EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32022L2523

Direktiva Vijeća (EU) 2022/2523 od 14. prosinca 2022. o osiguravanju globalne minimalne razine oporezivanja za skupine multinacionalnih poduzeća i velike domaće skupine u Uniji

ST/8778/2022/INIT

SL L 328, 22.12.2022, p. 1–58 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Legal status of the document In force: This act has been changed. Current consolidated version: 22/12/2022

ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2022/2523/oj

22.12.2022   

HR

Službeni list Europske unije

L 328/1


DIREKTIVA VIJEĆA (EU) 2022/2523

od 14. prosinca 2022.

o osiguravanju globalne minimalne razine oporezivanja za skupine multinacionalnih poduzeća i velike domaće skupine u Uniji

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 115.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (2),

u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)

Posljednjih je godina Unija donijela ključne mjere za jačanje borbe protiv agresivnog poreznog planiranja na unutarnjem tržištu. Direktivama o suzbijanju izbjegavanja poreza utvrđena su pravila protiv smanjenja poreznih osnovica na unutarnjem tržištu i premještanja dobiti izvan unutarnjeg tržišta. Tim se pravilima preporuke Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) prenose u pravo Unije u kontekstu inicijative protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS) kako bi se osiguralo da se dobit multinacionalnih poduzeća (MNP-ovi) oporezuje ondje gdje se obavljaju gospodarske aktivnosti kojima se ostvaruje dobit i ondje gdje se stvara vrijednost.

(2)

U kontinuiranom nastojanju da se stane na kraj poreznim praksama MNP-ova koje im omogućavaju premještanje dobiti u jurisdikcije u kojima ne podliježu oporezivanju ili u kojima podliježu vrlo niskoj poreznoj stopi, OECD je dodatno razvio skup međunarodnih poreznih pravila kako bi osigurao da MNP-ovi plaćaju pravedan udio poreza bez obzira na to gdje posluju. Cilj je te velike reforme ograničiti natjecanje u pogledu stopa poreza na dobit uspostavom globalne minimalne razine oporezivanja. Uklanjanjem znatnog dijela prednosti premještanja dobiti u jurisdikcije bez oporezivanja ili s vrlo niskom poreznom stopom, globalnom reformom kojom se uvodi minimalna razina oporezivanja uspostavit će se jednaki uvjeti za poduzeća u cijelom svijetu i omogućiti jurisdikcijama da bolje zaštite svoje porezne osnovice.

(3)

Taj politički cilj prenesen je u dokument Porezni izazovi koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva – globalni model pravila protiv smanjenja porezne osnovice (drugi stup) („model pravila OECD-a”) koja su 14. prosinca 2021. odobrena u sklopu Uključivog okvira OECD-a/skupine G-20 o BEPS-u na koja su se obvezale države članice. U svojem izvješću upućenom Europskom vijeću u vezi s poreznim pitanjima, koje je odobrilo 7. prosinca 2021., Vijeće je ponovno istaknulo svoju čvrstu potporu globalnoj reformi kojom se uvodi minimalna razina oporezivanja i obvezalo se na brzu provedbu te reforme s pomoću prava Unije. U tom je kontekstu ključno da države članice učinkovito ispune svoju obvezu uspostave globalne minimalne razine oporezivanja.

(4)

U Uniji blisko integriranih gospodarstava ključno je da se globalna reforma kojom se uvodi minimalna razina oporezivanja provede na usklađen i koordiniran način. S obzirom na opseg, detalje i tehnička obilježja tih novih međunarodnih poreznih pravila, fragmentacija unutarnjeg tržišta pri njihovoj provedbi spriječila bi se samo zajedničkim okvirom Unije. Osim toga, zajednički okvir Unije, osmišljen tako da bude u skladu s temeljnim slobodama zajamčenima Ugovorom o funkcioniranju Europske unije, pružio bi poreznim obveznicima pravnu sigurnost pri provedbi tih pravila.

(5)

Potrebno je utvrditi pravila kako bi se uspostavio učinkovit i usklađen okvir za globalnu minimalnu razinu oporezivanja na razini Unije. Tim okvirom se uspostavlja sustav dvaju međusobno povezanih pravila, koja se zajednički nazivaju i „pravila GloBE-a”, u okviru kojih bi se odgovarajući iznos poreza („dopunski porez”) trebao naplaćivati svaki put kad je efektivna porezna stopa MNP-a u određenoj jurisdikciji niža od 15 %. U takvim se slučajevima treba smatrati da je riječ o jurisdikciji s niskim poreznim opterećenjem. Ta se dva međusobno povezana pravila nazivaju pravilom o uključivanju dobiti odnosno pravilom o prenisko oporezivanoj dobiti. U okviru tog sustava matično društvo MNP-a koje se nalazi u državi članici trebalo bi imati obvezu primijeniti pravilo o uključivanju dobiti na svoj udio dopunskog poreza koji se odnosi na svaki subjekt skupine koji podliježe niskoj poreznoj stopi, neovisno o tome nalazi li se taj subjekt u Uniji ili izvan nje. Pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti trebalo bi djelovati kao zaštitni mehanizam pravila o uključivanju dobiti, preraspodjelom svakog preostalog iznosa dopunskog poreza u slučajevima kada matična društva ne mogu, na temelju primjene pravila o uključivanju dobiti, naplatiti cijeli iznos dopunskog poreza koji se odnosi na subjekte koji podliježu niskoj poreznoj stopi.

(6)

Model pravila OECD-a, koji su dogovorile države članice, potrebno je provesti na način što sličniji globalnom sporazumu kako bi se osiguralo da su pravila koja države članice provode na temelju ove Direktive kvalificirana u smislu modela pravila OECD-a. Ova Direktiva pomno prati sadržaj i strukturu modela pravila OECD-a. Kako bi se osigurala usklađenost s primarnim pravom Unije, posebice s načelom slobode poslovnog nastana, pravila ove Direktive trebala bi se primjenjivati na subjekte koji su rezidenti u državi članici te na nerezidentne subjekte matičnog društva koje se nalazi u toj državi članici. Ova bi se Direktiva isto tako trebala primjenjivati na velike, isključivo domaće skupine. Na taj bi način pravni okvir bio osmišljen tako da se izbjegne svaki rizik od diskriminacije između prekograničnih i domaćih situacija. Svi subjekti koji se nalaze u državi članici s niskim poreznim opterećenjem, uključujući matično društvo koje primjenjuje pravilo o uključivanju dobiti, trebali bi podlijegati dopunskom porezu. Isto tako, dopunskom porezu trebali bi podlijegati sastavni subjekti istog matičnog društva koji se nalaze u drugoj državi članici s niskim poreznim opterećenjem.

(7)

Iako je potrebno obeshrabrivati prakse izbjegavanja poreza, trebalo bi izbjegavati negativne učinke na manje MNP-ove na unutarnjem tržištu. U tu bi se svrhu ova Direktiva trebala primjenjivati samo na subjekte koji se nalaze u Uniji i koji su članovi skupina MNP-ova ili velikih domaćih skupina koje dostižu godišnji prag od najmanje 750 000 000 EUR konsolidiranih prihoda. Taj bi prag bio u skladu s pragom iz postojećih međunarodnih poreznih pravila, kao što su pravila o izvješćivanju po zemljama utvrđena u Direktivi Vijeća 2011/16/EU (3), koja su uvedena Direktivnom Vijeća (EU) 2016/881 (4). Subjekti obuhvaćeni područjem primjene ove Direktive nazivaju se „sastavnim subjektima”. Određeni subjekti trebali bi biti isključeni iz područja primjene ove Direktive na temelju svoje posebne svrhe i statusa. Isključeni subjekti trebali bi biti subjekti koji općenito ne obavljaju trgovinsku ili poslovnu djelatnost i bave se aktivnostima od općeg interesa, kao što su pružanje usluga javna zdravstvene zaštite i obrazovanja ili izgradnja javne infrastrukture, i koji iz tih razloga možda ne podliježu oporezivanju u državi članici u kojoj se nalaze. Iz područja primjene ove Direktive potrebno je stoga isključiti državna tijela, međunarodne organizacije, mirovinske fondove i neprofitne organizacije, uključujući organizacije koje djeluju u svrhe kao što su javno zdravlje. Trebalo bi biti moguće u neprofitne organizacije uključiti i pružatelje zdravstvenog osiguranja koji ne nastoje ostvariti ili ne ostvaruju nikakvu dobit osim u korist javne zdravstvene zaštite. Investicijski fondovi i subjekti za ulaganja u nekretnine isto bi tako trebali biti isključeni iz područja primjene ove Direktive ako se nalaze na vrhu vlasničkog lanca jer se dobit koju ostvare ti subjekti oporezuje na razini njihovih vlasnika.

(8)

Krajnje matično društvo skupine MNP-ova ili velike domaće skupine, kada je to matično društvo izravni ili neizravni vlasnik kontrolirajućeg udjela u svim drugim sastavnim subjektima skupine MNP-ova ili velike domaće skupine, u središtu je sustava. Budući da je krajnje matično društvo obično obvezno konsolidirati računovodstvenu dokumentaciju svih subjekata skupine MNP-ova ili velike domaće skupine ili bi se, ako to nije slučaj, od njega zahtijevalo da to čini u skladu s prihvatljivim standardom financijskog računovodstva, posjeduje ključne informacije i bilo bi u najboljem položaju da osigura da razina oporezivanja po jurisdikciji za takvu skupinu bude u skladu s dogovorenom minimalnom poreznom stopom. Kada se krajnje matično društvo nalazi u Uniji, ono bi trebalo, u skladu s ovom Direktivom, snositi primarnu obvezu da primjenjuje pravilo o uključivanju dobiti na svoj dodjeljivi udio u dopunskom porezu koji se odnosi na sve sastavne subjekte skupine MNP-ova koji podliježu niskoj poreznoj stopi, bez obzira na to nalaze li se u Uniji ili izvan nje. Krajnje matično društvo na vrhu velike domaće skupine primjenjivalo bi pravilo o uključivanju dobiti na cijeli iznos dopunskog poreza koji se odnosi na njegove sastavne subjekte koji podliježu niskoj poreznoj stopi.

(9)

U određenim okolnostima ta bi se obveza primjene pravila o uključivanju dobiti trebala prebaciti niže, na druge sastavne subjekte skupine MNP-ova koji se nalaze u Uniji. Prvo, ako je krajnje matično društvo isključeni subjekt ili se nalazi u jurisdikciji treće zemlje koja nije provela model pravila OECD-a ili jednakovrijedna pravila i stoga nema kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti, posrednička matična društva koja se u vlasničkom lancu nalaze ispod krajnjeg matičnog društva i nalaze se u Uniji trebala bi na temelju ove Direktive imati obvezu primjenjivanja pravila o uključivanju dobiti do svojeg dodjeljivog udjela u dopunskom porezu. Međutim, kada je posredničko matično društvo koje je dužno primjenjivati pravilo o uključivanju dobiti vlasnik kontrolirajućeg udjela u drugom posredničkom matičnom društvu, prvonavedeno posredničko matično društvo trebalo bi primjenjivati pravilo o uključivanju dobiti.

(10)

Drugo, neovisno o tome nalazi li se krajnje matično društvo u jurisdikciji koja ima kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti, matična društva u djelomičnom vlasništvu koja se nalaze u Uniji i u kojima su imatelji udjela izvan skupine vlasnici više od 20 % udjela trebala bi na temelju ove Direktive imati obvezu primjenjivanja pravilo o uključivanju dobiti do svojeg dodjeljivog udjela u dopunskom porezu. Međutim, takvo matično društvo u djelomičnom vlasništvu ne bi trebalo primjenjivati pravilo o uključivanju dobiti ako je u potpunosti u vlasništvu drugog matičnog društva u djelomičnom vlasništvu koje je dužno primjenjivati pravilo o uključivanju dobiti. Treće, ako je krajnje matično društvo isključeni subjekt ili se nalazi u jurisdikciji bez kvalificiranog pravila o uključivanju dobiti, sastavni subjekti skupine trebali bi primjenjivati pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti na svaki preostali iznos dopunskog poreza koji ne podliježe pravilu o uključivanju dobiti razmjerno formuli za dodjelu koja se temelji na njihovu broju zaposlenika i materijalnoj imovini. Četvrto, ako se krajnje matično društvo nalazi u jurisdikciji treće zemlje s kvalificiranim pravilom o uključivanju dobiti, sastavni subjekti skupine MNP-ova trebali bi primjenjivati pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti na sastavne subjekte koji se nalaze u jurisdikciji te treće zemlje u slučajevima u kojima se u toj jurisdikciji na temelju efektivne porezne stope svih sastavnih subjekata u njoj, uključujući krajnje matično društvo, primjenjuje niska porezna stopa.

(11)

U skladu s ciljevima politike globalne reforme o uvođenju minimalne razine oporezivanja koji se odnose na pošteno porezno natjecanje među jurisdikcijama, izračun efektivne porezne stope trebao bi se provoditi na razini jurisdikcije. Za potrebe izračuna efektivne porezne stope ovom bi se Direktivom trebao predvidjeti zajednički skup posebnih pravila za izračun porezne osnovice, koja se naziva „kvalificirajućom dobiti ili gubitkom”, i za plaćene poreze, koji se nazivaju „obuhvaćenim porezima”. Polazište bi trebali biti računovodstvena dokumentacija koja se upotrebljava za potrebe konsolidacije i koji bi zatim trebali podlijegati raznim usklađivanjima, među ostalim s obzirom na vremenske razlike, kako bi se izbjegla ikakva narušavanja među jurisdikcijama. Nadalje, kvalificirajuća dobit ili gubitak i obuhvaćeni porezi određenih subjekata trebali bi se moći dodijeliti drugim relevantnim subjektima u okviru skupine MNP-ova kako bi se osigurala neutralnost u poreznom tretmanu kvalificirajuće dobiti ili gubitka koji bi mogli podlijegati obuhvaćenim porezima u nekoliko jurisdikcija, bilo zbog prirode subjekata (na primjer provodni subjekti, hibridni subjekti ili stalne poslovne jedinice) bilo zbog posebnog načina oporezivanja dobiti (na primjer isplata dividende ili režim oporezivanja kontroliranog inozemnog društva). Kad je riječ o obuhvaćenim porezima, ovu Direktivu trebalo bi tumačiti u svjetlu svih daljnjih smjernica OECD-a, koje bi države članice trebale uzeti u obzir kako bi se osigurala jedinstvena identifikacija obuhvaćenih poreza svih država članica i jurisdikcija trećih zemalja.

(12)

Efektivnu poreznu stopu skupine MNP-ova u svakoj jurisdikciji u kojoj ta skupina obavlja aktivnosti ili velike domaće skupine trebalo bi usporediti s dogovorenom minimalnom poreznom stopom od 15 % kako bi se utvrdilo treba li skupina MNP-ova ili velika domaća skupina podlijegati plaćanju dopunskog porez te bi li stoga trebala primjenjivati pravilo o uključivanju dobiti ili pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti. Minimalna porezna stopa od 15 % dogovorena u sklopu Uključivog okvira OECD-a/skupine G-20 o BEPS-u odražava ravnotežu među stopama poreza na dobit u cijelom svijetu. U slučajevima kada efektivna porezna stopa skupine MNP-ova padne ispod minimalne porezne stope u određenoj jurisdikciji, dopunski porez trebalo bi dodijeliti subjektima u skupini MNP-ova koji su obvezni platiti porez u skladu s primjenom pravila o uključivanju dobiti i pravila o prenisko oporezivanoj dobiti kako bi se poštovala globalno dogovorena minimalna efektivna stopa od 15 %. U slučajevima kada efektivna porezna stopa velike domaće skupine padne ispod minimalne porezne stope, krajnje matično društvo na vrhu velike domaće skupine trebao bi primjenjivati pravilo o uključivanju dobiti na svoje sastavne subjekte koji podliježu niskoj poreznoj stopi kako bi se osiguralo da ta skupina podliježe oporezivanju po efektivnoj minimalnoj stopi od 15 %.

(13)

Kako bi se državama članicama omogućilo da ostvare korist od prihoda ostvarenih od dopunskog poreza koji je prikupljen od njihovih sastavnih subjekata koji podliježu niskoj poreznoj stopi i nalaze se na njihovu državnom području, države članice trebale bi moći odlučiti primjenjivati kvalificirani domaći dopunski porez. Države članice trebale bi obavijestiti Komisiju kada odluče primijeniti kvalificirani domaći dopunski porez kako bi se poreznim tijelima drugih država članica i jurisdikcija trećih zemalja te skupinama MNP-ova pružila dostatna sigurnost u pogledu primjenjivosti kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza na sastavne subjekte koji podliježu niskoj poreznoj stopi u toj državi članici. Sastavni subjekti skupine MNP-ova koji se nalaze u državi članici koja je takav sustav odlučila provesti u svojem domaćem poreznom sustavu trebali bi platiti dopunski porez toj državi članici. Takvim bi se sustavom trebalo osigurati da se minimalno efektivno oporezivanje kvalificirajuće dobiti ili gubitka sastavnih subjekata izračunava na isti način kao što se izračunava dopunski porez u skladu s ovom Direktivom.

(14)

Kako bi se osigurao razmjeran pristup, ovom bi se Direktivom trebale uzeti u obzir neke specifične situacije u kojima su rizici povezani sa smanjenjem porezne osnovice i premještanjem dobiti manji. Stoga bi ova Direktiva trebala uključivati sadržajno izuzeće dobiti na temelju troškova povezanih sa zaposlenicima i vrijednošću materijalne imovine u određenoj jurisdikciji. Tim isključenjem bi se u određenoj mjeri mogle riješiti situacije u kojima skupina MNP-ova ili velika domaća skupina obavljaju gospodarske aktivnosti za koje je potrebna fizička prisutnost u jurisdikcijama s niskim poreznim opterećenjem jer u tom slučaju nije vjerojatno da će se provoditi prakse BEPS-a. Trebalo bi razmotriti i poseban slučaj skupina MNP-ova koje su tek u početnoj fazi svoje međunarodne aktivnosti kako se ne bi obeshrabrilo širenje prekograničnih aktivnosti skupina MNP-ova koje ostvaruju korist od niske razine oporezivanja u svojoj domaćoj jurisdikciji u kojoj najčešće posluju. Stoga bi domaće aktivnosti skupina MNP-ova koje podliježu niskim poreznim stopama trebalo isključiti iz primjene pravila tijekom prijelaznog razdoblja od pet godina, pod uvjetom da skupina MNP-ova nema sastavne subjekte u više od šest jurisdikcija. Kako bi se osiguralo jednako postupanje prema velikim domaćim skupinama, dobit od aktivnosti takvih skupina isto bi tako trebalo isključiti tijekom prijelaznog razdoblja od pet godina.

(15)

Osim toga, kako bi se odgovorilo na posebnu situaciju država članica u kojima vrlo malen broj skupina ima sjedište i u kojima se nalazi tako malen broj sastavnih subjekata da bi bilo nerazmjerno zahtijevati da porezne uprave tih država članica odmah primjenjuju pravilo o uključivanju dobiti i pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti te, s obzirom na status zajedničkog pristupa u okviru pravila GloBE-a, bilo bi primjereno omogućiti tim državama članicama da odluče da tijekom ograničenog razdoblja neće primjenjivati pravilo o uključivanju dobiti i pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti. Države članice koje tako odluče trebale bi o tome obavijestiti Komisiju do roka za prenošenje ove Direktive.

(16)

Države članice koje odluče da privremeno neće primjenjivati pravilo o uključivanju dobiti i pravilo o prenisko oporezivoj dobiti ovu bi Direktivu trebale prenijeti na način da se osigura pravilno funkcioniranje sustava globalne minimalne razine oporezivanja skupina multinacionalnih poduzeća i velikih domaćih skupina u Uniji. To se posebno odnosi na obvezu nacionalnih sastavnih subjekata tih država članica da sastavnim subjektima drugih država članica i trećih zemalja dostave informacije, kako bi ostale države članice i treće zemlje mogle primjenjivati pravilo o prenisko oporezivoj dobiti. Administrativno opterećenje za porezne uprave država članica koje su iskoristile tu mogućnost u najvećoj bi mogućoj mjeri trebalo ograničiti, uz istodobno očuvanje djelotvorne primjene ove Direktive u cijeloj Uniji. Stoga bi te države članice također trebale imati mogućnost sudjelovati u raspravi s Komisijom te zatražiti njezin savjet i pomoć s ciljem postizanja zajedničkog razumijevanja praktičnih načina prenošenja ove Direktive u nacionalno pravo.

(17)

Zbog svoje vrlo nestabilne prirode i dugog gospodarskog ciklusa sektora pomorskog prometa, taj sektor tradicionalno podliježe alternativnim ili dopunskim sustavima oporezivanja u državama članicama. Kako bi se izbjeglo ugrožavanje logike te politike i omogućilo državama članicama da nastave primjenjivati poseban porezni tretman na sektor pomorskog prometa u skladu s međunarodnom praksom i pravilima o državnim potporama, dobit od pomorskog prijevoza trebalo bi isključiti iz sustava.

(18)

Kako bi se postigla ravnoteža između ciljeva globalne reforme kojom se uvodi minimalna razina oporezivanja i administrativnog opterećenja za porezne uprave i porezne obveznike, ovom bi se Direktivom trebalo predvidjeti de minimis isključenje za skupine MNP-ova ili velike domaće skupine čiji je prosječni prihod u određenoj jurisdikciji manji od 10 000 000 EUR, a prosječna kvalificirajuća dobit ili gubitak manji od 1 000 000 EUR. Takve skupine MNP-ova ili velike domaće skupine ne bi trebale plaćati dopunski porez čak i ako je njihova efektivna porezna stopa niža od minimalne porezne stope u toj jurisdikciji.

(19)

Zbog primjene pravila ove Direktive na skupine MNP-ova i velike domaće skupine koje su prvi put obuhvaćene njezinim područjem primjene moglo bi doći do narušavanja uzrokovanih poreznim atributima, uključujući gubitke iz prethodnih fiskalnih godina, ili vremenskim razlikama te do potrebe za prijelaznim pravilima kako bi se uklonila takva narušavanja. Kako bi se omogućio neometan prijelaz na novi porezni sustav, trebalo bi primijeniti i postupno smanjenje stopa za obračun plaća te izuzeća materijalne imovine tijekom deset godina.

(20)

S obzirom na to da bi skupine MNP-ova i velike domaće skupine trebale plaćati porez na minimalnoj razini u određenoj jurisdikciji i za određenu fiskalnu godinu, cilj dopunskog poreza trebao bi isključivo biti osiguravanje toga da dobit takvih skupina podliježe oporezivanju po minimalnoj efektivnoj poreznoj stopi u određenoj fiskalnoj godini. Stoga pravila o dopunskom porezu ne bi trebala funkcionirati kao porez koji se izravno obračunava na dobit subjekta, nego bi se umjesto toga trebala primjenjivati na višak dobiti u skladu sa standardiziranom osnovicom i posebnim mehanizmom za izračun poreza kako bi se utvrdila dobit koja podliježe niskoj poreznoj stopi u dotičnim skupinama i uveo dopunski porez zahvaljujući kojem bi efektivna porezna stopa određene skupine na tu dobit dosegla dogovorenu minimalnu razinu poreza. Međutim, činjenica da su pravilo o uključivanju dobiti i pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti osmišljeni kao dopunski porez ne sprečava određenu jurisdikciju da u svojem nacionalnom pravu primjenjuje ta pravila u okviru sustava poreza na dobit.

(21)

Kao rezultat političkog dogovora postignutog na međunarodnoj razini sustavi poreza na raspodjelu obuhvaćeni pravilima GloBE-a trebali bi biti oni koji su bili na snazi 1. srpnja 2021., datum prve izjave Uključivog okvira OECD-a/skupine G-20 o BEPS-u pod nazivom „Izjava o rješenju s dva stupa za rješavanje poreznih izazova koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva”, u kojoj je dogovoren poseban tretman prihvatljivih sustava poreza na raspodjelu, ili prije tog datuma. Time se ne bi trebale spriječiti promjene u sustavu poreza na raspodjelu određene jurisdikcije koje su u skladu s njezinom postojećom strukturom.

(22)

Za učinkovitu primjenu sustava ključno je da se postupci koordiniraju na razini skupine. Bit će potrebno uspostaviti sustav kojim se osigurava neometan protok informacija unutar skupine MNP-ova i prema poreznim upravama u jurisdikcijama u kojima se nalaze sastavni subjekti. Primarnu odgovornost za podnošenje prijave s informacijama o dopunskom porezu trebao bi snositi sam sastavni subjekt. Međutim, odricanje od takve odgovornosti trebalo bi se primjenjivati ako je skupina MNP-ova odredila drugi subjekt za podnošenje prijava s informacijama o dopunskom porezu. To bi mogao biti lokalni subjekt ili subjekt iz druge jurisdikcije koji je s državom članicom sastavnog subjekta sklopio sporazum između nadležnih tijela. Informacije koje se podnose kao dio prijave s informacijama o dopunskom porezu poreznim bi upravama u jurisdikcijama u kojima se nalaze sastavni subjekti trebale omogućiti da evaluiraju ispravnost obveze sastavnog subjekta u pogledu dopunskog poreza ili kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza, ovisno o slučaju, putem primjene domaćih postupaka, među ostalim za podnošenje domaćih poreznih prijava. Dodatne smjernice koje treba izraditi u sklopu OECD-ova provedbenog okvira GloBE-a bit će korisne za potrebe ilustracije i tumačenja u tom pogledu, a države članice mogle bi odlučiti ugraditi takve smjernice u domaće pravo. S obzirom na prilagodbe radi usklađenosti koje zahtijeva provedba ove Direktive, skupinama koje su prvi put obuhvaćene područjem primjene ove Direktive trebalo bi odobriti razdoblje od 18 mjeseci za usklađivanje sa zahtjevima za informacije.

(23)

S obzirom na prednosti koje donosi transparentnost u području poreza, ohrabruje činjenica da će se znatna količina informacija dostaviti poreznim tijelima u svim uključenim jurisdikcijama. Skupine MNP-ova obuhvaćene područjem primjene ove Direktive trebale bi biti obvezne pružiti sveobuhvatne i detaljne informacije o svojoj dobiti i efektivnoj poreznoj stopi u svakoj jurisdikciji u kojoj imaju sastavne subjekte. Takvim opsežnim izvješćivanjem mogla bi se povećati transparentnost.

(24)

U provedbi ove Direktive države članice trebale bi se koristiti modelom pravila OECD-a te objašnjenjima i primjerima iz dokumenta Porezni izazovi koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva – komentar uz globalni model pravila protiv smanjenja porezne osnovice (drugi stup), objavljenog od strane Uključivog okvira OECD-a/skupine G-20 o BEPS-u, kao i provedbenim okvirom GloBE-a, uključujući njegova pravila sigurne luke, za potrebe ilustracije ili tumačenja, u mjeri u kojoj su oni usklađeni s odredbama ove Direktive i pravom Unije, kako bi se osigurala dosljednost primjene u svim državama članicama. Ta pravila sigurne luke trebala bi biti relevantna za skupine MNP-ova i velike domaće skupine.

(25)

Djelotvornost i pravednost globalne reforme kojom se uvodi minimalna razina oporezivanja uvelike ovise o njezinoj provedbi u cijelom svijetu. Kako bi se osigurala pravilna provedba pravila na temelju ove Direktive, države članice trebale bi primjenjivati odgovarajuće sankcije, posebice za subjekte koji ne ispunjavaju obveze podnošenja prijave s informacijama o dopunskom porezu i plaćanja svojeg udjela dopunskog poreza. Pri određivanju tih sankcija države članice bi osobito trebale uzeti u obzir potrebu za uklanjanjem rizika od toga da skupina MNP-ova ne prijavi informacije potrebne za primjenu pravila o prenisko oporezivanoj dobiti. Kako bi se uklonio taj rizik, države članice trebale bi utvrditi odvraćajuće sankcije.

(26)

Od presudne će važnosti također biti da svi glavni trgovinski partneri Unije primjenjuju kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti ili jednakovrijedan skup pravila o minimalnom oporezivanju. Kad je riječ o tome je li pravilo o uključivanju dobiti koji provodi jurisdikcija treće zemlje koja postupa u skladu s globalnim sporazumom kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti u smislu globalnog sporazuma, primjereno je uputiti na procjenu koja se treba provesti na razini OECD-a. Nadalje, kao potpora pravnoj sigurnosti i učinkovitosti globalnih pravila o minimalnom oporezivanju, važno je dodatno odrediti uvjete pod kojima se pravila provedena u jurisdikciji treće zemlje, kojima se neće prenijeti pravila globalnog sporazuma, mogu priznati kao jednakovrijedna kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti. Glavni je cilj procjene jednakovrijednosti pojasniti i razgraničiti jedinstvene uvjete za primjenu ove Direktive u pojedinačnim državama članicama, posebno u pogledu prenisko oporezivane dobiti. U tu bi svrhu u ovoj Direktivi trebalo predvidjeti procjenu kriterija jednakovrijednosti na temelju određenih posebnih parametara koju će pripremiti Komisija u skladu s procjenom OECD-a. Utvrđivanje nadležnosti trećih zemalja koje primjenjuju pravne okvire koji se smatraju jednakovrijednima kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti trebalo bi izravno proizlaziti iz objektivnih kriterija utvrđenih u ovoj Direktivi i trebalo bi strogo slijediti procjenu OECD-a. Stoga je, u tako specifičnom kontekstu, primjereno predvidjeti delegirani akt. Posebice, primjena delegiranog akta u tom specifičnom kontekstu ne bi se trebala smatrati presedanom za druge zakonodavne instrumente koji se donose u okviru posebnog zakonodavnog postupka, s obzirom na postupak donošenja odluka u poreznim pitanjima.

