„(a)

na programe iz odjeljaka 1. (uz iznimku članka 15.), 2. (uz iznimku članka 19. točke (c) i članka 19. točke (d)), 3., 4., 7. (uz iznimku članka 44.) i 10. poglavlja III. ove Uredbe, ako je prosječni godišnji iznos proračunskih sredstava po državi članici za državne potpore veći od 150 milijuna EUR, prvih 6 mjeseci nakon njihova stupanja na snagu, i na potpore koje se provode u obliku financijskih proizvoda u skladu s odjeljkom 16. poglavlja III., ako je prosječni godišnji iznos proračunskih sredstava po državi članici za državne potpore veći od 200 milijuna EUR, prvih šest mjeseci nakon njihova stupanja na snagu. Kada je riječ o potporama iz poglavlja III. odjeljka 16. ove Uredbe, pri utvrđivanju je li prosječni godišnji iznos proračunskih sredstava namijenjen toj državi članici za državne potpore za određeni financijski proizvod veći od 200 milijuna EUR, u obzir se uzimaju samo doprinosi države članice jamstvu EU-a u odjeljku „države članice” iz članka 9. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća (*1), namijenjeni za konkretni financijski proizvod. Nakon što procijeni relevantni plan evaluacije koji joj država članica prijavi u roku od 20 radnih dana od stupanja programa na snagu, Komisija može odlučiti da se ova Uredba nastavlja dulje vrijeme primjenjivati na bilo koji od tih programa potpore. Ako je Komisija za takve programe već produljila primjenu ove Uredbe na razdoblje nakon početnih 6 mjeseci, države članice mogu odlučiti produljiti razdoblje primjene tih programa do isteka razdoblja primjene ove Uredbe, pod uvjetom da je predmetna država članica dostavila izvješće o evaluaciji u skladu s planom evaluacije koji je Komisija odobrila;

„(a)

potpore koje se dodjeljuju u sektoru ribarstva i akvakulture u okviru područja primjene Uredbe (EU) br. 1379/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (*2), osim:

(b)

potpore koje se dodjeljuju u sektoru primarne poljoprivredne proizvodnje, uz iznimku regionalnih potpora za ulaganje u najudaljenijim regijama, programa regionalnih operativnih potpora, potpora za savjetodavne usluge u korist MSP-ova, potpora za rizično financiranje, potpora za istraživanje i razvoj, potpora za inovacije za MSP-ove, potpora za zaštitu okoliša, potpora za usavršavanje, potpora za radnike u nepovoljnom položaju i radnike s invaliditetom, potpora za projekte lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice („CLLD”), potpora za projekte europske teritorijalne suradnje, potpora uključenih u financijske proizvode koji se podupiru iz fonda InvestEU, potpora mikropoduzećima u obliku javnih intervencija koje se odnose na opskrbu električnom energijom, plinom ili toplinskom energijom kako je navedeno u članku 19.c i potpora MSP-ovima u obliku privremenih javnih intervencija koje se odnose na opskrbu električnom energijom, plinom ili toplinskom energijom proizvedenom iz prirodnog plina ili električne energije kako bi se ublažio učinak povećanja cijena nakon ruske ratne agresije na Ukrajinu kako je navedeno u članku 19.d;

„(a)

U slučaju društva s ograničenom odgovornošću (osim MSP-a koji postoji manje od 3 godine ili, za potrebe prihvatljivosti za potpore za rizično financiranje, MSP-a koji ispunjava uvjet iz članka 21. stavka 3. točke (b) i koji je primjeren za ulaganja u rizično financiranje na temelju dubinske analize koju je proveo odabrani financijski posrednik), ako je više od polovice njegova temeljnog vlasničkog kapitala izgubljeno zbog prenesenih gubitaka. To se događa kada se odbijanjem prenesenih gubitaka od pričuva (i svih drugih elemenata koji se općenito smatraju dijelom vlastitog kapitala društva) dobije negativan kumulativni iznos koji premašuje polovinu upisanog temeljnog kapitala. Za potrebe ove odredbe „društvo s ograničenom odgovornošću” odnosi se posebno na vrste društava navedene u Prilogu I. Direktivi 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (*5), a „temeljni kapital” ovisno o slučaju obuhvaća sve premije na dionice.

(b)

U slučaju društva u kojem najmanje nekoliko njegovih članova snosi neograničenu odgovornost za dug društva (osim MSP-a koji postoji manje od 3 godine ili, za potrebe prihvatljivosti za potpore za rizično financiranje, MSP-a koji ispunjava uvjet iz članka 21. stavka 3. točke (b) i koji je primjeren za ulaganja u rizično financiranje na temelju dubinske analize koju je proveo odabrani financijski posrednik), ako je više od polovine njegova kapitala navedenog u financijskom izvještaju društva izgubljeno zbog prenesenih gubitaka. Za potrebe ove odredbe „društvo u kojem najmanje nekoliko članova snosi neograničenu odgovornost za dug društva” odnosi se posebno na vrste društva navedene u Prilogu II. Direktivi Vijeća 2013/34/EU.

„20.

„prilagođeni iznos potpore” znači maksimalni dopušteni iznos potpore za velike projekte ulaganja, izračunan prema sljedećoj formuli:

prilagođeni iznos potpore = R × (A + 0,50 × B + 0 × C)

gdje je: R maksimalni intenzitet potpore primjenjiv na predmetnom području, isključujući povećani intenzitet potpore za MSP-ove; A dio prihvatljivih troškova jednak 55 milijuna EUR; B dio prihvatljivih troškova između 55 milijuna EUR i 110 milijuna EUR, a C je dio prihvatljivih troškova koji premašuje 110 milijuna EUR;”;

„27.

„potpomognuta područja” znači područja utvrđena na karti regionalnih potpora odobrenoj u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkama (a) i (c) Ugovora koja je na snazi u trenutku dodjele potpore;”;

„32.

„neto povećanje broja zaposlenika” znači neto povećanje broja zaposlenika u predmetnoj poslovnoj jedinici u odnosu na prosječan broj tijekom određenog razdoblja, nakon što se od broja otvorenih radnih mjesta oduzmu sva radna mjesta izgubljena tijekom tog razdoblja. Broj osoba zaposlenih na puno radno vrijeme, broj osoba sa skraćenim radnim vremenom i sezonski zaposlenih osoba uračunava se u odgovarajućim dijelovima njihovih godišnjih jedinica rada;”;

„34.

„financijski posrednik” znači svaka financijska institucija, bez obzira na njezin oblik i vlasničku strukturu, uključujući fond fondova, privatne investicijske fondove, javne investicijske fondove, banke, mikro-financijske institucije i društva za uzajamna jamstva;”;

„39.a

„po tržišnim uvjetima” znači da se uvjeti transakcije između ugovornih stranaka ne razlikuju od onih koji bi bili utvrđeni između neovisnih poduzetnika i nema naznake nedopuštenog dogovaranja. Za svaku transakciju koja proizlazi iz otvorenog, transparentnog i nediskriminirajućeg postupka smatra se da zadovoljava načelo transakcije po tržišnim uvjetima;

39.b

„pisani” znači svaki oblik pisanog dokumenta, uključujući elektroničke dokumente, pod uvjetom da su takvi elektronički dokumenti priznati kao jednakovrijedni u skladu s primjenjivim administrativnim postupcima i zakonodavstvom u predmetnoj državi članici;”;

„42.

„regionalna operativna potpora” znači potpora namijenjena smanjenju tekućih izdataka poduzetnika, što uključuje kategorije kao što su troškovi osoblja, materijala, ugovorenih usluga, komunikacija, energije, održavanja, najma i administracije, ali ne uključuje troškove amortizacije i troškove financiranja povezane s ulaganjem koje je ostvarilo korist od potpora za ulaganje;

43.

„sektor čelika” znači proizvodnja jednog ili više od sljedećeg:

„43.a

„lignit” znači niskorazredni C ili ortolignit i niskorazredni B ili metalignit kako je definirano međunarodnim sustavom kodificiranja ugljena koji je utvrdila Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu;”;

„45.

„sektor prijevoza” znači zračni, pomorski, cestovni ili željeznički prijevoz putnika te kopneni prijevoz plovnim putovima ili usluge prijevoza tereta za najam ili naknadu te s tim povezana infrastruktura (u prvom redu infrastruktura zračnih luka); točnije, „sektor prijevoza” znači sljedeće djelatnosti prema statističkoj klasifikaciji gospodarskih djelatnosti (NACE Rev. 2) utvrđenoj Uredbom (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (*6):

„47.a

„dovršetak ulaganja” znači trenutak kada nacionalna tijela smatraju da je ulaganje dovršeno ili, ako taj trenutak ne postoji, 3 godine nakon početka radova;”;

„49.

„prvo ulaganje” znači jedno od sljedećeg:

50.

„ista ili slična djelatnost” znači djelatnost iz istog razreda (četveroznamenkasta brojčana oznaka) statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Rev. 2;

51.

„početno ulaganje kojim se stvara nova gospodarska djelatnost” znači:

„72.

„neovisni privatni ulagač” znači ulagač koji je privatan i neovisan, kako je definirano u ovoj točki. „Privatni” ulagači znači ulagači koji, bez obzira na vlasničku strukturu, imaju isključivo komercijalni interes, koriste se vlastitim sredstvima i snose puni rizik u pogledu svojeg ulaganja, a naročito uključuju: kreditne institucije koje ulažu na vlastiti rizik i iz vlastitih sredstava, privatne dotacije i zaklade, obiteljske urede i poslovne anđele, korporativne ulagače, osiguravajuća društva, mirovinske fondove, akademske institucije te fizičke osobe koje obavljaju ili ne obavljaju gospodarsku djelatnost. Europska investicijska banka, Europski investicijski fond, međunarodna financijska institucija u kojoj je država članica dioničar ili pravni subjekt koji na profesionalnoj osnovi obavlja financijske djelatnosti i kojem su država članica ili subjekt države članice na središnjoj, regionalnoj ili lokalnoj razini povjerili provedbu aktivnosti razvoja ili promicanja razvoja (nacionalna razvojna banka ili druga razvojna institucija) neće se za potrebe ove definicije smatrati privatnim ulagačima. „Neovisni” ulagač znači ulagač koji nije dioničar prihvatljivog poduzetnika u kojeg ulaže. U kontekstu naknadnih ulaganja ulagač ostaje „neovisan” ako se smatrao neovisnim ulagačem u prethodnom krugu ulaganja. Nakon osnivanja novog društva, svi privatni ulagači, uključujući osnivače takvog novog društva, smatraju se neovisnima od tog društva;

73.

„fizička osoba” za potrebe članaka 21.a i 23. znači osoba koja nije pravni subjekt i koja nije poduzetnik za potrebe članka 107. stavka 1. Ugovora;”;

„79.

„zaduženi subjekt” znači Europska investicijska banka i Europski investicijski fond, međunarodna financijska institucija u kojoj je država članica dioničar ili pravni subjekt koji na profesionalnoj osnovi obavlja financijske djelatnosti i kojem su država članica ili subjekt države članice na središnjoj, regionalnoj ili lokalnoj razini povjerili provedbu aktivnosti razvoja ili promicanja razvoja (razvojna banka ili druga razvojna institucija). Zaduženi subjekt može biti odabran ili izravno imenovan u skladu s odredbama Direktive 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća (*7) ili u skladu s člankom 38. stavkom 4. točkom (b) podtočkom iii. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (*8) ili člankom 59. stavkom 3. Uredbe (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća (*9), ovisno o tome što se primjenjuje;

„80.

„inovacijsko poduzeće” znači poduzeće koje ispunjava jedan od sljedećih uvjeta:

„81.

„alternativna trgovinska platforma” znači multilateralna trgovinska platforma u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom 22. Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (*15) na kojoj najmanje 50 % financijskih instrumenata uvrštenih za trgovanje izdaju MSP-ovi;

„85.

„industrijsko istraživanje” znači planirano istraživanje ili kritički pregled u cilju stjecanja novih znanja i vještina za razvoj novih proizvoda, procesa ili usluga odnosno za postizanje znatnog poboljšanja postojećih proizvoda, procesa ili usluga, uključujući digitalne proizvode, procese ili usluge, u bilo kojem području, tehnologiji, industriji ili sektoru (uključujući, ali ne ograničavajući se na digitalne industrije i tehnologije, kao što su superračunalstvo, kvantne tehnologije, tehnologije lanca blokova, umjetna inteligencija, kibersigurnost, tehnologije velike količine podataka i računalstva u oblaku).

Industrijsko istraživanje obuhvaća stvaranje sastavnih dijelova složenih sustava i može uključivati izradu prototipova u laboratorijskom okruženju ili u okruženju sa simuliranim sučeljima postojećih sustava te male pilot-linije ako je to neophodno za industrijsko istraživanje i posebno za provjeru generičke tehnologije;

86.

„eksperimentalni razvoj” znači stjecanje, kombiniranje, oblikovanje i upotreba postojećih znanstvenih, tehnoloških, poslovnih i ostalih mjerodavnih znanja i vještina u cilju razvoja novih ili poboljšanih proizvoda, procesa ili usluga, uključujući digitalne proizvode, procese ili usluge, u bilo kojem području, tehnologiji, industriji ili sektoru (uključujući, ali ne ograničavajući se na, digitalne industrije i tehnologije, kao što su superračunalstvo, kvantne tehnologije, tehnologije lanca blokova, umjetna inteligencija, kibersigurnost, tehnologije velike količine podataka, računalstva u oblaku i računalstva na rubu mreže). To može obuhvaćati i, primjerice, aktivnosti za konceptualno definiranje, planiranje i dokumentiranje novih proizvoda, procesa ili usluga.

