trebalo bi pojasniti izravnim upućivanjem na prethodne javne izjave ili druge vrste komunikacija izdavatelja ili sudionika na tržištu emisijskih jedinica. Kako bi se pružila daljnja pojašnjenja, Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranog akta kojim se utvrđuje neiscrpan popis situacija u kojima su povlaštene informacije koje izdavatelj ili sudionik na tržištu emisijskih jedinica namjerava odgoditi u suprotnosti s najnovijom javnom objavom ili drugom vrstom komunikacije izdavatelja ili sudionika na tržištu emisijskih jedinica o istom pitanju na koje se povlaštene informacije odnose.

(71)

Na temelju članka 18. stavka 1. Uredbe (EU) br. 596/2014 izdavatelji i sve osobe koje djeluju u njihovo ime ili za njihov račun dužni su sastavljati i ažurirati popis svih osoba koje imaju pristup povlaštenim informacijama i koje za njih rade na temelju ugovora o radu ili na neki drugi način obavljaju zadaće u okviru kojih imaju pristup povlaštenim informacijama, uključujući savjetnike, računovođe i agencije za kreditni rejting. Međutim, člankom 18. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 596/2014 ograničava se ta obveza izdavatelja čiji su financijski instrumenti uvršteni za trgovanje na rastućem tržištu MSP-ova tako da su ti izdavatelji dužni na svoje popise upućenih osoba uključiti samo one osobe koje zbog svoje dužnosti ili položaja unutar izdavatelja imaju redovit pristup povlaštenim informacijama.

(72)

U nekim se državama članicama popisi upućenih osoba smatraju posebno važnima za osiguravanje visoke razine integriteta tržišta. Zbog toga se člankom 18. stavkom 6. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 596/2014 državama članicama dopušta da od izdavatelja na rastućim tržištima MSP-ova zahtijevaju da sastave opsežnije popise upućenih osoba koji uključuju sve osobe koje imaju pristup povlaštenim informacijama, no u pojednostavnjenom obliku, za koji je potrebno manje informacija. Kako bi se izbjeglo prekomjerno regulatorno opterećenje i istodobno zadržale ključne informacije kako bi nadležna tijela mogla istraživati povrede zlouporabe tržišta, takav pojednostavnjeni oblik trebao bi se upotrebljavati za sve popise upućenih osoba.

(73)

Člankom 19. Uredbe (EU) br. 596/2014 predviđene su preventivne mjere protiv zlouporabe tržišta i, konkretnije, trgovanja na temelju povlaštenih informacija, u odnosu na osobe koje obavljaju rukovoditeljske dužnosti i osobe koje su usko povezane s njima. Te se mjere kreću od obavješćivanja o transakcijama financijskim instrumentima relevantnog izdavatelja do zabrane provođenja transakcija takvim instrumentima tijekom određenih definiranih razdoblja. Osobito, člankom 19. stavkom 8. Uredbe (EU) br. 596/2014 predviđeno je da su osobe koje obavljaju rukovoditeljske dužnosti dužne obavijestiti izdavatelja i nadležno tijelo u slučajevima kada te osobe u kalendarskoj godini obavljaju transakcije koje dosežu prag od 5 000 EUR, kao i sve naknadne transakcije u istoj godini. Obavijesti se odnose, u pogledu izdavatelja, na transakcije koje za vlastiti račun obavljaju osobe koje obavljaju rukovoditeljske dužnosti ili osobe koje su s njima usko povezane, a koje su povezane s dionicama ili dužničkim instrumentima tog izdavatelja ili s izvedenicama ili drugim s njima povezanim financijskim instrumentima. Člankom 19. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 596/2014 predviđa se da nadležna tijela mogu povećati prag na 20 000 EUR.

(74)

Kako bi se izbjegao neopravdan zahtjev da osobe koje obavljaju rukovoditeljske dužnosti izvješćuju o transakcijama koje ulagateljima ne bi bile svrsishodne i da društva objavljuju takve transakcije, primjereno je da se prag za izvješćivanje i s njim povezano objavljivanje poveća s 5 000 EUR na 20 000 EUR. Istodobno bi nadležnim tijelima trebalo omogućiti fleksibilnost da taj prag povećaju na 50 000 EUR ili smanje na 10 000 EUR ako je to opravdano s obzirom na uvjete na nacionalnom tržištu.