(27)

Od ključne važnosti bilo bi osigurati dosljednu primjenu pravila iz ove Direktive u odnosu na bilo koju jurisdikciju treće zemlje koja ne prenosi pravila iz globalnog sporazuma i čija domaća pravila nisu priznana kao jednakovrijedna kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti. U tom kontekstu, bilo bi potrebno izraditi zajedničku metodologiju za dodjelu iznosa, koji bi se u skladu s pravilima globalnog sporazuma smatrali obuhvaćenim porezima, subjektima unutar skupine MNP-ova koji bi podlijegali dopunskom porezu u skladu s pravilima ove Direktive. U tu bi se svrhu države članice trebale koristiti smjernicama iz OECD-ova provedbenog okvira GloBE-a kao referencom za dodjelu takvih obuhvaćenih poreza.

(28)

Radi dopune određenih elemenata ove Direktive koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlasti za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u odnosu na utvrđivanje, nakon procjene Komisije, jurisdikcija s domaćim pravnim okvirom koji se može smatrati jednakovrijednim kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016 (5).

(29)

S obzirom na to da ova Direktiva stupa na snagu 2022., a utvrđeni rok za prenošenje u državama članicama jest najkasnije do 31. prosinca 2023., Unija će djelovati u skladu s vremenskim okvirom iz Izjave o rješenju s dva stupa za rješavanje poreznih izazova koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva dogovorene u sklopu Uključivog okvira OECD-a/skupine G-20 o BEPS-u 8. listopada 2021. („Izjava Uključivog okvira OECD-a/skupine G-20 o BEPS-u iz listopada 2021.”), u skladu s kojom drugi stup treba prenijeti u zakonodavstvo 2022., na snagu trebao stupiti 2023., dok pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti treba stupiti na snagu 2024.

(30)

Pravila ove Direktive za primjenu pravila o prenisko oporezivanoj dobiti trebala bi se primjenjivati od 2024. kako bi se jurisdikcijama trećih zemalja omogućila primjena pravila o uključivanju dobiti u prvoj fazi provedbe modela pravila OECD-a.

(31)

U Izjavi Uključivog okvira OECD-a/skupine G-20 o BEPS-u iz listopada 2021. predviđeno je rješenje s dva stupa. U prilogu podrobnom provedbenom planu utvrđeni su rokovi za provedbu svakog od tih stupova. Budući da je cilj ove Direktive provedba drugog stupa, dok se čeka dovršetak rada na prvom stupu, potrebno je utvrditi da se i prvi stup provodi. U tu svrhu ova Direktiva sadrži odredbu kojom se Komisiju obvezuje da pripremi izvješće o preispitivanju napretka postignutog u Uključivom okviru OECD-a /skupine G-20 o BEPS-u. Potvrđuje se da Komisija, ako to smatra primjerenim, državama članicama može na razmatranje podnijeti zakonodavni prijedlog za rješavanje poreznih izazova koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva.

(32)

Vijeće bi prije kraja svakog semestra, počevši od 1. srpnja 2022., trebalo procijeniti stanje u pogledu provedbe prvog stupa u okviru Izjave Uključivog okvira OECD-a/skupine G-20 o BEPS-u iz listopada 2021.

(33)

S obzirom na to da cilj ove Direktive, odnosno stvaranje zajedničkog okvira za globalnu minimalnu razinu oporezivanja unutar Unije na temelju zajedničkog pristupa sadržanog u modelu pravila OECD-a ne mogu dostatno ostvariti države članice pojedinačnim djelovanjem jer bi neovisno djelovanje država članica uzrokovalo daljnji rizik od fragmentacije unutarnjeg tržišta i budući da je ključno donijeti rješenja koja funkcioniraju na unutarnjem tržištu kao cjelini, već se na bolji način, zbog opsega globalne reforme kojom se uvodi minimalna razina oporezivanja, može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za postizanje tog cilja.

(34)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (6) te je on 10. veljače 2022. dao službeno očitovanje. Pravo na zaštitu osobnih podataka na temelju članka 8. Povelje EU-a o temeljnim pravima i Uredbom 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (7) primjenjuje se na obradu osobnih podataka koja se provodi u okviru ove Direktive,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

1.   Ovom se Direktivom utvrđuju zajedničke mjere za minimalno efektivno oporezivanje skupina multinacionalnih poduzeća (MNP) i velikih domaćih skupina u obliku:

(a)

pravila o uključivanju dobiti u skladu s kojim matično društvo skupine MNP-ova ili velike domaće skupine izračunava i plaća svoj dodjeljivi udio u dopunskom porezu u odnosu na sastavne subjekte skupine koji podliježu niskoj poreznoj stopi; i

(b)

pravila o prenisko oporezivanoj dobiti u skladu s kojim sastavni subjekt skupine MNP-ova podliježe dodatnom novčanom poreznom rashodu jednakom njegovu udjelu dopunskog poreza koji nije naplaćen na temelju pravila o uključivanju dobiti za sastavne subjekte skupine koji podliježu niskoj poreznoj stopi.

2.   Države članice mogu odlučiti primjenjivati kvalificirani domaći dopunski porez u skladu s kojim se dopunski porez izračunava i plaća za višak dobiti svih sastavnih subjekata koji podliježu niskoj poreznoj stopi i koji se nalaze u njihovoj jurisdikciji u skladu s ovom Direktivom.

Članak 2.

Područje primjene

1.   Ova se Direktiva primjenjuje na sastavne subjekte koji se nalaze u državi članici i koji su članovi skupine MNP-ova ili velike domaće skupine čiji godišnji prihod u konsolidiranim financijskim izvještajima krajnjeg matičnog društva u najmanje dvije od četiri fiskalne godine koje neposredno prethode oglednoj fiskalnoj godini iznosi 750 000 000 EUR ili više, uključujući prihod od isključenih subjekata iz stavka 3.

2.   Ako su jedna ili više od četiriju fiskalnih godina iz stavka 1. dulje ili kraće od 12 mjeseci, prag prihoda iz tog stavka prilagođava se razmjerno za svaku od tih fiskalnih godina.

3.   Ova se Direktiva ne primjenjuje na sljedeće subjekte („isključeni subjekti”):

(a)

državno tijelo, međunarodna organizacija, neprofitna organizacija, mirovinski fond, investicijski fond koji je krajnje matično društvo ili subjekt za ulaganja u nekretnine koji je krajnje matično društvo;

(b)

subjekt čije je najmanje 95 % vrijednosti u vlasništvu jednog ili više subjekata iz točke (a), izravno ili putem jednog ili više isključenih subjekata, osim subjekata za pružanje usluga u području mirovinskog osiguranja, te koji:

i.

posluje isključivo ili gotovo isključivo radi držanja imovine ili ulaganja sredstava u korist subjekta ili subjekata iz točke (a); ili

ii.

obavlja isključivo aktivnosti koje su pomoćne aktivnostima koje obavlja subjekt ili subjekti iz točke (a);

(c)

subjekt čije je najmanje 85 % vrijednosti u vlasništvu, izravno ili preko jednog ili više isključenih subjekata, jednog ili više subjekata iz točke (a), osim subjekata za pružanje usluga u području mirovinskog osiguranja, pod uvjetom da gotovo sav njegov prihod proizlazi iz dividendi, odnosno iz dobitaka ili gubitaka od vlasničkog kapitala koji su isključeni iz izračuna kvalificirajuće dobiti ili gubitka u skladu s člankom 16. stavkom 2. točkama (b) i (c).

Odstupajući od prvog podstavka ovog stavka, sastavni subjekt koji podnosi prijavu može u skladu s člankom 45. stavkom 1. odlučiti da subjekt iz točaka (b) i (c) tog podstavka neće smatrati isključenim subjektom.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Direktive, primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„subjekt” znači svaki pravni aranžman za kojeg se sastavlja odvojena računovodstvena dokumentacija ili svaka pravna osoba;

2.

„sastavni subjekt” znači:

(a)

svaki subjekt koji je dio skupine MNP-ova ili velike domaće skupine; i

(b)

svaka stalna poslovna jedinica glavnog subjekta koji je dio skupine MNP-ova iz točke (a);

3.

„skupina” znači:

(a)

određeni broj subjekata povezanih vlasništvom ili kontrolom, kako je utvrđeno prihvatljivim standardom financijskog računovodstva za sastavljanje konsolidiranih financijskih izvještaja koje provodi krajnje matično društvo, uključujući svaki subjekt koji je možda isključen iz konsolidiranih financijskih izvještaja krajnjeg matičnog društva samo zbog svoje male veličine, pitanja materijalnosti ili zbog toga što je namijenjen za prodaju; ili

(b)

subjekt koji ima jednu ili više stalnih poslovnih jedinica, pod uvjetom da nije dio druge skupine kako je definirana u točki (a);

4.

„skupina MNP-ova” znači svaka skupina koja obuhvaća barem jedan subjekt ili stalnu poslovnu jedinicu koja se ne nalazi u jurisdikciji krajnjeg matičnog društva;

5.

„velika domaća skupina” znači svaka skupina čiji se svi sastavni subjekti nalaze u istoj državi članici;

6.

„konsolidirani financijski izvještaji” znači:

(a)

financijski izvještaji koje sastavlja subjekt u skladu s prihvatljivim standardom financijskog računovodstva u kojima se imovina, obveze, prihodi, rashodi i novčani tokovi tog subjekta i svih subjekata u kojima ima kontrolirajući udio prikazuju kao da pripadaju jedinstvenoj gospodarskoj jedinici;

(b)

za skupine kako su definirane u stavku 3. točki (b), financijski izvještaji koje sastavlja subjekt u skladu s prihvatljivim standardom financijskog računovodstva;

(c)

financijski izvještaji krajnjeg matičnog društva koji se ne sastavljaju u skladu s prihvatljivim standardom financijskog računovodstva i koji su naknadno prilagođeni kako bi se spriječilo svako znatno narušavanje tržišnog natjecanja; i

(d)

ako krajnje matično društvo ne sastavlja financijske izvještaje kako je opisano u točki (a), (b) ili (c), financijski izvještaji koji bi se sastavljali da je krajnje matično društvo dužno sastavljati takve financijske izvještaje u skladu s:

i.

prihvatljivim standardom financijskog računovodstva; ili

ii.

drugim standardom financijskog računovodstva i pod uvjetom da se ti financijski izvještaji prilagođavaju kako bi se spriječilo svako znatno narušavanje tržišnog natjecanja;

7.

„fiskalna godina” znači računovodstveno razdoblje za koje krajnje matično društvo skupine MNP-ova ili velike domaće skupine sastavlja svoje konsolidirane financijske izvještaje ili, ako krajnje matično društvo ne sastavlja konsolidirane financijske izvještaje, kalendarska godina;

8.

„sastavni subjekt koji podnosi prijavu” znači subjekt koji podnosi prijavu s informacijama o dopunskom porezu u skladu s člankom 44.;

9.

„državno tijelo” znači subjekt koji ispunjava sve sljedeće kriterije:

(a)

dio je vlade ili je u njezinu potpunom vlasništvu (uključujući sve njezine političke organizacijske jedinice ili lokalne vlasti);

(b)

ne obavlja trgovinsku ili poslovnu djelatnost i njegova je glavna svrha:

i.

obavljanje funkcije u djelokrugu vlade; ili

ii.

upravljanje imovinom navedene vlade ili jurisdikcije ili ulaganje te imovine putem izvršavanja i držanja ulaganja i upravljanja imovinom te povezanih investicijskih aktivnosti koje se odnose na imovinu vlade ili jurisdikcije;

(c)

odgovorno je vladi za svoju opću uspješnost i dostavlja joj godišnja izvješća s informacijama; i

(d)

imovina tog subjekta nakon njegova raspuštanja prelazi na vladu, a u mjeri u kojoj taj subjekt raspodjeljuje neto dobit, ta se neto dobit raspodjeljuje isključivo toj vladi, pri čemu ni jedan dio njegove neto dobiti ne može biti u korist neke privatne osobe;

10.

„međunarodna organizacija” znači svaka međuvladina organizacija, uključujući nadnacionalnu organizaciju, ili agencija ili tijelo koji su u potpunosti u njezinu vlasništvu koja ispunjava sve sljedeće kriterije:

(a)

prvenstveno je sastavljena od vlada;

(b)

na snazi ima sporazum o sjedištu ili sporazum koji je u suštini sličan sporazumu o sjedištu s jurisdikcijom u kojoj je osnovana, primjerice aranžmane kojima se uredima ili poslovnim jedinicama organizacije u jurisdikciji daje pravo na povlastice i imunitete; i

(c)

zakonom ili aktima o upravljanju međunarodnom organizacijom sprečava se da njezini prihodi mogu biti u korist privatnih osoba;

11.

„neprofitna organizacija” znači subjekt koji ispunjava sve sljedeće kriterije:

(a)

osnovan je i djeluje u jurisdikciji u kojoj je rezident:

i.

isključivo u vjerske, dobrotvorne, znanstvene, umjetničke, kulturne, sportske, obrazovne ili druge slične svrhe; ili

ii.

kao strukovna organizacija, poslovna zajednica, gospodarska komora, organizacija rada, organizacija u poljoprivredi ili hortikulturi, građanska udruga ili organizacija koja djeluje isključivo s ciljem promicanja socijalne skrbi;

(b)

gotovo je sva dobit od aktivnosti navedenih u točki (a) izuzeta od poreza na dobit u jurisdikciji u kojoj je rezident;

(c)

nema dioničara ni članova koji imaju vlasničke ili korisničke udjele u njegovoj dobiti ili imovini;

(d)

nije dopuštena raspodjela dobiti ili imovine subjekta privatnoj osobi ili subjektima koji se ne bave humanitarnim radom, kao ni primjena te dobiti ili imovine u njihovu korist, osim:

i.

u vezi s humanitarnim aktivnostima subjekta;

ii.

kao isplata razumne naknade za obavljene usluge ili za korištenje dobara ili kapitala; ili

iii.

kao isplata po fer tržišnoj vrijednosti za nekretnine koje je subjekt kupio; i

(e)

nakon prestanka, likvidacije ili raspuštanja subjekta sva se njegova imovina raspodjeljuje ili vraća neprofitnoj organizaciji ili vladi (uključujući svako državno tijelo) u jurisdikciji u kojoj je subjekt bio rezident ili bilo kojoj njezinoj političkoj organizacijskoj jedinici;

(f)

ne obavlja trgovačku ili poslovnu djelatnost koja nije izravno povezana sa svrhom zbog koje je osnovan;

12.

„provodni subjekt” znači subjekt u mjeri u kojoj je fiskalno transparentan u pogledu svojih prihoda, rashoda, dobiti ili gubitka u jurisdikciji u kojoj je osnovan, osim ako je porezni rezident i podliježe obuhvaćenom porezu na prihod ili dobit u drugoj jurisdikciji;

provodni subjektom smatra se:

(a)

porezno transparentni subjekt u pogledu prihoda, rashoda, dobiti ili gubitka u mjeri u kojoj je fiskalno transparentan u jurisdikciji u kojoj se nalazi njegov vlasnik;

(b)

obrnuti hibridni subjekt u pogledu prihoda, rashoda, dobiti ili gubitka u mjeri u kojoj nije fiskalno transparentan u jurisdikciji u kojoj se nalazi njegov vlasnik;

za potrebe ove definicije, „fiskalno transparentan subjekt” znači subjekt čiji se prihodi, rashodi, dobit ili gubitak prema pravu određene jurisdikcije tretiraju kao da ih je ostvario izravni vlasnik tog subjekta razmjeno njegovu udjelu u tom subjektu;

vlasnički udio u subjektu ili stalnoj poslovnoj jedinici koja je sastavni subjekt tretira se kao da se drži putem transparentne porezne strukture ako se taj vlasnički udio drži neizravno preko lanca porezno transparentnih subjekata;

sastavni subjekt koji nije porezni rezident i koji ne podliježe obuhvaćenom porezu ili kvalificiranom domaćem dopunskom porezu na temelju mjesta uprave, mjesta osnivanja ili sličnih kriterija smatra se provodnim subjektom i porezno transparentnim subjektom u pogledu svojih prihoda, rashoda, dobiti ili gubitka u mjeri u kojoj:

(a)

njegovi vlasnici nalaze se u jurisdikciji u kojoj se subjekt smatra fiskalno transparentnim;

(b)

mjesto poslovanja ne nalazi se u jurisdikciji u kojoj je osnovan; i

(c)

prihodi, rashodi, dobit ili gubitak nisu pripisivi stalnoj poslovnoj jedinici;

13.

„stalna poslovna jedinica” znači:

(a)

mjesto poslovanja ili pretpostavljeno mjesto poslovanja koje se nalazi u jurisdikciji u kojoj se smatra stalnom poslovnom jedinicom u skladu s primjenjivim poreznim ugovorom, pod uvjetom da ta jurisdikcija oporezuje dobit koja mu je pripisiva u skladu s odredbom sličnom članku 7. OECD-ova modela ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu, kako je izmijenjen;

(b)

ako ne postoji primjenjivi porezni ugovor, mjesto poslovanja ili pretpostavljeno mjesto poslovanja koje se nalazi u jurisdikciji koja oporezuje dobit pripisivu takvom mjestu poslovanja na neto osnovi na sličan način na koji oporezuje vlastite porezne rezidente;

(c)

ako u jurisdikciji ne postoji sustav oporezivanja dobiti, mjesto poslovanja ili pretpostavljeno mjesto poslovanja koje se nalazi u toj jurisdikciji i koje bi se smatralo stalnom poslovnom jedinicom u skladu s OECD-ovim modelom ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu, kako je izmijenjen, pod uvjetom da ta jurisdikcija ima pravo oporezivati dobit pripisivu mjestu poslovanja u skladu s člankom 7. tog ugovora; ili

(d)

mjesto poslovanja ili pretpostavljeno mjesto poslovanja koje nije opisano u točkama od (a) do (c) u kojem se poslovanje odvija izvan jurisdikcije u kojoj se nalazi subjekt pod uvjetom da je ta jurisdikcija izuzima dobit pripisivu takvom poslovanju;

14.

„krajnje matično društvo” znači:

(a)

subjekt koji je izravni ili neizravni vlasnik kontrolirajućeg udjela u bilo kojem drugom subjektu i koji nije u izravnom ili neizravnom vlasništvu drugog subjekta s kontrolirajućim udjelom u njemu; ili

(b)

glavni subjekt skupine kako je definirana u stavku 3. točki (b);

15.

„minimalna porezna stopa” znači petnaest posto (15 %);

16.

„dopunski porez” znači dopunski porez izračunan za jurisdikciju ili sastavni subjekt u skladu s člankom 27.;

17.

„režim oporezivanja kontroliranog inozemnog društva” znači skup poreznih pravila, osim kvalificiranog pravila o uključivanju dobiti, prema kojem izravni ili neizravni dioničar inozemnog subjekta ili glavni subjekt stalne poslovne jedinice podliježe oporezivanju svojeg udjela u dijelu dobiti ili cjelokupnoj dobiti koju je ostvario taj inozemni sastavni subjekt, neovisno o tome raspodjeljuje li se ta dobit dioničaru;

18.

„kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti” znači skup pravila koji se provodi u domaćem pravu određene jurisdikcije, pod uvjetom da ta jurisdikcija ne pruža nikakve koristi povezane s tim pravilima i:

(a)

istovjetan je pravilima utvrđenima u ovoj Direktivi ili, kad je riječ o jurisdikcijama trećih zemalja, u dokumentu Porezni izazovi koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva – globalni model pravila protiv smanjenja porezne osnovice (drugi stup) („model pravila OECD-a ”), u skladu s kojima matično društvo skupine MNP-ova ili velike domaće skupine izračunava i plaća svoj dodjeljivi udio u dopunskom porezu u odnosu na sastavne subjekte skupine koji podliježu niskoj poreznoj stopi;

(b)

primjenjuje se na način koji je u skladu s pravilima utvrđenima u ovoj Direktivi ili, kad je riječ o jurisdikcijama trećih zemalja, s modelom pravila OECD-a;

19.

„sastavni subjekt koji podliježe niskoj poreznoj stopi” znači:

(a)

sastavni subjekt skupine MNP-ova ili velike domaće skupine koji se nalazi u jurisdikciji s niskim poreznim opterećenjem; ili

(b)

sastavni subjekt bez državne pripadnosti koji u fiskalnoj godini ima kvalificirajuću dobit i efektivnu poreznu stopu koja je niža od minimalne porezne stope;

20.

„posredničko matično društvo” znači sastavni subjekt koji je izravni ili neizravni vlasnik vlasničkog udjela u drugom sastavnom subjektu u istoj skupini MNP-ova ili velikoj domaćoj skupini i koji se ne smatra krajnjim matičnim društvom, matičnim društvom u djelomičnom vlasništvu, stalnom poslovnom jedinicom ili investicijskim subjektom;

21.

„kontrolirajući udio” znači vlasnički udio u subjektu kojim se od imatelja udjela zahtijeva, ili bi se od njega zahtijevalo, da konsolidira imovinu, obveze, prihode, rashode i novčane tokove subjekta na pojedinačnoj osnovi, u skladu s prihvatljivim standardom financijskog računovodstva; smatra se da glavni subjekt drži kontrolirajući udio u svojim stalnim poslovnim jedinicama;

22.

„matično društvo u djelomičnom vlasništvu” znači sastavni subjekt koji je izravni ili neizravni vlasnik vlasničkog udjela u drugom sastavnom subjektu iste skupine MNP-ova ili velike domaće skupine, pri čemu više od 20 % njegova vlasničkog udjela u dobiti tog subjekta izravno ili neizravno drži jedna ili više osoba koje nisu sastavni subjekti skupine MNP-ova ili velike domaće skupine, i koji se ne smatra krajnjim matičnim društvom, stalnom poslovnom jedinicom ili investicijskim subjektom;

23.

„vlasnički udio” znači svaki vlasnički udio kojim se ostvaruje pravo na dobit, kapital ili pričuve subjekta ili stalne poslovne jedinice;

24.

„matično društvo” znači krajnje matično društvo koje nije isključeni subjekt, posredničko matično društvo ili matično društvo u djelomičnom vlasništvu;

25.

„prihvatljivi standard financijskog računovodstva” znači međunarodni standardi financijskog izvještavanja (MSFI ili MSFI kako ga je donijela Unija na temelju Uredbe (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (8)) i općeprihvaćena računovodstvena načela Australije, Brazila, Kanade, država članica Europske unije, država članica Europskog gospodarskog prostora, Hong Konga (Kine), Japana, Meksika, Novog Zelanda, Narodne Republike Kine, Republike Indije, Republike Koreje, Rusije, Singapura, Švicarske, Ujedinjene Kraljevine i Sjedinjenih Američkih Država;

26.

„odobreni standard financijskog računovodstva” znači, za određeni subjekt, skup općeprihvaćenih računovodstvenih načela koje dopušta ovlašteno računovodstveno tijelo u jurisdikciji u kojoj se taj subjekt nalazi; u svrhu ove definicije, ovlašteno računovodstveno tijelo znači tijelo koje je u određenoj jurisdikciji pravno ovlašteno propisivati, uspostavljati ili prihvaćati računovodstvene standarde za potrebe financijskog izvješćivanja;

27.

„znatno narušavanje tržišnog natjecanja” znači, u pogledu primjene posebnog načela ili postupka iz skupa općeprihvaćenih računovodstvenih načela, primjena tog načela ili postupka koja rezultira agregiranom promjenom prihoda ili rashoda većom od 75 000 000 EUR u određenoj fiskalnoj godini u odnosu na iznos koji bi bio utvrđen primjenom odgovarajućeg načela ili postupka u skladu s međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI ili MSFI kako ga je donijela Unija na temelju Uredbe (EZ) br. 1606/2002);

28.

„kvalificirani domaći dopunski porez” znači dopunski porez koji se provodi u domaćem pravu određene jurisdikcije pod uvjetom da ta jurisdikcija ne pruža nikakve koristi povezane s tim pravilima i:

(a)

kojim se predviđa utvrđivanje viška dobiti sastavnih subjekata koji se nalaze u toj jurisdikciji u skladu s pravilima utvrđenima u ovoj Direktivi ili, kad je riječ o jurisdikcijama trećih zemalja, modelom pravila OECD-a i primjena minimalne porezne stope na taj višak dobiti na jurisdikciju i sastavne subjekte u skladu s pravilima utvrđenima u ovoj Direktivi ili, kad je riječ o jurisdikcijama trećih zemalja, modelom pravila OECD-a; i

(b)

primjenjuje se na način koji je u skladu s pravilima utvrđenima u ovoj Direktivi ili, kad je riječ o jurisdikcijama trećih zemalja, modelom pravila OECD-a;

29.

„neto knjigovodstvena vrijednost materijalne imovine” znači prosjek početne i krajnje vrijednosti materijalne imovine nakon što su u obzir uzeti akumulirana amortizacija, iscrpljivanje i umanjenje vrijednosti, kako je zabilježeno u financijskim izvještajima;

30.

„investicijski subjekt” znači:

(a)

investicijski fond ili subjekt za ulaganja u nekretnine;

(b)

subjekt koji je, izravno ili preko lanca takvih subjekata, u najmanje 95-postotnom vlasništvu subjekta iz točke (a) i koji posluje isključivo ili gotovo isključivo radi držanja imovine ili ulaganja sredstava u korist tih subjekata; ili

(c)

subjekt čije je najmanje 85 % vrijednosti u vlasništvu subjekta iz točke (a), pod uvjetom da je gotovo sva njegova dobit ostvarena od dividendi ili dobitaka ili gubitaka od vlasničkog kapitala koji su isključeni iz izračuna kvalificirajuće dobiti za potrebe ove Direktive;

31.

„investicijski fond” znači subjekt koji ispunjava sve sljedeće uvjete ili dogovor kojim se ispunjavaju svi sljedeći uvjeti:

(a)

osmišljen je tako da objedinjuje financijsku ili nefinancijsku imovinu određenog broja ulagatelja, među kojima neki nisu povezani;

(b)

ulaže u skladu s utvrđenom politikom ulaganja;

(c)

omogućava ulagateljima smanjenje transakcijskih, istraživačkih i analitičkih troškova ili zajedničku raspodjelu rizika;

(d)

prvenstveno je namijenjen ostvarivanju dobiti ili dobitaka od ulaganja ili zaštiti od konkretnog ili općenitog događaja ili ishoda;

(e)

njegovi ulagatelji imaju pravo na povrat od imovine fonda ili dobiti ostvarene od te imovine na temelju svojeg doprinosa;

(f)

taj fond, ili njegova uprava, podliježe regulatornom režimu, uključujući primjerena pravila o borbi protiv pranja novca i zaštiti ulagatelja, za investicijske fondove u jurisdikciji u kojoj je osnovan ili u kojoj se njime upravlja; i

(g)

njime upravljaju stručnjaci za upravljanje investicijskim fondovima u ime ulagatelja;

32.

„subjekt za ulaganja u nekretnine” znači subjekt s velikim brojem ulagatelja koji ima pretežno nepokretnu imovinu i koji podliježe jedinstvenoj razini oporezivanja koje se odnosi na subjekt ili na imatelje udjela, s odgodom od najduže godinu dana;

33.

„mirovinski fond” znači:

(a)

subjekt koji je osnovan i koji posluje u određenoj jurisdikciji isključivo ili gotovo isključivo radi upravljanja mirovinskim ili dodatnim davanjima ili isplate takvih davanja fizičkim osobama ako:

i.

taj subjekt kao takav regulira ta jurisdikcija ili jedna od njezinih političkih organizacijskih jedinica ili lokalnih tijela; ili

ii.

ta su davanja osigurana ili na drugi način zaštićena nacionalnim propisima i financiraju se skupom imovine koji drži fiducijar ili zakladnik kako bi se osiguralo ispunjenje odgovarajućih mirovinskih obveza u slučaju nesolventnosti skupine MNP-ova i velike domaće skupine;

(b)

subjekt za pružanje usluga u području mirovinskog osiguranja;

34.