Eksperimentalni razvoj može obuhvaćati izradu prototipova, demonstracijske aktivnosti, pilot-projekte, ispitivanje i provjeru novih ili poboljšanih proizvoda, procesa ili usluga u okruženju koje odražava operativne uvjete iz stvarnog života ako je osnovni cilj ostvarenje daljnjih tehničkih poboljšanja proizvoda, procesa ili usluga koji nisu u bitnome utvrđeni. To može uključivati i razvoj tržišno upotrebljivog prototipa ili pilot-projekta koji je nužno konačni tržišni proizvod, a preskupo ga je proizvesti samo da bi se upotrebljavao u svrhu demonstracijskih aktivnosti i provjere.

Eksperimentalni razvoj ne uključuje rutinske ili periodične izmjene postojećih proizvoda, proizvodnih linija, proizvodnih procesa, usluga i drugih aktivnosti u tijeku, čak i ako te izmjene znače poboljšanja;”;

„90.a

„neobrambena primjena” za potrebe članka 25.e odnosi se na primjenu u proizvodima koji nisu obrambeni proizvodi navedeni u Prilogu Direktivi 2009/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (*16).

„92.

„inovacijski klasteri” znači strukture ili organizirane skupine neovisnih strana (kao što su inovativna novoosnovana poduzeća, mala, srednja i velika poduzeća te organizacije za istraživanje i širenje znanja, istraživačke infrastrukture, infrastrukture za testiranje i eksperimentiranje, digitalnoinovacijske centre, neprofitne organizacije i ostale povezane gospodarske subjekte) osnovane radi poticanja inovacijskih aktivnosti i novih načina suradnje, na primjer digitalnim sredstvima, dijeljenjem i/ili promicanjem dijeljenja objekata i razmjenom znanja i stručnosti te učinkovitim doprinosom prijenosu znanja, umrežavanju, širenju informacija i suradnji među poduzetnicima i ostalim organizacijama u klasteru. Digitalnoinovacijski centri (uključujući europske digitalnoinovacijske centre koji se financiraju u okviru programa Digitalna Europa pod centralnim upravljanjem uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/694 Europskog parlamenta i Vijeća (*17)) subjekti su čiji je cilj poticanje široke primjene digitalnih tehnologija kao ,što su umjetna inteligencija, računalstvo u oblaku, računalstvo na rubu mreže i računalstvo visokih performansi te kibersigurnost u industriji (posebno u MSP-ovima) i organizacijama javnog sektora. Digitalnoinovacijski centri mogu se sami po sebi smatrati inovacijskim klasterom za potrebe ove Uredbe.

„94.

„savjetodavne usluge za inovacije” znači savjetovanje, pomoć ili osposobljavanje u područjima prijenosa znanja, stjecanja, zaštite ili iskorištavanja nematerijalne imovine ili upotrebe standarda i propisa koji ih sadržavaju te savjetovanje, pomoć ili osposobljavanje o uvođenju ili upotrebi inovativnih tehnologija i rješenja (uključujući digitalne tehnologije i rješenja);

95.

„usluge podrške inovacijama’ znači osiguravanje uredskog prostora, banaka podataka, usluga računalstva u oblaku i usluga pohrane podataka, knjižnica, istraživanja tržišta, laboratorija, označivanja kvalitete, testiranja, eksperimentiranja i certifikacije ili drugih povezanih usluga, uključujući usluge koje pružaju organizacije za istraživanje i širenje znanja, istraživačke infrastrukture, infrastrukture za testiranje i eksperimentiranje ili inovacijski klasteri, u svrhu razvoja učinkovitijih ili tehnološki naprednijih proizvoda, procesa ili usluga, uključujući provedbu inovativnih tehnologija i rješenja (uključujući digitalne tehnologije i rješenja);

96.

„inovacije organizacije poslovanja” znači provedba nove organizacijske metode na razini pojedinačnog poduzetnika (na razini grupe u predmetnom industrijskom sektoru u EGP-u), u organizaciji radnog mjesta ili vanjskim odnosima, primjerice upotrebom novih ili inovativnih digitalnih tehnologija. Iz ove definicije isključene su izmjene koje se temelje na organizacijskim metodama koje poduzetnik već upotrebljava, izmjene upravljačke strategije, spajanja i preuzimanja, prestanak upotrebe procesa, jednostavna zamjena ili proširenje temeljnog kapitala, promjene koje su nastale isključivo kao posljedica promjene faktorskih cijena, prilagođavanje kupcima, lokalizacija, redovne, sezonske i ostale periodične promjene i trgovina novim ili znatno poboljšanim proizvodima;

97.

„inovacija procesa” znači provedba novih ili znatno poboljšanih metoda proizvodnje ili isporuke ,uključujući znatne promjene u tehnikama, opremi ili softveru, na razini pojedinačnog poduzetnika (na razini skupine u zadanom industrijskom sektoru u EGP-u), primjerice upotrebom novih ili inovativnih digitalnih tehnologija ili rješenja. Iz ove definicije isključene su manje izmjene ili poboljšanja, povećanja proizvodnih kapaciteta ili kapaciteta usluga kroz dodavanje proizvodnih ili logističkih sustava koji su u velikoj mjeri slični onima koji se već koriste, prestanak korištenja procesa, jednostavne zamjene ili proširenja temeljnog kapitala, promjene koje su nastale isključivo kao posljedica promjene faktorskih cijena, prilagođavanje kupcima, lokalizacija, redovne sezonske promjene i ostale periodične promjene i trgovina novim ili značajno poboljšanim proizvodima;”;

„98.a

„infrastruktura za testiranje i eksperimentiranje” znači postrojenja, oprema, kapaciteti i resursi, kao što su testne platforme, pokusne linije, demonstratori, objekti za testiranje ili živi laboratoriji i povezane usluge podrške čiji su korisnici uglavnom poduzetnici, posebno MSP-ovi, koji traže potporu za testiranje i eksperimentiranje za razvoj novih ili poboljšanih proizvoda, procesa i usluga, te za testiranje i unapređivanje tehnologije za napredak s pomoću industrijskog istraživanja i eksperimentalnog razvoja. Pristup infrastrukturama za testiranje i eksperimentiranje koje se javno financiraju otvoren je za više korisnika i mora se omogućiti na transparentnoj i nediskriminirajućoj osnovi te u skladu s tržišnim uvjetima. Infrastrukture za testiranje i eksperimentiranje ponekad se nazivaju i tehnološkim infrastrukturama (*18);

„101.

„zaštita okoliša” znači svako djelovanje ili aktivnost kojom se smanjuju ili sprječavaju onečišćenje, negativni učinci na okoliš ili druga šteta nanesena fizičkom okolišu (uključujući zraku, vodi i tlu), ekosustavima ili prirodnim resursima nastala zbog ljudske aktivnosti i čiji je cilj, među ostalim, ublažiti klimatske promjene, umanjiti rizik takve štete te zaštititi i ponovno uspostaviti bioraznolikost ili dovesti do učinkovitije upotrebe prirodnih resursa, uključujući mjere za uštedu energije i upotrebu obnovljivih izvora energije, kao i druge tehnike za smanjenje emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari te prelazak na modele kružnoga gospodarstva kako bi se smanjila upotreba primarnih materijala i povećala učinkovitost. Uključuje i mjere kojima se jača sposobnost prilagodbe i smanjuje osjetljivost na učinke klimatskih promjena;

102.

„norma Unije” znači:

„102.a

„infrastruktura za punjenje” znači fiksna ili mobilna infrastruktura za opskrbu vozila ili mobilne terminalne opreme ili mobilne opreme za zemaljske usluge električnom energijom;

102.b

„infrastruktura za opskrbu gorivom” znači fiksna ili pokretna infrastruktura kojom se opskrbljuju vozila ili pokretna terminalna oprema ili pokretna oprema za zemaljske usluge vodikom;

102.c

„vodik iz obnovljivih izvora” znači vodik proizveden iz energije iz obnovljivih izvora u skladu s metodologijama utvrđenima za obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla namijenjena uporabi u prometu u Direktivi (EU) 2018/2001 (*20);

„102.d

„obnovljiva električna energija” znači električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora u skladu s člankom 2. točkom 1. Direktive 2018/2001/EU;

102.e

„pametno punjenje” znači punjenje tijekom kojeg se intenzitet struje koji se isporučuje bateriji prilagođava u stvarnom vremenu na temelju informacija dobivenih elektroničkom komunikacijom;

102.f

„čisto vozilo” znači:

102.g

„vozilo s nultim emisijama” znači:

102.h

„vozilo” znači bilo što od sljedećeg:

102.i

„mobilna oprema za zemaljske usluge” znači mobilna oprema koja se upotrebljava u uslužnim djelatnostima povezanima sa zračnim ili pomorskim prijevozom;

102.j

„mobilna terminalna oprema” znači mobilna oprema koja se upotrebljava za utovar, istovar i pretovar robe i intermodalnih utovarnih jedinica te za prijenos tereta unutar područja terminala;

„103.

„energetska učinkovitost” znači energetska učinkovitost kako je definirana u članku 2. točki 4. Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća (*25);

„103.a

„primarna energija” znači energija iz obnovljivih i neobnovljivih izvora koja nije podvrgnuta nijednom postupku pretvorbe;”;

„103.d

„pripremljenost za pametne tehnologije” znači sposobnost zgrada ili samostalnih upotrebnih cjelina zgrada da prilagode svoje funkcioniranje potrebama stanara, uključujući poboljšanje energetske učinkovitosti i ukupnih energetskih svojstava, te da prilagode svoje funkcioniranje kao odgovor na signale iz mreže ;”;

„103.e

„malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije” znači poduzetnik koji nije MSP i čiji broj zaposlenih ne premašuje 499, izračunano u skladu s člancima od 3. do 6. Priloga I., čiji godišnji promet ne premašuje 100 milijuna EUR ili čija godišnja bilanca ne prelazi 86 milijuna EUR; više subjekata smatra se jednim poduzetnikom ako je ispunjen bilo koji od uvjeta navedenih u članku 3. stavak 3. Priloga I.; Za potrebe primjene članka 56.e stavka 10. i članka 56.f, malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije znači poduzetnik koji nije MSP i zapošljava do 499 zaposlenika;”;

„103.f

„ušteda energije” znači ušteda energije kako je definirana u članku 5 točki 2. Direktive 2012/27/EU;”;

„105.

„fond za energetsku učinkovitost (EEF)” znači poseban instrument ulaganja osnovan za potrebe ulaganja u projekte energetske učinkovitosti usmjerene na poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada. EEF-om upravlja upravitelj fonda za energetsku učinkovitost;”;

„108.

„kogeneracija” ili „suproizvodnja toplinske i električne energije” ili „CHP” znači kogeneracija kako je definirana u članku 2. točki 30. Direktive 2012/27/EU;”;

„108.a

„obnovljiva kogeneracija” znači kogeneracija u kojoj se kao sirovina za proizvodnju toplinske i električne energije upotrebljava 100 % energije iz obnovljivih izvora;

108.b

„dizalica topline” znači uređaj, naprava ili postrojenje koje prenosi toplinu iz prirodnog okruženja kao što su zrak, voda ili tlo, u zgrade ili industrijske aplikacije obrtanjem prirodnog tijeka topline tako da ona teče od niže temperaturne razine prema višoj. Kod reverzibilnih dizalica topline toplina se također može prenositi iz zgrade u prirodno okruženje;”;

„109.

„energija iz obnovljivih izvora” ili „obnovljiva energija” znači energija koju proizvode postrojenja koja se koriste isključivo obnovljivim izvorima energije kako je definirana u članku 2. točki 1. Direktive (EU) 2018/2001, kao i udio, izražen u kalorijskoj vrijednosti, energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije u hibridnim postrojenjima koja upotrebljavaju i konvencionalne izvore energije, koja uključuje i obnovljivu električnu energiju koja se upotrebljava za punjenje sustava za skladištenje spojenih iza brojila (ugrađenih zajedno ili ugrađenih kao dodatak postrojenju za obnovljivu energiju), ali isključuje električnu energiju proizvedenu kao rezultat sustavâ za skladištenje;”;

„109.a

„zajednica obnovljive energije” znači zajednica obnovljive energije kako je definirana u članku 2. točki 16. Direktive (EU) 2018/2001;”;

„114.

„inovativna tehnologija” znači nova i nedokazana tehnologija u odnosu na vrhunsku tehnologiju u industriji, koja nosi rizik tehnološkog ili industrijskog neuspjeha i nije optimizacija ili poboljšanje postojeće tehnologije;”;

„114.a

„demonstracijski projekt” znači demonstracijski projekt kako je definiran u članku 2. točki 24. Uredbe (EU) 2019/943 Europskog parlamenta i Vijeća (*26);

114.b

„ugovor za kompenzaciju razlike” znači instrument potpore koji daje korisniku pravo na plaćanje koje je jednako razlici između fiksne „izvršne” cijene i referentne cijene, kao što je tržišna cijena, po jedinici proizvodnje;;

„115.

„uravnoteženje” za električnu energiju znači uravnoteženje kako je definirano u članku 2. točki 10. Uredbe (EU) 2019/943;

116.

„standardna odgovornost za odstupanja” znači nediskriminirajuća odgovornost za odstupanja u svim tehnologijama tako da nijedan proizvođač nije oslobođen te odgovornosti kako je utvrđeno u članku 5. Uredbe (EU) 2019/943;”

„116.a

„subjekt odgovoran za odstupanje (BRP)” znači subjekt odgovoran za odstupanje kako je definiran u članku 2. točki 14. Uredbe (EU) 2019/943;”;

„117.

„biomasa” znači biorazgradivi dio proizvoda, otpada i ostataka biološkog podrijetla kako je definirano u članku 2. točki 24. Direktive (EU) 2018/2001;”;

„117.a

„biogoriva” znači biogoriva kako su definirana u članku 2. točki 33. Direktive (EU) 2018/2001;

117.b

„bioplin” znači bioplin kako je definiran u članku 2. točki 28. Direktive (EU) 2018/2001;

117.c

„tekuće biogorivo” znači tekuće biogorivo kako je definirano u članku 2. točki 32. Direktive (EU) 2018/2001;

117.d

„goriva iz biomase” znači goriva iz biomase kako su definirana u članku 2. točki 27. Direktive (EU) 2018/2001;”;

„118.

„manjak financijskih sredstava” znači neto dodatni trošak utvrđen na temelju razlike između gospodarskih prihoda i troškova (uključujući ulaganje i poslovanje) projekta kojem je dodijeljena potpora i gospodarskih prihoda i troškova alternativnog projekta koji bi korisnik potpore vjerodostojno proveo bez potpore. Kako bi se utvrdio manjak financijskih sredstava, za činjenični scenarij i vjerodostojan protučinjenični scenarij, država članica mora izmjeriti sve glavne troškove i prihode, procijenjeni ponderirani prosječni trošak kapitala korisnika za diskontiranje budućih novčanih tokova te neto sadašnju vrijednost za činjenični i protučinjenični scenarij tijekom trajanja projekta. Uobičajeni neto dodatni trošak može se procijeniti kao razlika između neto sadašnje vrijednosti za činjenični scenarij i za protučinjenični scenarij tijekom trajanja referentnog projekta.

119.

„porez ili parafiskalni namet za zaštitu okoliša” znači porez ili namet koji se primjenjuje na posebnu poreznu osnovicu, proizvode ili usluge koji imaju jasan negativan učinak na okoliš ili čija je svrha oporezivanje određenih djelatnosti, robe ili usluga tako da troškovi zaštite okoliša mogu biti uključeni u njihovu cijenu ili tako da se proizvođači i potrošači usmjere na djelatnosti koje su prihvatljivije za okoliš;”;

„121.a

„zbrinjavanje štete” znači mjere upravljanja okolišem, kao što je uklanjanje ili detoksifikacija onečišćujućih tvari ili viška hranjivih tvari iz tla i vode, usmjerene na uklanjanje izvora degradacije okoliša;

121.b

„oporavak” znači mjere upravljanja okolišem usmjerene na ponovnu uspostavu razine ekosustava koji funkcionira na lokacijama s degradiranim stanjem okoliša, čiji je cilj obnova i kontinuirano pružanje usluga ekosustava, a ne bioraznolikost i cjelovitost određenog prirodnog ili poluprirodnog referentnog ekosustava;

121.c

„ekosustav” znači ekosustav kako je definiran u članku 2. točki 13. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (*27);

121.d

„bioraznolikost” znači bioraznolikost kako je definirana u članku 2. točki 15. Uredbe (EU) 2020/852;

„123.a

„onečišćujuća tvar” znači onečišćujuća tvar kako je definirana u članku 2. točki 10. Uredbe (EU) 2020/852;

123.b

„onečišćenje” znači onečišćenje kako je definirano u članku 3. točki 2. Direktive 2010/75/EU;

123.c

„prirodno rješenje” znači djelovanje za zaštitu, očuvanje, obnovu i održivu upotrebu prirodnih ili izmijenjenih kopnenih, slatkovodnih, obalnih i morskih ekosustava te održivo upravljanje njima, kojim se učinkovito i prilagodljivo rješavaju društveni, gospodarski i okolišni izazovi, uz istodobno poboljšavanje dobrobiti ljudi, pružanja usluga ekosustava, otpornosti i bioraznolikosti;

123.d

„obnova” znači postupak pomaganja oporavku ekosustava kao sredstvo očuvanja bioraznolikosti i povećanja otpornosti ekosustava, posebno na klimatske promjene. Obnova ekosustava uključuje mjere poduzete za poboljšanje stanja ekosustava i rekreaciju ili ponovnu uspostavu ekosustava u kojem je to stanje izgubljeno, kao i povećanje otpornosti ekosustava i prilagodbu klimatskim promjenama;”;

„124.

„energetski učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje” znači učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje kako je definirano u članku 2. točki 41. Direktive 2012/27/EU;”;

„124.a

„centralizirano grijanje” i „centralizirano hlađenje” znači centralizirano grijanje ili centralizirano hlađenje kako je definirano u članku 2. točki 19. Direktive 2010/31/EU;

124.b

„sustavi centraliziranog grijanja i hlađenja” znači objekti za proizvodnju grijanja i/ili hlađenja te mreža za skladištenje i distribuciju topline, uključujući i primarnu – prijenosnu – i sekundarnu mrežu cjevovoda za opskrbu potrošača grijanjem ili hlađenjem. Upućivanje na centralizirano grijanje treba tumačiti kao sustave centraliziranog grijanja i/ili hlađenja, ovisno o tome isporučuju li mreže grijanje ili hlađenje zajedno ili odvojeno;”;

„126.

„ponovna upotreba” znači ponovna upotreba kako je definirana u članku 3. točki 13. Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (*28);

127.

„priprema za ponovnu upotrebu” znači priprema za ponovnu upotrebu kako je definirana u članku 3. točki 16. Direktive 2008/98/EZ;

128.

„recikliranje” znači recikliranje kako je definirano u članku 3. točki 17. Direktive 2008/98/EZ;

„128.a

„učinkovitost resursa” znači smanjenje količine inputa potrebnih za proizvodnju jedinice outputa ili zamjena primarnih inputa sekundarnim inputima;

128.b

„otpad” znači otpad kako je definiran u članku 3. točki 1. Direktive 2008/98/EZ;

128.c

„otpadna toplina” znači otpadna toplina kako je definirana u članku 2. točki 9. Direktive (EU) 2018/2001;

128.d

„obrada” znači obrada kako je definirana u članku 3. točki 14. Direktive 2008/98/EZ te obrada drugih proizvoda, materijala ili tvari;

128.e

„oporaba” znači oporaba kako je definirana u članku 3. točki 15. Direktive 2008/98/EZ te oporaba drugih proizvoda, materijala ili tvari;

128.f

„zbrinjavanje” znači zbrinjavanje kako je definirano u članku 3. točki 19. Direktive 2008/98/EZ;

128.g

„ostali proizvodi, materijali ili tvari” znači materijali, proizvodi i tvari koji nisu otpad, uključujući nusproizvode iz članka 5. Direktive 2008/98/EZ, ostaci iz poljoprivrede i šumarstva, otpadne vode, kišnice i oborinske vode, minerali, hranjive tvari, ostaci plinova iz proizvodnih procesa i suvišni proizvodi, dijelovi i materijali;

128.h

„suvišni proizvodi, dijelovi i materijali” znači proizvodi, dijelovi ili materijali koji više nisu potrebni svojem posjedniku ili nisu korisni za njega, ali prikladni su za ponovnu upotrebu;

128.i

„odvojeno skupljanje” znači odvojeno skupljanje kako je definirano u članku 3. točki 11. Direktive 2008/98/EZ;”

„130.

„energetska infrastruktura” znači svaka fizička oprema ili objekt koji je smješten unutar Unije ili povezuje Uniju s najmanje jednom trećom zemljom, a razvrstan je u jednu od sljedećih kategorija:

Imovina navedena u točkama od (a) do (g) koja je izgrađena za jednu ili malu skupinu ex ante utvrđenih korisnika i prilagođena njihovim potrebama („namjenska infrastruktura”) ne smatra se energetskom infrastrukturom.

„130.a

„operator distribucijskog sustava” (ODS) znači operator distribucijskog sustava kako je definiran u članku 2. točki 29. Direktive (EU) 2019/944;

130.b

„operator prijenosnog sustava” (OPS) znači operator prijenosnog sustava kako je definiran u članku 2. točki 35. Direktive (EU) 2019/944;

130.c

„skladištenje električne energije” znači odgađanje krajnje upotrebe električne energije do trenutka kasnijeg od onog u kojem je proizvedena ili pretvaranje električne energije u oblik energije koji se može pohraniti, skladištenje takve energije i naknadna pretvorba takve energije u električnu energiju;

130.d

„skladištenje toplinske energije” znači odgađanje krajnje upotrebe toplinske energije do trenutka kasnijeg od onog u kojem je proizvedena ili pretvaranje električne ili toplinske energije u oblik energije koji se može pohraniti, skladištenje takve energije i, prema potrebi, naknadna pretvorba ili ponovna pretvorba takve energije u toplinsku energiju za krajnju upotrebu (tj. grijanje ili hlađenje);”;

„131.

„zakonodavstvo o unutarnjem energetskom tržištu” znači Direktivu (EU) 2019/944, Direktivu 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (*32), Uredbe (EU) 2019/943 i Uredbe (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (*33);

„131.a

„hvatanje i skladištenje ugljika” ili „CCS” znači skup tehnologija koje omogućuju hvatanje CO2 koji emitiraju industrijska postrojenja, uključujući emisije svojstvene proizvodnim procesima, ili njegovo hvatanje izravno iz okolnog zraka, njegov prijevoz do skladišne lokacije i njegovo ubrizgavanje u odgovarajuće podzemne geološke formacije za potrebe trajnog skladištenja;

131.b

„hvatanje i upotreba ugljika” ili „CCU” znači skup tehnologija koje omogućuju hvatanje CO2 koji emitiraju industrijska postrojenja, uključujući emisije svojstvene proizvodnim procesima, ili njegovo hvatanje izravno iz okolnog zraka te njegov prijevoz do mjesta potrošnje ili upotrebe radi potpunog iskorištavanja tog CO2;”;

„137.

„širokopojasna infrastruktura” znači širokopojasna mreža bez aktivnih komponenata koja obuhvaća fizičku infrastrukturu, uključujući vodove, drvene stupove, antenske stupove, tornjeve, svjetlovodne niti bez prijenosne opreme, ormariće i kabele (uključujući svjetlovodne niti bez prijenosne opreme i bakrene kabele);”

„137.a

„prijenosna mreža” znači dio širokopojasne mreže koji povezuje pristupnu mrežu s mrežnom okosnicom i koji ne pruža izravan pristup krajnjim korisnicima. Dio je mreže u kojem se objedinjuje promet krajnjih korisnika;

137.b

„mrežna okosnica” znači osnovna mreža koja povezuje prijenosne mreže iz različitih područja ili regija;

137.c

„pristupna mreža” znači dio širokopojasne mreže koji povezuje prijenosnu mrežu s prostorima ili uređajima krajnjeg korisnika;”;

“139.

„veleprodajni pristup” znači pristup kojim se operatoru omogućuje upotreba objekata drugog operatera. Veleprodajni pristup uključuje, na temelju trenutačnog tehnološkog razvoja, barem sljedeće proizvode za pristup: i. za mreže FTTx: pristup širokopojasnoj infrastrukturi, izdvajanje potpetlje i pristup toku bitova; ii. za kabelske mreže: pristup širokopojasnoj infrastrukturi i pristup aktivnim uslugama; iii. za fiksne bežične mreže: pristup širokopojasnoj infrastrukturi i pristup aktivnim uslugama; iv. za mobilne mreže: pristup širokopojasnoj infrastrukturi i pristup aktivnim uslugama (barem roaming); v. za satelitske platforme: pristup aktivnim uslugama; vi. za prijenosne mreže: pristup širokopojasnoj infrastrukturi i pristup aktivnim uslugama.”;

„139.a

„objekti kojima je dostupna mogućnost pristupa” znači objekti krajnjeg korisnika u kojima pružatelj na zahtjev krajnjih korisnika i u roku od četiri tjedna od datuma zahtjeva može pružati širokopojasne usluge (neovisno o tome jesu li ti objekti već povezani s mrežom ili nisu). Cijena koja se naplaćuje za pružanje širokopojasnih usluga u objektima krajnjih korisnika u ovom slučaju ne smije biti veća od uobičajene naknade za priključak, što znači da ne smije uključivati nikakve dodatne ili iznimne troškove u odnosu na uobičajenu poslovnu praksu i ni u kojem slučaju ne smije premašiti uobičajenu cijenu u predmetnoj državi članici. Tu cijenu mora odrediti nadležno nacionalno tijelo;”;

„139.d

„vrijeme vršnog opterećenja” znači vrijeme u danu, u pravilu u trajanju od jednog sata, kad je mreža obično pod najvećim opterećenjem;

139.e

„uvjeti u vrijeme vršnog opterećenja” znači uvjeti pod kojima se očekuje da će mreža funkcionirati u „vrijeme vršnog opterećenja”;

139.f

„relevantni vremenski horizont” znači razdoblje za provjeru planiranih privatnih ulaganja koje odgovara vremenskom okviru koji država članica predviđa za uvođenje planirane mreže financirane državnim sredstvima, koje traje od trenutka objave javnog savjetovanja o planiranoj državnoj intervenciji do početka rada mreže, (npr. do početka pružanja veleprodajnih / ili maloprodajnih usluga na mreži financiranoj državnim sredstvima). Relevantni vremenski horizont ne može biti kraći od dvije godine;”;

„157.

„lučka infrastruktura” znači infrastruktura i oprema za pružanje lučkih usluga povezanih s prijevozom, npr. pristaništa koja se koriste za vezivanje brodova, obalni zidovi, lukobrani i plutajuće pontonske rampe u plimnim područjima, unutarnji bazeni, zemljište dobiveno nasipanjem i melioracijom, infrastruktura za prihvat brodskog otpada i ostataka tereta te infrastruktura za punjenje i opskrbu u lukama koje opskrbljuju vozila, mobilnu terminalnu opremu i mobilnu opremu za zemaljske usluge električnom energijom, vodikom, amonijakom i metanolom;”;

„(a)

za regionalne potpore za ulaganje: za ulaganje s prihvatljivim troškovima od 110 milijuna EUR ili više, iznose potpore po poduzetniku po projektu ulaganja kako je navedeno u nastavku:

(b)

za regionalne potpore za urbani razvoj: 22 milijuna EUR kako je utvrđeno u članku 16. stavku 3.;

(c)

za potpore za ulaganje za MSP-ove: 8,25 milijuna EUR po poduzetniku po projektu ulaganja;

(d)

za potpore za savjetodavne usluge u korist MSP-ova: 2,2 milijuna EUR po poduzetniku , po projektu;

(e)

za potpore MSP-ovima za sudjelovanje na sajmovima: 2,2 milijuna EUR po poduzetniku, po godini;”;