(75)

Člankom 19. stavkom 11. Uredbe (EU) br. 596/2014 zabranjuje se osobama koje obavljaju rukovoditeljske dužnosti da trguju, tijekom razdoblja od 30 kalendarskih dana prije izdavateljevog financijskog izvještavanja (razdoblje zabrane trgovanja), dionicama ili dužničkim instrumentima izdavatelja ili izvedenicama ili drugim financijskim instrumentima koji su s njima povezani, osim ako izdavatelj da svoj pristanak i ako su ispunjene posebne okolnosti. To izuzeće od zahtjeva razdoblja zabrane trgovanja trenutačno uključuje udjele zaposlenika ili planove štednje, kao i kvalifikacije ili prava na dionice. Da bi se promicala dosljednost pravila u različitim razredima imovine, izuzeće bi trebalo proširiti kako bi se u izuzete planove za zaposlenike uključili oni koji se odnose na financijske instrumente koji nisu dionice te kako bi se obuhvatile kvalifikacije ili prava na instrumente koji nisu dionice.

(76)

Određene transakcije ili aktivnosti koje osoba koja obavlja rukovoditeljske dužnosti provodi tijekom razdoblja zabrane trgovanja mogu se odnositi na neopozive sporazume sklopljene izvan razdoblja zabrane trgovanja. Te transakcije ili aktivnosti mogu proizlaziti i iz diskrecijske ovlasti za upravljanje imovinom koje provodi neovisna treća strana u okviru diskrecijske ovlasti za upravljanje imovinom. Takve transakcije ili aktivnosti mogu biti i posljedica propisno ovlaštenih korporativnih radnji koje ne podrazumijevaju povlašteno postupanje prema osobi koja obavlja rukovoditeljske dužnosti. Nadalje, te transakcije ili aktivnosti mogu biti posljedica prihvaćanja nasljedstva, darova i donacija ili iskorištavanja opcija, budućnosnica ili drugih izvedenica dogovorenih izvan razdoblja zabrane trgovanja. Takve aktivnosti i transakcije u načelu ne uključuju aktivne odluke o ulaganju osoba koje obavljaju rukovoditeljske dužnosti. Zabrana takvih transakcija ili aktivnosti tijekom cijelog razdoblja zabrane trgovanja pretjerano bi ograničila slobodu osoba koje obavljaju rukovoditeljske dužnosti, s obzirom na to da ne postoji rizik da će ostvariti korist od informacijske prednosti. Kako bi se osiguralo da se zabrana trgovanja tijekom razdoblja zabrane trgovanja primjenjuje samo na transakcije ili aktivnosti koje ovise o namjernoj investicijskoj aktivnosti osobe koja obavlja rukovoditeljske dužnosti, ta zabrana ne bi trebala obuhvaćati transakcije ili aktivnosti koje ovise isključivo o vanjskim čimbenicima ili koje ne uključuju aktivne odluke o ulaganju osoba koje obavljaju rukovoditeljske dužnosti.

(77)

Zbog sve veće integracije tržišta povećava se rizik od prekogranične zlouporabe tržišta. Kako bi se zaštitio integritet tržišta, nadležna tijela trebala bi brzo i pravodobno surađivati i s ESMA-om. Da bi se ojačala takva suradnja, ESMA bi trebala moći djelovati na inicijativu jednog ili više nadležnih tijela kako bi olakšala suradnju nadležnih tijela s mogućnošću koordinacije bilo koje istrage ili nadzora s prekograničnim učinkom. Platforme za suradnju koje je uspostavilo Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje pokazale su se korisnima kao nadzorni alat za jačanje razmjene informacija i suradnje među tijelima. Stoga je primjereno uvesti mogućnost da ESMA, na inicijativu jednog ili više nadležnih tijela, uspostavi i koordinira takve platforme u području tržišta vrijednosnih papira kada postoji zabrinutost u pogledu integriteta ili pravilnog funkcioniranja tržištâ. Uzimajući u obzir čvrste odnose između financijskih i promptnih tržišta, ESMA bi također, na inicijativu jednog ili više nadležnih tijela, trebala moći uspostaviti takve platforme s javnim tijelima koja nadziru veleprodajna tržišta robe, uključujući Agenciju za suradnju energetskih regulatora (ACER), u slučajevima kada takva pitanja utječu na financijska i promptna tržišta.