„subjekt za pružanje usluga u području mirovinskog osiguranja” znači subjekt koji je osnovan i koji posluje isključivo ili gotovo isključivo radi ulaganja sredstava u korist subjekata iz stavka 33. točke (a) ili obavljanja aktivnosti koje su pomoćne u odnosu na regulirane aktivnosti iz stavka 33. točke (a), pod uvjetom d je subjekt za pružanje usluga u području mirovinskog osiguranja dio iste skupine kao i subjekti koji obavljaju te regulirane aktivnosti;

35.

„jurisdikcija s niskim poreznim opterećenjem”, u pogledu skupine MNP-ova ili velike domaće skupine u svakoj fiskalnoj godini znači država članica ili jurisdikcija treće zemlje u kojoj skupina MNP-ova ili velika domaća skupina ima kvalificirajuću dobit i podliježe efektivnoj poreznoj stopi koja je niža od minimalne porezne stope;

36.

„kvalificirajuća dobit ili gubitak” znači neto računovodstvena dobit ili gubitak sastavnog subjekta koji su prilagođeni u skladu s pravilima iz poglavlja III. , VI. i VII.;

37.

„nekvalificirani povrativi imputirani porez” znači svaki porez, osim kvalificiranog imputiranog poreza, koji obračunava ili plaća sastavni subjekt te:

(a)

koji je povrativ stvarnom vlasniku dividende koju je isplatio takav sastavni subjekt u vezi s tom dividendom ili koji stvarni vlasnik može odbiti od porezne obveze koja nije povezana s takvom dividendom; ili

(b)

koji je povrativ društvu koje isplaćuje dividende nakon isplate dividende dioničaru;

za potrebe ove definicije, „kvalificirani imputirani porez” znači obuhvaćeni porez koji obračunava ili plaća sastavni subjekt, uključujući stalnu poslovnu jedinicu, koji se može vratiti ili odbiti stvarnom vlasniku dividende koju je isplatio sastavni subjekt ili, u slučaju obuhvaćenog poreza koji obračunava ili plaća stalna poslovna jedinica, dividenda koju je isplatio glavni subjekt, u mjeri u kojoj je povrat plativ ili je odbitak:

(a)

odobrila jurisdikcija koja nije jurisdikcija koja je uvela obuhvaćene poreze;

(b)

odobren stvarnom vlasniku dividende koja podliježe oporezivanju po nominalnoj stopi koja je jednaka minimalnoj poreznoj stopi na primljenu dividendu ili veća od nje, u skladu s domaćim pravom jurisdikcije koja je nametnula obuhvaćene poreze sastavnom subjektu;

(c)

odobren fizičkoj osobi koja je stvarni vlasnik dividende i porezni rezident u jurisdikciji koja je nametnula obuhvaćene poreze sastavnom subjektu i koja podliježe oporezivanju po nominalnoj stopi koja je jednaka standardnoj poreznoj stopi koja se primjenjuje na redovnu dobit ili veća od nje; ili

(d)

odobren državnom tijelu, međunarodnoj organizaciji, rezidentnoj neprofitnoj organizaciji, rezidentnom mirovinskom fondu, rezidentnom investicijskom subjektu koji nije dio skupine MNP-ova ili velike domaće skupine, ili rezidentnom društvu za životno osiguranje u mjeri u kojoj se dividenda prima u vezi s aktivnostima rezidentnih mirovinskih fondova i podliježe oporezivanju na sličan način kao i dividenda koju prima mirovinski fond;.

za potrebe točke (d):

i.

neprofitna organizacija ili mirovinski fond rezidenti su u određenoj jurisdikciji ako su osnovani i ako se njima upravlja u toj jurisdikciji;

ii.

investicijski subjekt rezident je u određenoj jurisdikciji ako je osnovan i reguliran u toj jurisdikciji;

iii.

društvo za životno osiguranje rezident je u jurisdikciji u kojoj se nalazi;

38.

„kvalificirani povrativi porezni kredit” znači:

(a)

povrativi porezni kredit osmišljen tako da se plaća u novcu ili novčanom ekvivalentu sastavnom subjektu u roku od četiri godine od datuma na koji sastavni subjekt ima pravo na povrativi porezni kredit u skladu s pravom jurisdikcije koja odobrava kredit; ili

(b)

ako je porezni kredit djelomično povrativ, dio povrativog poreznog kredita koji je plativ u novcu ili novčanom ekvivalentu sastavnom subjektu u roku od četiri godine od datuma na koji sastavni subjekt ima pravo na djelomični povrativi porezni kredit;

Kvalificirani povrativi porezni kredit ne uključuje nikakav iznos poreza koji se može odbiti ili vratiti na osnovi kvalificiranog imputiranog poreza ili nekvalificiranog povrativog imputiranog poreza;

39.

„nekvalificirani povrativi porezni kredit” znači porezni kredit koji nije kvalificirani povrativi porezni kredit, ali koji se u cijelosti ili djelomično može vratiti;

40.

„glavni subjekt” znači subjekt koji u svoje financijske izvještaje uključuje neto računovodstvenu dobit ili gubitak stalne poslovne jedinice;

41.

„sastavni subjekt – vlasnik” znači sastavni subjekt koji je izravni ili neizravni vlasnik vlasničkog udjela u drugom sastavnom subjektu iste skupine MNP-ova ili velike domaće skupine;

42.

„prihvatljivi sustav poreza na raspodjelu” znači sustav oporezivanja dobiti:

(a)

kojim se uvodi porez na dobit samo ako se ta dobit raspodjeljuje ili se smatra da je raspodijeljena dioničarima ili ako društvo snosi određene neposlovne troškove;

(b)

kojim se uvodi porez po stopi jednakoj minimalnoj poreznoj stopi ili većoj od nje; i

(c)

koji je bio je na snazi 1. srpnja 2021. ili ranije;

43.

„kvalificirano pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti” znači skup pravila koji se provodi u domaćem pravu određene jurisdikcije, pod uvjetom da ta jurisdikcija ne pruža nikakve koristi povezane s tim pravilima i:

(a)

istovjetan je pravilima utvrđenima u ovoj Direktivi ili, kad je riječ o jurisdikcijama trećih zemalja, modelom pravila OECD-a u skladu s kojima jurisdikcija prikuplja svoj dodjeljivi udio u dopunskom porezu skupine MNP-ova koji nije naplaćen na temelju pravila o uključivanju dobiti za sastavne subjekte te skupine MNP-ova koji podliježu niskoj poreznoj stopi;

(b)

primjenjuje se na način koji je u skladu s pravilima utvrđenima u ovoj Direktivi ili, kad je riječ o jurisdikcijama trećih zemalja, modelom pravila OECD-a;

44.

„subjekt imenovan za podnošenje prijave” znači sastavni subjekt, osim krajnjeg matičnog društva, koji je skupina MNP-ova ili velika domaća skupina imenovala kako bi u njezino ime ispunio obvezu podnošenja prijave iz članka 44.

Članak 4.

Lokacija sastavnog subjekta

1.   Za potrebe ove Direktive subjekt koji nije provodni subjekt utvrđuje se da se nalazi u jurisdikciji u kojoj se smatra rezidentom u svrhu oporezivanja na temelju njegovog mjesta upravljanja, njegova mjesta osnivanja ili sličnih kriterija.

Ako nije moguće lokaciju sastavnog subjekta koji nije provodni subjekt utvrditi na temelju prvog podstavka, smatra se da se nalazi u jurisdikciji u kojoj je osnovan.

2.   Smatra se da provodni subjekt nema državnu pripadnost, osim ako je krajnje matično društvo skupine MNP-ova ili velike domaće skupine ili ako je dužan primjenjivati pravilo o uključivanju dobiti u skladu s člancima 5., 6., 7. i 8., a u tom se slučaju smatra da se provodni subjekt nalazi u jurisdikciji u kojoj je osnovan.

3.   Stalna poslovna jedinica kako je definirana u članku 3. stavku 13. točki (a) utvrđuje se da se nalazi u jurisdikciji u kojoj se smatra stalnom poslovnom jedinicom i podliježe oporezivanju na temelju važećeg primjenjivog poreznog ugovora.

Stalna poslovna jedinica kako je definirana u članku 3. stavku 13. točki (b) utvrđuje se da se nalazi u jurisdikciji u kojoj podliježe oporezivanju na neto osnovi na temelju svoje poslovne prisutnosti.

Stalna poslovna jedinica kako je definirana u članku 3. stavku 13. točki (c) utvrđuje se da se nalazi u jurisdikciji u kojoj je smještena.

Smatra se da stalna poslovna jedinica kako je definirana u članku 3. stavku 13. točki (d) nema državnu pripadnost.

4.   Ako se sastavni subjekt nalazi u dvjema jurisdikcijama i te jurisdikcije imaju primjenjivi porezni ugovor, smatra se da se sastavni subjekt nalazi u jurisdikciji u kojoj se smatra rezidentom u svrhu oporezivanja u skladu s tim poreznim ugovorom.

Ako se primjenjivim poreznim ugovorom zahtijeva da nadležna tijela postignu međusobni sporazum o pretpostavljenoj rezidentnosti sastavnog subjekta u svrhu oporezivanja, a sporazum nije postignut, primjenjuje se stavak 5.

Ako na temelju primjenjivog poreznog ugovora ne postoji oslobođenje od dvostrukog oporezivanja zbog činjenice da je sastavni subjekt rezident u svrhu oporezivanja obiju ugovornih stranaka, primjenjuje se stavak 5.

5.   Ako se sastavni subjekt nalazi u dvjema jurisdikcijama, a te jurisdikcije nemaju primjenjivi porezni ugovor, smatra se da se sastavni subjekt nalazi u jurisdikciji koja je za određenu fiskalnu godinu naplatila veći iznos obuhvaćenih poreza.

U svrhu izračuna iznosa obuhvaćenih poreza iz prvog podstavka, iznos poreza plaćenog u skladu s režimom oporezivanja kontroliranog inozemnog društava ne uzima se u obzir.

Ako je iznos obuhvaćenih poreza koje treba platiti u dvjema jurisdikcijama jednak ili jednak nuli, smatra se da se sastavni subjekt nalazi u jurisdikciji u kojoj je veći iznos sadržajnog isključivanja dobiti izračunan na razini subjekta u skladu s člankom 28.

Ako je iznos sadržajnog isključivanja dobiti u dvjema jurisdikcijama jednak ili jednak nuli, smatra se da sastavni subjekt nema državnu pripadnost, ako nije krajnje matično društvo, a u tom se slučaju smatra da se nalazi u jurisdikciji u kojoj je osnovan.

6.   Ako se zbog primjene stavaka 4. i 5. matično društvo nalazi u jurisdikciji u kojoj ne podliježe kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti, smatra se da podliježe kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti druge jurisdikcije, osim ako važećim primjenjivim poreznim ugovorom nije zabranjena primjena takvog pravila.

7.   Ako sastavni subjekt promijeni svoju lokaciju tijekom fiskalne godine, smatra se da se nalazi u jurisdikciji u kojoj se u skladu s ovim člankom smatralo da se nalazio na početku te fiskalne godine.

POGLAVLJE II.

PRAVILO O UKLJUČIVANJU DOBITI I PRAVILO O PRENISKO OPOREZIVANOJ DOBITI

Članak 5.

Krajnje matično društvo u Uniji

1.   Države članice osiguravaju da krajnje matično društvo koje je sastavni subjekt i nalazi se u državi članici podliježe dopunskom porezu („dopunski porez na temelju pravila o uključivanju dobiti”) za određenu fiskalnu godinu za njegove sastavne subjekte koji podliježu niskoj poreznoj stopi i nalaze se u drugoj jurisdikciji ili nemaju državnu pripadnost.

2.   Ako se sastavni subjekt koji je krajnje matično društvo skupine MNP-ova ili velike domaće skupine nalazi u državi članici koja je jurisdikcija s niskim poreznim opterećenjem, države članice osiguravaju da taj sastavni subjekt podliježe dopunskom porezu na temelju pravila o uključivanju dobiti za određenu fiskalnu godinu za njega samog i za sve sastavne subjekte skupine koji podliježu niskoj poreznoj stopi i nalaze se u istoj državi članici.

Članak 6.

Posredničko matično društvo u Uniji

1.   Države članice osiguravaju da posredničko matično društvo koje se nalazi u državi članici i koje je u vlasništvu krajnjeg matičnog društva koje se nalazi u jurisdikciji treće zemlje podliježe dopunskom porezu na temelju pravila o uključivanju dobiti za određenu fiskalnu godinu za njegove sastavne subjekte koji podliježu niskoj poreznoj stopi i nalaze se u drugoj jurisdikciji ili nemaju državnu pripadnost.

2.   Ako se posredničko matično društvo nalazi u državi članici koja je jurisdikcija s niskim poreznim opterećenjem i ono je u vlasništvu krajnjeg matičnog društva koje se nalazi u jurisdikciji treće zemlje, države članice osiguravaju da to posredničko matično društvo podliježe dopunskom porezu na temelju pravila o uključivanju dobiti za određenu fiskalnu godinu za njega samog i za njegove sastavne subjekte koji podliježu niskoj poreznoj stopi i nalaze se u istoj državi članici.

3.   Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se:

(a)

ako krajnje matično društvo podliježe kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti za tu fiskalnu godinu; ili

(b)

ako se drugo posredničko matično društvo nalazi u jurisdikciji gdje podliježe kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti za tu fiskalnu godinu i izravni je ili neizravni vlasnik kontrolirajućeg udjela u posredničkom matičnom društvu.

Članak 7.

Posredničko matično društvo koje se nalazi u Uniji i koje je u vlasništvu isključenog krajnjeg matičnog društva

1.   Ako je posredničko matično društvo koje se nalazi u državi članici u vlasništvu krajnjeg matičnog društva koje je isključeni subjekt, države članice osiguravaju da ono podliježe dopunskom porezu na temelju pravila o uključivanju dobiti za određenu fiskalnu godinu za svoje sastavne subjekte koji podliježu niskoj poreznoj stopi i nalaze se u drugoj jurisdikciji ili nemaju državnu pripadnost.

2.   Ako se posredničko matično društvo nalazi u državi članici koja je jurisdikcija s niskim poreznim opterećenjem i ono je u vlasništvu krajnjeg matičnog društva koje je isključeni subjekt, države članice osiguravaju da to posredničko matično društvo podliježe dopunskom porezu na temelju pravila o uključivanju dobiti za određenu fiskalnu godinu za sebe i za svoje sastavne subjekte koji podliježu niskoj poreznoj stopi i nalaze se u istoj državi članici.

3.   Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se ako se drugo posredničko matično društvo nalazi u jurisdikciji u kojoj podliježe kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti za tu fiskalnu godinu i izravni je ili neizravni vlasnik kontrolirajućeg udjela u posredničkom matičnom društvu iz stavaka 1. i 2.

Članak 8.

Matično društvo u djelomičnom vlasništvu u Uniji

1.   Države članice osiguravaju da matično društvo u djelomičnom vlasništvu koje se nalazi u državi članici podliježe dopunskom porezu na temelju pravila o uključivanju dobiti za određenu fiskalnu godinu za njegove sastavne subjekte koji podliježu niskoj poreznoj stopi i nalaze se u drugoj jurisdikciji ili nemaju državnu pripadnost.

2.   Ako se matično društvo u djelomičnom vlasništvu nalazi u državi članici koja je jurisdikcija s niskim poreznim opterećenjem, ono podliježe dopunskom porezu na temelju pravila o uključivanju dobiti za određenu fiskalnu godinu za sebe i za svoje sastavne subjekte koji podliježu niskoj poreznoj stopi i nalaze se u istoj državi članici.

3.   Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se ako su vlasnički udjeli matičnog društva u djelomičnom vlasništvu u potpunom izravnom ili neizravnom vlasništvu drugog matičnog društva u djelomičnom vlasništvu na koje se primjenjuje kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti za tu fiskalnu godinu.

Članak 9.

Dodjela dopunskog poreza na temelju pravila o uključivanju dobiti

1.   Dopunski porez na temelju pravila o uključivanju dobiti koji mora platiti matično društvo za sastavni subjekt koji podliježe niskoj poreznoj stopi u skladu s člankom 5. stavkom 1., člankom 6. stavkom 1., člankom 7. stavkom 1. i člankom 8. stavkom 1. jednak je dopunski porezu za sastavni subjekt koji podliježe niskoj poreznoj stopi izračunanom u skladu s člankom 27., pomnoženim s dodjeljivim udjelom matičnog društva u takvom dopunski porezu za određenu fiskalnu godinu.

2.   Dodjeljivi udio matičnog društva u dopunskom porezu za sastavni subjekt koji podliježe niskoj poreznoj stopi jest dio vlasničkog udjela matičnog društva u kvalificirajućoj dobiti sastavnog subjekta koji podliježe niskoj poreznoj stopi. Taj dio jednak je kvalificirajućoj dobiti sastavnog subjekta koji podliježe niskoj poreznoj stopi za određenu fiskalnu godinu, umanjen za iznos takve dobiti pripisiv vlasničkim udjelima koje drže drugi vlasnici, podijeljeno s kvalificirajućom dobiti sastavnog subjekta koji podliježe niskoj poreznoj stopi za određenu fiskalnu godinu.

Iznos kvalificirajuće dobiti pripisiv vlasničkim udjelima u sastavnom subjektu koji podliježe niskoj poreznoj stopi koje drže drugi vlasnici jest iznos koji bi se smatrao pripisivim tim vlasnicima u skladu s načelima prihvatljivog standarda financijskog računovodstva koji se primjenjuje u konsolidiranim financijskim izvještajima krajnjeg matičnog društva da je neto dobit sastavnog subjekta koji podliježe niskoj poreznoj stopi jednaka njegovoj kvalificirajućoj dobiti i:

(a)

matično društvo sastavilo je konsolidirane financijske izvještaje u skladu s tim računovodstvenim standardom („ hipotetski konsolidirani financijski izvještaji”);

(b)

matično društvo bilo je vlasnik kontrolirajućeg udjela u sastavnom subjektu koji podliježe niskoj poreznoj stopi tako da su svi prihodi i rashodi sastavnog subjekta koji podliježe niskoj poreznoj stopi bili konsolidirani na pojedinačnoj osnovi s prihodima i rashodima matičnog društva u hipotetskim konsolidiranim financijskim izvještajima;

(c)

sva kvalificirajuća dobit sastavnog subjekta koji podliježe niskoj poreznoj stopi bila je pripisiva transakcijama s osobama koje nisu subjekti skupine; i

(d)

sve vlasničke udjele koji nisu u izravnom ili neizravnom vlasništvu matičnog društva držale su osobe koje nisu subjekti skupine.

3.   Osim iznosa dodijeljenog matičnom društvu u skladu sa stavkom 1. ovog članka, dopunski porez na temelju pravila o uključivanju dobiti koji matično društvo mora platiti na temelju članka 5. stavka 2., članka 6. stavka 2., članka 7. stavka 2. i članka 8. stavka 2. uključuje, za određenu fiskalnu godinu, u skladu s člankom 27.:

(a)

puni iznos dopunskog poreza izračunanog za to matično društvo; i

(b)

iznos dopunskog poreza izračunanog za njegove sastavne subjekte koji podliježu niskoj poreznoj stopi i nalaze se u istoj državi članici pomnožen s dodjeljivim udjelom matičnog društva u takvom dopunskom porezu za određenu fiskalnu godinu.

Članak 10.

Mehanizam za prijeboj poreza na temelju pravila o uključivanju dobiti

Ako matično društvo koje se nalazi u državi članici neizravno preko drugog posredničkog matičnog društva ili matičnog društva u djelomičnom vlasništvu koje podliježe kvalificiranom pravilu o uključivanja dobiti za određenu fiskalnu godinu ima vlasnički udio u sastavnom subjektu koji podliježe niskoj poreznoj stopi, dopunski porez koji se plaća na temelju članaka od 5. do 8. umanjuje se za iznos koji je jednak dijelu dodjeljivog udjela prvonavedenog matičnog društva u dopunskom porezu koji plaća posredničko matično društvo ili matično društvo u djelomičnom vlasništvu.

Članak 11.

Odluka o primjeni kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza

1.   Države članice mogu odlučiti primjenjivati kvalificirani domaći dopunski porez.

Ako država članica u kojoj se nalaze sastavni subjekti skupine MNP-ova ili velike domaće skupine odluči primjenjivati kvalificirani domaći dopunski porez, svi sastavni subjekti skupine MNP-ova ili velike domaće skupine koji podliježu niskoj poreznoj stopi u toj državi članici podliježu tom domaćem dopunskom porezu za određenu fiskalnu godinu.

U okviru kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza domaći višak dobiti sastavnih subjekata koji podliježu niskoj poreznoj stopi može se izračunati na temelju prihvatljivog ili odobrenog standarda financijskog računovodstva za koji je dopuštenje dalo ovlašteno računovodstveno tijelo i koji je prilagođen kako bi se spriječilo svako znatno narušavanje tržišnog natjecanja, umjesto na temelju standarda financijskog računovodstva koji se upotrebljava u konsolidiranim financijskim izvještajima.

2.   Ako se matično društvo skupine MNP-ova ili velike domaće skupine nalazi u državi članici, a sastavni subjekti koji su u njegovu izravnom ili neizravnom vlasništvu i nalaze se u toj državi članici ili drugoj jurisdikciji podliježu kvalificiranom domaćem dopunskom porezu za određenu fiskalnu godinu u tim jurisdikcijama, iznos dopunskog poreza izračunanog u skladu s člankom 26. koji matično društvo plaća na temelju članaka od 5. do 7. umanjuje se, do nule, za iznos kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza koji plaćaju to samo društvo ili ti sastavni subjekti.

Neovisno o prvom podstavku, ako je kvalificirani domaći dopunski porez za fiskalnu godinu izračunan u skladu s prihvatljivim standardom financijskog računovodstva krajnjeg matičnog društva ili Međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja (MSFI ili MSFI kako ga je donijela Unija na temelju Uredbe (EZ) br. 1606/2002), za sastavne subjekte te skupine MNP-ova ili velike domaće skupine koji se nalaze u toj državi članici ne izračunava se dopunski porez u skladu s člankom 27. za navedenu fiskalnu godinu. Ovim se podstavkom ne dovodi u pitanje izračun svakog daljnjeg dopunskog poreza na temelju članka 29. ako država članica ne primjenjuje kvalificirani domaći dopunski porez za naplatu daljnjeg dopunskog poreza koji proizlazi iz članka 29.

3.   Ako iznos kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza za određenu fiskalnu godinu nije plaćen u četiri fiskalne godine koje slijede nakon fiskalne godine u kojoj je trebao biti plaćen, iznos kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza koji nije plaćen dodaje se dopunskom porezu u određenoj jurisdikciji izračunanom u skladu s člankom 27. stavkom 3. i ne naplaćuje ga više država članica koja je donijela odluku na temelju stavka 1. ovog članka.

4.   Države članice koje odluče primjenjivati kvalificirani domaći dopunski porez obavješćuju Komisiju o toj odluci u roku od četiri mjeseca od donošenja svojih nacionalnih zakona i drugih propisa kojima se uvodi kvalificirani domaći dopunski porez. Ta je odluka važeća i ne može se opozvati tijekom razdoblja od tri godine. Nakon isteka svakog razdoblja od tri godine ta se odluka automatski produljuje, osim ako država članica opozove svoju odluku. Komisija se o svakom opozivu odluke obavješćuje najkasnije četiri mjeseca prije isteka trogodišnjeg razdoblja.

Članak 12.

Primjena pravila o prenisko oporezivanoj dobiti u cijeloj skupini MNP-ova

1.   Ako se krajnje matično društvo skupine MNP-ova nalazi u jurisdikciji treće zemlje u kojoj se ne primjenjuje kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti ili ako je krajnje matično društvo skupine MNP-ova isključeni subjekt, države članice osiguravaju da sastavni subjekti koji se nalaze u Uniji podliježu, u državi članici u kojoj se nalaze, prilagodbi jednakoj iznosu dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti dodijeljenom toj državi članici za određenu fiskalnu godinu u skladu s člankom 14.

U tu svrhu ta prilagodba može biti u obliku dopunskog poreza koji trebaju platiti sastavni subjekti ili uskraćivanja odbitka od oporezive dobiti tih sastavnih subjekata, iz čega proizlazi iznos porezne obveze koji je potreban za naplatu iznosa dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti dodijeljenog toj državi članici.

2.   Ako država članica prilagodbu na temelju stavka 1. ovog članka primjenjuje u obliku uskraćivanja odbitka od oporezive dobiti, takva se prilagodba primjenjuje, u mjeri u kojoj je to moguće, za poreznu godinu u kojoj završava fiskalna godina za koju je iznos dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti izračunan i dodijeljen državi članici u skladu s člankom 14.

Svaki iznos dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti koji je i dalje potrebno platiti za određenu fiskalnu godinu zbog uskraćivanja odbitka od oporezive dobiti za tu fiskalnu godinu prenosi se, u mjeri u kojoj je to potrebno, i podliježe, za svaku sljedeću fiskalnu godinu, prilagodbi na temelju stavka 1. sve dok se ne namiri puni iznos dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti dodijeljen toj državi članici za tu fiskalnu godinu.

3.   Sastavni subjekti koji su investicijski subjekti ne podliježu ovom članku.

Članak 13.

Primjena pravila o prenisko oporezivanoj dobiti u jurisdikciji krajnjeg matičnog društva

1.   Ako se krajnje matično društvo skupine MNP-ova nalazi u jurisdikciji treće zemlje s niskim poreznim opterećenjem, države članice osiguravaju da sastavni subjekti koji se nalaze u Uniji podliježu, u državi članici u kojoj se nalaze, prilagodbi jednakoj iznosu dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti dodijeljenom toj državi članici za određenu fiskalnu godinu u skladu s člankom 14.

U tu svrhu ta prilagodba može biti u obliku dopunskog poreza koji trebaju platiti sastavni subjekti ili uskraćivanja odbitka od oporezive dobiti tih sastavnih subjekata, iz čega proizlazi iznos porezne obveze koji je potreban za naplatu iznosa dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti dodijeljenog toj državi članici.

Prvi podstavak ne primjenjuje se kada krajnje matično društvo u jurisdikciji treće zemlje s niskim poreznim opterećenjem podliježe kvalificiranom pravilu o uključivanja dobiti za sebe i za svoje sastavne subjekte koji podliježu niskoj poreznoj stopi i nalaze se u toj jurisdikciji.

2.   Kada država članica prilagodbu na temelju stavka 1. ovog članka primjenjuje u obliku uskraćivanja odbitka od oporezive dobiti, takva se prilagodba primjenjuje, u mjeri u kojoj je to moguće, za poreznu godinu u kojoj završava fiskalna godina za koju je iznos dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti izračunan i dodijeljen državi članici u skladu s člankom 14.

Svaki iznos dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti koji je i dalje potrebno platiti za određenu fiskalnu godinu zbog uskraćivanja odbitka od oporezive dobiti za tu fiskalnu godinu prenosi se, u mjeri u kojoj je to potrebno, i podliježe, za svaku sljedeću fiskalnu godinu, prilagodbi na temelju stavka 1. sve dok se ne plati puni iznos dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti dodijeljen toj državi članici za tu fiskalnu godinu.

3.   Sastavni subjekti koji su investicijski subjekti ne podliježu ovom članku.

Članak 14.

Izračun i dodjela iznosa dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti

1.   Iznos dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti dodijeljen državi članici izračunava se množenjem ukupnog dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti, kako je utvrđen u skladu sa stavkom 2., s postotkom koji se pripisuje državi članici na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti, kako je utvrđen u skladu sa stavkom 5.

2.   Ukupni dopunski porez na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti za određenu fiskalnu godinu jednak je zbroju dopunskog poreza izračunanog za svaki sastavni subjekt skupine MNP-ova koji podliježe niskoj poreznoj stopi za tu fiskalnu godinu, u skladu s člankom 27., što podliježe prilagodbama iz stavaka 3. i 4. ovog članka.

3.   Dopunski porez na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti za sastavni subjekt koji podliježe niskoj poreznoj stopi jednak je nuli ako u određenoj fiskalnoj godini sve vlasničke udjele krajnjeg matičnog društva u takvom sastavnom subjektu koji podliježe niskoj poreznoj stopi izravno ili neizravno drži jedno matično društvo ili više njih, a to matično društvo ili matična društva dužna su primjenjivati kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti za taj sastavni subjekt koji podliježe niskoj poreznoj stopi za navedenu fiskalnu godinu.

4.   Kada se ne primjenjuje stavak 3., dopunski porez na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti za sastavni subjekt koji podliježe niskoj poreznoj stopi umanjuje se za dodjeljivi udio matičnog društva u dopunskom porezu tog sastavnog subjekta koji podliježe niskoj poreznoj stopi koji je obračunan na temelju kvalificiranog pravila o uključivanju dobiti.

5.   Postotak koji se pripisuje državi članici na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti izračunava se za svaku fiskalnu godinu i za svaku skupinu MNP-ova prema sljedećoj formuli:

Formula

pri čemu:

(a)

broj zaposlenika u državi članici jest ukupan broj zaposlenika svih sastavnih subjekata skupine MNP-ova koji se nalaze u toj državi članici;

(b)

broj zaposlenika u svim jurisdikcijama s kvalificiranim pravilom o prenisko oporezivanoj dobiti jest ukupan broj zaposlenika svih sastavnih subjekata skupine MNP-ova koji se nalaze u jurisdikciji koja za fiskalnu godinu primjenjuje važeće kvalificirano pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti;

(c)

ukupna vrijednost materijalne imovine u državi članici jest zbroj neto knjigovodstvene vrijednosti materijalne imovine svih sastavnih subjekata skupine MNP-ova koji se nalaze u toj državi članici;

(d)

ukupna vrijednost materijalne imovine u svim jurisdikcijama s pravilom o prenisko oporezivanoj dobiti jest zbroj neto knjigovodstvene vrijednosti materijalne imovine svih sastavnih subjekata skupine MNP-ova koji se nalaze u jurisdikciji koja za fiskalnu godinu primjenjuje važeće kvalificirano pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti.

6.   Broj zaposlenika jest broj zaposlenika na osnovi ekvivalenta punog radnog vremena svih sastavnih subjekata koji se nalaze u relevantnoj jurisdikciji, uključujući vanjske suradnike pod uvjetom da sudjeluju u redovnim poslovnim aktivnostima sastavnog subjekta.

Materijalna imovina uključuje materijalnu imovinu svih sastavnih subjekata koji se nalaze u relevantnoj jurisdikciji, ali ne uključuje novac ili novčane ekvivalente, nematerijalnu ili financijsku imovinu.

7.   Zaposlenici čiji su troškovi plaća uključeni u odvojenu računovodstvenu dokumentaciju stalne poslovne jedinice kako je utvrđeno u člankom 18. stavkom 1. i prilagođeno u skladu s člankom 18. stavkom 2. dodjeljuje se jurisdikciji u kojoj se nalazi ta stalna poslovna jedinica.

Materijalna imovina uključena u odvojenu računovodstvenu dokumentaciju stalne poslovne jedinice, kako je utvrđeno člankom 18. stavkom 1. i prilagođeno u skladu s člankom 18. stavkom 2. dodjeljuje se jurisdikciji u kojoj se nalazi ta stalna poslovna jedinica.

Broj zaposlenika i materijalna imovina dodijeljeni jurisdikciji stalne poslovne jedinice ne uzimaju se u obzir za broj zaposlenika i materijalnu imovinu jurisdikcije glavnog subjekta.

Broj zaposlenika i neto knjigovodstvena vrijednost materijalne imovine koju drži investicijski subjekt nisu elementi formule iz stavka 5.

Broj zaposlenika i neto knjigovodstvena vrijednost materijalne imovine provodnog subjekta nisu elementi formule iz stavka 5., osim u slučaju da su dodijeljeni stalnoj poslovnoj jedinici ili, ako ne postoji stalna poslovna jedinica, sastavnim subjektima koji se nalaze u jurisdikciji u kojoj je osnovan provodni subjekt.

8.   Odstupajući od stavka 5., smatra se da je postotak koji se pripisuje jurisdikciji na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti za skupinu MNP-ova za određenu fiskalnu godinu jednak nuli ako iznos dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti dodijeljen toj jurisdikciji u prethodnoj fiskalnoj godini nije rezultirao time da se sastavnim subjektima te skupine MNP-ova koji se nalaze u toj jurisdikciji nametne dodatni novčani porezni rashod koji je ukupno jednak iznosu dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti dodijeljenom toj jurisdikciji za navedenu prethodnu fiskalnu godinu.

Broj zaposlenika i neto knjigovodstvena vrijednost materijalne imovine sastavnih subjekata skupine MNP-ova koji se nalaze u jurisdikciji s postotkom na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti za određenu fiskalnu godinu jednakim nuli nisu elementi formule za dodjelu ukupnog dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti skupini MNP-ova za tu fiskalnu godinu.

9.   Stavak 8. ne primjenjuje se za određenu fiskalnu godinu ako sve jurisdikcije s kvalificiranim pravilom o prenisko oporezivanoj dobiti na snazi za dotičnu fiskalnu godinu imaju postotak na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti za skupinu MNP-ova za tu fiskalnu godinu jednak nuli.

POGLAVLJE III.

IZRAČUN KVALIFICIRAJUĆE DOBITI ILI GUBITKA

Članak 15.

Utvrđivanje kvalificirajuće dobiti ili gubitka

1.   Kvalificirajuća dobit ili gubitak sastavnog subjekta izračunavaju se prilagođavanjem neto računovodstvene dobiti ili gubitka iz članaka od 16. do 19. sastavnog subjekta za određenu fiskalnu godinu prije bilo kakvih konsolidacijskih prilagodbi za uklanjanje transakcija unutar skupine, kako je utvrđeno računovodstvenim standardom koji se primjenjuje pri sastavljanju konsolidiranih financijskih izvještaja krajnjeg matičnog društva.

2.   Ako nije razumno izvedivo utvrditi neto računovodstvenu dobit ili gubitak sastavnog subjekta na temelju prihvatljivog ili odobrenog standarda financijskog računovodstva koji se primjenjuje pri sastavljanju konsolidiranih financijskih izvještaja krajnjeg matičnog društva, neto računovodstvena dobit ili gubitak sastavnog subjekta za određenu fiskalnu godinu može se utvrditi primjenom drugog prihvatljivog ili odobrenog standarda financijskog računovodstva pod uvjetom:

(a)

da se računovodstvena dokumentacija sastavnog subjekta sastavlja na temelju tog računovodstvenog standarda;

(b)

da su informacije iz računovodstvene dokumentacije pouzdane; i

(c)

da se trajne razlike veće od 1 000 000 EUR koje su rezultat primjene određenog načela ili standarda na stavke prihoda ili rashoda ili transakcije, kada se to načelo ili standarde razlikuju od financijskog standarda koji se primjenjuje pri sastavljanju konsolidiranih financijskih izvještaja krajnjeg matičnog društva, prilagođavaju kako bi bile u skladu s tretmanom koji se za tu stavku zahtijeva računovodstvenim standardom koji se primjenjuje pri sastavljanju konsolidiranih financijskih izvještaja.

3.   Ako krajnje matično društvo ne sastavlja svoje konsolidirane financijske izvještaje u skladu s prihvatljivim standardom financijskog računovodstva iz članka 3. stavka 6. točke (c), konsolidirani financijski izvještaji krajnjeg matičnog društva prilagođavaju se kako bi se spriječilo svako znatno narušavanje tržišnog natjecanja.

4.   Kada krajnje matično društvo ne sastavlja konsolidirane financijske izvještaje kako su navedeni u članku 3. stavku 6. točkama (a), (b) i (c), konsolidirani financijski izvještaji krajnjeg matičnog društva iz članka 3. stavka 6. točke (d) jesu oni koji bi se sastavljali da je krajnje matično društvo dužno sastavljati takve konsolidirane financijske izvještaje u skladu s:

(a)

prihvatljivim standardom financijskog računovodstva; ili

(b)

odobrenim standardom financijskog računovodstva, pod uvjetom da su takvi konsolidirani financijski izvještaji prilagođeni kako bi se spriječilo svako znatno narušavanje tržišnog natjecanja.

5.   Ako država članica ili jurisdikcija treće zemlje primjenjuju kvalificirani domaći dopunski porez, neto računovodstvena dobit ili gubitak sastavnih subjekata koji se nalaze u toj državi članici ili jurisdikciji treće zemlje mogu se utvrditi u skladu s prihvatljivim ili odobrenim financijskim računovodstvenim standardom koji se razlikuje od standarda financijskog računovodstva koji se primjenjuju pri sastavljanju konsolidiranih financijskih izvještaja krajnjeg matičnog društva, pod uvjetom da su takva neto računovodstvena dobit ili gubitak prilagođeni kako bi se spriječilo svako znatno narušavanje tržišnog natjecanja.

6.   Ako primjena posebnog načela ili postupka iz skupa općeprihvaćenih računovodstvenih načela dovede do znatnog narušavanja tržišnog natjecanja, računovodstveni tretman svake stavke ili transakcije na koju se primjenjuje to načelo ili postupak prilagođava se kako bi bio u skladu s tretmanom koji se zahtijeva za tu stavku ili transakciju u skladu s međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI ili MSFI kako ga je donijela Unija na temelju Uredbe (EZ) br. 1606/2002).

Članak 16.

Prilagodbe radi utvrđivanja kvalificirajuće dobiti ili gubitka

1.   Za potrebe ovog članka primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„neto porezni rashod” znači neto iznos sljedećih stavki:

i.

obuhvaćenih poreza obračunanih kao rashod i svih tekućih i odgođenih obuhvaćenih poreza uključenih u rashod za porez na dobit, uključujući obuhvaćene poreze na dobit koja je isključena iz izračuna kvalificirajuće dobiti ili gubitka;

ii.

odgođene porezne imovine pripisive gubitku za određenu fiskalnu godinu;

iii.

kvalificiranih domaćih dopunskih poreza obračunanih kao rashod;

iv.

poreza koji proizlaze iz pravila ove Direktive ili, kad je riječ o jurisdikcijama trećih zemalja, modela pravila OECD-a, obračunanih kao rashod; i

v.

nekvalificiranih povrativih imputiranih poreza obračunanih kao rashod;

(b)

„isključena dividenda” znači dividenda ili druga raspodjela primljena ili obračunana na temelju vlasničkog udjela, osim dividende ili druge raspodjele primljene ili obračunane za:

i.

vlasnički udio:

koji skupina drži u određenom subjektu i kojim se ostvaruje pravo na manje od 10 % dobiti, kapitala ili pričuva ili glasačka prava u tom subjektu na datum raspodjele ili prodaje („portfeljni udio”); i

koji je u ekonomskom vlasništvu sastavnog subjekta koji na datum raspodjele prima ili obračunava dividende ili druge raspodjele manje od godine dana;

ii.

vlasnički udio u investicijskom subjektu koji podliježe odluci u skladu s člankom 43.;

(c)

„isključeni dobitak ili gubitak od vlasničkog kapitala” znači dobitak, dobit ili gubitak koji su uključeni u neto računovodstvenu dobit ili gubitak sastavnog subjekta, koji proizlaze iz:

i.

dobitaka i gubitaka zbog promjena fer vrijednosti vlasničkog udjela, osim za portfeljne udjele;

ii.

dobiti ili gubitaka povezanih s vlasničkim udjelom uključenim na temelju računovodstvene metode udjela; i

iii.

dobitaka i gubitaka od prodaje vlasničkog udjela, osim prodaje portfeljnog udjela;

(d)

„uključeni dobitak ili gubitak zbog metode revalorizacije” znači neto dobitak ili gubitak, uvećani ili umanjeni za sve povezane obuhvaćene poreze za određenu fiskalnu godinu, koji proizlaze iz primjene računovodstvene metode ili prakse kojom se, za sve nekretnine, postrojenja i opremu:

i.

periodično prilagođava knjigovodstvena vrijednost takve nekretnine, postrojenja i opreme njezinoj fer vrijednosti;

ii.

bilježe promjene vrijednosti u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti; i

iii.

naknadno ne iskazuje dobitak ili gubitak obračunane u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti kroz račun dobiti i gubitka;

(e)

„asimetrični dobitak ili gubitak zbog tečajnih razlika” znači dobitak ili gubitak zbog tečajnih razlika subjekta čije su računovodstvena i porezna funkcionalna valuta različite i koji je:

i.

uključen u izračun oporezive dobiti ili gubitka sastavnog subjekta i pripisiv tečajnim razlikama između računovodstvene funkcionalne valute i porezne funkcionalne valute sastavnog subjekta;

ii.

uključen u izračun neto računovodstvene dobiti ili gubitka sastavnog subjekta i pripisiv tečajnim razlikama između računovodstvene funkcionalne valute i porezne funkcionalne valute sastavnog subjekta;

iii.

uključen u izračun neto računovodstvene dobiti ili gubitka sastavnog subjekta i pripisiv tečajnim razlikama između treće strane valute i računovodstvene funkcionalne valute sastavnog subjekta; i

iv.

pripisiv tečajnim razlikama između treće strane valute i porezne funkcionalne valute sastavnog subjekta, bez obzira na to jesu li taj dobitak ili gubitak treće strane valute uključeni u oporezivu dobit;

porezna funkcionalna valuta jest funkcionalna valuta koja se upotrebljava za utvrđivanje oporezive dobiti ili gubitka sastavnog subjekta za obuhvaćeni porez u jurisdikciji u kojoj se nalazi; računovodstvena funkcionalna valuta jest funkcionalna valuta koja se upotrebljava za utvrđivanje neto računovodstvene dobiti ili gubitka sastavnog subjekta; treća strana valuta jest valuta koja nije porezna funkcionalna valuta ili računovodstvena funkcionalna valuta sastavnog subjekta;

(f)

„rashodi odbijeni zbog politike” znači:

i.

rashodi koje je sastavni subjekt obračunao za nezakonita plaćanja, uključujući mito i provizije; i

ii.

rashodi koje je sastavni subjekt obračunao za novčane kazne i sankcije u iznosu jednakom ili većem od 50 000 EUR ili jednakovrijedan iznos u funkcionalnoj valuti u kojoj se izračunava neto računovodstvena dobit ili gubitak sastavnog subjekta;

(g)

„pogreške iz prethodnog razdoblja i promjene računovodstvenih načela” znači promjena u početnom vlasničkom kapitalu sastavnog subjekta na početku fiskalne godine koja je pripisiva:

i.

ispravljanju pogreške u utvrđivanju neto računovodstvene dobiti ili gubitka u prethodnoj fiskalnoj godini koja je utjecala na prihode ili rashode koji se mogu uključiti u izračun kvalificirajuće dobiti ili gubitka u toj prethodnoj fiskalnoj godini, osim u mjeri u kojoj je takvo ispravljanje uzrokovalo znatno smanjenje obveze plaćanja obuhvaćenih poreza u skladu s člankom 25.; i

ii.

promjeni računovodstvenih načela ili računovodstvene politike koja je utjecala na prihode ili rashode uključene u izračun kvalificirajuće dobiti ili gubitka;

(h)

„obračunani rashodi za mirovine” znači razlika između iznosa rashoda za mirovinske obveze uključenog u neto računovodstvenu dobit ili gubitak i iznosa uplaćenog u mirovinski fond za fiskalnu godinu.

2.   Neto računovodstvena dobit ili gubitak sastavnog subjekta prilagođavaju se za iznos sljedećih stavki kako bi se utvrdila njegova kvalificirajuća dobit ili gubitak:

(a)

neto porezni rashodi;

(b)

isključene dividende;

(c)

isključeni dobitak ili gubitak od vlasničkog kapitala;

(d)

uključeni dobitak ili gubitak zbog metode revalorizacije;

(e)

dobitak ili gubitak od prodaje imovine i obveza isključenih u skladu s člankom 35.;

(f)

asimetrični dobici ili gubici zbog tečajnih razlika;

(g)

rashodi odbijeni zbog politike;

(h)

pogreške iz prethodnog razdoblja i promjene računovodstvenih načela; i

(i)

obračunani rashodi za mirovine.

3.   Prema odluci sastavnog subjekta koji podnosi prijavu, sastavni subjekt iznos prikazan u njegovoj računovodstvenoj dokumentaciji kao trošak ili rashod takvog sastavnog subjekta koji je plaćen uz naknadu na temelju dionica može zamijeniti iznosom koji je dopušten kao odbitak za izračun njegove oporezive dobiti na njegovoj lokaciji.

Ako mogućnost upotrebe opcijskih dionica nije iskorištena, iznos troška ili rashoda naknade na temelju dionica koji je odbijen od neto računovodstvene dobiti ili gubitka sastavnog subjekta za izračun njegove kvalificirajuće dobiti ili gubitka za sve prethodne fiskalne godine uključuje se u fiskalnu godinu u kojoj je mogućnost istekla.

Ako je dio iznosa troška ili rashoda naknade na temelju dionica zabilježen u računovodstvenoj dokumentaciji sastavnog subjekta u fiskalnim godinama koje prethode fiskalnoj godini u kojoj je odluka donesena, iznos jednak razlici između ukupnog iznosa troška ili rashoda naknade na temelju dionica koji je odbijen za izračun njegove kvalificirajuće dobiti ili gubitka u tim prethodnim fiskalnim godinama i ukupnog iznosa troška ili rashoda naknade na temelju dionica koji bi bio odbijen za izračun njegove kvalificirajuće dobiti ili gubitka u tim prethodnim fiskalnim godinama da je u tim godinama donesena odluka, uključuje se u izračun kvalificirajuće dobiti ili gubitka sastavnog subjekta za tu fiskalnu godinu.

Odluka se donosi u skladu s člankom 45. stavkom 1. i dosljedno se primjenjuje na sve sastavne subjekte koji se nalaze u istoj jurisdikciji za godinu u kojoj se donosi i za sve sljedeće fiskalne godine.

U fiskalnoj godini u kojoj je odluka opozvana, iznos neplaćenog troška ili rashoda naknade na temelju dionica odbijen na osnovi odluke koji premašuje obračunane računovodstvene rashode uključuje se u izračun kvalificirajuće dobiti ili gubitka sastavnog subjekta.

4.   Sve transakcije između sastavnih subjekata koji se nalaze u različitim jurisdikcijama koje nisu zabilježene u istom iznosu u računovodstvenoj dokumentaciji obaju sastavnih subjekata ili koje nisu u skladu s načelom nepristrane transakcije prilagođavaju se tako da budu zabilježene u istom iznosu i u skladu s načelom nepristrane transakcije.

Gubitak od prodaje ili druge vrste prijenosa određene imovine između dvaju sastavnih subjekata koji se nalaze u istoj jurisdikciji koji nije zabilježen u skladu s načelom nepristrane transakcije prilagođava se na osnovi načela nepristrane transakcije ako je taj gubitak uključen u izračun kvalificirajuće dobiti ili gubitka.

Za potrebe ovog stavka, „načelo nepristrane transakcije” znači načelo prema kojem se transakcije između sastavnih subjekata bilježe s obzirom na uvjete koji bi se postigli između neovisnih poduzeća u usporedivim transakcijama i u usporedivim okolnostima.

5.   U svrhu izračuna kvalificirajuće dobiti ili gubitka sastavnog subjekta kvalificirani povrativi porezni krediti iz članka 3. stavka 38. tretiraju se kao dobit. U svrhu izračuna kvalificirajuće dobiti ili gubitka sastavnog subjekta nekvalificirani povrativi porezni krediti ne tretiraju se kao dobit.

6.   Prema odluci sastavnog subjekta koji podnosi prijavu, dobici i gubici povezani s imovinom i obvezama na koje se primjenjuje računovodstvo koje se temelji na fer vrijednosti ili umanjenju vrijednosti u konsolidiranim financijskim izvještajima za određenu fiskalnu godinu mogu se utvrđivati na temelju načela realizacije za izračun kvalificirajuće dobiti ili gubitka.

Dobitak ili gubitak koji proizlaze iz primjene računovodstva koje se temelji na fer vrijednosti ili umanjenju vrijednosti imovine ili obveze isključuju se iz izračuna kvalificirajuće dobiti ili gubitka sastavnog subjekta u skladu s prvim podstavkom.

Knjigovodstvena vrijednost imovine ili obveze u svrhu utvrđivanja dobitka ili gubitka u skladu s prvim podstavkom jest knjigovodstvena vrijednost u trenutku stjecanja imovine ili nastanka obveze ili prvog dana fiskalne godine u kojoj je odluka donesena, ovisno o tome koji je datum kasniji.

Odluka se donosi u skladu s člankom 45. stavkom 1. i primjenjuje se na sve sastavne subjekte koji se nalaze u jurisdikciji za koju je donesena, osim u slučaju da sastavni subjekt koji podnosi prijavu odluči ograničiti odluku na materijalnu imovinu sastavnih subjekata ili na investicijske subjekte.

U fiskalnoj godini u kojoj se odluka opoziva, iznos jednak razlici između fer vrijednosti imovine ili obveze i knjigovodstvene vrijednosti imovine ili obveze prvog dana fiskalne godine u kojoj je opoziv izvršen, utvrđen u skladu s odlukom, uključuje se ako fer vrijednost premašuje knjigovodstvenu vrijednost u izračun kvalificirajuće dobiti ili gubitka sastavnih subjekata ili se iz njega odbija ako računovodstvena vrijednost premašuje fer vrijednost.

7.   Prema odluci sastavnog subjekta koji podnosi prijavu, kvalificirajuća dobit ili gubitak sastavnog subjekta koji se nalazi u određenoj jurisdikciji koji proizlaze iz činjenice da je taj sastavni subjekt prodao lokalnu materijalnu imovinu koja se nalazi u toj jurisdikciji trećim stranama koje nisu član skupine, za određenu fiskalnu godinu može se prilagoditi na kako je određeno u ovom stavku. Za potrebe ovog stavka lokalna materijalna imovina jest nepokretna imovina koja se nalazi u istoj jurisdikciji kao i sastavni subjekt.

Neto dobitak od prodaje lokalne materijalne imovine kako je navedeno u prvom podstavku u fiskalnoj se godini u kojoj je donesena odluka prebija sa svakim neto gubitkom sastavnog subjekta koji se nalazi u toj jurisdikciji koji proizlazi iz prodaje lokalne materijalne imovine kako je navedeno u prvom podstavku u fiskalnoj godini u kojoj je odluka donesena i u četiri fiskalne godine koje prethode toj fiskalnoj godini („petogodišnje razdoblje”). Neto dobitak najprije se prebija s neto gubitkom, ako postoji, koji je nastao u prvoj fiskalnoj godini petogodišnjeg razdoblja. Svaki preostali iznos neto dobitka prenosi se i prebija sa svim neto gubicima koji su nastali u sljedećim fiskalnim godinama petogodišnjeg razdoblja.

Svaki iznos neto dobitka koji preostane nakon primjene drugog podstavka ravnomjerno se raspoređuje tijekom petogodišnjeg razdoblja za izračun kvalificirajuće dobiti ili gubitka svakog sastavnog subjekta koji se nalazi u toj jurisdikciji koji je ostvario neto dobitak od prodaje lokalne materijalne imovine kako je navedeno u prvom podstavku u fiskalnoj godini u kojoj je odluka donesena. Preostali iznos neto dobitka dodijeljenog sastavnom subjektu razmjeran je iznosu neto dobitka tog sastavnog subjekta podijeljenog s neto dobitkom svih sastavnih subjekata.

Ako nijedan sastavni subjekt u određenoj jurisdikciji nije ostvario neto dobitak od prodaje lokalne materijalne imovine kako je navedeno u prvom podstavku u fiskalnoj godini u kojoj je odluka donesena, preostali iznos neto dobitka iz trećeg podstavka dodjeljuje se jednako svakom sastavnom subjektu u toj jurisdikciji i ravnomjerno raspoređuje tijekom petogodišnjeg razdoblja za izračun kvalificirajuće dobiti ili gubitka svakog od tih sastavnih subjekata.

Svaka prilagodba na temelju ovog stavka za fiskalne godine koje prethode fiskalnoj godini u kojoj je odluka donesena podliježe prilagodbama u skladu s člankom 29. stavkom 1. Odluka se donosi jednom godišnje u skladu s člankom 45. stavkom 2.

8.   Svi rashodi povezani s aranžmanom financiranja u kojem jedan ili više sastavnih subjekata odobrava kredit jednom ili više drugih sastavnih subjekata iste skupine ili na drugi način uloži u jedan ili više drugih sastavnih subjekata iste skupine („aranžman financiranja unutar skupine”) ne uzimaju se u obzir pri izračunu kvalificirajuće dobiti ili gubitka sastavnog subjekta ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

sastavni subjekt nalazi se u jurisdikciji s niskim poreznim opterećenjem ili jurisdikciji koja bi imala nisko porezno opterećenje da sastavni subjekt nije obračunao rashode;

(b)

razumno se može predvidjeti da se, tijekom očekivanog trajanja aranžmana financiranja unutar skupine, aranžmanom financiranja unutar skupine povećat će se iznos rashoda koji se uzimaju u obzir za izračun kvalificirajuće dobiti ili gubitka tog sastavnog subjekta, a da to pritom ne dovede do razmjernog povećanja oporezive dobiti sastavnog subjekta koji odobrava kredit („druga ugovorna strana”);

(c)

druga ugovorna strana nalazi se u jurisdikciji koja nije jurisdikcija s niskim poreznim opterećenjem ili u jurisdikciji koja ne bi imala nisko porezno opterećenje da druga ugovorna strana nije obračunala dobit povezanu s rashodom.

9.   Krajnje matično društvo može odlučiti primijeniti konsolidirani računovodstveni tretman za uklanjanje prihoda, rashoda, dobitaka i gubitaka iz transakcija između sastavnih subjekata koji se nalaze u istoj jurisdikciji i koji su uključeni u skupinu za poreznu konsolidaciju za potrebe izračuna neto kvalificirajuće dobiti ili gubitka tih sastavnih subjekata.

Odluka se donosi u skladu s člankom 45. stavkom 1.

U fiskalnoj godini u kojoj je odluka donesena ili opozvana provode se odgovarajuće prilagodbe tako da se stavke kvalificirajuće dobiti ili gubitka ne uzimaju u obzir više puta ili da se izostave zbog te odluke ili njezina opoziva.

10.   Osiguravajuće društvo isključuje iz izračuna svoje kvalificirajuće dobiti ili gubitka svaki iznos koji se naplaćuje ugovarateljima osiguranja za poreze koje je platilo osiguravajuće društvo u vezi s povratima ugovarateljima osiguranja. Osiguravajuće društvo uključuje u izračun svoje kvalificirajuće dobiti ili gubitka sve povrate ugovarateljima osiguranja koji se ne odražavaju u njegovoj neto računovodstvenoj dobiti ili gubitku u mjeri u kojoj se odgovarajuće povećanje ili smanjenje obveze prema ugovarateljima osiguranja odražava u njegovoj neto računovodstvenoj dobiti ili gubitku.

11.   Svaki iznos koji se priznaje kao smanjenje vlasničkog kapitala sastavnog subjekta i koji je posljedica raspodjela ili dospjelih raspodjela određenog instrumenta koji je taj sastavni subjekt izdao u skladu s bonitetnim regulatornim zahtjevima („dodatni osnovni kapital”) tretira se kao rashod pri izračunu njegove kvalificirajuće dobiti ili gubitka.

Svaki iznos koji se priznaje kao povećanje vlasničkog kapitala sastavnog subjekta i koji je rezultat primljenih ili dospjelih raspodjela dodatnog osnovnog kapitala koji drži sastavni subjekt uključuje se u izračun njegove kvalificirajuće dobiti ili gubitka.

Članak 17.

Isključivanje dobiti od međunarodnog pomorskog prijevoza

1.   Za potrebe ovog članka primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„dobit od međunarodnog pomorskog prijevoza” znači neto dobit koju sastavni subjekt ostvaruje od sljedećih aktivnosti, pod uvjetom da se prijevoz ne obavlja unutarnjim plovnim putovima unutar iste jurisdikcije:

i.

prijevoza putnika ili tereta brodom u međunarodnom prometu, bez obzira na to je li brod u vlasništvu, najmu ili na drugi način na raspolaganju sastavnom subjektu;

ii.

prijevoza putnika ili tereta brodom u međunarodnom prometu u okviru ugovora o zakupu slotova;

iii.

najma broda namijenjenog prijevozu putnika ili tereta u međunarodnom prometu čarterom koji ima svu opremu, posadu i potpuno je opskrbljen;

iv.

najma broda bez posade koji se upotrebljava za prijevoz putnika ili tereta u međunarodnom prometu drugom sastavnom subjektu;

v.

sudjelovanja u udruženju, zajedničkom poslovanju ili međunarodnoj operativnoj agenciji za prijevoz putnika ili tereta brodom u međunarodnom prometu; i

vi.

prodaje broda koji se upotrebljava za prijevoz putnika ili tereta u međunarodnom prometu pod uvjetom da se sastavni subjekt koristi brodom najmanje godinu dana;

(b)

„kvalificirana dodatna dobit od međunarodnog pomorskog prijevoza” znači neto dobit koju sastavni subjekt ostvaruje od sljedećih aktivnosti, pod uvjetom da se takve aktivnosti obavljaju prvenstveno u vezi s prijevozom putnika ili tereta brodovima u međunarodnom prometu:

i.

najma broda bez posade drugom brodarskom poduzeću koje nije sastavni subjekt, pod uvjetom da trajanje najma nije dulje od tri godine;

ii.

prodaje karata koje su izdala druga brodarska poduzeća za domaći dio međunarodne plovidbe;

iii.

najma i kratkoročnog skladištenja kontejnera ili pristojbe zbog nepravodobnog vraćanja kontejnera;

iv.

usluga koje inženjeri, osoblje zaduženo za održavanje, osoblje koje rukuje teretom, ugostiteljsko osoblje i osoblje zaduženo za korisničke usluge pružaju drugim brodarskim poduzećima; i

v.

dobiti od ulaganja, ako je ulaganje kojim se ostvaruje dobit sastavni dio obavljanja djelatnosti plovidbe brodova u međunarodnom prometu.

2.   Dobit od međunarodnog pomorskog prijevoza i kvalificirana dodatna dobit od međunarodnog pomorskog prijevoza sastavnog subjekta isključuju se iz izračuna njegove kvalificirajuće dobiti ili gubitka, pod uvjetom da sastavni subjekt dokaže da se strateško ili komercijalno upravljanje svim dotičnim brodovima stvarno obavlja unutar jurisdikcije u kojoj se nalazi sastavni subjekt.

3.   Ako izračun dobiti od međunarodnog pomorskog prijevoza sastavnog subjekta i kvalificirane dodatne dobiti od međunarodnog pomorskog prijevoza rezultira gubitkom, taj se gubitak isključuje iz izračuna kvalificirajuće dobiti ili gubitka sastavnog subjekta.

4.   Agregirana kvalificirana dodatna dobit od međunarodnog pomorskog prijevoza svih sastavnih subjekata koji se nalaze u određenoj jurisdikciji ne premašuje 50 % dobiti od međunarodnog pomorskog prijevoza tih sastavnih subjekata.

5.   Troškovi sastavnog subjekta izravno pripisivi njegovim aktivnostima međunarodnog pomorskog prijevoza navedenim u stavku 1. točki (a) i kvalificiranim dodatnim aktivnostima međunarodnog pomorskog prijevoza navedenim u stavku 1. točki (b) dodjeljuju se tim aktivnostima u svrhu izračuna neto dobiti od međunarodnog pomorskog prijevoza i neto kvalificirane dodatne dobiti od međunarodnog pomorskog prijevoza sastavnog subjekta.

Troškovi sastavnog subjekta koji neizravno proizlaze iz njegovih aktivnosti međunarodnog pomorskog prijevoza i kvalificiranih dodatnih aktivnosti međunarodnog pomorskog prijevoza odbijaju se od takvih aktivnosti sastavnog subjekta radi izračuna dobiti od međunarodnog pomorskog prometa i kvalificirane dodatne dobiti od međunarodnog pomorskog prometa sastavnog subjekta na temelju njegovih prihoda od takvih aktivnosti razmjerno njegovim ukupnim prihodima.

6.   Svi izravni i neizravni troškovi pripisani dobiti od međunarodnog pomorskog prijevoza i kvalificiranoj dodatnoj dobiti od međunarodnog pomorskog prijevoza sastavnog subjekta u skladu sa stavkom 5. isključuju se iz izračuna njegove kvalificirajuće dobiti ili gubitka.

Članak 18.

Dodjela kvalificirajuće dobiti ili gubitka glavnom subjektu i stalnoj poslovnoj jedinici

1.   Ako je sastavni subjekt stalna poslovna jedinica kako je definirana u članku 3. stavku 13. točkama (a), (b) ili (c), njegovi su neto računovodstvena dobit ili gubitak jednaki neto dobiti ili gubitku koji se uzimaju u obzir u odvojenoj računovodstvenoj dokumentaciji te stalne poslovne jedinice.

Ako stalna poslovna jedinica nema odvojene financijske izvještaje, njezini neto računovodstvena dobit ili gubitak jednaki su iznosu koji bi se uzimao u obzir u njezinoj odvojenoj računovodstvenoj dokumentaciji da je sastavljena na samostalnoj osnovi i u skladu s računovodstvenim standardom koji se primjenjuje pri sastavljanju konsolidiranih financijskih izvještaja krajnjeg matičnog društva.

2.   Ako sastavni subjekt odgovara definiciji stalne poslovne jedinice iz članka 3. stavka 13. točaka (a) ili (b), njegovi neto računovodstvena dobit ili gubitak prilagođavaju se tako da se u obzir uzimaju samo iznosi i stavke prihoda i rashoda koje su mu pripisive u skladu s primjenjivim poreznim ugovorom ili domaćim pravom jurisdikcije u kojoj se nalazi, bez obzira na iznos dobiti koja podliježe oporezivanju i iznos rashoda koji se mogu odbiti u toj jurisdikciji.

Ako sastavni subjekt odgovara definiciji stalne poslovne jedinice iz članka 3. stavka 10. točke (c), njegovi neto računovodstvena dobit ili gubitak prilagođavaju se tako da se u obzir uzimaju samo iznosi i stavke prihoda i rashoda koje bi mu bile pripisive u skladu s člankom 7. OECD-ova modela ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu, kako je izmijenjen.

3.   Ako sastavni subjekt odgovara definiciji stalne poslovne jedinice iz članka 3. stavka 13. točke (d), njegovi neto računovodstvena dobit ili gubitak izračunavaju se na temelju iznosa i stavki dobiti izuzete u jurisdikciji u kojoj se nalazi glavni subjekt pripisive poslovanju izvan te jurisdikcije i iznosa i stavki rashoda koji se ne odbija u svrhu oporezivanja u jurisdikciji u kojoj se nalazi glavni subjekt i koji je pripisiv takvom poslovanju.

4.   Neto računovodstvena dobit ili gubitak stalne poslovne jedinice ne uzimaju se u obzir pri određivanju kvalificirajuće dobiti ili gubitka glavnog subjekta, osim kako je predviđeno stavkom 5.

5.   Kvalificirajući gubitak stalne poslovne jedinice tretira se kao rashod glavnog subjekta pri izračunu njegove kvalificirajuće dobiti ili gubitka u mjeri u kojoj se gubitak stalne poslovne jedinice tretira kao rashod pri izračunu domaće oporezive dobiti tog glavnog subjekta i ne prebija se sa stavkom domaće oporezive dobiti koja podliježe porezu u skladu sa zakonima u jurisdikciji glavnog subjekta i u jurisdikciji stalne poslovne jedinice.

Kvalificirajuća dobit koju stalna poslovna jedinica naknadno ostvari tretira se kao kvalificirajuća dobit glavnog subjekta do iznosa kvalificirajućeg gubitka koji se prethodno tretirao kao rashod glavnog subjekta u skladu s prvim podstavkom.

Članak 19.

Dodjela kvalificirajuće dobiti ili gubitka provodnog subjekta

1.   Neto računovodstvena dobit ili gubitak sastavnog subjekta koji je provodni subjekt umanjuje se za iznos koji se može dodijeliti njegovim vlasnicima koji nisu subjekti skupine i koji imaju vlasnički udio u tom provodnom subjektu izravno ili preko lanca porezno transparentnih subjekata, osim:

(a)

u slučaju da je provodni subjekt krajnje matično društvo; ili

(b)

u slučaju da je provodni subjekt u vlasništvu takvog krajnjeg matičnog društva iz točke (a) izravno ili preko lanca porezno transparentnih subjekata.

2.   Neto računovodstvena dobit ili gubitak sastavnog subjekta koji je provodni subjekt umanjuju se za neto računovodstvenu dobit ili gubitak dodijeljene drugom sastavnom subjektu.

3.   Ako provodni subjekt u cijelosti ili djelomično posluje preko stalne poslovne jedinice, njegovi neto računovodstvena dobit ili gubitak koji preostaju nakon primjene stavka 1. ovog članka dodjeljuju se toj stalnoj poslovnoj jedinici u skladu s člankom 18.

4.   Ako porezno transparentni subjekt nije krajnje matično društvo, neto računovodstvena dobit ili gubitak provodnog subjekta koji preostaju nakon primjene stavaka 1. i 3. dodjeljuju se sastavnim subjektima – vlasnicima u skladu s njihovim vlasničkim udjelima u provodnom subjektu.

5.   Ako je provodni subjekt porezno transparentni subjekt koji je krajnje matično društvo ili obrnuti hibridni subjekt, svaka neto računovodstvena dobit ili gubitak provodnog subjekta koji preostaju nakon primjene stavaka 1. i 3. dodjeljuju se krajnjem matičnom društvu ili obrnutom hibridnom subjektu.

6.   Stavci 3., 4. i 5. primjenjuju se zasebno za svaki vlasnički udio u provodnom subjektu.

POGLAVLJE IV.

IZRAČUN PRILAGOĐENIH OBUHVAĆENIH POREZA

Članak 20.

Obuhvaćeni porezi

1.   Obuhvaćeni porezi sastavnog subjekta uključuju:

(a)

poreze zabilježene u računovodstvenoj dokumentaciji sastavnog subjekta s obzirom na njegov prihod ili dobit ili njegov udio u prihodu ili dobiti sastavnog subjekta u kojem ima vlasnički udio;

(b)

poreze na raspodijeljenu dobit, pretpostavljene raspodjele dobiti i neposlovne rashode nametnute u okviru prihvatljivog sustava poreza na raspodjelu;

(c)

poreze nametnute umjesto opće primjenjivog poreza na dobit; i

(d)

poreze koji se naplaćuju s obzirom na zadržanu dobit i vlasnički kapital trgovačkih društava, uključujući poreze na višestruke komponente na temelju dobiti i vlasničkog kapitala.

2.   Obuhvaćeni porezi sastavnog subjekta ne uključuju:

(a)

dopunski porez koji je matično društvo obračunalo na temelju kvalificiranog pravila o uključivanju dobiti;

(b)

dopunski porez koji je obračunao sastavni subjekt u okviru kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza;

(c)

poreze pripisive prilagodbi koju je proveo sastavni subjekt kao rezultat primjene kvalificiranog pravila o prenisko oporezivanoj dobiti;

(d)

nekvalificirani povrativi imputirani porez; i

(e)

porezi koje plaća osiguravajuće društvo za povrate ugovarateljima osiguranja.

3.   Obuhvaćeni porezi koji se odnose na svaki neto dobitak ili gubitak koji proizlaze iz prodaje lokalne materijalne imovine iz članka 16. stavka 7. prvog podstavku u fiskalnoj godini u kojoj je odluka iz tog podstavka donesena isključuju se iz izračuna obuhvaćenih poreza.

Članak 21.

Prilagođeni obuhvaćeni porezi

1.   Prilagođeni obuhvaćeni porezi sastavnog subjekta za fiskalnu godinu određuju se prilagođavanjem zbroja tekućeg poreznog rashoda obračunanog u njegovoj neto računovodstvenoj dobiti ili gubitku u odnosu na obuhvaćene poreze za fiskalnu godinu, za:

(a)

neto iznos njegovih povećanja i smanjenja obuhvaćenih poreza za fiskalnu godinu kako je navedeno u stavcima 2. i 3.;

(b)

ukupni iznos prilagodbe odgođenog poreza kako je navedeno u članku 22.; i

(c)

svako povećanje ili smanjenje obuhvaćenih poreza zabilježenih u vlasničkom kapitalu ili ostaloj sveobuhvatnoj dobiti povezanoj s iznosima uključenima u izračun kvalificirajuće dobiti ili gubitka koji će podlijegati oporezivanju na temelju lokalnih poreznih pravila.

2.   Povećanja obuhvaćenih poreza sastavnog subjekta za fiskalnu godinu temelje se na:

(a)

svakom iznosu obuhvaćenih poreza obračunanih kao rashod u dobiti prije oporezivanja u računovodstvenoj dokumentaciji;

(b)

svakom iznosu odgođene porezne imovine kvalificirajućeg gubitka koja je upotrijebljena u skladu s člankom 23. stavkom 2.;

(c)

svakom iznosu obuhvaćenih poreza koji se odnose na nesigurnu poreznu poziciju i koji su prethodno isključeni u skladu sa stavkom 3. točkom (d) te koji su plaćeni u fiskalnoj godini; i

(d)

svakom iznosu kredita ili povrata u vezi s kvalificiranim povrativim poreznim kreditom koji je obračunan kao smanjenje tekućeg poreznog rashoda.

3.   Smanjenja obuhvaćenih poreza sastavnog subjekta za fiskalnu godinu temelje se na:

(a)

iznosu tekućeg poreznog rashoda u vezi s dobiti isključenom iz izračuna kvalificirajuće dobiti ili gubitka u skladu s poglavljem III.;

(b)

svakom iznosu kredita ili povrata u vezi s nekvalificiranim povrativim poreznim kreditom koji nije zabilježen kao smanjenje tekućeg poreznog rashoda;

(c)

svakom iznosu obuhvaćenih poreza vraćenih ili uknjiženih u korist sastavnog subjekta koji se nije tretirao kao prilagodba tekućeg poreznog rashoda u računovodstvenoj dokumentaciji, osim ako se odnosi na kvalificirani povrativi porezni kredit;

(d)

iznosu tekućeg poreznog rashoda koji se odnosi na nesigurnu poreznu poziciju; i

(e)

svakom iznosu tekućeg poreznog rashoda za koji se ne očekuje da će biti plaćen u roku od tri godine nakon završetka fiskalne godine.

4.   Za potrebe izračuna prilagođenih obuhvaćenih poreza, ako je iznos obuhvaćenog poreza opisan u više od jedne točke u stavcima 1., 2. i 3., uzima se u obzir samo jednom.

5.   Ako za fiskalnu godinu ne postoji neto kvalificirajuća dobit u određenoj jurisdikciji, a iznos prilagođenih obuhvaćenih poreza za tu je jurisdikciju negativan i manji od iznosa jednakog neto kvalificirajućem gubitku pomnoženom s minimalnom poreznom stopom („očekivani prilagođeni obuhvaćeni porezi”), iznos jednak razlici između iznosa prilagođenih obuhvaćenih poreza i iznosa očekivanih prilagođenih obuhvaćenih poreza tretira se kao daljnji dopunski porez za tu fiskalnu godinu. Iznos daljnjeg dopunskog poreza dodjeljuje se svakom sastavnom subjektu u jurisdikciji u skladu s člankom 29. stavkom 3.

Članak 22.

Ukupni iznos prilagodbe odgođenog poreza

1.   Za potrebe ovog članka primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„nedopušteni obračun” znači:

i.

svaka promjena odgođenog poreznog rashoda obračunana u računovodstvenoj dokumentaciji sastavnog subjekta koja se odnosi na nesigurnu poreznu poziciju; i

ii.

svaka promjena odgođenog poreznog rashoda obračunana u računovodstvenoj dokumentaciji sastavnog subjekta koja se odnosi na raspodjele koje dodjeljuje sastavni subjekt;

(b)

„nepotraživani obračun” znači svako povećanje obveze odgođenog poreza zabilježeno u financijskim izvještajima sastavnog subjekta za fiskalnu godinu za koje se ne očekuje da će biti plaćeno u razdoblju utvrđenom u stavku 7. ovog članka i koje sastavni subjekt koji podnosi prijavu godišnje odluči, u skladu s člankom 45. stavkom 2., da neće uključiti u ukupni iznos prilagodbe odgođenog poreza za tu fiskalnu godinu.

2.   Kada je porezna stopa koja se primjenjuje za potrebu izračuna odgođenog poreznog rashoda jednaka minimalnoj poreznoj stopi ili ispod nje, ukupni iznos prilagodbe odgođenog poreza koji se dodaje prilagođenim obuhvaćenim porezima sastavnog subjekta za fiskalnu godinu u skladu s člankom 20. stavkom 1. točkom (b) jest odgođeni porezni rashod obračunan u njegovoj računovodstvenoj dokumentaciji u vezi s obuhvaćenim porezima, što podliježe prilagodbama na temelju stavaka od 3. do 6. ovog članka.

Kada je porezna stopa koja se primjenjuje za potrebu izračuna odgođenog poreznog rashoda viša od minimalne porezne stope, ukupni iznos prilagodbe odgođenog poreza koji se dodaje prilagođenim obuhvaćenim porezima sastavnog subjekta za fiskalnu godinu u skladu s člankom 21. stavkom 1. točkom (b) jest odgođeni porezni rashod obračunan u njegovoj računovodstvenoj dokumentaciji u vezi s preinakom obuhvaćenih poreza po minimalnoj poreznoj stopi, što podliježe prilagodbama na temelju stavaka od 3. do 6. ovog članka.

3.   Ukupni iznos prilagodbe odgođenog poreza uvećava se za:

(a)

svaki iznos nedopuštenog ili nepotraživanog obračuna plaćenog tijekom fiskalne godine; i

(b)

svaki iznos ponovno obračunane obveze odgođenog poreza utvrđene u prethodnoj fiskalnoj godini koji je plaćen tijekom fiskalne godine.

4.   Ako za fiskalnu godinu odgođena porezna imovina gubitka nije priznata u računovodstvenoj dokumentaciji jer nisu ispunjena mjerila za priznavanje, ukupni iznos prilagodbe odgođenog poreza umanjuje se za iznos kojim bi se smanjio ukupni iznos prilagodbe odgođenog poreza da je obračunana odgođena porezna imovina gubitka za fiskalnu godinu.

5.   Ukupni iznos prilagodbe odgođenog poreza ne uključuje:

(a)

iznos odgođenog poreznog rashoda povezanog sa stavkama isključenima iz izračuna kvalificirajuće dobiti ili gubitka u skladu s poglavljem III.;

(b)

iznos odgođenog poreznog rashoda povezanog s nedopuštenim i nepotraživanim obračunima;

(c)

učinak prilagodbe vrednovanja ili računovodstvenog priznavanja u pogledu odgođene porezne imovine;

(d)

iznos odgođenog poreznog rashoda koji proizlazi iz ponovnog mjerenja s obzirom na promjenu primjenjive domaće porezne stope; i

(e)

iznos odgođenog poreznog rashoda s obzirom na generiranje i upotrebu poreznih kredita.

6.   Ako je odgođena porezna imovina, koja se može pripisati kvalificirajućem gubitku sastavnog subjekta, zabilježena za određenu fiskalnu godinu po stopi nižoj od minimalne porezne stope, može se preinačiti po minimalnoj poreznoj stopi u istoj fiskalnoj godini ako porezni obveznik može dokazati da je odgođena porezna imovina pripisiva kvalificirajućem gubitku.

Ako se odgođena porezna imovina poveća u skladu s prvim podstavkom, ukupni iznos prilagodbe odgođenog poreza smanjuje se na odgovarajući način.

7.   Obveza odgođenog poreza koja nije poništena i čiji iznos nije plaćen u sljedećih pet fiskalnih godina ponovno se obračunava u mjeri u kojoj je uzeta u obzir u ukupnom iznosu prilagodbe odgođenog poreza sastavnog subjekta.

Iznos ponovno obračunane obveze odgođenog poreza utvrđene za tekuću fiskalnu godinu smatra se smanjenjem obuhvaćenih poreza iz pete fiskalne godine koja prethodi tekućoj fiskalnoj godini, a efektivna porezna stopa i dopunski porez te fiskalne godine ponovno se izračunavaju u skladu s člankom 29. stavkom 1. Ponovno obračunana obveza odgođenog poreza za tekuću fiskalnu godinu iznos je povećanja u kategoriji obveze odgođenog poreza koje je uključeno u ukupni iznos prilagodbe odgođenog poreza u petoj fiskalnoj godini koja prethodi tekućoj fiskalnoj godini te koje nije poništeno do kraja posljednjeg dana tekuće fiskalne godine.

8.   Odstupajući od stavka 7., ako obveza odgođenog poreza predstavlja iznimku za ponovni obračun, ne obračunava se ponovno čak i ako nije poništena ili plaćena u sljedećih pet godina. Iznimka za ponovni obračun jest iznos obračunanih poreznih rashoda pripisiv promjenama povezanih odgođenih poreznih obveza s obzirom na sljedeće stavke:

(a)

naknade za povrat troškova materijalne imovine;

(b)

trošak dozvole ili sličnog aranžmana vlade za korištenje nepokretnom imovinom ili iskorištavanje prirodnih resursa koji uključuje znatna ulaganja u materijalnu imovinu;

(c)

rashode za istraživanje i razvoj;

(d)

rashode za razgradnju i sanaciju;

(e)

računovodstvo na temelju fer vrijednosti za nerealizirani neto dobitak;

(f)

neto dobitak od tečajnih razlika;

(g)

pričuve osiguranja i odgođene troškove pribave police osiguranja;

(h)

dobitak od prodaje materijalne imovine koja se nalazi u istoj jurisdikciji kao i sastavni subjekt koji se ponovno ulaže u materijalnu imovinu u istoj jurisdikciji; i

(i)

dodatne iznose obračunane kao rezultat promjena računovodstvenih načela u odnosu na stavke navedene u točkama od (a) do (h).

Članak 23.

Odluka o kvalificirajućem gubitku

1.   Odstupajući od članka 22., sastavni subjekt koji podnosi prijavu može donijeti odluku o kvalificirajućem gubitku za određenu jurisdikciju u skladu s kojom se odgođena porezna imovina kvalificirajućeg gubitka određuje za svaku fiskalnu godinu u kojoj u toj jurisdikciji postoji neto kvalificirajući gubitak. U tu svrhu, odgođena porezna imovina kvalificirajućeg gubitka jednaka je neto kvalificirajućem gubitku za određenu fiskalnu godinu za određenu jurisdikciju pomnoženom s minimalnom poreznom stopom.

Odluka o kvalificirajućem gubitku ne donosi se za jurisdikciju s prihvatljivim sustavom poreza na raspodjelu na temelju članka 40.

2.   Odgođena porezna imovina kvalificirajućeg gubitka određena u skladu sa stavkom 1. upotrebljava se u svakoj sljedećoj fiskalnoj godini u kojoj postoji neto kvalificirajuća dobit u određenoj jurisdikciji u iznosu koji je jednak neto kvalificirajućoj dobiti pomnoženoj s minimalnom poreznom stopom ili, ako je niži, iznosom raspoložive odgođene porezne imovine kvalificirajućeg gubitka.

3.   Odgođena porezna imovina kvalificirajućeg gubitka utvrđena na temelju stavka 1. umanjuje se za iznos koji se upotrebljava za fiskalnu godinu, a saldo se prenosi u sljedeće fiskalne godine.

4.   Ako je odluka o kvalificirajućem gubitku opozvana, sva preostala odgođena porezna imovina kvalificirajućeg gubitka utvrđena na temelju stavka 1. smanjuje se na nulu od prvog dana prve fiskalne godine u kojoj se odluka o kvalificirajućem gubitku više ne primjenjuje.

5.   Odluka o kvalificirajućem gubitku podnosi se uz prvu prijavu s informacijama o dopunskom porezu iz članka 44. skupine MNP-ova ili velike domaće skupine u kojoj se navodi jurisdikcija za koju je donesena odluka.

6.   Ako provodni subjekt koji je krajnje matično društvo skupine MNP-ova ili velike domaće skupine donese odluku o kvalificirajućem gubitku u skladu s ovim člankom, odgođena porezna imovina kvalificirajućeg gubitka izračunava se prema kvalificirajućem gubitku provodnog subjekta nakon smanjenja u skladu s člankom 38. stavkom 3.

Članak 24.

Posebna dodjela obuhvaćenih poreza određenih vrsta sastavnih subjekata

1.   Stalnoj poslovnoj jedinici dodjeljuje se iznos svih obuhvaćenih poreza koji su uključeni u računovodstvenu dokumentaciju sastavnog subjekta i koji se odnose na kvalificirajuću dobit ili gubitak te stalne poslovne jedinice.

2.   Sastavnom subjektu – vlasniku dodjeljuje se iznos svih obuhvaćenih poreza koji su uključeni u računovodstvenu dokumentaciju porezno transparentnog subjekta i koji se odnose na kvalificirajuću dobit ili gubitak dodijeljene tom sastavnom subjektu – vlasniku u skladu s člankom 19. stavkom 4.

3.   Sastavnom subjektu dodjeljuje se iznos svih obuhvaćenih poreza uključenih u računovodstvenu dokumentaciju njegovih izravnih ili neizravnih sastavnih subjekata – vlasnika na temelju režima oporezivanja kontroliranog inozemnog društva, za njihov udio u dobiti kontroliranog inozemnog društva.

4.   Sastavnom subjektu koji je hibridni subjekt dodjeljuje se iznos svih obuhvaćenih poreza koji su uključeni u računovodstvenu dokumentaciju njegova sastavnog subjekta – vlasnika i koji se odnose na kvalificirajuću dobit hibridnog subjekta.

„Hibridni subjekt” znači subjekt koji se smatra zasebnom osobom za potrebe oporezivanja dobiti u jurisdikciji u kojoj se nalazi, ali fiskalno transparentnim u jurisdikciji u kojoj se nalazi njegov vlasnik.

5.   Sastavnom subjektu koji je izvršio raspodjelu tijekom fiskalne godine dodjeljuje se iznos svih obuhvaćenih poreza obračunanih u računovodstvenoj dokumentaciji njegova izravnog sastavnog subjekta – vlasnika na takve raspodjele.

6.   Sastavni subjekt kojemu su dodijeljeni obuhvaćeni porezi u skladu sa stavcima 3. i 4. u vezi s pasivnom dobiti uključuje takve obuhvaćene poreze u svoje prilagođene obuhvaćene poreze u iznosu koji je jednak obuhvaćenim porezima dodijeljenima u vezi s takvom pasivnom dobiti.

Odstupajući od prvog podstavka, sastavni subjekt iz prvog podstavka uključuje u svoje prilagođene obuhvaćene poreza iznos koji proizlazi iz množenja postotka dopunskog poreza za određenu jurisdikciju s iznosom pasivne dobiti sastavnog subjekta koji je obuhvaćen režimom oporezivanja kontroliranog inozemnog društva ili pravilom fiskalne transparentnosti ako je rezultat manji od iznosa utvrđenog u prvom podstavku. Za potrebe ovog podstavka, postotak dopunskog poreza za određenu jurisdikciju određuje se bez uzimanja u obzir obuhvaćenih poreza koje je u vezi s takvom pasivnom dobiti platio sastavni subjekt – vlasnik.

Svi obuhvaćeni porezi sastavnog subjekta – vlasnika nastali u vezi s takvom pasivnom dobiti koja preostane nakon primjene ovog stavka ne dodjeljuju se u skladu sa stavcima 3. i 4.

Za potrebe ovog stavka „pasivna dobit” znači sljedeće stavke dobiti uključene u kvalificirajuću dobit u mjeri u kojoj sastavni subjekt – vlasnik podliježe porezu u skladu s režimom oporezivanja kontroliranog inozemnog društva ili kao rezultat vlasničkog udjela u hibridnom subjektu:

(a)

dividenda ili ekvivalenti dividendi;

(b)

kamata ili ekvivalenti kamata;

(c)

najamnina;

(d)

licencije;

(e)

rente; ili

(f)

neto dobitak od imovine koja stvara dobit opisanu u točkama od (a) do (e).

7.   Ako se kvalificirajuća dobit stalne poslovne jedinice smatra kvalificirajućom dobiti glavnog subjekta u skladu s člankom 18. stavkom 5., svi obuhvaćeni porezi koji nastaju u jurisdikciji u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica i povezani su s takvom dobiti smatraju se obuhvaćenim porezima glavnog subjekta u iznosu koji ne premašuje takvu dobit pomnoženu s najvećom poreznom stopom na redovnu dobit u jurisdikciji u kojoj se nalazi glavni subjekt.

Članak 25.

Prilagodbe nakon podnošenja prijave i promjene poreznih stopa

1.   Ako sastavni subjekt bilježi prilagodbu svojih obuhvaćenih poreza za prethodnu fiskalnu godinu u vlastitoj računovodstvenoj dokumentaciji, takva se prilagodba tretira kao prilagodba obuhvaćenih poreza u fiskalnoj godini u kojoj je provedena, osim ako se prilagodba odnosi na fiskalnu godinu u kojoj je došlo do smanjenja obuhvaćenih poreza za određenu jurisdikciju.

Ako postoji smanjenje obuhvaćenih poreza koji su bili uključeni u prilagođene obuhvaćene poreze sastavnog subjekta za prethodnu fiskalnu godinu, efektivna porezna stopa i dopunski porez za takvu fiskalnu godinu ponovno se izračunavaju u skladu s člankom 29. stavkom 1. umanjenjem prilagođenih obuhvaćenih poreza za iznos smanjenja obuhvaćenih poreza. Kvalificirajuća dobit za fiskalnu godinu i sve prethodne fiskalne godine prilagođava se u skladu s time.

Pri godišnjem donošenju odluke sastavnog subjekta koji podnosi prijavu, u skladu s člankom 45. stavkom 2., beznačajno smanjenje obuhvaćenih poreza može se smatrati prilagodbom obuhvaćenih poreza u fiskalnoj godini u kojoj je provedena prilagodba. Beznačajno smanjenje obuhvaćenih poreza jest agregirano smanjenje od manje od 1 000 000 EUR prilagođenih obuhvaćenih poreza utvrđenih za određenu jurisdikciju za danu fiskalnu godinu.

2.   Ako je primjenjiva domaća porezna stopa smanjena ispod minimalne porezne stope i ako takvo smanjenje rezultira odgođenim poreznim rashodom, iznos odgođenog poreznog rashoda koji iz toga proizlazi tretira se kao prilagodba obveze sastavnog subjekta za obuhvaćene poreze koji se uzimaju u obzir u skladu s člankom 21. za prethodnu fiskalnu godinu.

3.   Ako je odgođeni porezni rashod uzet u obzir po stopi nižoj od minimalne porezne stope i ako se primjenjiva porezna stopa kasnije poveća, iznos određenog poreznog rashoda koji proizlazi iz takvog povećanja tretira se pri plaćanju kao prilagodba obveze sastavnog subjekta za obuhvaćene poreze potraživane za prethodnu fiskalnu godinu u skladu s člankom 21.

Prilagodba na temelju prvog podstavka ne smije premašiti iznos jednak preinaci odgođenog poreznog rashoda po minimalnoj poreznoj stopi.

4.   Ako više od 1 000 000 EUR od iznosa koji je sastavni subjekt obračunao kao tekući porezni rashod i koji je uključen u prilagođene obuhvaćene poreze za određenu fiskalnu godinu nije plaćeno u roku od tri godine nakon završetka te fiskalne godine, efektivna porezna stopa i dopunski porez za fiskalnu godinu u kojoj je neplaćeni iznos potraživan kao obuhvaćeni porez ponovno se izračunavaju u skladu s člankom 29. stavkom 1. isključivanjem tog neplaćenog iznosa iz prilagođenih obuhvaćenih poreza.

POGLAVLJE V.

IZRAČUN EFEKTIVNE POREZNE STOPE I DOPUNSKOG POREZA

Članak 26.

Određivanje efektivne porezne stope

1.   Efektivna porezna stopa skupine MNP-ova ili velike domaće skupine izračunava se za svaku fiskalnu godinu i za svaku jurisdikciju, pod uvjetom da u jurisdikciji postoji neto kvalificirajuća dobit, u skladu sa sljedećom formulom:

Formula

pri čemu su prilagođeni obuhvaćeni porezi sastavnih subjekata zbroj prilagođenih obuhvaćenih poreza svih sastavnih subjekata koji se nalaze u određenoj jurisdikciji, utvrđenih u skladu s poglavljem IV.

2.   Neto kvalificirajuća dobit ili gubitak sastavnih subjekata u određenoj jurisdikciji za danu fiskalnu godinu utvrđuje se u skladu sa sljedećom formulom:

Formula

pri čemu:

(a)

kvalificirajuća dobit sastavnih subjekata jest pozitivan zbroj, ako postoji, kvalificirajuće dobiti svih sastavnih subjekata koji se nalaze u određenoj jurisdikciji, utvrđene u skladu s poglavljem III.;

(b)

kvalificirajući gubici sastavnih subjekata jesu zbroj kvalificirajućih gubitaka svih sastavnih subjekata koji se nalaze u određenoj jurisdikciji, utvrđenih u skladu s poglavljem III.

3.   Prilagođeni obuhvaćeni porezi i kvalificirajuća dobit ili gubitak sastavnih subjekata koji su investicijski subjekti isključeni su iz izračuna efektivne porezne stope u skladu sa stavkom 1. i izračuna neto kvalificirajuće dobiti u skladu sa stavkom 2.

4.   Efektivna porezna stopa svakog sastavnog subjekta bez državne pripadnosti izračunava se, za svaku fiskalnu godinu, odvojeno od efektivne porezne stope svih drugih sastavnih subjekata.

Članak 27.

Izračun dopunskog poreza

1.   Ako je efektivna porezna stopa jurisdikcije u kojoj se nalaze sastavni subjekti niža od minimalne porezne stope za određenu fiskalnu godinu, skupina MNP-ova ili velika domaća skupina izračunava dopunski porez zasebno za svaki od svojih sastavnih subjekata koji imaju kvalificirajuću dobit uključenu u izračun neto kvalificirajuće dobiti u toj jurisdikciji. Dopunski porez izračunava se na razini jurisdikcije.

2.   Postotak dopunskog poreza za određenu jurisdikciju za danu fiskalnu godinu pozitivna je razlika u postotnim bodovima, ako postoji, izračunana u skladu sa sljedećom formulom:

Formula

pri čemu je efektivna porezna stopa stopa izračunana u skladu s člankom 26.

3.   Dopunski porez u određenoj jurisdikciji za danu fiskalnu godinu pozitivan je iznos, ako postoji, izračunan u skladu sa sljedećom formulom:

Formula

pri čemu:

(a)

daljnji dopunski porez jest iznos poreza kako je utvrđen u skladu s člankom 29. za fiskalnu godinu;

(b)

domaći dopunski porez jest iznos poreza za fiskalnu godinu kako je utvrđen u skladu s člankom 11. ili na temelju kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza jurisdikcije treće zemlje.

4.   Višak dobiti za određenu jurisdikciju za danu fiskalnu godinu iz stavka 3. pozitivan je iznos, ako postoji, izračunan u skladu sa sljedećom formulom:

Formula

pri čemu:

(a)

neto kvalificirajuća dobit jest dobit utvrđena u skladu s člankom 26. stavkom 2. za određenu jurisdikciju;

(b)

sadržajno isključivanje dobiti jest iznos utvrđen u skladu s člankom 28 za određenu jurisdikciju.

5.   Dopunski porez sastavnog subjekta za tekuću fiskalnu godinu izračunava se u skladu sa sljedećom formulom:

Formula

Formula

pri čemu:

(a)

kvalificirajuća dobit sastavnog subjekta za određenu jurisdikciju za danu fiskalnu godinu jest dobit utvrđena u skladu s poglavljem III.;

(b)

agregirana kvalificirajuća dobit svih sastavnih subjekata za određenu jurisdikciju za danu fiskalnu godinu jest zbroj kvalificirajuće dobiti svih sastavnih subjekata koji se nalaze u određenoj jurisdikciji za danu fiskalnu godinu.

6.   Ako je dopunski porez jurisdikcije rezultat ponovnog izračuna u skladu s člankom 29. stavkom 1. i ne postoji neto kvalificirajuća dobit u određenoj jurisdikciji za danu fiskalnu godinu, dopunski porez dodjeljuje se svakom sastavnom subjektu primjenom formule iz stavka 5. ovog članka na temelju kvalificirajuće dobiti sastavnih subjekata u fiskalnim godinama za koje se provode ponovni izračuni u skladu s člankom 29. stavkom 1.

7.   Dopunski porez svakog sastavnog subjekta bez državne pripadnosti izračunava se, za svaku fiskalnu godinu, odvojeno od dopunskog poreza svih ostalih sastavnih subjekata.

Članak 28.

Sadržajno isključivanje dobiti

1.   Za potrebe ovog članka primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„prihvatljivi zaposlenici” znači zaposlenici na puno ili nepuno radno vrijeme sastavnog subjekta i vanjski suradnici koji sudjeluju u redovnim poslovnim aktivnostima skupine MNP-ova ili velike domaće skupine pod vodstvom i nadzorom skupine MNP-ova ili velike domaće skupine;

(b)

„prihvatljivi troškovi plaća” znači izdaci za naknade zaposlenicima, uključujući plaće, nadnice i druge izdatke koji zaposleniku pružaju izravnu i zasebnu osobnu korist, kao što su zdravstveno osiguranje i doprinosi za mirovinsko osiguranje, porezi koji proizlaze iz radnog odnosa te doprinosi poslodavca za socijalno osiguranje;

(c)

„prihvatljiva materijalna imovina” znači:

i.

nekretnine, postrojenja i oprema koji se nalaze u jurisdikciji;

ii.

prirodni resursi koji se nalaze u jurisdikciji;

iii.

najmoprimčevo pravo korištenja materijalnom imovinom koja se nalazi u jurisdikciji; i

iv.

dozvola ili sličan aranžman vlade za korištenje nepokretnom imovinom ili iskorištavanje prirodnih resursa koji uključuje znatna ulaganja u materijalnu imovinu.

2.   Osim u slučaju da sastavni subjekt skupine MNP-ova ili velike domaće skupine koji podnosi prijavu odluči, u skladu s člankom 45. stavkom 2., ne primijeniti sadržajno isključivanje dobiti za fiskalnu godinu, neto kvalificirajuća dobit za određenu jurisdikciju umanjuje se, u svrhu izračuna dopunskog poreza, za iznos jednak zbroju izuzeća za plaće iz stavka 3. ovog članka i izuzeća za materijalnu imovinu iz stavka 4. ovog članka za svaki sastavni subjekt koji se nalazi u jurisdikciji.

3.   Izuzeće za plaće sastavnog subjekta koji se nalazi u određenoj jurisdikciji iznosi 5 % njegovih prihvatljivih troškova plaća prihvatljivih zaposlenika koji rade za skupinu MNP-ova ili veliku domaću skupinu u toj jurisdikciji, uz iznimku prihvatljivih troškova plaća:

(a)

koji su kapitalizirani i uključeni u knjigovodstvenu vrijednost prihvatljive materijalne imovine;

(b)

koji su pripisivi dobiti isključenoj u skladu s člankom 17.

4.   Izuzeće za materijalnu imovinu sastavnog subjekta koji se nalazi u određenoj jurisdikciji iznosi 5 % knjigovodstvene vrijednosti prihvatljive materijalne imovine koja se nalazi u toj jurisdikciji, uz iznimku:

(a)

knjigovodstvene vrijednosti nekretnina, uključujući zemljište i zgrade, koje su namijenjene prodaji, najmu ili ulaganju;

(b)

knjigovodstvene vrijednosti materijalne imovine upotrijebljene za ostvarivanje dobiti isključene u skladu s člankom 17.

5.   Za potrebe stavka 4. knjigovodstvena vrijednost prihvatljive materijalne imovine prosjek je knjigovodstvene vrijednosti prihvatljive materijalne imovine na početku i na kraju fiskalne godine, kako je zabilježeno za potrebe sastavljanja konsolidiranih financijskih izvještaja krajnjeg matičnog društva, umanjeno za akumuliranu amortizaciju, amortizaciju i iscrpljivanje te uvećano za bilo koji iznos pripisiv kapitalizaciji rashoda za plaće.

6.   Za potrebe stavaka 3. i 4. prihvatljivi troškovi plaća i prihvatljiva materijalna imovina sastavnog subjekta koji je stalna poslovna jedinica jesu oni koji su uključeni u njegovu odvojenu računovodstvenu dokumentaciju u skladu s člankom 18. stavcima 1. i 2., pod uvjetom da se prihvatljivi troškovi plaća i prihvatljiva materijalna imovina nalaze u istoj jurisdikciji kao i stalna poslovna jedinica.

Prihvatljivi troškovi plaća i prihvatljiva materijalna imovina stalne poslovne jedince ne uzimaju se u obzir za prihvatljive troškove plaća i prihvatljivu materijalnu imovinu glavnog subjekta.

Ako je prihod stalne poslovne jedinice u cijelosti ili djelomično isključen na temelju članka 19. stavka 1. i članka 38. stavka 5., prihvatljivi troškovi plaća i prihvatljiva materijalna imovina takve stalne poslovne jedinice isključuju se iz izračuna u istom omjeru u skladu s ovim člankom za skupinu MNP-ova ili veliku domaću skupinu.

7.   Prihvatljivi troškovi plaća prihvatljivih zaposlenika koje plaća prolazni subjekt i prihvatljiva materijalna imovina u vlasništvu provodnog subjekta koji nisu dodijeljeni u skladu sa stavkom 6. dodjeljuju se:

(a)

sastavnim subjektima – vlasnicima provodnog subjekta, razmjerno iznosu koji im je dodijeljen u skladu s člankom 19. stavkom 4., pod uvjetom da se prihvatljivi zaposlenici i prihvatljiva materijalna imovina nalaze u jurisdikciji sastavnog subjekta – vlasnika; i

(b)

provodnom subjektu, ako je krajnje matično društvo, umanjeni razmjerno dobiti isključenoj iz izračuna kvalificirajuće dobiti provodnog subjekta u skladu s člankom 38. stavcima 1. i 2., pod uvjetom da se prihvatljivi zaposlenici i prihvatljiva materijalna imovina nalaze u jurisdikciji provodnog subjekta.

Svi ostali prihvatljivi troškovi plaća i prihvatljiva materijalna imovina provodnog subjekta isključuju se iz izračuna sadržajnog isključivanja dobiti skupine MNP-ova ili velike domaće skupine.

8.   Sadržajno isključivanje dobiti svakog sastavnog subjekta bez državne pripadnosti izračunava se, za svaku fiskalnu godinu, odvojeno od sadržajnog isključivanja dobiti svih drugih sastavnih subjekata.

9.   Sadržajno isključivanje dobiti izračunano u skladu s ovim člankom ne uključuje izuzeće za plaće i izuzeće za materijalnu imovinu sastavnih subjekata koji su investicijski subjekti u određenoj jurisdikciji.

Članak 29.

Daljnji dopunski porez

1.   Ako na temelju članka 11. stavka 3., članka 16. stavka 7., članka 22. stavka 6., članka 25. stavaka 1. i 4. i članka 40. stavka 5. prilagodba obuhvaćenih poreza ili kvalificirajuće dobiti ili gubitka dovede do ponovnog izračuna efektivne porezne stope i dopunskog poreza skupine MNP-ova za prethodnu fiskalnu godinu, efektivna porezna stopa i dopunski porez ponovno se izračunavaju u skladu s pravilima utvrđenima u člancima 26., 27. i 28. Svaki iznos inkrementalnog dopunskog poreza koji proizlazi iz takvog ponovnog izračuna tretira se kao daljnji dopunski porez za potrebe članka 27. stavka 3. za fiskalnu godinu tijekom koje je izvršen ponovni izračun.

2.   Ako postoji daljnji dopunski porez, a ne postoji neto kvalificirajuća dobit za određenu jurisdikciju za danu fiskalnu godinu, kvalificirajuća dobit svakog sastavnog subjekta koji se nalazi u toj jurisdikciji jest iznos koji je jednak dopunskom porezu dodijeljenom takvim sastavnim subjektima u skladu s člankom 27. stavcima 5. i 6. podijeljen s minimalnom poreznom stopom.

3.   Ako u skladu s člankom 21. stavkom 5. postoji obveza plaćanja daljnjeg dopunskog poreza, kvalificirajuća dobit svakog sastavnog subjekta koji se nalazi u određenoj jurisdikciji jednaka je dopunskom porezu dodijeljenom tom sastavnom subjektu podijeljenom s minimalnom poreznom stopom. Dodjela se provodi razmjerno svakom sastavnom subjektu na temelju sljedeće formule:

Formula

Daljnji dopunski porez dodjeljuje se samo sastavnim subjektima koji bilježe iznos prilagođenog obuhvaćenog poreza koji je manji od nule i manji od kvalificirajuće dobiti ili gubitka takvih sastavnih subjekata pomnožen s minimalnom poreznom stopom.

4.   Ako se sastavnom subjektu dodjeljuje daljnji dopunski porez u skladu s ovim člankom i člankom 27. stavcima 5. i 6., takav se sastavni subjekt tretira kao sastavni subjekt koji podliježe niskoj poreznoj stopi za potrebe poglavlja II.

Članak 30.

De minimis isključenje

1.   Odstupajući od članaka od 26. do 29. i članka 31., pri donošenju odluke sastavnog subjekta koji podnosi prijavu, dopunski porez koji plaćaju sastavni subjekti koji se nalaze u određenoj jurisdikciji jednak je nuli za određenu fiskalnu godinu ako je za tu fiskalnu godinu:

(a)

prosječni kvalificirajući prihod svih sastavnih subjekata koji se nalaze u toj jurisdikciji manji od 10 000 000 EUR; i

(b)

prosječna kvalificirajuća dobit ili gubitak svih sastavnih subjekata u toj jurisdikciji gubitak ili iznosi manje od 1 000 000 EUR.

Odluka se donosi jednom godišnje u skladu s člankom 45. stavkom 2.

2.   Prosječni kvalificirajući prihod ili prosječna kvalificirajuća dobit ili gubitak iz stavka 1. prosjek je kvalificirajućeg prihoda ili kvalificirajuće dobiti ili gubitka sastavnih subjekata koji se nalaze u određenoj jurisdikciji za danu fiskalnu godinu i dvije prethodne fiskalne godine.

Ako u jednoj od tih dviju prethodnih fiskalnih godina ili u obje te fiskalne godine u određenoj jurisdikciji nema sastavnih subjekata s kvalificirajućim prihodom ili gubitkom ta se fiskalna godina odnosno obje te fiskalne godine isključuje odnosno isključuju iz izračuna prosječnog kvalificirajućeg prihoda ili kvalificirajuće dobiti ili gubitka te jurisdikcije.

3.   Kvalificirajući prihod sastavnih subjekata koji se nalaze u određenoj jurisdikciji za danu fiskalnu godinu jest zbroj svih prihoda sastavnih subjekata koji se nalaze u toj jurisdikciji, umanjen ili uvećan za svaku prilagodbu provedenu u skladu s poglavljem III.

4.   Kvalificirajuća dobit ili gubitak sastavnih subjekata koji se nalaze u određenoj jurisdikciji za danu fiskalnu godinu jesu neto kvalificirajuća dobit ili gubitak te jurisdikcije izračunani u skladu s člankom 26. stavkom 2.

5.   De minimis isključenje iz stavaka od 1. do 4. ne primjenjuje se na sastavne subjekte bez državne pripadnosti i investicijske subjekte. Prihod i kvalificirajuća dobit ili gubitak takvih subjekata isključuju se iz izračuna de minimis isključenja.

Članak 31.

Sastavni subjekti u manjinskom vlasništvu

1.   Za potrebe ovog članka primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„sastavni subjekt u manjinskom vlasništvu” znači sastavni subjekt u kojem krajnje matično društvo ima izravni ili neizravni vlasnički udio od 30 % ili manje;

(b)

„matično društvo u manjinskom vlasništvu” znači sastavni subjekt u manjinskom vlasništvu koji izravno ili neizravno drži kontrolirajuće udjele u drugom sastavnom subjektu u manjinskom vlasništvu, osim u slučaju da kontrolirajuće udjele prvog subjekta izravno ili neizravno drži drugi sastavni subjekt u manjinskom vlasništvu;

(c)

„podskupina u manjinskom vlasništvu” znači matično društvo u manjinskom vlasništvu i njegova društva kćeri u manjinskom vlasništvu; i

(d)

„društvo kći u manjinskom vlasništvu” znači sastavni subjekt u manjinskom vlasništvu čiji su kontrolirajući udjeli u izravnom ili neizravnom vlasništvu matičnog društva u manjinskom vlasništvu.

2.   Izračun efektivne porezne stope i dopunskog poreza za određenu jurisdikciju u skladu s poglavljima od III. do VII. kada je riječ o članovima podskupine u manjinskom vlasništvu primjenjuje se kao da je svaka podskupina u manjinskom vlasništvu zasebna skupina MNP-ova ili velika domaća skupina.

Prilagođeni obuhvaćeni porezi i kvalificirajuća dobit ili gubitak članova podskupine u manjinskom vlasništvu isključuju se iz određivanja preostalog iznosa efektivne porezne stope skupine MNP-ova ili velike domaće skupine izračunane u skladu s člankom 26. stavkom 1. i iz neto kvalificirajuće dobiti izračunane u skladu s člankom 26. stavkom 2.

3.   Efektivna porezna stopa i dopunski porez sastavnog subjekta u manjinskom vlasništvu koji nije član podskupine u manjinskom vlasništvu izračunavaju se na razini subjekta u skladu s poglavljima od III. do VII.

Prilagođeni obuhvaćeni porezi i kvalificirajuća dobit ili gubitak sastavnog subjekta u manjinskom vlasništvu isključuju se iz određivanja preostalog iznosa efektivne porezne stope skupine MNP-ova ili velike domaće skupine izračunane u skladu s člankom 26. stavkom 1. i iz neto kvalificirajuće dobiti izračunane u skladu s člankom 26. stavkom 2.

Ovaj se stavak ne primjenjuje na sastavni subjekt u manjinskom vlasništvu koji je investicijski subjekt.

Članak 32.

Sigurne luke

Odstupajući od članaka od 26. do 31., države članice osiguravaju da se prema odluci sastavnog subjekta koji podnosi prijavu smatra da je dopunski porez koji treba platiti skupina u određenoj jurisdikciji za danu fiskalnu godinu jednak nuli ako se efektivnom razinom oporezivanja sastavnih subjekata koji se nalaze u toj jurisdikciji ispunjavaju uvjeti kvalificirajućeg međunarodnog sporazuma o sigurnim lukama.

Za potrebe prvog stavka „kvalificirajući međunarodni sporazum o sigurnim lukama” znači međunarodni skup pravila i uvjeta na koji su sve države članice pristale i kojim se skupinama koje spadaju u područje primjene ove Direktive omogućuje da za određenu jurisdikciju odluče upotrijebiti jednu ili više sigurnih luka.

POGLAVLJE VI.

POSEBNA PRAVILA ZA RESTRUKTURIRANJE TRGOVAČKIH DRUŠTAVA I HOLDINGA

Članak 33.

Primjena praga konsolidiranog prihoda na spajanja i razdvajanja skupine

1.   Za potrebe ovog članka primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„spajanje” znači svaki dogovor:

i.

kojim se svi ili gotovo svi subjekti skupine dviju ili više odvojenih skupina stavljaju pod zajedničku kontrolu tako da čine subjekte kombinirane skupine; ili

ii.

kojim se subjekt koji nije član nijedne skupine stavlja pod zajedničku kontrolu s drugim subjektom ili skupinom tako da čine subjekte kombinirane skupine;

(b)

„razdvajanje” znači svaki dogovor kojim se subjekti jedne skupine dijele u dvije ili više različitih skupina koje više ne konsolidira isto krajnje matično društvo.

2.   Ako se dvije skupine ili više njih spoje u jednu skupinu u bilo kojoj od posljednje četiri uzastopne fiskalne godine koje neposredno prethode oglednoj fiskalnoj godini, smatra se da je prag konsolidiranog prihoda skupine MNP-ova ili velike domaće skupine iz članka 2. dosegnut za sve fiskalne godine prije spajanja ako zbroj prihoda uključenih u svaki od njihovih konsolidiranih financijskih izvještaja za tu fiskalnu godinu iznosi 750 000 000 EUR ili više.

3.   Ako se subjekt koji nije član skupine („ciljani subjekt”) spoji sa subjektom ili skupinom („subjekt stjecatelj”) u oglednoj fiskalnoj godini, a ni ciljani subjekt ni subjekt stjecatelj nisu imali konsolidirane financijske izvještaje ni u jednoj od posljednje četiri uzastopne fiskalne godine koje neposredno prethode oglednoj fiskalnoj godini, smatra se da je prag konsolidiranih prihoda skupine MNP-ova ili velike domaće skupine dosegnut za tu godinu ako zbroj prihoda uključenih u svaki od njihovih financijskih izvještaja ili konsolidiranih financijskih izvještaja za tu fiskalnu godinu iznosi 750 000 000 EUR ili više.

4.   Ako se jedna skupina MNP-ova ili velika domaća skupina obuhvaćena područjem primjene ove Direktive razdvoji na dvije skupine ili više njih (svaka je „razdvojena skupina”), smatra se da je razdvojena skupina dosegnula prag konsolidiranog prihoda kada:

(a)

u odnosu na prvu oglednu fiskalnu godinu koja završava nakon razdvajanja, razdvojena skupina ima godišnji prihod od 750 000 000 EUR ili više u toj fiskalnoj godini;

(b)

u odnosu na razdoblje od druge do četvrte ogledne fiskalne godine koja završava nakon razdvajanja, razdvojena skupina ima godišnji prihod od 750 000 000 EUR ili više u najmanje dvije od tih fiskalnih godina.

Članak 34.

Sastavni subjekti koji se pridružuju skupini MNP-ova ili velikoj domaćoj skupini i napuštaju je

1.   Ako subjekt („ciljani subjekt”) postane ili prestane biti sastavni subjekt skupine MNP-ova ili velike domaće skupine kao posljedica prijenosa izravnih ili neizravnih vlasničkih udjela u ciljanom subjektu, ili ako ciljani subjekt postane krajnje matično društvo nove skupine tijekom fiskalne godine („godina stjecanja”), ciljani subjekt smatra se članom skupine MNP-ova ili velike domaće skupine za potrebe ove Direktive pod uvjetom da je dio njegove imovine, obveza, prihoda, rashoda i novčanih tokova uključen u konsolidirane financijske izvještaje krajnjeg matičnog društva na pojedinačnoj osnovi u godini stjecanja.

Efektivna porezna stopa i dopunski porez ciljanog subjekta izračunavaju se u skladu sa stavcima od 2. do 8.

2.   Skupina MNP-ova ili velika domaća skupina u godini stjecanja u obzir uzima samo neto računovodstvenu dobit ili gubitak i prilagođene obuhvaćene poreze ciljanog subjekta koji su za potrebe ove Direktive uključeni u konsolidirane financijske izvještaje krajnjeg matičnog društva.

3.   U godini stjecanja i svakoj sljedećoj fiskalnoj godini kvalificirajuća dobit ili gubitak i prilagođeni obuhvaćeni porezi ciljanog subjekta temelje se na povijesnoj knjigovodstvenoj vrijednosti njegove imovine i obveza.

4.   U godini stjecanja, pri izračunu prihvatljivih troškova plaća ciljanog subjekta u skladu s člankom 28. stavkom 3. u obzir se uzimaju samo troškovi koji se navode u konsolidiranim financijskim izvještajima krajnjeg matičnog društva.

5.   Izračun knjigovodstvene vrijednosti prihvatljive materijalne imovine ciljanog subjekta u skladu s člankom 28. stavkom 4. prilagođava se, prema potrebi, razmjerno razdoblju u kojem je ciljani subjekt bilo član skupine MNP-ova ili velike domaće skupine u godini stjecanja.

6.   Uz iznimku odgođene porezne imovine kvalificirajućeg gubitka iz članka 23., skupina MNP-ova ili velika domaća skupina koja je stjecatelj u obzir uzima odgođenu poreznu imovinu i odgođene porezne obveze ciljanog subjekta koje se prenose između skupine MNP-ova ili velike domaće skupine na isti način i u istoj mjeri kao da skupina MNP-ova ili velika domaća skupina koja je stjecatelj kontrolira ciljani subjekt u trenutku nastanka takve imovine i obveza.

7.   Odgođene porezne obveze ciljanog subjekta koje su prethodno bile uključene u njegov ukupni iznos prilagodbe odgođenog poreza tretiraju se kao da ih je, za potrebe članka 22. stavka 7., u godini stjecanja skupina MNP-ova ili velika domaća skupina koja je prodavatelj poništila i kao da proizlaze iz skupine MNP-ova ili velike domaće skupine koja je stjecatelj, osim što u takvim slučajevima svako naknadno smanjenje obuhvaćenih poreza na temelju članka 22. stavka 7. stupa na snagu u godini u kojoj je iznos ponovno obračunan.

8.   Ako je ciljani subjekt matično društvo i subjekt skupine u dvije ili više skupina MNP-ova ili velikih domaćih skupina u godini stjecanja, taj subjekt zasebno primjenjuje pravilo o uključivanju dobiti na svoje dodjeljive udjele u dopunskom porezu sastavnih subjekata koji podliježu niskoj poreznoj stopi utvrđene za svaku skupinu MNP-ova ili veliku domaću skupinu.

9.   Odstupajući od stavaka od 1. do 8., stjecanje ili prodaja kontrolirajućeg udjela u ciljanom subjektu smatra se stjecanjem ili prodajom imovine i obveza ako jurisdikcija u kojoj se nalazi ciljani subjekt ili, u slučaju porezno transparentnog subjekta, jurisdikcija u kojoj se nalazi imovina, tretira stjecanje ili prodaju tog kontrolirajućeg udjela na isti ili sličan način kao stjecanje ili prodaju imovine i obveza te prodavatelju nameće obuhvaćeni porez na temelju razlike između porezne osnovice i naknade plaćene u zamjenu za kontrolirajući udio ili fer vrijednost imovine i obveza.

Članak 35.

Prijenos imovine i obveza

1.   Za potrebe ovog članka primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„reorganizacija” znači pretvorba ili prijenos imovine i obveza kao primjerice u okviru spajanja, razdvajanja, likvidacije ili slične transakcije u sljedećim slučajevima:

i.

naknada za prijenos se, u cijelosti ili u znatnom dijelu, sastoji od vlasničkih udjela koje izdaje sastavni subjekt koji je stjecatelj ili osoba povezana sa sastavnim subjektom koji je stjecatelj ili, u slučaju likvidacije, od vlasničkih udjela ciljanog subjekta ili, ako nije predviđena naknada, ako izdavanje vlasničkog udjela ne bi imalo gospodarski značaj;

ii.

dobitak ili gubitak sastavnog subjekta koji je prodavatelj te imovine ne podliježe oporezivanju, u cijelosti ili djelomično; i

iii.

poreznim propisima jurisdikcije u kojoj se nalazi sastavni subjekt koji je stjecatelj zahtijeva se da sastavni subjekt koji je stjecatelj oporezivu dobit nakon prodaje ili stjecanja izračuna tako što će na imovinu primijeniti poreznu osnovicu sastavnog subjekta koji je prodavatelj, koja je prilagođena za svaki nekvalificirani dobitak ili gubitak od prodaje ili stjecanja.

(b)

„nekvalificirani dobitak ili gubitak” znači dobitak ili gubitak sastavnog subjekta koji je prodavatelj, ovisno o tome koji je iznos manji, a koji nastaje u vezi s reorganizacijom koja podliježe oporezivanju na lokaciji sastavnog subjekta koji je prodavatelj te financijski računovodstveni dobitak ili gubitak koji nastaju u vezi s reorganizacijom.

2.   Sastavni subjekt koji prodaje imovinu i obveze („sastavni subjekt koji je prodavatelj”) uključuje dobitak ili gubitak koji proizlaze iz takve prodaje u izračun svoje kvalificirajuće dobiti ili gubitka.

Sastavni subjekt koji stječe imovinu i obveze („sastavni subjekt koji je stjecatelj”) određuje svoju kvalificirajuću dobit ili gubitak na temelju knjigovodstvene vrijednosti stečene imovine i preuzetih obveza utvrđenih u skladu sa standardom financijskog računovodstva koji se primjenjuje pri sastavljanju konsolidiranih financijskih izvještaja krajnjeg matičnog društva.

3.   Odstupajući od stavka 2., ako se prodaja ili stjecanje imovine i preuzetih obveza provodi u kontekstu reorganizacije:

(a)

sastavni subjekt koji je prenositelj isključuje svaki dobitak ili gubitak koji proizlaze iz takve prodaje iz izračuna svoje kvalificirajuće dobiti ili gubitka; i

(b)

sastavni subjekt koji je stjecatelj utvrđuje svoju kvalificirajuću dobit ili gubitak na temelju knjigovodstvene vrijednosti stečene imovine i preuzetih obveza sastavnog subjekta koji je prenositelj pri prijenosu.

4.   Odstupajući od stavaka 2. i 3., ako se prijenos imovine i obveza provodi u kontekstu reorganizacije koja za subjekt prenositelj rezultira nekvalificiranim dobitkom ili gubitkom:

(a)

sastavni subjekt koji je prenositelj uključuje dobitak ili gubitak od prodaje u izračun svoje kvalificirajuće dobiti ili gubitka u mjeri nekvalificiranog dobitka ili gubitka; i

(b)

sastavni subjekt koji je stjecatelj utvrđuje svoju kvalificirajuću dobit ili gubitak nakon stjecanja koristeći se knjigovodstvenom vrijednošću stečene imovine i preuzetih obveza sastavnog subjekta koji je prenositelj pri prodaji, prilagođenoj u skladu s lokalnim poreznim pravilima sastavnog subjekta koji je stjecatelj kako bi se obračunali nekvalificirani dobitak ili gubitak.

5.   Prema odluci sastavnog subjekta koji podnosi prijavu, ako je sastavni subjekt dužan prilagoditi ili mu je dopušteno prilagoditi osnovicu svoje imovine i iznos svojih obveza po fer vrijednosti u svrhu oporezivanja u jurisdikciji u kojoj se nalazi, taj sastavni subjekt može:

(a)

pri izračunu svoje kvalificirajuće dobiti ili gubitka, uključiti iznos dobitka ili gubitka povezan sa svom svojom imovinom i obvezama koji je:

i.

jednak razlici između knjigovodstvene vrijednosti imovine ili obveze za potrebe financijskog računovodstva neposredno prije datuma događaja koji je prouzrokovao poreznu prilagodbu („događaj pokretač”) i fer vrijednosti imovine ili obveze neposredno nakon tog događaja; i

ii.

smanjen (ili povećan) za nekvalificirani dobitak ili gubitak, ako postoji, koji nastaju u vezi s događajem pokretačem;

(b)

upotrijebiti fer vrijednost imovine ili obveze za potrebe financijskog računovodstva odmah nakon događaja pokretača za izračun kvalificirajuće dobiti ili gubitka u fiskalnim godinama koje završavaju nakon tog događaja; i

(c)

uključiti neto ukupan iznos utvrđen u točki (a) u kvalificirajuću dobit ili gubitak sastavnog subjekta na jedan od sljedećih načina:

i.

neto ukupan iznos uključen je u fiskalnu godinu u kojoj dolazi do događaja pokretača; ili

ii.

iznos jednak neto ukupnom iznosu podijeljenom s pet uključen je u fiskalnu godinu u kojoj dolazi do događaja pokretača i u svaku od četiri fiskalne godine koje slijede neposredno nakon toga, osim ako sastavni subjekt u određenoj fiskalnoj godini unutar tog razdoblja napusti skupinu MNP-ova ili veliku domaću skupinu, u kojem će slučaju preostali iznos u cijelosti biti uključen u tu fiskalnu godinu.

Članak 36.

Zajednički pothvati

1.   Za potrebe ovog članka primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„zajednički pothvat” znači subjekt čiji su financijski rezultati prijavljeni u skladu s metodom udjela u konsolidiranim financijskim izvještajima krajnjeg matičnog društva pod uvjetom da krajnje matično društvo izravno ili neizravno drži najmanje 50 % njegova vlasničkog udjela.

Zajednički pothvat ne uključuje:

i.

krajnje matično društvo skupine MNP-ova ili velike domaće skupine koja treba primjenjivati pravilo o uključivanju dobiti;

ii.

isključeni subjekt kako je definiran u članku 2. stavku 3.;

iii.

subjekt čiji se vlasnički udjeli koje drži skupina MNP-ova ili velika domaća skupina izravno drže putem isključenog subjekta iz članka 2. stavka 3. i koji ispunjava jedan od sljedećih uvjeta:

posluje isključivo ili gotovo isključivo radi držanja imovine ili ulaganja sredstava u korist svojih ulagatelja;

obavlja aktivnosti koje su pomoćne u odnosu na one koje obavlja isključeni subjekt; ili

gotovo sva njegova dobit isključuje se iz izračuna kvalificirajuće dobiti ili gubitka u skladu s člankom 16. stavkom 2. točkama (b) i (c);

iv.

subjekt koji drži skupina MNP-ova ili velika domaća skupina koja se sastoji isključivo od isključenih subjekata; ili

v.

povezani subjekt zajedničkog pothvata;

(b)

„povezani subjekt zajedničkog pothvata” znači:

i.

subjekt čija se imovina, obveze, prihodi, rashodi i novčani tokovi konsolidiraju zajedničkim pothvatom u skladu s prihvatljivim standardom financijskog računovodstva ili bi se konsolidirali da je zajednički pothvat bio dužan konsolidirati takvu imovinu, obveze, prihode, rashode i novčane tokove u skladu s prihvatljivim standardom financijskog računovodstva; ili

ii.

stalna poslovna jedinica čiji je glavni subjekt zajednički pothvat ili subjekt iz točke i. U tim se slučajevima stalna poslovna jedinica smatra zasebnim povezanim subjektom zajedničkog pothvata.

2.   Matično društvo koje drži izravni ili neizravni vlasnički udio u zajedničkom pothvatu ili povezanom subjektu zajedničkog pothvata primjenjuje pravilo o uključivanju dobiti na svoj dodjeljivi udio u dopunskom porezu tog zajedničkog pothvata ili povezanog subjekta zajedničkog pothvata u skladu s člancima od 5. do 10.

3.   Dopunski porez zajedničkog pothvata i njegovih povezanih subjekata (zajedno „skupina zajedničkog pothvata”) izračunava se u skladu s poglavljima od III. do VII. kao da su oni sastavni subjekti zasebne skupine MNP-ova ili velike domaće skupine i da je zajednički pothvat krajnje matično društvo te skupine.

4.   Dopunski porez koji mora platiti skupina zajedničkih pothvata umanjuje se za dodjeljivi udio svakog matičnog društva u dopunskom porezu na temelju stavka 2. svakog člana skupine zajedničkih pothvata koji je obračunan na temelju stavka 3. Sav preostali iznos dopunskog poreza dodaje se ukupnom iznosu dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti u skladu s člankom 14. stavkom 2.

Za potrebe ovog stavka, „dopunski porez koji mora platiti skupina zajedničkih pothvata” znači dodjeljivi udio svakog matičnog društva u dopunskom porezu skupine zajedničkih pothvata.

Članak 37.

Skupine MNP-ova s više matičnih društava

1.   Za potrebe ovog članka primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„skupina MNP-ova ili velika domaća skupina s više matičnih društava” znači dvije skupine ili više njih u kojima krajnja matična društva sklapaju dogovor koji je spojena struktura ili aranžman dvojno uvrštenih poduzeća koji uključuje najmanje jedan subjekt ili stalnu poslovnu jedinicu kombinirane skupine koji se nalaze u jurisdikciji koja se razlikuje od lokacije drugih subjekata kombinirane skupine;

(b)

„spojena struktura” znači aranžman koji su sklopila dva krajnja matična društva odvojenih skupina ili više njih:

i.

na temelju kojeg su 50 % ili više vlasničkih udjela u krajnjim matičnim društvima odvojenih skupina, ako su uvršteni, kotirani po jedinstvenoj cijeni i koji su, zbog oblika vlasništva, ograničenja prijenosa ili drugih uvjeta, povezani jedni s drugima te se ne mogu samostalno prenositi niti se njima može neovisno trgovati; i

ii.

na temelju kojeg jedno od krajnjih matičnih društava sastavlja konsolidirane financijske izvještaje u kojima se imovina, obveze, prihodi, rashodi i novčani tokovi svih subjekata dotičnih skupina prikazuju zajedno kao da su jedinstvena gospodarska jedinica i za koje se u okviru regulatornog režima zahtijeva vanjska revizija;

(c)

„aranžman dvojno uvrštenih poduzeća” znači aranžman koji su sklopila dva krajnja matična društva odvojenih skupina ili više njih na temelju kojeg:

i.

krajnja matična društva pristaju da će svoje poslovanje udružiti samo na temelju ugovora;

ii.

krajnja matična društva će na temelju ugovornih aranžmana svojim dioničarima, za dividende i u slučaju likvidacije, izvršiti raspodjele na temelju fiksnog omjera;

iii.

aktivnostima krajnjih matičnih društava upravlja se kao jedinstvenom gospodarskom jedinicom u skladu s ugovornim aranžmanima uz zadržavanje njihovih zasebnih pravnih osobnosti;

iv.

vlasnički udjeli krajnjih matičnih društava koji su obuhvaćeni dogovorom su kotirani, prenose se te se njima samostalno trguje na različitim tržištima kapitala; i

v.

krajnja matična društva sastavljaju konsolidirane financijske izvještaje u kojima su imovina, obveze, prihodi, rashodi i novčani tokovi subjekata u svim skupinama prikazani zajedno kao da su jedinstvena gospodarska jedinica, i za koje se u okviru regulatornog režima zahtijeva vanjska revizija.

2.   Ako subjekti i sastavni subjekti dviju skupina ili više njih čine dio skupine MNP-ova ili velike domaće skupine s više matičnih društava, subjekti i sastavni subjekti svake skupine smatraju se članovima jedne skupine MNP-ova ili velike domaće skupine s više matičnih društava.

Subjekt, osim isključenog subjekta iz članka 2. stavka 3., smatra se sastavnim subjektom ako ga je skupina MNP-ova ili velika domaća skupina s više matičnih društava konsolidirala na pojedinačnoj osnovi ili ako njegove kontrolirajuće udjele drže subjekti u skupini MNP-ova ili velikoj domaćoj skupini s više matičnih društava.

3.   Konsolidirani financijski izvještaji skupine MNP-ova ili velike domaće skupine s više matičnih društava kombinirani su konsolidirani financijski izvještaji iz definicija spojene strukture ili aranžmana dvojno uvrštenih poduzeća iz stavka 1., sastavljeni u skladu s prihvatljivim standardom financijskog računovodstva koji se smatra računovodstvenim standardom krajnjeg matičnog društva.

4.   Krajnja matična društva odvojenih skupina koja čine skupinu MNP-ova ili veliku domaću skupinu s više matičnih društava krajnja su matična društva skupine MNP-ova ili velike domaće skupine s više matičnih društava.

Pri primjeni ove Direktive u pogledu skupine MNP-ova ili velike domaće skupine s više matičnih društava sva upućivanja na krajnje matično društvo primjenjuju se, prema potrebi, kao da se odnose na više krajnjih matičnih društava.

5.   Matična društva skupine MNP-ova ili velike domaće skupine s više matičnih društava koja se nalaze u određenoj državi članici, uključujući svako krajnje matično društvo, primjenjuju pravilo o uključivanju dobiti u skladu s člancima od 5. do 10. u pogledu njihova dodjeljivog udjela u dopunskom porezu sastavnih subjekata koji podliježu niskoj poreznoj stopi.

6.   Sastavni subjekti skupine MNP-ova ili velike domaće skupine s više matičnih društava koji se nalaze u određenoj državi članici primjenjuju pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti u skladu s člancima 12., 13. i 14., uzimajući u obzir dopunski porez svakog sastavnog subjekta koji podliježe niskoj poreznoj stopi koji je član skupine MNP-ova ili velike domaće skupine s više matičnih društava.

7.   Krajnja matična društva skupine MNP-ova ili velike domaće skupine s više matičnih društava dužna su podnijeti prijavu s informacijama o dopunskom porezu u skladu s člankom 44., osim ako odrede jedan subjekt za podnošenje prijave u smislu članka 44. stavka 3. točke (b). Ta prijava uključuje informacije o svakoj skupini koja čini skupinu MNP-ova ili veliku domaću skupinu s više matičnih društava.

POGLAVLJE VII.

REŽIMI POREZNE NEUTRALNOSTI I RASPODJELE

Članak 38.

Krajnje matično društvo koje je provodni subjekt

1.   Kvalificirajuća dobit provodnog subjekta koji je krajnje matično društvo umanjuje se, za određenu fiskalnu godinu, za iznos kvalificirajuće dobiti pripisive nositelju vlasničkog udjela („nositelj vlasništva”) u provodnom subjektu, pod uvjetom:

(a)

da nositelj vlasništva podliježe porezu na tu dobit tijekom poreznog razdoblja koje završava u roku od 12 mjeseci nakon završetka te fiskalne godine po nominalnoj stopi koja je jednaka minimalnoj poreznoj stopi ili viša od nje; ili

(b)

da se razumno može očekivati da je agregirani iznos prilagođenih obuhvaćenih poreza krajnjeg matičnog društva i poreza koje je nositelj vlasništva platio na takvu dobit u roku od 12 mjeseci nakon završetka te fiskalne godine jednak iznosu koji je jednak toj dobiti pomnoženoj s minimalnom poreznom stopom ili veći od tog iznosa.

2.   Kvalificirajuća dobit provodnog subjekta koji je krajnje matično društvo također se umanjuje, za određenu fiskalnu godinu, za iznos kvalificirajuće dobiti koji se dodjeljuje nositelju vlasništva u provodnom subjektu pod uvjetom da je nositelj vlasništva:

(a)

fizička osoba koja je porezni rezident u jurisdikciji u kojoj se nalazi krajnje matično društvo i koja drži vlasničke udjele kojima stječe pravo na 5 % dobiti i imovine krajnjeg matičnog društva ili manje od toga; ili

(b)

državno tijelo, međunarodna organizacija, neprofitna organizacija ili mirovinski fond koji su porezni rezidenti u jurisdikciji u kojoj se nalazi krajnje matično društvo i drže vlasničke udjele kojima stječu pravo na 5 % dobiti i imovine krajnjeg matičnog društva ili manje od toga.

3.   Kvalificirajući gubitak provodnog subjekta koji je krajnje matično društvo također se umanjuje, za određenu fiskalnu godinu, za iznos kvalificirajućeg gubitka pripisivog nositelju vlasništva u provodnom subjektu.

Prvi podstavak ne primjenjuje se u mjeri u kojoj nositelju vlasništva nije dopuštena upotreba takvog gubitka za izračun svoje oporezive dobiti.

4.   Obuhvaćeni porezi provodnog subjekta koji je krajnje matično društvo umanjuju se razmjerno iznosu kvalificirajuće dobiti umanjene u skladu sa stavcima 1. i 2.

5.   Stavci od 1.do 4. primjenjuju se na stalnu poslovnu jedinicu preko koje provodni subjekt koji je krajnje matično društvo u cijelosti ili djelomično obavlja svoje poslovanje ili preko koje se u cijelosti ili djelomično obavlja poslovanje porezno transparentnog subjekta pod uvjetom da je vlasnički udio krajnjeg matičnog društva u tom porezno transparentnom subjektu izravan ili preko lanca porezno transparentnih subjekata.

Članak 39.

Krajnje matično društvo koje podliježe režimu odbitka dividende

1.   Za potrebe ovog članka primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„režim odbitka dividende” znači porezni režim u kojem se primjenjuje jedinstvena razina oporezivanja dobiti vlasnika subjekta odbitkom ili isključivanjem dobiti raspodijeljene vlasnicima iz dobiti subjekta ili oslobođenjem zadruge od oporezivanja;

(b)

„dividenda koja se može odbiti” u odnosu na sastavni subjekt koji podliježe režimu odbitka dividende znači:

i.

raspodjela dobiti nositelju vlasničkog udjela u sastavnom subjektu koja se može odbiti od oporezive dobiti sastavnog subjekta u skladu s pravom jurisdikcije u kojoj se nalazi; ili

ii.

raspodjela dividende u korist članova zadruge; i

(c)

„zadruga” znači subjekt koji zajedno stavlja na tržište ili kupuje robu ili usluge u ime svojih članova i koji podliježe poreznom režimu u jurisdikciji u kojoj se nalazi kojim se osigurava porezna neutralnost u pogledu robe ili usluga koje njegovi članovi prodaju ili kupuju putem zadruge.

2.   Krajnje matično društvo skupine MNP-ova ili velike domaće skupine koje podliježe režimu odbitka dividende za određenu fiskalnu godinu umanjuje svoju kvalificirajuću dobit, do nule, za iznos koji je raspodijeljen kao dividenda koja se može odbiti u roku od 12 mjeseci nakon završetka te fiskalne godine, pod uvjetom:

(a)

da dividenda podliježe oporezivanju kod primatelja tijekom poreznog razdoblja koje završava u roku od 12 mjeseci nakon završetka fiskalne godine po nominalnoj stopi koja je jednaka minimalnoj poreznoj stopi ili viša od nje; ili

(b)

da se razumno može očekivati da je agregirani iznos prilagođenih obuhvaćenih poreza i poreza krajnjeg matičnog društva koje primatelj plaća na takvu dividendu jednak toj dobiti pomnoženoj s minimalnom poreznom stopom ili veći od nje.

3.   Krajnje matično društvo skupine MNP-ova ili velike domaće skupine koje podliježe režimu odbitka dividende za određenu fiskalnu godinu isto tako umanjuje svoju kvalificirajuću dobit, do nule, za iznos koji raspodjeljuje kao dividendu koja se može odbiti, u roku od 12 mjeseci nakon završetka te fiskalne godine, pod uvjetom da je primatelj:

(a)

fizička osoba i da je primljena dividenda raspodjela dobiti u korist članova zadruge za opskrbu;

(b)

fizička osoba koja je porezni rezident u istoj jurisdikciji u kojoj se nalazi krajnje matično društvo i koja drži vlasničke udjele kojima stječe pravo na 5 % dobiti i imovine krajnjeg matičnog društva ili manje od toga; ili

(c)

državno tijelo, međunarodna organizacija, neprofitna organizacija ili mirovinski fond, osim subjekta za pružanje usluga u području mirovinskog osiguranja koji su porezni rezidenti u jurisdikciji u kojoj se nalazi krajnje matično društvo.

4.   Obuhvaćeni porezi krajnjeg matičnog društva, osim poreza za koje je dopušten odbitak dividende, umanjuju se razmjerno iznosu kvalificirajuće dobiti umanjene u skladu sa stavcima 2. i 3.

5.   Ako krajnje matično društvo ima vlasnički udio u drugom sastavnom subjektu koji podliježe režimu odbitka dividende, izravno ili preko lanca takvih sastavnih subjekata, stavci 2., 3, i 4. primjenjuju se na bilo koji drugi sastavni subjekt koji se nalazi u jurisdikciji krajnjeg matičnog društva i koji podliježe režimu odbitka dividende, u mjeri u kojoj krajnje matično društvo dalje raspodjeljuje njegovu kvalificirajuću dobit primateljima koji ispunjavaju uvjete iz stavaka 2. i 3.

6.   Za potrebe stavka 2. dividenda u korist članova koju raspodjeljuje zadruga za opskrbu smatra se podložnom porezu kod primatelja u mjeri u kojoj se takvom dividendom umanjuju rashodi ili troškovi koji se mogu odbiti pri izračunu oporezive dobiti ili gubitka primatelja.

Članak 40.

Prihvatljivi sustavi poreza na raspodjelu

1.   Sastavni subjekt koji podnosi prijavu može za sebe ili u odnosu na drugi sastavni subjekt koji podliježe prihvatljivom sustavu poreza na raspodjelu odlučiti uključiti iznos utvrđen kao pretpostavljeni porez na raspodjelu u prilagođene obuhvaćene poreze sastavnog subjekta za određenu fiskalnu godinu, u skladu sa stavkom 2.

Odluka se donosi jednom godišnje u skladu s člankom 45. stavkom 2. i primjenjuje se na sve sastavne subjekte koji se nalaze u određenoj jurisdikciji.

2.   Iznos pretpostavljenog poreza na raspodjelu niži je od sljedećih iznosa:

(a)

iznosa prilagođenih obuhvaćenih poreza potrebnog za povećanje efektivne porezne stope izračunane u skladu s člankom 27. stavkom 2. za određenu jurisdikciju za fiskalnu godinu do minimalne porezne stope; ili

(b)

iznosa poreza koji bi bio plaćen da su sastavni subjekti koji se nalaze u određenoj jurisdikciji tijekom te fiskalne godine raspodijelili svu svoju dobit koja podliježe prihvatljivom sustavu poreza na raspodjelu.

3.   U slučaju da je donesena odluka u skladu sa stavkom 1., za svaku fiskalnu godinu u kojoj se primjenjuje takva odluka uspostavlja se račun za ponovni obračun pretpostavljenog poreza na raspodjelu. Iznos pretpostavljenog poreza na raspodjelu utvrđenog u skladu sa stavkom 2 za određenu jurisdikciju dodaje se računu za ponovni obračun pretpostavljenog poreza na raspodjelu za fiskalnu godinu u kojoj je uspostavljen.

Na kraju svake sljedeće fiskalne godine, nepodmireni iznos na računima za ponovni obračun pretpostavljenog poreza na raspodjelu utvrđenog za prethodne fiskalne godine umanjuje se kronološkim redom, do nule, za poreze koje su platili sastavni subjekti tijekom fiskalne godine za stvarne ili pretpostavljene raspodjele.

Sav iznos na računima za ponovni obračun pretpostavljenog poreza na raspodjelu koji preostane nakon primjene drugog podstavka umanjuje se, do nule, za iznos jednak neto kvalificirajućem gubitku određene jurisdikcije pomnoženom s minimalnom poreznom stopom.

4.   Sav iznos neto kvalificirajućeg gubitka pomnožen s minimalnom poreznom stopom koji preostane nakon primjene stavka 3. trećeg podstavka za određenu jurisdikciju prenosi se u sljedeće fiskalne godine te se njime umanjuje sav iznos koji preostane na računu za ponovni obračun pretpostavljenog poreza na raspodjelu nakon primjene stavka 3.

5.   Nepodmireni iznos, ako postoji, na računu za ponovni obračun pretpostavljenog poreza na raspodjelu posljednjeg dana četvrte fiskalne godine nakon fiskalne godine za koju je takav račun uspostavljen, tretira se kao umanjenje prilagođenih obuhvaćenih poreza koji su za tu fiskalnu godinu prethodno utvrđeni. Efektivna porezna stopa i dopunski porez za tu fiskalnu godinu ponovno se izračunavaju, u skladu s člankom 29. stavkom 1.

6.   Porezi plaćeni u određenoj fiskalnoj godini za stvarne ili pretpostavljene raspodjele ne uključuju se u prilagođene obuhvaćene poreze u mjeri u kojoj se njima umanjuje račun za ponovni obračun pretpostavljenog poreza na raspodjelu u skladu sa stavcima 3. i 4.

7.   Ako sastavni subjekt koji podliježe odluci iz stavka 1. napusti skupinu MNP-ova ili veliku domaću skupinu ili se gotovo sva njegova imovina prenese na osobu koja nije sastavni subjekt iste skupine MNP-ova ili velike domaće skupine koja se nalazi u istoj jurisdikciji, svi nepodmireni iznosi na računu za ponovni obračun pretpostavljenog poreza na raspodjelu u prethodnim fiskalnim godinama u kojima je takav račun uspostavljen tretiraju se kao umanjenje prilagođenih obuhvaćenih poreza za svaku od tih fiskalnih godina u skladu s člankom 29. stavkom 1.

Svaki dospjeli iznos daljnjeg dopunskog poreza množi se sa sljedećim omjerom kako bi se odredio daljnji dopunski porez koji treba platiti za tu jurisdikciju:

Formula

pri čemu:

(a)

kvalificirajuća dobit sastavnog subjekta utvrđuje se u skladu s poglavljem III. za svaku fiskalnu godinu u kojoj postoji nepodmireni iznos na računu za ponovni obračun pretpostavljenog poreza na raspodjelu u određenoj jurisdikciji; i

(b)

neto kvalificirajuća dobit za određenu jurisdikciju utvrđuje se u skladu s člankom 26. stavkom 2. za svaku fiskalnu godinu u kojoj postoji nepodmireni iznos na računu za ponovni obračun pretpostavljenog poreza na raspodjelu u toj jurisdikciji.

Članak 41.

Određivanje efektivne porezne stope i dopunskog poreza investicijskog subjekta

1.   Ako je sastavni subjekt skupine MNP-ova ili velike domaće skupine investicijski subjekt koji nije porezno transparentan subjekt i koji nije donio odluku u skladu s člancima 42. i 43., efektivna porezna stopa tog investicijskog subjekta izračunava se odvojeno od efektivne porezne stope jurisdikcije u kojoj se nalazi.

2.   Efektivna porezna stopa investicijskog subjekta iz stavka 1. jednaka je njegovim prilagođenim obuhvaćenim porezima podijeljenima s iznosom koji je jednak dodjeljivom udjelu skupine MNP-ova ili velike domaće skupine u kvalificirajućoj dobiti ili gubitku tog investicijskog subjekta.

Ako se više investicijskih subjekata nalazi u određenoj jurisdikciji, njihova efektivna porezna stopa izračunava se kombiniranjem njihovih prilagođenih obuhvaćenih poreza i dodjeljivih udjela skupine MNP-ova ili velike domaće skupine u njihovoj kvalificirajućoj dobiti ili gubitku.

3.   Prilagođeni obuhvaćeni porezi investicijskog subjekta iz stavka 1. prilagođeni su obuhvaćeni porezi pripisivi dodjeljivom udjelu skupine MNP-ova ili velike domaće skupine u kvalificirajućoj dobiti investicijskog subjekta i obuhvaćeni porezi dodijeljeni investicijskom subjektu u skladu s člankom 24. Prilagođeni obuhvaćeni porezi investicijskog subjekta ne uključuju obuhvaćene poreze koje je investicijski subjekt obračunao i koji su pripisivi dobiti koja nije dio dodjeljivog udjela skupine MNP-ova ili velike domaće skupine u dobiti investicijskog subjekta.

4.   Dopunski porez investicijskog subjekta iz stavka 1. jest iznos koji je jednak postotku dopunskog poreza investicijskog subjekta pomnoženom s iznosom koji je jednak razlici između dodjeljivog udjela skupine MNP-ova ili velike domaće skupine u kvalificirajućoj dobiti investicijskog subjekta i sadržajnog isključivanja dobiti izračunanog za investicijski subjekt.

Postotak dopunskog poreza investicijskog subjekta pozitivan je iznos jednak razlici između minimalne porezne stope i efektivne porezne stope tog investicijskog subjekta.

Ako se više investicijskih subjekata nalazi u određenoj jurisdikciji, njihova efektivna porezna stopa izračunava se kombiniranjem njihovih iznosa sadržajnog isključivanja dobiti i dodjeljivog udjela skupine MNP-ova ili velike domaće skupine u njihovoj kvalificirajućoj dobiti ili gubitku.

Sadržajno isključivanje dobiti investicijskog subjekta utvrđuje se u skladu s člankom 28. stavcima od 1. do 7. Prihvatljivi troškovi plaća prihvatljivih zaposlenika i prihvatljiva materijalna imovina koji se uzimaju u obzir za takav investicijski subjekt umanjuju se razmjerno dodjeljivom udjelu skupine MNP-ova ili velike domaće skupine u kvalificirajućoj dobiti investicijskog subjekta podijeljenom s ukupnom kvalificirajućom dobiti takvog investicijskog subjekta.

5.   Za potrebe ovog članka, dodjeljivi udio skupine MNP-ova ili velike domaće skupine u kvalificirajućoj dobiti ili gubitku investicijskog subjekta utvrđuje se u skladu s člankom 9., uzimajući u obzir samo udjele koji ne podliježu odluci u skladu s člankom 42. ili 43.

Članak 42.

Odluka da se investicijski subjekt tretira kao porezno transparentni subjekt

1.   Za potrebe ovog članka „investicijski subjekt za pružanje usluga u području osiguranja” znači subjekt koji bi odgovarao definiciji investicijskog fonda iz članka 3. točke (31.) ili subjekta za ulaganja u nekretnine iz članka 3. točke (32.) da nije osnovan u vezi s obvezama na temelju ugovora o osiguranju ili o rentnom osiguranju i da nije u cijelosti u vlasništvu subjekta koji, u jurisdikciji u kojoj se nalazi, podliježe propisima kao osiguravajuće društvo.

2.   Prema odluci sastavnog subjekta koji podnosi prijavu, sastavni subjekt koji je investicijski subjekt ili investicijski subjekt za pružanje usluga u području osiguranja može se tretirati kao porezno transparentni subjekt ako sastavni subjekt – vlasnik podliježe oporezivanju u jurisdikciji u kojoj se nalazi u skladu s režimom temeljenim na fer tržišnoj vrijednosti ili sličnim režimom na temelju godišnjih promjena fer vrijednosti njegovih vlasničkih udjela u tom subjektu i ako je porezna stopa na takvu dobit, primjenjiva na sastavni subjekt – vlasnika, jednaka minimalnoj poreznoj stopi ili viša od nje.

3.   Sastavni subjekt koji neizravno ima vlasnički udio u investicijskom subjektu ili u investicijskom subjektu za pružanje usluga u području osiguranja preko izravnog vlasničkog udjela u drugom investicijskom subjektu ili investicijskom subjektu za pružanje usluga u području osiguranja smatra se obveznikom poreza u skladu s režimom temeljenim na fer tržišnoj vrijednosti ili sličnim režimom u pogledu svojeg neizravnog vlasničkog udjela u prvonavedenom subjektu ili investicijskom subjektu za pružanje usluga u području osiguranja ako podliježe režimu temeljenom na fer tržišnoj vrijednosti ili sličnom režimu u pogledu svojeg izravnog vlasničkog udjela u drugonavedenom subjektu ili investicijskom subjektu za pružanje usluga u području osiguranja.

4.   Odluka iz stavka 2. ovog članka donosi se u skladu s člankom 45. stavkom 1.

Ako se odluka opozove, dobitak ili gubitak od prodaje imovine ili obveze koju drži investicijski subjekt ili investicijski subjekt za pružanje usluga u području osiguranja određuje se na temelju fer tržišne vrijednosti imovine ili obveze prvog dana u godini u kojoj je odluka opozvana.

Članak 43.

Odluka o primjeni metode oporezive raspodjele

1.   Prema odluci sastavnog subjekta koji podnosi prijavu, sastavni subjekt – vlasnik investicijskog subjekta može primijeniti metodu oporezive raspodjele u odnosu na njegov vlasnički udio u investicijskom subjektu, pod uvjetom da sastavni subjekt – vlasnik nije investicijski subjekt i da se razumno može očekivati da će podlijegati porezu na raspodjele koje dodjeljuje investicijski subjekt po poreznoj stopi koja je jednaka minimalnoj poreznoj stopi ili je viša od nje.

2.   Primjenom metode oporezive raspodjele, raspodjele i pretpostavljene raspodjele kvalificirajuće dobiti investicijskog subjekta uključuju se u kvalificirajuću dobit sastavnog subjekta – vlasnika koji je primio raspodjelu, pod uvjetom da nije investicijski subjekt.

Iznos obuhvaćenih poreza investicijskog subjekta koji se može odbiti od porezne obveze sastavnog subjekta – vlasnika koja proizlazi iz raspodjele investicijskog subjekta uključuje se u kvalificirajuću dobit i prilagođene obuhvaćene poreze sastavnog subjekta – vlasnika koji je primio raspodjelu.

Udio sastavnog subjekta – vlasnika u neraspodijeljenoj neto kvalificirajućoj dobiti investicijskog subjekta iz stavka 3. ostvarenoj u trećoj godini koja prethodi fiskalnoj godini („ogledna godina”) tretira se kao kvalificirajuća dobit tog investicijskog subjekta za fiskalnu godinu. Iznos jednak takvoj kvalificirajućoj dobiti pomnoženoj s minimalnom poreznom stopom tretira se kao dopunski porez sastavnog subjekta koji podliježe niskoj poreznoj stopi za fiskalnu godinu za potrebe poglavlja II.

Kvalificirajuća dobit ili gubitak investicijskog subjekta i prilagođeni obuhvaćeni porezi koji su pripisivi takvoj dobiti za fiskalnu godinu isključuju se iz izračuna efektivne porezne stope u skladu s poglavljem V. i člankom 41. stavcima od 1. do 4. osim iznosa obuhvaćenih poreza iz drugog podstavka ovog članka.

3.   Neraspodijeljena neto kvalificirajuća dobit investicijskog subjekta za oglednu godinu jednaka je iznosu kvalificirajuće dobiti tog investicijskog subjekta za oglednu godinu umanjene, do nule, za:

(a)

obuhvaćene poreze investicijskog subjekta;

(b)

raspodjele i pretpostavljene raspodjele dioničarima koji nisu investicijski subjekti tijekom razdoblja koje počinje prvog dana treće godine koja prethodi fiskalnoj godini i završava posljednjeg dana izvještajne fiskalne godine tijekom koje se imalo vlasništvo nad vlasničkim udjelom („ogledno razdoblje”);

(c)

kvalificirajuće gubitke nastale tijekom oglednog razdoblja; i

(d)

bilo koji preostali iznos kvalificirajućih gubitaka kojim se još nije umanjila neraspodijeljena neto kvalificirajuća dobit tog investicijskog subjekta za prethodnu oglednu godinu odnosno prijenos gubitka od ulaganja.

Neraspodijeljena neto kvalificirajuća dobit investicijskog subjekta ne umanjuje se za raspodjele ili pretpostavljene raspodjele kojima se već umanjila neraspodijeljena neto kvalificirajuća dobit tog investicijskog subjekta za prethodnu oglednu godinu primjenom prvog podstavka točke (b).

Neraspodijeljena neto kvalificirajuća dobit investicijskog subjekta ne umanjuje se za iznos kvalificirajućih gubitaka kojima se već umanjila neraspodijeljena neto kvalificirajuća dobit tog investicijskog subjekta za prethodnu oglednu godinu primjenom prvog podstavka točke (c).

4.   Za potrebe ovog članka pretpostavljena raspodjela nastaje ako se izravni ili neizravni vlasnički udio u investicijskom subjektu prenese na subjekt koji ne pripada skupini MNP-ova ili velikoj domaćoj skupini i koji je jednak udjelu neraspodijeljene neto kvalificirajuće dobiti koja je pripisiva takvom vlasničkom udjelu na datum takvog prijenosa, koji se utvrđuje bez obzira na pretpostavljenu raspodjelu.

5.   Odluka iz stavka 1. ovog članka donosi se u skladu s člankom 45. stavkom 1.

Ako se odluka opozove, udio sastavnog subjekta – vlasnika u neraspodijeljenoj neto kvalificirajućoj dobiti investicijskog subjekta za oglednu godinu na kraju fiskalne godine koja prethodi fiskalnoj godini u kojoj je odluka opozvana tretira se kao kvalificirajuća dobit investicijskog subjekta za fiskalnu godinu. Iznos jednak takvoj kvalificirajućoj dobiti pomnoženoj s minimalnom poreznom stopom tretira se kao dopunski porez sastavnog subjekta koji podliježe niskoj poreznoj stopi za fiskalnu godinu za potrebe poglavlja II.

POGLAVLJE VIII.

ADMINISTRATIVNE ODREDBE

Članak 44.

Obveze podnošenja prijave

1.   Za potrebe ovog članka primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„imenovani lokalni subjekt” znači sastavni subjekt skupine MNP-ova ili velike domaće skupine koji se nalazi u određenoj državi članici i koji su drugi sastavni subjekti skupine MNP-ova ili velike domaće skupine koji se nalaze u istoj državi članici imenovali za podnošenje prijave s informacijama o dopunskom porezu ili obavješćivanje u skladu s ovim člankom u njihovo ime;

(b)

„sporazum između kvalificiranih nadležnih tijela” znači bilateralni ili multilateralni sporazum ili dogovor između dvaju ili više nadležnih tijela kojim se predviđa automatska razmjena godišnjih prijava s informacijama o dopunskom porezu.

2.   Sastavni subjekt koji se nalazi u određenoj državi članici podnosi prijavu s informacijama o dopunskom porezu svojoj poreznoj upravi u skladu sa stavkom 5.

Takvu prijavu može podnijeti imenovani lokalni subjekt u ime sastavnog subjekta.

3.   Odstupajući od stavka 2., sastavni subjekt nije obvezan podnijeti prijavu s informacijama o dopunskom porezu svojoj poreznoj upravi ako je takvu prijavu, u skladu sa zahtjevima iz stavka 5.:

(a)

podnijelo krajnje matično društvo koje se nalazi u jurisdikciji koja, za izvještajnu fiskalnu godinu, ima važeći sporazum između kvalificiranih nadležnih tijela s državom članicom u kojoj se nalazi sastavni subjekt; ili

(b)

podnio subjekt imenovan za podnošenje prijave koji se nalazi u jurisdikciji koja, za izvještajnu fiskalnu godinu, ima važeći sporazum između kvalificiranih nadležnih tijela s državom članicom u kojoj se nalazi sastavni subjekt.

4.   Ako se primjenjuje stavak 3., sastavni subjekt koji se nalazi u državi članici, ili imenovani lokalni subjekt u njegovo ime, obavješćuje svoju poreznu upravu o identitetu subjekta koji podnosi prijavu s informacijama o dopunskom porezu te o jurisdikciji u kojoj se nalazi.

5.   Prijava s informacijama o dopunskom porezu podnosi se putem standardnog obrasca i uključuje sljedeće informacije u pogledu skupine MNP-ova ili velike domaće skupine:

(a)

identifikaciju sastavnih subjekata, uključujući njihove porezne identifikacijske brojeve, ako postoje, jurisdikciju u kojoj se nalaze i njihov status u skladu s pravilima ove Direktive;

(b)

informacije o cjelokupnoj korporativnoj strukturi skupine MNP-ova ili velike domaće skupine, uključujući kontrolirajuće udjele u sastavnim subjektima koje drže drugi sastavni subjekti;

(c)

informacije koje su nužne za izračun:

i.

efektivne porezne stope za svaku jurisdikciju i dopunskog poreza svakog sastavnog subjekta;

ii.

dopunskog poreza člana skupine zajedničkih pothvata;

iii.

raspodjele dopunskog poreza u skladu s pravilom o uključivanju dobiti i iznosa dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti koje se dodjeljuju svakoj jurisdikciji; i

(d)

evidenciju donesenih odluka u skladu s ovom Direktivom.

6.   Odstupajući od stavka 5., ako se sastavni subjekt nalazi u određenoj državi članici, a njegovo krajnje matično društvo nalazi se u jurisdikciji treće zemlje koja primjenjuje pravila koja su ocijenjena jednakovrijednima pravilima ove Direktive u skladu s člankom 52., sastavni subjekt ili imenovani lokalni subjekt podnosi prijavu s informacijama o dopunskom porezu koja sadržava sljedeće informacije:

(a)

sve informacije koje su potrebne za primjenu članka 8., uključujući:

i.

identifikaciju svih sastavnih subjekata u kojima matično društvo u djelomičnom vlasništvu koje se nalazi u određenoj državi članici drži, izravno ili neizravno, vlasnički udio u bilo kojem trenutku fiskalne godine te strukturu takvih vlasničkih udjela;

ii.

sve informacije potrebne za izračun efektivne porezne stope jurisdikcija u kojima matično društvo u djelomičnom vlasništvu koje se nalazi u državi članici drži vlasničke udjele u sastavnim subjektima utvrđenima u točki i. i dospjeli dopunski porez; i

iii.

sve informacije koje su u tu svrhu relevantne u skladu s člankom 9., 10. ili 11.;

(b)

sve informacije potrebne za primjenu članka 13., uključujući:

i.

identifikaciju svih sastavnih subjekata koji se nalaze u jurisdikciji krajnjeg matičnog društva i strukturu tih vlasničkih udjela;

ii.

sve informacije koje su potrebne za izračun efektivne porezne stope u jurisdikciji krajnjeg matičnog društva i njegova dospjelog dopunskog poreza; i

iii.

sve informacije potrebne za dodjelu takvog dopunskog poreza na temelju formule za dodjelu na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti iz članka 14.;

(c)

sve informacije koje su potrebne za primjenu kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza od strane svake država članica koja je u skladu s člankom 11. odlučila primjenjivati takav dopunski porez.

7.   Prijava s informacijama o dopunskom porezu iz stavaka 5. i 6. i sve relevantne obavijesti podnose se poreznoj upravi države članice u kojoj se nalazi sastavni subjekt najkasnije 15 mjeseci nakon posljednjeg dana izvještajne fiskalne godine.

Članak 45.

Odluke

1.   Odluke iz članka 2. stavka 3. drugog podstavka, članka 16. stavaka 3., članka 16. stavka 6. i članka 16. stavka 9. i članka 42. i 43. vrijede pet godina, počevši od godine u kojoj je odluka donesena. Odluka se automatski obnavlja, osim u slučaju da sastavni subjekt koji podnosi prijavu opozove odluku na kraju petogodišnjeg razdoblja. Opoziv odluke vrijedi pet godina, počevši od kraja godine u kojoj je odluka opozvana.

2.   Odluke iz članka 16. stavka 7., članka 22. stavka 1. točke (b), članka 25. stavka 1., članka 28. stavka 2., članka 30. stavka 1. i članka 40. stavka 1. vrijede godinu dana. Odluka se automatski obnavlja, osim u slučaju da sastavni subjekt koji podnosi prijavu opozove odluku na kraju godine.

3.   Odluke iz članka 2. stavka 3. drugog podstavka, članka 16. stavka 3., članka 16. stavka 6., članka 16. stavka 7. i članka 16. stavka 9., članka 22. stavka 1. točke (b), članka 25. stavka 1., članka 28. stavka 2., članka 30. stavka 1., članka 40. stavka 1., članaka 42. i 43. se dostavlja poreznoj upravi države članice u kojoj se nalazi sastavni subjekt koji podnosi prijavu.

Članak 46.

Sankcije

Države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenja nacionalnih odredaba donesenih na temelju ove Direktive, uključujući ona koja se odnose na obvezu sastavnog subjekta da podnese i plati svoj udio dopunskog poreza ili da ima dodatni novčani porezni rashod te poduzimaju sve potrebne mjere radi osiguranja njihove provedbe. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

POGLAVLJE IX.

PRIJELAZNA PRAVILA

Članak 47.

Porezni tretman odgođene porezne imovine, odgođenih poreznih obveza i prenesene imovine tijekom prijelaznog razdoblja

1.   Za potrebe ovog članka „prijelazna godina” za određenu jurisdikciju, znači prva fiskalna godina u kojoj je skupina MNP-ova ili velika domaća skupina u vezi s tom jurisdikcijom obuhvaćena područjem primjene ove Direktive.

2.   Pri utvrđivanju efektivne porezne stope za određenu jurisdikciju u prijelaznoj godini i za svaku sljedeću fiskalnu godinu skupina MNP-ova ili velika domaća skupina uzima u obzir svu odgođenu poreznu imovinu i odgođene porezne obveze koje se uzimaju u obzir ili objavljuju u računovodstvenoj dokumentaciji svih sastavnih subjekata u određenoj jurisdikciji za danu prijelaznu godinu.

Odgođena porezna imovina i odgođene porezne obveze uzimaju se u obzir po stopi nižoj od minimalne porezne stope i primjenjive domaće porezne stope. Međutim, odgođena porezna imovina koja je zabilježena po poreznoj stopi nižoj od minimalne porezne stope može se uzeti u obzir po minimalnoj poreznoj stopi ako porezni obveznik može dokazati da je odgođena porezna imovina pripisiva kvalificirajućem gubitku.

Učinak prilagodbe vrednovanja ili prilagodbe računovodstvenog priznavanja u pogledu odgođene porezne imovine ne uzima se u obzir.

3.   Odgođena porezna imovina koja proizlazi iz stavki isključenih iz izračuna kvalificirajuće dobiti ili gubitka u skladu s poglavljem III. isključuje se iz izračuna iz stavka 2. ako je takva odgođena porezna imovina nastala u transakciji koja se odvija nakon 30. studenoga 2021.

4.   U slučaju prijenosa imovine između sastavnih subjekata nakon 30. studenoga 2021. i prije početka prijelazne godine, osnova u stečenoj imovini, osim dionica, temelji se na knjigovodstvenoj vrijednosti prenesene imovine sastavnog subjekta koji je prenositelj pri prodaji, pri čemu se odgođena porezna imovina i obveze utvrđuju na toj osnovi.

Članak 48.

Pomoć u prijelaznom razdoblju za sadržajno isključivanje dobiti

1.   Za potrebe primjene članka 28. stavka 3. vrijednost od 5 % za svaku se fiskalnu godinu koja počinje od 31. prosinca sljedećih kalendarskih godina zamjenjuje vrijednostima navedenima u sljedećoj tablici:

2023.

10 %

2024.

9,8 %

2025.

9,6 %

2026.

9,4 %

2027.

9,2 %

2028.

9,0 %

2029.

8,2 %

2030.

7,4 %

2031.

6,6 %

2032.

5,8 %

2.   Za potrebe primjene članka 28. stavka 4. vrijednost od 5 % za svaku se fiskalnu godinu koja počinje od 31. prosinca sljedećih kalendarskih godina zamjenjuje vrijednostima navedenima u sljedećoj tablici:

2023.

8 %

2024.

7,8 %

2025.

7,6 %

2026.

7,4 %

2027.

7,2 %

2028.

7,0 %

2029.

6,6 %

2030.

6,2 %

2031.

5,8 %

2032.

5,4 %

Članak 49.

Početna faza isključivanja skupina MNP-ova i velikih domaćih skupina iz pravila o uključivanju dobiti i pravila o prenisko oporezivanoj dobiti

1.   Dopunski porez koji plaća krajnje matično društvo koje se nalazi u određenoj državi članici u skladu s člankom 5. stavkom 2. ili posredničko matično društvo koje se nalazi u državi članici u skladu s člankom 7. stavkom 2. ako je krajnje matično društvo isključeni subjekt, smanjuje se na nulu:

(a)

u prvih pet godina početne faze međunarodne aktivnosti skupine MNP-ova neovisno o zahtjevima utvrđenima u poglavlju V.;

(b)

u prvih pet godina, počevši od prvog dana fiskalne godine u kojoj je velika domaća skupina prvi put obuhvaćena područjem primjene ove Direktive.

2.   Ako se krajnje matično društvo skupine MNP-ova nalazi u jurisdikciji treće zemlje, dopunski porez koji plaća sastavni subjekt koji se nalazi u određenoj državi članici u skladu s člankom 14. stavkom 2. smanjuje se na nulu u prvih pet godina početne faze međunarodne aktivnosti te skupine MNP-ova, neovisno o zahtjevima utvrđenima u poglavlju V.

3.   Smatra se da je skupina MNP-ova u početnoj fazi svoje međunarodne aktivnosti ako, za fiskalnu godinu:

(a)

ima sastavne subjekte u najviše šest jurisdikcija; i

(b)

zbroj neto knjigovodstvene vrijednosti materijalne imovine svih sastavnih subjekata skupine MNP-ova koji se nalaze u svim jurisdikcijama osim referentne jurisdikcije ne premašuje 50 000 000 EUR.

Za potrebe prvog podstavka točke (b), „referentna jurisdikcija” znači jurisdikcija u kojoj sastavni subjekti skupine MNP-ova imaju najveću ukupnu vrijednost materijalne imovine u fiskalnoj godini u kojoj je skupina MNP-ova prvotno obuhvaćena područjem primjene ove Direktive. Ukupna vrijednost materijalne imovine u određenoj jurisdikciji zbroj je neto knjigovodstvenih vrijednosti sve materijalne imovine svih sastavnih subjekata skupine MNP-ova koji se nalaze u toj jurisdikciji.

4.   Razdoblje od pet godina iz stavka 1. točke (a) i stavka 2. počinje od početka fiskalne godine u kojoj je skupina MNP-ova prvotno obuhvaćena područjem primjene ove Direktive.

Za skupine MNP-ova koje su obuhvaćene područjem primjene ove Direktive u trenutku njezina stupanja na snagu petogodišnje razdoblje iz stavka 1. točke (a) počinje 31. prosinca 2023.

Za skupine MNP-ova koje su obuhvaćene područjem primjene ove Direktive u trenutku njezina stupanja na snagu petogodišnje razdoblje iz stavka 2. počinje 31. prosinca 2024.

Za velike domaće skupine koje su obuhvaćene područjem primjene ove Direktive u trenutku njezina stupanja na snagu petogodišnje razdoblje iz stavka 1. točke (b) počinje 31. prosinca 2023.

5.   Subjekt imenovan za podnošenje prijave iz članka 44. obavješćuje poreznu upravu države članice u kojoj se nalazi o početku početne faze međunarodne aktivnosti skupine MNP-ova.

Članak 50.

Odluka o odgođenoj primjeni pravila o uključivanju dobiti i pravila o prenisko oporezivanoj dobiti

1.   Odstupajući od članaka od 5. do 14., države članice u kojima se nalazi najviše dvanaest krajnjih matičnih društava skupina koje su obuhvaćene područjem primjene ove Direktive mogu odlučiti da za šest uzastopnih fiskalnih godina koje počinju od 31. prosinca 2023. neće primjenjivati pravilo o uključivanju dobiti i pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti. Države članice koje donesu takvu odluku o tome obavješćuju Komisiju do 31. prosinca 2023.

2.   Ako se krajnje matično društvo skupine MNP-ova nalazi u državi članici koja je donijela odluku na temelju stavka 1. ovog članka, države članice, osim one u kojoj se nalazi krajnje matično društvo, osiguravaju da sastavni subjekti te skupine MNP-ova, u državi članici u kojoj se nalaze, podliježu iznosu dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti dodijeljenom toj državi članici za fiskalne godine koje počinju od 31. prosinca 2023. u skladu s člankom 14.

Krajnje matično društvo iz prvog podstavka imenuje subjekt imenovan za podnošenje prijave u državi članici koja nije država članica u kojoj se nalazi krajnje matično društvo, ili, ako skupina MNP-ova nema sastavni subjekt u drugoj državi članici, u jurisdikciji treće zemlje koja, za izvještajnu fiskalnu godinu, ima važeći sporazum između kvalificiranih nadležnih tijela s državom članicom u kojoj se nalazi krajnje matično društvo.

U tom slučaju, subjekt imenovan za podnošenje prijave podnosi prijavu s informacijama o dopunskom porezu u skladu sa zahtjevima navedenima u članku 44. stavku 5. Sastavni subjekti koji se nalaze u državi članici koja je donijela odluku na temelju stavka 1. ovog članka subjektu imenovanom za podnošenje prijave dostavljaju informacije potrebne za usklađivanje s člankom 44. stavkom 5. i izuzimaju se od obveze podnošenja prijave iz članka 44. stavka 2.

3.   Smatra se da je postotak na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti utvrđen za državu članicu koja je donijela odluku na temelju stavka 1. za fiskalnu godinu jednak nuli.

Članak 51.

Pomoć u prijelaznom razdoblju za obveze podnošenja prijave

Neovisno o članku 44. stavku 7., prijava s informacijama o dopunskom porezu i obavijesti iz članka 44. podnose se poreznoj upravi država članica najkasnije 18 mjeseci nakon posljednjeg dana izvještajne fiskalne godine koja je prijelazna godina iz članka 47.

POGLAVLJE X.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 52.

Procjena jednakovrijednosti

1.   Pravni okvir proveden u domaćem pravu jurisdikcije treće zemlje smatra se jednakovrijednim kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti iz poglavlja II. i ne tretira se kao režim oporezivanja kontroliranog inozemnog društava ako ispunjava sljedeće uvjete:

(a)

njime se provodi skup pravila u skladu s kojima matično društvo skupine MNP-ova izračunava i plaća svoj dodjeljivi udio u dopunskom porezu u odnosu na sastavne subjekte skupine MNP-ova koji podliježu niskoj poreznoj stopi;

(b)

njime se utvrđuje minimalna efektivna porezna stopa od najmanje 15 % ispod koje se sastavni subjekt smatra subjektom koji podliježe niskoj poreznoj stopi;

(c)

za potrebe izračuna minimalne efektivne porezne stope, njime se omogućuje samo kombiniranje dobiti subjekata koji se nalaze u istoj jurisdikciji; i

(d)

za potrebe izračuna dopunskog poreza na temelju jednakovrijednog kvalificiranog pravila o uključivanju dobiti, njime se predviđa olakšica za sav dopunski porez koji je plaćen u određenoj državi članici primjenom kvalificiranog pravila o uključivanju dobiti i za svaki kvalificirani domaći dopunski porez utvrđen u ovoj Direktivi.

2.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 53., kako bi utvrdila popis jurisdikcija trećih zemalja koje su u svoje domaće pravo provele pravni okvir koji se smatra jednakovrijednim kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti u sukladnosti s uvjetima iz stavka 1. ovog članka te ažurirati taj popis slijedom naknadne procjene pravnog okvira koji jurisdikcija treće zemlje primjenjuje u svojem domaćem pravu.

Članak 53.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 52. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od 23. prosinca 2022.

3.   Vijeće u svakom trenutku može opozvati delegiranje ovlasti iz članka 52. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga priopćuje Vijeću.

6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 52. stupa na snagu samo ako Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Vijeću na njega ne podnese nikakav prigovor ili ako je prije isteka tog roka Vijeće obavijestilo Komisiju da neće podnijeti prigovor. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Vijeća.

Članak 54.

Obavješćivanje Europskog parlamenta

Komisija obavješćuje Europski parlament o donošenju delegiranih akata, o bilo kojem prigovoru u vezi s njima i o opozivu delegiranja ovlasti od strane Vijeća.

Članak 55.

Bilateralni sporazum o pojednostavnjenim obvezama izvješćivanja

Unija može sklapati sporazume s jurisdikcijama trećih zemalja čiji su pravni okviri procijenjeni kao jednakovrijedni kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti u skladu s člankom 52. u cilju dogovaranja okvira za pojednostavnjenje postupaka izvješćivanja utvrđenih u članku 44. stavku 6.

Članak 56.

Prenošenje

Države članice stavljaju na snagu zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom do 31. prosinca 2023. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih mjera.

Primjenjuju te mjere u odnosu na fiskalne godine koje počinju od 31. prosinca 2023.

Međutim, uz iznimku dogovora iz članka 50. stavka 2., one primjenjuju mjere potrebne radi usklađivanja s člancima 12., 13. i 14. u odnosu na fiskalne godine koje počinju od 31. prosinca 2024.

Kada države članice donose te mjere, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.

Članak 57.

Preispitivanje provedbe prvog stupa koje provodi Komisija

Komisija do 30. lipnja 2023. podnosi izvješće Vijeću u kojem se procjenjuje stanje provedbe prvog stupa Izjave o rješenju s dva stupa za prevladavanje poreznih izazova koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva dogovorene u sklopu Uključivog okvira OECD-a/skupine G-20 o BEPS-u 8. listopada 2021. te, prema potrebi, podnosi zakonodavni prijedlog za rješavanje tih poreznih izazova u nedostatku provedbe rješenja prvog stupa.

Članak 58.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 59.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. prosinca 2022.

Za Vijeće

Predsjednik

M. BEK


(1)  SL C 290, 29.7.2022., str.52.

(2)  Mišljenje od 19. svibnja 2022. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(3)  Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 64, 11.3.2011., str. 1.).

(4)  Direktiva Vijeća (EU) 2016/881 od 25. svibnja 2016. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (SL L 146, 3.6.2016., str. 8.).

(5)  SL L 123, 12.5.2016, str. 1.

(6)  Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(7)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(8)  Uredba (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda (SL L 243, 11.9.2002., str. 1.).


Top