„(ea)

za potpore mikropoduzećima u obliku javnih intervencija koje se odnose na opskrbu električnom energijom, plinom ili toplinskom energijom iz članka 19.c: 200 000 EUR po korisniku po kalendarskoj godini. Za mikropoduzeća koja se bave primarnom poljoprivrednom proizvodnjom to ograničenje iznosi 25 000 EUR po korisniku po kalendarskoj godini, a za mikropoduzeća koja djeluju u sektoru ribarstva i akvakulture 30 000 EUR po korisniku po kalendarskoj godini;

(eb)

za potpore MSP-ovima u obliku privremenih javnih intervencija koje se odnose na opskrbu električnom energijom, plinom ili toplinskom energijom proizvedenom iz prirodnog plina ili električne energije za ublažavanje učinka povećanja cijena nakon ruske ratne agresije na Ukrajinu iz članka 19.d: 2 milijuna EUR po korisniku po kalendarskoj godini. Za MSP-ove koji se bave primarnom poljoprivrednom proizvodnjom to ograničenje iznosi 250 000 EUR po korisniku po kalendarskoj godini, a za MSP-ove koji djeluju u sektoru ribarstva i akvakulture 300 000 EUR po korisniku po kalendarskoj godini. Potpora koja se dodjeljuje poduzetnicima koji se bave preradom i stavljanjem poljoprivrednih proizvoda na tržište uvjetovana je time da se djelomično ili u potpunosti ne prenosi na primarne proizvođače;”;

„(f)

za potpore za poduzetnike koji sudjeluju u projektima europske teritorijalne suradnje: za potpore na temelju članka 20: 2,2 milijuna EUR po poduzetniku po projektu; za potpore na temelju članka 20.a: iznosi utvrđeni u članku 20.a stavku 2. po poduzetniku po projektu;

(g)

za potpore za rizično financiranje: 16,5 milijuna EUR po prihvatljivom poduzetniku kako je utvrđeno u članku 21. stavku 8. i članku 21.a stavku 2.;

(h)

za potpore za novoosnovana poduzeća: iznosi po poduzetniku utvrđeni u članku 22. stavcima 3., 4., 5. i 7.;

(i)

za potpore za istraživanje i razvoj:

(j)

za potpore za ulaganje u istraživačke infrastrukture: 35 milijuna EUR po infrastrukturi;

(ja)

za potpore za ulaganje u infrastrukture za testiranje i eksperimentiranje: 25 milijuna EUR po infrastrukturi;

(k)

za potpore za inovacijske klastere: 10 milijuna EUR po klasteru;

(l)

potpore za inovacije za MSP-ove: 10 milijuna EUR po poduzetniku, po projektu;

(m)

za potpore za inovacije procesa i organizacije poslovanja: 12,5 milijuna EUR po poduzetniku, po projektu;

(n)

za potpore za usavršavanje: 3 milijuna EUR po projektu usavršavanja;

(o)

za potpore za zapošljavanje radnika u nepovoljnom položaju: 5,5 milijuna EUR po poduzetniku, po godini;

(p)

za potpore za zapošljavanje radnika s invaliditetom u obliku subvencija za plaće: 11 milijuna EUR po poduzetniku, po godini;

(q)

za potpore za nadoknadu dodatnih troškova zapošljavanja radnika s invaliditetom: 11 milijuna EUR po poduzetniku, po godini;

(r)

za potpore za nadoknadu troškova pomoći pružene radnicima u nepovoljnom položaju: 5,5 milijuna EUR po poduzetniku, po godini;

(s)

za potpore za ulaganje u zaštitu okoliša, ako nije drukčije navedeno: 30 milijuna EUR po poduzetniku po projektu ulaganja;

(sa)

za potpore za namjensku infrastrukturu i skladištenje iz članka 36. stavka 4.: 25 milijuna EUR po projektu;”;

„(sb)

za potpore za ulaganje u infrastrukturu za punjenje ili opskrbu gorivom iz članka 36.a stavaka 1. i 2.: 30 milijuna EUR po poduzetniku po projektu, a u slučaju programa, prosječni godišnji proračun državne potpore od 300 milijuna EUR;

(sc)

za potpore za ulaganje u kombinirano poboljšanje energetske i ekološke učinkovitosti zgrada iz članka 38.a stavka 7 i članka 39. stavka 2.a: 30 milijuna EUR po poduzetniku po projektu;

(sd)

za potpore za olakšavanje sklapanja ugovora o energetskom učinku iz članka 38.b: 30 milijuna EUR ukupnog nominalnog preostalog iznosa financiranja po korisniku;

(se)

za potpore za ulaganje u energetsku učinkovitost zgrada u obliku financijskih instrumenata: iznosi iz članka 39. stavka 5.;

(sf)

za potpore u obliku smanjenja poreza ili nameta za zaštitu okoliša iz članka 44.a: 50 milijuna EUR po programu po godini;”;

„(v)

za operativne potpore za promicanje električne energije iz obnovljivih izvora, kako je navedeno u članku 42., i operativne potpore za promicanje energije iz obnovljivih izvora i vodika iz obnovljivih izvora u malim projektima i zajednicama obnovljive energije, kako je navedeno u članku 43.: 30 milijuna EUR po poduzetniku po projektu; zbroj proračuna svih programa obuhvaćenih člankom 42. i zbroj proračuna svih programa obuhvaćenih člankom 43. ne bi trebao premašiti 300 milijuna EUR godišnje;

(w)

za potpore za sustave centraliziranoga grijanja i/ili hlađenja, kako je navedeno u članku 46.: 50 milijuna EUR po poduzetniku po projektu;

(x)

za potpore za energetsku infrastrukturu iz članka 48.: 70 milijuna EUR po poduzetniku po projektu;

(y)

za potpore za uvođenje fiksnih širokopojasnih mreža koje se dodjeljuju u obliku bespovratnih sredstava: 100 milijuna EUR ukupnih troškova po projektu; za potpore za fiksne širokopojasne mreže koje se dodjeljuju u obliku financijskog instrumenta nominalni iznos ukupnog financiranja dodijeljenog bilo kojem krajnjem korisniku po projektu ne smije premašiti 150 milijuna EUR;”;

“(yd)

za potpore za uvođenje prijenosnih mreža koje se dodjeljuju u obliku bespovratnih sredstava: 100 milijuna EUR ukupnih troškova po projektu; za potpore za uvođenje prijenosnih mreža koje se dodjeljuju u obliku financijskog instrumenta nominalni iznos ukupnog financiranja dodijeljenog bilo kojem krajnjem korisniku po projektu ne smije premašiti 150 milijuna EUR;”;

„(z)

za potpore za ulaganje u kulturu i očuvanje baštine: 165 milijuna EUR po projektu; za operativne potpore za kulturu i očuvanje baštine: 82,5 milijuna EUR po poduzetniku po godini;

(aa)

za programe potpora za audiovizualna djela: 55 milijuna EUR po programu po godini;