(78)

Praćenje podataka o nalozima ključno je za nadzor aktivnosti na tržištu. Nadležna tijela stoga bi trebala imati jednostavan pristup podatcima koji su im potrebni za njihove nadzorne aktivnosti. Neki od tih podataka odnose se na instrumente kojima se trguje na mjestu trgovanja u drugoj državi članici. Kako bi se povećala učinkovitost nadzora, nadležna tijela trebala bi uspostaviti mehanizam za kontinuiranu razmjenu podataka o nalozima. Kako bi se osiguralo da je područje primjene tog mehanizma za razmjenu podataka o nalozima razmjerno njegovoj upotrebi, samo bi nadležna tijela koja nadziru tržišta s visokom razinom prekogranične aktivnosti trebala biti obvezna sudjelovati u tom mehanizmu. Države članice čija bi nadležna tijela imala interes za dobrovoljno sudjelovanje u mehanizmu trebale bi djelovati u skladu s istim odredbama i doprinositi financiranju mehanizma. ESMA je dokazala svoju stručnost u uspostavi centara za razmjenu podataka, kao što je razmjena podataka o izvješćivanju o transakcijama putem dokazane provedbe mehanizma razmjene izvješćivanja o transakcijama (TREM) ili putem jedinstvene pristupne točke za podatke o transakcijama EMIR-a uvođenjem sustava za izvješćivanje o trgovanju i poštovanju propisa (TRACE). Stoga bi uključena nadležna tijela trebala moći uspostaviti novi mehanizam za razmjenu podataka o nalozima delegiranjem razvoja projekta ESMA-i.Komisija bi u delegiranim aktima trebala utvrditi popis mjesta trgovanja sa znatnom prekograničnom dimenzijom uzimajući u obzir za svaki razred financijskih instrumenata barem volumen trgovanja na mjestu trgovanja te volumen trgovanja na tom mjestu trgovanja u pogledu trgovanja financijskim instrumentima za koje se nadležno tijelo najrelevantnijeg tržišta razlikuje od nadležnog tijela mjesta trgovanja. Kako bi se osigurala pravna sigurnost i kako se ne bi odgađala provedba mehanizma, u ovoj bi Uredbi trebalo utvrditi kriterije za određivanje mjesta trgovanja sa znatnom prekograničnom dimenzijom s posebnim pragovima određenima za dionice. Kako bi se osiguralo da kriteriji ostanu provedivi i dovoljno fleksibilni da se njima uzmu u obzir kretanja na financijskim tržištima i potreba za učinkovitim nadzorom, Komisija bi trebala biti ovlaštena delegiranim aktom s vremenom izmijeniti i ažurirati popis imenovanih mjesta trgovanja, uz istodobno osiguravanje proporcionalnosti, te od ESMA-e zatražiti mišljenje. Osim toga, taj bi se mehanizam razmjene podataka o nalozima najprije trebao odnositi samo na dionice, prije nego što se proširi na obveznice i budućnosnice, uzimajući u obzir važnost tih financijskih instrumenata u pogledu prekograničnog trgovanja i manipuliranja tržištem. Međutim, kako bi se osiguralo da se u takvom mehanizmu za razmjenu podataka o nalozima odražavaju kretanja na financijskim tržištima i kapacitet nadležnih tijela za obradu novih podataka, Komisiju bi trebalo ovlastiti za dodatno proširenje područja primjene instrumenata čiji se podatci o nalozima mogu razmjenjivati putem tog mehanizma i za potencijalno odgađanje uključivanja obveznica i budućnosnica, uzimajući u obzir ESMA-inu analizu uvođenja mehanizma, posebno u pogledu troškova.

(79)

Kako bi se poboljšalo praćenje naloga zahvaljujući tehnološkom razvoju i ojačao integritet tržišta, nadležna tijela trebala bi moći pristupiti podatcima o nalozima ne samo na ad hoc zahtjev nego i na kontinuiranoj osnovi. Nadalje, kako bi se nacionalnim nadležnim tijelima olakšala obrada podataka o nalozima, potrebno je uskladiti oblik takvih podataka.

(80)

Rizik od nenamjernog kršenja zahtjeva za objavljivanje na temelju Uredbe (EU) br. 596/2014 i povezanih administrativnih sankcija važan je čimbenik koji društva odvraća od traženja uvrštenja za trgovanje. Kako bi se izbjeglo prekomjerno opterećenje za društva, posebno MSP-ove, uključujući mikropoduzeća, konačan iznos sankcija za kršenja koja su počinile pravne osobe u vezi sa zahtjevima za objavljivanje trebale bi biti razmjerne veličini društva. Člankom 30. stavkom 2. točkom (j) podtočkama iii. i iv. Uredbe (EU) br. 596/2014 utvrđuje se najniži maksimalni iznos sankcija koje nacionalno nadležno tijelo može izreći za kršenje povezano s obvezom objavljivanja. Kako bi se osigurala proporcionalnost, takvi bi se iznosi u pravilu trebali utvrditi na temelju ukupnog godišnjeg prometa društva. Međutim, ako bi primjenom maksimalnog iznosa utvrđenog u nacionalnom pravu na temelju ukupnog godišnjeg prometa konačni iznos izrečene sankcije bio nerazmjerno nizak s obzirom na okolnosti utvrđene u članku 31. Uredbe (EU) br. 596/2014, države članice trebale bi osigurati da nacionalna nadležna tijela mogu povećati konačni iznos sankcija, uzimajući u obzir maksimum utvrđen nacionalnim pravom, izražen u apsolutnim iznosima. U tim je slučajevima primjereno dopustiti svakoj državi članici da u svojem nacionalnom pravu primijeni nižu maksimalnu razinu sankcija za MSP-ove, izraženu u apsolutnim iznosima, kako bi se osigurao njihov razmjeran tretman. Međutim, državi članici trebalo bi dopustiti da u svojem nacionalnom pravu utvrdi istu maksimalnu razinu izraženu u apsolutnim iznosima za sve vrste izdavatelja.

(81)

Obrada osobnih podataka u okviru Uredbe (EU) br. 596/2014 koju provode nadležna tijela trebala bi biti u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (17). Obrada osobnih podataka koju provodi ESMA u okviru te uredbe trebala bi biti u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (18). Osobito, ESMA i nacionalna nadležna tijela ne bi trebala čuvati osobne podatke dulje nego što je to potrebno u svrhe u koje se ti osobni podatci obrađuju.

(82)

Kako bi se pobliže odredili zahtjevi utvrđeni u ovoj Uredbi, u skladu s njezinim ciljevima, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu određivanja sadržaja i standardiziranog oblika i standardiziranog slijeda prospekta, osnovnog prospekta i konačnih uvjeta, utvrđivanja minimalnih informacija koje treba uključiti u univerzalni registracijski dokument, određivanja sažetog sadržaja i standardiziranog oblika te standardiziranog slijeda prospekta EU-a za naknadna izdanja i prospekta EU-a o izdanjima za rast, poticanja nadzorne konvergencije utvrđivanjem kriterija za provjeru i postupaka za odobrenje prospekta od strane nadležnih tijela, daljnjeg određivanja općih kriterija istovjetnosti za prospekte koje sastavljaju izdavatelji iz trećih zemalja, određivanja minimalnog sadržaja sporazuma o suradnji među nadležnim tijelima ili, ako to zatraži barem jedno od tih tijela, između ESMA-e i nadzornih tijela iz trećih zemalja, na temelju Uredbe (EU) 2017/1129, te utvrđivanja i preispitivanja neiscrpnog popisa konačnih događaja u dugotrajnim postupcima i situacijama u kojima objavljivanje ne bi trebalo odgađati, proširenjem popisa financijskih instrumenata kako bi se nadležnim tijelima omogućilo dobivanje podataka o nalogu, uspostave i ažuriranja popisa imenovanih mjesta trgovanja sa znatnom prekograničnom dimenzijom u pogledu trgovanja dionicama, na temelju Uredbe (EU) br. 596/2014. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (19) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(83)

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje provedbenih tehničkih standarda koje je izradila ESMA, u pogledu: predloška i izgleda prospekata, uključujući veličinu fonta i zahtjeve u pogledu stila, ovisno o vrsti prospekta i vrsti ciljanih ulagatelja; predloška i izgleda sažetaka prospekata, uključujući zahtjeve u pogledu veličine slova i stila; pojednostavnjenog oblika popisa upućenih osoba; odgovarajućih aranžmana koje zahtijeva mehanizam za razmjenu podataka o nalozima; i odgovarajućih aranžmana, sustava i postupaka za mjesta trgovanja za uspostavu mehanizma za kontinuiranu i pravodobnu razmjenu takvih podataka, uključujući oblik i rokove za dostavu podataka koje je zatražilo nadležno tijelo. Komisija bi trebala donijeti te provedbene tehničke standarde provedbenim aktima na temelju članka 291. UFEU-a i u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

(84)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice jer je za uvedene mjere potrebna potpuna usklađenost u cijeloj Uniji, nego se zbog njezina opsega ili učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(85)

Uredbe (EU) br. 596/2014, (EU) br. 600/2014 i (EU) 2017/1129 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

1.