(bb)

za potpore za ulaganje u sportsku i višenamjensku rekreativnu infrastrukturu: 33 milijuna EUR ili ukupni troškovi koji premašuju 110 milijuna EUR po projektu; za operativne potpore za sportsku infrastrukturu: 2,2 milijuna EUR po infrastrukturi po godini;

(cc)

za potpore za ulaganje u lokalne infrastrukture: 11 milijuna EUR ili ukupni troškovi koji premašuju 22 milijuna EUR za istu infrastrukturu;”;

„(ee)

za potpore za ulaganje u morske luke: prihvatljivi troškovi od 143 milijuna EUR za pojedinačni projekt ulaganja (ili 165 milijuna EUR po projektu ulaganja u morsku luku uključenu u radni plan koridora središnje mreže iz članka 47. Uredbe (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (*34)); u odnosu na jaružanje, projekt se definira kao sve jaružanje provedeno u 1 kalendarskoj godini;

(ff)

za potpore za ulaganje u luke unutarnjih plovnih putova: prihvatljivi troškovi od 44 milijuna EUR za pojedinačni projekt ulaganja (ili 55 milijuna EUR po projektu ulaganja u luku unutarnjih plovnih putova uključenu u radni plan koridora središnje mreže iz članka 47. Uredbe (EU) br. 1315/2013); u odnosu na jaružanje, projekt se definira kao sve jaružanje provedeno u 1 kalendarskoj godini;

„(hh)

za potpore MSP-ovima za troškove nastale sudjelovanjem u projektima lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice („CLLD”): za potpore na temelju članka 19.a: 2 milijuna EUR po poduzetniku po projektu; za potpore na temelju članka 19.b: iznosi utvrđeni u članku 19.b stavku 2. po projektu.”;

„(f)

potpore sadržane u mjerama rizičnog financiranja ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u člancima 21. i 21.a;”;

„(ga)

potpore za MSP-ove u obliku smanjenih naknada za pristup ili slobodnog pristupa savjetodavnim uslugama za inovacije i uslugama podrške inovacijama, kako su definirane u članku 2. točkama 94. odnosno 95., koje primjerice nude organizacije za istraživanje i širenje znanja, istraživačke infrastrukture, infrastrukture za testiranje i eksperimentiranje ili inovacijski klasteri koji se temelje na programu potpore, pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

„(l)

potpore uključene u financijske proizvode koji se financiraju sredstvima fonda InvestEU, ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u poglavlju III. odjeljku 16.;”;

„(m)

potpore mikropoduzećima u obliku javnih intervencija koje se odnose na opskrbu električnom energijom, plinom ili toplinskom energijom, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 19.c;

(n)

potpore MSP-ovima u obliku privremenih javnih intervencija koje se odnose na opskrbu električnom energijom, plinom ili toplinskom energijom proizvedenom iz prirodnog plina ili električne energije za ublažavanje učinka povećanja cijena nakon ruske ratne agresije na Ukrajinu, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 19.d.”;

„(b)

potpore za pristup financiranju za MSP-ove ako su ispunjeni odgovarajući uvjeti utvrđeni u člancima 21., 21.a i 22.;”;

„(l)

potpore MSP-ovima koji sudjeluju u projektima lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice („CLLD”) ili imaju koristi od njih, ako su ispunjeni odgovarajući uvjeti iz članka 19.a ili 19.b;”;

„(m)

potpore za otklanjanje štete u okolišu i oporavak prirodnih staništa i ekosustava ako troškovi otklanjanja štete ili oporavka premašuju povećanje vrijednosti zemljišta ili imovine i ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 45.;

(n)

potpore za zaštitu bioraznolikosti i provedbu prirodnih rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 45.;

(o)

potpore za promicanje energije iz obnovljivih izvora u skladu s člancima 41., 42. i 43. kada se potpore dodjeljuju automatski u skladu s objektivnim i nediskriminirajućim kriterijima i bez daljnje primjene diskrecijskog prava države članice i mjera je donesena te je stupila na snagu prije početka rada na projektu ili djelatnosti za koje je dodijeljena potpora;

(p)

potpore mikropoduzećima u obliku javnih intervencija koje se odnose na opskrbu električnom energijom, plinom ili toplinskom energijom, podložno uvjetima utvrđenima u članku 19.c;

(q)

potpore MSP-ovima u obliku privremenih javnih intervencija koje se odnose na opskrbu električnom energijom, plinom ili toplinskom energijom proizvedenom iz prirodnog plina ili električne energije za ublažavanje učinka povećanja cijena nakon ruske ratne agresije na Ukrajinu, podložno uvjetima utvrđenima u članku 19.d.”;

i.

u prvom podstavku, točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

ii.

prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Za velika poduzeća troškovi nematerijalne imovine prihvatljivi su samo do 50 % ukupnih prihvatljivih troškova ulaganja za početno ulaganje. Za MSP-ove je prihvatljivo 100 % troškova nematerijalne imovine.”;

„(a)

projekt ulaganja dovodi do neto povećanja broja zaposlenika u predmetnoj poslovnoj jedinici u odnosu na prosjek za proteklih 12 mjeseci, nakon što se od broja otvorenih radnih mjesta oduzmu sva radna mjesta izgubljena tijekom tog razdoblja, izraženo u godišnjim jedinicama rada;

(b)

svako radno mjesto popunjeno je u roku od 3 godine od dovršetka ulaganja;”;

„(b)

ti dodatni troškovi prijevoza izračunavaju se na temelju putovanja robe unutar predmetne države članice uporabom prijevoznog sredstva kojim se proizvodi najniži trošak za korisnika. Država članica može nametnuti ekološke standarde koje odabrani način prijevoza mora ispuniti, a ako su takvi standardi nametnuti korisniku, izračun dodatnih troškova prijevoza može se temeljiti na najnižoj cijeni potrebnoj za ispunjavanje tih ekoloških standarda.”;

i.

točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

ii.

točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(e)

dodatni režijski troškovi i ostali izdaci poslovanja, uključujući troškove materijala, potrošne robe i sličnih proizvoda, nastali izravno kao posljedica projekta; ne dovodeći u pitanje članak 7. stavak 1. treću rečenicu, takvi troškovi projekta istraživanja i razvoja mogu se izračunati i na temelju pojednostavnjenog pristupa troškovima u obliku fiksne stope od najviše 20 %, koja se primjenjuje na ukupne prihvatljive troškove projekta istraživanja i razvoja iz točaka od (a) do (d). U tom slučaju troškovi projekta istraživanja i razvoja koji se upotrebljavaju za izračun neizravnih troškova utvrđuju se na temelju uobičajenih računovodstvenih praksi i obuhvaćaju samo prihvatljive troškove projekata istraživanja i razvoja iz točaka od (a) do (d).”;

„(c)

troškovi savjetodavnih usluga za inovacije i usluga podrške inovacijama, uključujući usluge koje pružaju organizacije za istraživanje i širenje znanja, istraživačke infrastrukture, infrastrukture za testiranje i eksperimentiranje ili inovacijski klasteri.”;

i.

točke (a) i (b) zamjenjuju se sljedećim:

ii.

dodaje se sljedeća točka (c):