članak 1. mijenja se kako slijedi:

2.

članak 2. mijenja se kako slijedi:

3.

u članku 3. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

4.

u članku 4. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

5.

u članku 5. stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Svaka naknadna ponovna prodaja vrijednosnih papira koji su prethodno bili predmet jedne ili više vrsta javnih ponuda vrijednosnih papira navedenih u članku 1. stavku 4. točkama od (a) do (db) smatra se zasebnom ponudom, a definicija navedena u članku 2. točki (d) primjenjuje se u svrhu određivanja je li ta ponovna prodaja javna ponuda vrijednosnih papira. Plasman vrijednosnih papira putem financijskih posrednika podliježe obvezi objave prospekta osim ako se jedno od izuzeća iz članka 1. stavka 4. točaka od (a) do (db) primjenjuje u odnosu na konačni plasman.”

6.

članak 6. mijenja se kako slijedi:

7.

članak 7. mijenja se kako slijedi:

8.

u članku 9. stavku 2. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Nakon što je nadležno tijelo za jednu financijsku godinu izdavatelju odobrilo univerzalni registracijski dokument, naknadni univerzalni registracijski dokumenti mogu se podnijeti nadležnom tijelu bez prethodnog odobrenja.”

9.

u članku 11. stavku 2. drugom podstavku, uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:

„Međutim, države članice osiguravaju da nijedna osoba ne podliježe građanskopravnoj odgovornosti isključivo na temelju sažetka u skladu s člankom 7., uključujući bilo koji njegov prijevod, osim ako:”

10.

članak 13. mijenja se kako slijedi:

11.

članak 14. briše se;

12.

članak 14.a zamjenjuje se sljedećim:

(*7)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2017/565 od 25. travnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s organizacijskim zahtjevima i uvjetima poslovanja investicijskih društava te izrazima definiranima za potrebe te Direktive (SL L 87, 31.3.2017., str. 1.).”;"

13.

članak 15. briše se;

14.

umeće se sljedeći članak:

15.

u članku 16. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

16.

u članku 17. stavak 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

;

17.

članak 19. mijenja se kako slijedi:

18.

članak 20. mijenja se kako slijedi:

19.

članak 21. mijenja se kako slijedi:

20.

članak 23. mijenja se kako slijedi:

21.

članak 27. mijenja se kako slijedi:

22.

članak 29. zamjenjuje se sljedećim:

23.

članak 30. zamjenjuje se sljedećim:

(*8)  Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).”;"

24.

u članku 38. stavku 1. prvom podstavku, točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

;

25.

u članku 40. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Za potrebe članka 20. pravo na žalbu primjenjuje se i kada nadležno tijelo nije donijelo odluku o odobrenju ili odbijanju zahtjeva za odobrenje te nije zatražilo izmjene ili dopunske informacije povezane s tim zahtjevom u rokovima navedenima u članku 20. stavcima 2., 3., 6. i 6.a.”

26.

članak 44. mijenja se kako slijedi:

27.

članak 47. mijenja se kako slijedi:

28.

članak 47.a briše se;

29.

u članku 48. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

30.

dodaje se sljedeći članak:

31.

Prilozi od I. do V.a mijenjaju se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

1.

u članku 3. dodaje se sljedeća točka:

;

2.

članak 5. mijenja se kako slijedi:

3.

u članku 7. stavku 1. točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

;

4.

članak 11. mijenja se kako slijedi:

5.

u članku 13. stavku 12. prvom podstavku točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

;

6.

članak 17. mijenja se kako slijedi:

7.

članak 18. mijenja se kako slijedi:

8.

članak 19. mijenja se kako slijedi:

9.

u članku 23. stavku 2. točka (g) zamjenjuje se sljedećim:

;

10.

u članku 25. umeće se sljedeći stavak:

11.

umeću se sljedeći članci:

12.

članak 28. briše se;

13.

članak 29. zamjenjuje se sljedećim:

(*9)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).”;"

14.

članak 30. mijenja se kako slijedi:

15.

u članku 31. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

16.

članak 35. mijenja se kako slijedi:

17.

članak 38. mijenja se kako slijedi: