(1)

Cilj Unije da osigura visoku razinu sigurnosti u području slobode, sigurnosti i pravde u skladu s člankom 67. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) trebao bi se postići, među ostalim, zajedničkim mjerama o prelasku osoba preko unutarnjih granica, graničnoj kontroli na vanjskim granicama i zajedničkoj viznoj politici, pri čemu se istodobno treba očuvati osjetljiva ravnoteža između slobodnog kretanja osoba, s jedne strane, i sigurnosti, s druge strane.

(2)

U skladu s člankom 80. UFEU-a politike Unije koje se odnose na graničnu kontrolu, azil i useljavanje i njihova provedba uređene su načelom solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti među državama članicama, uključujući njihove financijske implikacije.

(3)

U Rimskoj deklaraciji, koja je potpisana 25. ožujka 2017., čelnici 27 država članica potvrdili su svoju predanost osiguravanju sigurne i zaštićene Europe i izgradnji Unije u kojoj se svi građani osjećaju sigurnima i mogu se slobodno kretati, u kojoj su vanjske granice zaštićene, koja ima učinkovitu, odgovornu i održivu migracijsku politiku kojom se poštuju međunarodni standardi te Europe koja je odlučna boriti se protiv terorizma i organiziranog kriminala.

(4)

Sva djelovanja financirana u okviru Instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike („Instrument”), uspostavljenog ovom Uredbom, uključujući ona koje se provode u trećim zemljama, trebala bi se provoditi potpuno u skladu s pravima i načelima utvrđenima u pravnoj stečevini Unije i u Povelji Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) te bi trebala biti u skladu s međunarodnim obvezama Unije i država članica koje proizlaze iz međunarodnih instrumenata čije su stranke, osobito osiguravanjem poštovanja načelâ nediskriminacije i zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja.

(5)

Cilj politike Instrumenta razvoj je i provedba snažnog i djelotvornog europskog integriranog upravljanja granicama na vanjskim granicama, čime se doprinosi osiguravanju visoke razine unutarnje sigurnosti u Uniji, uz istodobnu zaštitu slobodnog kretanja osoba unutar nje te potpuno poštovanje relevantne pravne stečevine Unije i međunarodnih obveza Unije i država članica koje proizlaze iz međunarodnih instrumenata čije su stranke.

(6)

Europsko integrirano upravljanje granicama, koje provodi europska granična i obalna straža uspostavljena Uredbom (EU) 2019/1896 Europskog parlamenta i Vijeća (3), podijeljena je odgovornost Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu i nacionalnih tijela nadležnih za upravljanje granicama, uključujući službenike obalne straže u mjeri u kojoj izvršavaju zadaće nadzora državne granice. Njime bi se trebalo doprinijeti olakšavanju zakonitih prelazaka granice, sprečavanju i otkrivanju nezakonitog useljavanja i prekograničnog kriminaliteta te djelotvornom upravljanju migracijskim tokovima.

(7)

U Komunikaciji Komisije od 23. rujna 2020. o novom paktu o migracijama i azilu olakšavanje zakonitih putovanja uz istodobno sprečavanje nezakonitih migracija i sigurnosnih rizika utvrđeno je kao jedan od glavnih ciljeva pristupa Unije iznesenog u toj komunikaciji.

(8)

Financijska potpora iz proračuna Unije neophodna je za provedbu europskog integriranog upravljanja granicama kojim će se državama članicama, postupajući uz puno poštovanje temeljnih prava, pružiti potpora u učinkovitom upravljanju prelascima vanjskih granica i rješavanju budućih izazova na tim granicama što bi doprinijelo borbi protiv teških kaznenih djela s prekograničnom dimenzijom.

(9)

Državama članicama trebalo bi pružiti odgovarajuću financijsku potporu Unije radi promicanja provedbe europskog integriranog upravljanja granicama i osiguravanja stvarne primjene europskog integriranog upravljanja granicama. Europsko integrirano upravljanje granicama sastoji se od, među ostalim, sljedećih elemenata utvrđenih u Uredbi (EU) 2019/1896: nadzora državne granice; operacija traganja i spašavanja tijekom zaštite državne granice; analize rizika; suradnje među državama članicama, uključujući potporu koju koordinira Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu; međuagencijske suradnje, uključujući redovitu razmjenu informacija; suradnje s trećim zemljama; tehničkih i operativnih mjera unutar schengenskog područja koje se odnose na nadzor državne granice i koje su oblikovane tako da se njima bolje rješava pitanje nezakonitog useljavanja i suzbija prekogranični kriminalitet; upotrebe najsuvremenije tehnologije; mehanizma za kontrolu kvalitete i mehanizama solidarnosti.

(10)

Instrumentom bi se trebala moći pružiti potrebna potpora državama članicama za provedbu zajedničkih minimalnih standarda za zaštitu vanjskih granica, u skladu s odgovarajućim nadležnostima država članica, Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu i Komisije.

(11)

Budući da carinska tijela država članica preuzimaju sve veći broj zadaća koje često obuhvaćaju i područje sigurnosti te se odvijaju na vanjskim granicama, važno je poticati međuagencijsku suradnju kao sastavnicu europskog integriranog upravljanja granicama u skladu s Uredbom (EU) 2019/1896. Komplementarnost provedbe nadzora granica i carinskih provjera na vanjskim granicama potrebno je osigurati pružanjem odgovarajuće financijske potpore Unije državama članicama. Međuagencijskom suradnjom neće se samo postrožiti carinske provjere u cilju borbe protiv svih oblika krijumčarenja, već će se i olakšati zakonita trgovina i zakonita putovanja te doprinijeti sigurnoj i učinkovitoj carinskoj uniji.

(12)

Stoga je potrebno uspostaviti fond koji će biti sljednik Fonda za unutarnju sigurnost za razdoblje 2014.–2020. uspostavljenog uredbama (EU) br. 513/2014 (4) i (EU) br. 515/2014 (5) Europskog parlamenta i Vijeća osnivanjem, među ostalim, Fonda za integrirano upravljanje granicama („Fond”).

(13)

Zbog pravnih posebnosti glave V. UFEU-a i različitih pravnih osnova koje se primjenjuju u vezi s politikama o vanjskim granicama i o carinskim provjerama, pravno nije moguće uspostaviti Fond kao jedinstveni instrument.

(14)

Stoga bi Fond trebalo uspostaviti kao sveobuhvatan okvir za financijsku potporu Unije u području upravljanja granicama i vizne politike koji bi obuhvaćao Instrument kao i instrument za financijsku potporu namijenjenu opremi za carinske provjere uspostavljen Uredbom (EU) 2021/1077 Europskog parlamenta i Vijeća (6). Taj bi okvir trebalo dopuniti Uredbom (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća (7), na koju bi ova Uredba trebala upućivati u pogledu pravilâ o podijeljenom upravljanju.

(15)

Instrument bi se trebao temeljiti na rezultatima i ulaganjima njegovih prethodnika, Fonda za vanjske granice za razdoblje od 2007. do 2013., uspostavljenog Odlukom br. 574/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8), i Instrumenta za financijsku potporu za vanjske granice i vize u okviru Fonda za unutarnju sigurnost za razdoblje 2014.–2020., uspostavljenog Uredbom (EU) br. 515/2014, te bi ga trebalo proširiti kako bi se uzeo u obzir novi razvoj događaja.

(16)

U svrhu osiguravanja ujednačenog i visokokvalitetnog nadzora vanjskih granica te olakšavanja zakonitih putovanja preko vanjskih granica Instrument bi trebao doprinijeti razvoju europskog integriranog upravljanja granicama koje obuhvaća mjere povezane s politikama, zakonodavstvom, sustavnom suradnjom, podjelom tereta, procjenom situacije i promjenjivih okolnosti u vezi s prijelazima na kojima nezakoniti migranti prelaze granicu, osobljem, opremom i tehnologijom, koje nadležna tijela država članica i Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu mogu poduzeti na različitim razinama, u suradnji s ostalim akterima poput drugih tijela, ureda i agencije Unije, posebno u suradnji s Agencijom Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA) osnovanom Uredbom (EU) 2018/1726 Europskog parlamenta i Vijeća (9), Agencijom Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) osnovanom Uredbom (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća (10) i, prema potrebi, trećim zemljama i međunarodnim organizacijama.

(17)

Instrument bi trebao doprinijeti poboljšanju učinkovitosti obrade viza u smislu olakšavanja viznih postupaka za osobe koje putuju u dobroj vjeri te u smislu utvrđivanja i procjene sigurnosnih rizika i rizika povezanih s nezakonitim migracijama. Instrumentom bi se trebala osobito pružati financijska pomoć za potporu digitalizaciji obrade viza kako bi se osigurali brzi i sigurni vizni postupci prilagođeni strankama od kojih će imati koristi i podnositelji zahtjevâ za izdavanje viza i konzulati. Instrument bi također trebao služiti osiguravanju široke pokrivenosti konzularnim uslugama diljem svijeta. Instrumentom bi se također trebale obuhvatiti ujednačena provedba i modernizacija zajedničke vizne politike te mjere koje proizlaze iz Uredbe (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (11), kao i pomoć državama članicama u izdavanju viza, među ostalim i viza s ograničenom područnom valjanošću koje se izdaju iz humanitarnih razloga, razloga nacionalnog interesa ili zbog međunarodnih obveza u skladu s pravnom stečevinom Unije koja se odnosi na vize.

(18)

Instrumentom bi se trebale podupirati mjere povezane s nadzorom vanjskih granica na državnom području zemalja koje primjenjuju schengensku pravnu stečevinu kao dio provedbe europskog integriranog upravljanja granicama, kojima bi se osnažilo cjelokupno funkcioniranje schengenskog područja.

(19)

Radi poboljšanja upravljanja vanjskim granicama, olakšavanja zakonitih putovanja, doprinošenja sprečavanju i suzbijanju nezakonitih prelazaka granice, provedbe zajedničke vizne politike i doprinošenja visokoj razini sigurnosti u području slobode, sigurnosti i pravde Unije, Instrumentom bi se trebao podupirati razvoj opsežnih informacijskih sustava u skladu s pravom Unije u području upravljanja granicama. Njime bi također trebalo podupirati uspostavu interoperabilnosti, kako je utvrđeno u uredbama (EU) 2019/817 (12) i (EU) 2019/818 (13) Europskog parlamenta i Vijeća, u državama članicama među informacijskim sustavima Unije, naime između sustava ulaska/izlaska (EES) uspostavljenog Uredbom (EU) 2017/2226 Europskog parlamenta i Vijeća (14), viznog informacijskog sustava (VIS) uspostavljenog Uredbom (EZ) br. 767/2008, europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) uspostavljenog Uredbom (EU) 2018/1240 Europskog parlamenta i Vijeća (15), Eurodaca uspostavljenog Uredbom (EU) br. 603/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (16), Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) uspostavljenog uredbama (EU) 2018/1860 (17), (EU) 2018/1861 (18) i (EU) 2018/1862 (19) Europskog parlamenta i Vijeća i centraliziranog sustava za utvrđivanje država članica koje imaju podatke o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva (ECRIS-TCN) uspostavljenog Uredbom (EU) 2019/816 Europskog parlamenta i Vijeća (20) kako bi se ti informacijski sustavi Unije i njihovi podaci međusobno nadopunjavali. Instrumentom bi nakon provedbe komponenata interoperabilnosti na središnjoj razini trebalo doprinijeti i potrebnom razvoju na nacionalnoj razini, naime europskog portala za pretraživanje (ESP), zajedničke usluge uspoređivanja biometrijskih podataka (zajednički BMS), zajedničkog repozitorija podataka o identitetu (CIR) i detektora višestrukih identiteta (MID).

(20)

Kako bi se ostvarile koristi od znanja i stručnosti decentraliziranih agencija s nadležnošću u područjima upravljanja granicama, vizne politike i opsežnih informacijskih sustava, Komisija bi trebala pravodobno uključiti relevantne agencije u rad Odbora za fondove za unutarnje poslove uspostavljenog ovom Uredbom, osobito na početku i na sredini programskog razdoblja. Komisija bi, prema potrebi, također trebala moći uključiti relevantna tijela, urede i agencije Unije u praćenje i evaluaciju, posebno kako bi se osiguralo da su djelovanja koja se podupiru iz Instrumenta u skladu s relevantnom pravnom stečevinom Unije i dogovorenim prioritetima Unije. Instrumentom bi se trebale nadopuniti i osnažiti aktivnosti kojima se provodi europsko integrirano upravljanje granicama u skladu s načelom podijeljene odgovornosti i solidarnosti između država članica i Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu koje čine dva stupa europske granične i obalne straže. To osobito znači da bi države članice pri sastavljanju svojih programa koji se provode u okviru podijeljenog upravljanja trebale uzeti u obzir analitičke alate i operativne i tehničke smjernice koje je izradila Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, kao i program osposobljavanja, koji je izradila ta agencija, poput zajedničkog osnovnog izvedbenog programa za osposobljavanje službenikâ graničnog nadzora, uključujući sastavnice tog izvedbenog programa koje se odnose na temeljna prava i pristup međunarodnoj zaštiti. Komisija bi se, u svrhu razvoja komplementarnosti između svojih zadaća i dužnosti država članica povezanih s nadzorom vanjskih granica te osiguravanja dosljednosti i izbjegavanja troškovne neučinkovitosti, trebala pravodobno savjetovati s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu o nacrtima programa koje dostave države članice u mjeri u kojoj su ti nacrti u nadležnosti te agencije, a posebno o aktivnostima koje se financiraju u okviru operativne potpore.

(21)

U mjeri u kojoj to zatraže pogođene države članice, Instrumentom bi trebalo podupirati provedbu pristupa putem žarišnih točaka kako je opisan u Komunikaciji Komisije od 13. svibnja 2015. naslovljenoj „Europski migracijski program” i koji je Europsko vijeće potvrdilo 25. i 26. lipnja 2015. te koji je dodatno pojašnjen u Uredbi (EU) 2019/1896. Pristupom putem žarišnih točaka pruža se operativna potpora državama članicama koje su suočene s nerazmjernim migracijskim izazovima na vanjskim granicama. Njime se nudi integrirana, sveobuhvatna i ciljana pomoć u duhu solidarnosti i podijeljene odgovornosti.

(22)

Ako se utvrde ranjivosti ili rizici, a posebno nakon schengenske evaluacije u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1053/2013 (21), dotična država članica trebala bi se u duhu solidarnosti i podijeljene odgovornosti za zaštitu vanjskih granica primjereno suočiti s tim pitanjem upotrebom sredstava u okviru svojeg programa kako bi provela preporuke donesene na temelju te uredbe i u skladu s procjenom ranjivosti koju provodi Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu u skladu s Uredbom (EU) 2019/1896.

(23)

Instrumentom bi trebalo pružiti financijsku pomoć onim državama članicama koje u potpunosti primjenjuju odredbe schengenske pravne stečevine o vanjskim granicama i vizama i onim državama članicama koje se pripremaju za puno sudjelovanje u Schengenu te bi ga države članice trebale upotrebljavati u interesu zajedničke politike Unije o upravljanju vanjskim granicama.

(24)

Iako se Instrumentom podupiru ulaganja država članica u upravljanje granicama, njime se ne bi trebala pružati sredstva za novu, trajnu infrastrukturu i zgrade na unutarnjim granicama na kojima kontrole još nisu ukinute. Međutim, na tim bi granicama Instrumentom trebalo poduprijeti ulaganja u pokretnu infrastrukturu za nadzor državne granice i održavanje, ograničeno poboljšanje ili zamjenu postojeće infrastrukture, koja su potrebna radi održavanja usklađenosti s Uredbom (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća (22).

(25)

U skladu s Protokolom br. 5 uz Akt o pristupanju iz 2003. o kopnenom tranzitu osoba između Kalinjingradske oblasti i drugih dijelova Ruske Federacije, iz Instrumenta bi se trebali snositi svi dodatni troškovi koji nastanu pri provedbi posebnih odredaba pravne stečevine Unije u vezi s takvim tranzitom, odnosno uredbama Vijeća (EZ) br. 693/2003 (23) i (EZ) br. 694/2003 (24). Međutim, potreba za kontinuiranom financijskom potporom zbog nenaplaćenih pristojbi trebala bi ovisiti o viznom režimu koji je na snazi između Unije i Ruske Federacije.

(26)

Kako bi doprinijele ostvarenju cilja politike Instrumenta, države članice trebale bi osigurati da njihovi programi uključuju djelovanja koja su usmjerena na sve specifične ciljeve Instrumenta te da se raspodjelom sredstava među specifičnim ciljevima osigurava mogućnost ostvarenja tih ciljeva.

(27)

U skladu s načelom učinkovitosti trebalo bi nastojati ostvariti sinergije i dosljednost s drugim fondovima Unije te izbjegavati preklapanje među djelovanjima.

(28)

Vraćanje državljana trećih zemalja na koje se primjenjuju odluke o vraćanju koje je izdala država članica jedan je od elemenata europskog integriranog upravljanja granicama predviđenog u Uredbi (EU) 2019/1896. Međutim, zbog njihove naravi i cilja, mjere u području vraćanja nisu obuhvaćene područjem primjene potpore iz Instrumenta, već su obuhvaćene Uredbom (EU) 2021/1147 Europskog parlamenta i Vijeća (25).

(29)

Kako bi se potvrdila važna uloga carinskih tijela država članica na vanjskim granicama i osiguralo da su tim tijelima na raspolaganju dostatna sredstva za provedbu širokog raspona njihovih zadaća na tim granicama, instrument za financijsku potporu namijenjenu opremi za carinske provjere trebao bi tim nacionalnim tijelima osigurati potrebna sredstva za ulaganje u opremu za provedbu carinskih provjera te u opremu koja može služiti u druge svrhe uz carinske provjere, primjerice za nadzor državne granice.

(30)

Većina opreme za carinske provjere i sustava informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) mogli bi biti uvijek ili povremeno prikladni za kontrolu usklađenosti s drugim pravnim aktima Unije, kao što su odredbe o upravljanju granicama, vizama ili policijskoj suradnji. Stoga je Fond osmišljen kao kombinacija dvaju komplementarnih instrumenata čija su područja primjene u pogledu kupnje opreme zasebna, ali komplementarna. S jedne strane, Instrumentom će se financijski podupirati oprema i sustavi IKT-a čija je primarna svrha integrirano upravljanje granicama te će se također omogućiti njihova upotreba u komplementarnom području carinskih provjera. S druge strane, instrumentom za financijsku potporu namijenjenu opremi za carinske provjere pružat će se financijska potpora za opremu prvenstveno namijenjenu za carinske provjere te će se također omogućiti njezina upotreba za dodatne svrhe, kao što su nadzor državne granice i sigurnost. Takvom raspodjelom uloga poticat će se međuagencijska suradnja kao element europskog integriranog upravljanja granicama, kako je predviđeno u Uredbi (EU) 2019/1896, čime se carinskim i graničnim tijelima omogućuje da surađuju i čime se optimalno iskorištava učinak proračuna Unije dijeljenjem i interoperabilnošću opreme za provjere.

(31)

Zaštita državne granice na moru jedna je od funkcija koju na pomorskom području Unije obavljaju službenici obalne straže. Nacionalna tijela koja obavljaju funkcije obalne straže nadležna su i za širok raspon zadaća koje bi mogle uključivati, među ostalim, pomorsku sigurnost, zaštitu, operacije traganja i spašavanja, nadzor državne granice, kontrolu ribarstva, carinske provjere, općenito izvršavanje zakonodavstva i zaštitu okoliša. Zbog njihova širokog raspona funkcije obalne straže u djelokrugu su različitih politika Unije, koje bi trebale težiti ostvarenju sinergija kako bi se postigli što djelotvorniji i učinkovitiji rezultati.

(32)

Pri provedbi djelovanja financiranih u okviru Instrumenta i povezanih sa zaštitom morske državne granice, države članice trebale bi posebnu pozornost pridavati svojim međunarodnim obvezama u pogledu operacija traganja i spašavanja na moru. U tom bi pogledu trebalo biti moguće opremu i sustave za koje se prima potpora u okviru Instrumenta upotrebljavati u operacijama traganja i spašavanja u situacijama do kojih bi moglo doći tijekom operacija zaštite državne granice na moru.

(33)

Osim suradnje na razini Unije u području funkcija obalne straže između Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, Europske agencije za pomorsku sigurnost osnovane Uredbom (EZ) br. 1406/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (26) i Europske agencije za kontrolu ribarstva osnovane Uredbom (EU) 2019/473 Europskog parlamenta i Vijeća (27), trebalo bi također postići bolju koherentnost aktivnosti na pomorskom području na nacionalnoj razini. Sinergije među različitim akterima u pomorskom okruženju trebale bi biti u skladu s europskim integriranim upravljanjem granicama i strategijama u području pomorske sigurnosti.

(34)

Kako bi se ojačale komplementarnost i dosljednost pomorskih aktivnosti, izbjeglo udvostručivanje napora i ublažila proračunska ograničenja u području skupih aktivnosti kao što je pomorsko područje, trebalo bi biti moguće dodatno upotrebljavati Instrument i za potporu pomorskim operacijama višenamjenske prirode.

(35)

Oprema i sustavi IKT-a koji se financiraju u okviru Instrumenta trebali bi se moći upotrebljavati i za ostvarenje ciljeva Fonda za unutarnju sigurnost uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/1149 Europskog parlamenta i Vijeća (28) i Fonda za azil, migracije i integraciju uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/1147 Takva oprema i takvi sustavi IKT-a trebali bi ostati dostupni i upotrebljivi za djelotvorne i sigurne aktivnosti nadzora državne granice, a upotreba takve opreme i takvih sustava IKT-a za ciljeve Fonda za unutarnju sigurnost i Fonda za azil, migracije i integraciju trebala bi biti vremenski ograničena.

(36)

Instrument bi trebao, u skladu sa svojim specifičnim ciljevima, prvenstveno služiti unutarnjoj politici Unije. Instrumentom bi se istodobno trebalo moći, prema potrebi, podupirati djelovanja u skladu s prioritetima Unije u trećim zemljama i u vezi s trećim zemljama. Ta bi se djelovanja trebala provoditi u potpunoj sinergiji i koherentnosti s drugim djelovanjima izvan Unije koja primaju potporu iz instrumenata Unije za vanjsko financiranje i trebala bi ih dopunjavati. Takva djelovanja trebala bi se osobito provoditi na način kojim se osigurava potpuna koherentnost s vanjskom politikom Unije, poštuje načelo koherentnosti politika u interesu razvoja i usklađenost sa strateškim programskim dokumentima za dotičnu zemlju ili dotičnu regiju. Takva djelovanja trebala bi se također fokusirati na mjere koje nisu usmjerene na razvoj, služiti interesima unutarnje politike Unije i biti u skladu s aktivnostima koje se poduzimaju unutar Unije. U okviru svoje evaluacije sredinom programskog razdoblja i svoje retrospektivne evaluacije Komisija bi trebala posvetiti posebnu pozornost provedbi djelovanja u trećim zemljama ili u vezi s trećim zemljama.

(37)

Financiranje iz proračuna Unije trebalo bi se usredotočiti na djelovanja u pogledu kojih intervencija Unije u usporedbi sa samostalnim djelovanjima država članica može rezultirati dodanom vrijednošću. Budući da je Unija u boljem položaju od država članica za pružanje okvira kojim će iskazati solidarnost Unije u područjima upravljanja granicama i zajedničke vizne politike te za osiguravanje platforme za razvoj zajedničkih opsežnih informacijskih sustava koji bi te politike podupirali, financijska potpora predviđena ovom Uredbom trebala bi osobito doprinositi jačanju nacionalnih sposobnost i sposobnosti Unije u tim područjima.

(38)

Pri promicanju djelovanja koja se podupiru iz Instrumenta primatelji sredstava Unije trebali bi pružati informacije na jeziku ili na jezicima ciljane publike. Kako bi se osigurala vidljivost sredstava Unije, primatelji tih sredstava pri priopćavanju o određenom djelovanju trebali bi ukazati na njihovo podrijetlo. U tu bi svrhu bi trebali osigurati da se u svoj komunikaciji medijima i javnosti ističe amblem Unije i izričito navodi financijska potpora Unije.

(39)

Komisija bi se trebala moći koristiti financijskim sredstvima u okviru Instrumenta za promicanje najboljih praksi i razmjene informacija u pogledu provedbe Instrumenta.

(40)

Komisija bi trebala pravodobno objavljivati informacije o potpori koja se pruža iz tematskog instrumenta u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja i trebala bi prema potrebi ažurirati te informacije. Trebalo bi biti moguće razvrstati podatke prema specifičnom cilju, imenu korisnika, iznosu za koji je preuzeta pravna obveza te naravi i svrsi mjere.

(41)

Može se smatrati da država članica ne postupa u skladu s relevantnom pravnom stečevinom Unije, među ostalim i u pogledu upotrebe operativne potpore u okviru Instrumenta, ako nije ispunila svoje obveze iz Ugovorâ u područjima upravljanja granicama i vizne politike, uključujući obveze u pogledu temeljnih prava, ako postoji očigledan rizik da će ta država članica počiniti tešku povredu vrijednosti Unije pri provedbi pravne stečevine u području upravljanja granicama i vizne politike ili ako su u izvješću o evaluaciji u okviru mehanizma evaluacije i praćenja schengenske pravne stečevine utvrđenog u Uredbi (EU) br. 1053/2013, utvrđeni nedostaci u relevantnom području.

(42)

Instrumentom bi trebalo osigurati pravednu i transparentnu raspodjelu sredstava kako bi se postigli ciljevi utvrđeni u ovoj Uredbi. Kako bi se ispunili zahtjevi u pogledu transparentnosti, Komisija bi trebala objavljivati informacije o godišnjim i višegodišnjim programima rada tematskog instrumenta. U skladu s Uredbom (EU) 2021/1060 svaka država članica trebala bi osigurati da u roku od šest mjeseci od odobrenja njezina programa postoji internetska stranica na kojoj su dostupne informacije o njezinu programu, a koje obuhvaćaju ciljeve, aktivnosti, dostupne mogućnosti financiranja i postignuća programa.

(43)

Ovom Uredbom trebalo bi utvrditi početne iznose za programe država članica koji se sastoje od fiksnih iznosa utvrđenih u Prilogu I. i iznosa izračunanog na temelju kriterija utvrđenih u tom prilogu te koji odražavaju duljinu i razine utjecaja na dijelovima kopnenih i morskih granica, radno opterećenje u zračnim lukama i konzulatima te broj konzulata. S obzirom na posebne potrebe onih država članica koje su 2018. i 2019. imale najveći broj zahtjeva za azil po glavi stanovnika, primjereno je povećati fiksne iznose za Cipar, Maltu i Grčku.

(44)

Početni iznosi za programe država članica trebali bi biti temelj za dugoročna ulaganja država članica. Kako bi se uzele u obzir promjene u odnosu na početno stanje, kao što su promjene u odnosu na pritisak na vanjskim granicama te radno opterećenje na vanjskim granicama i u konzulatima, državama članicama trebalo bi sredinom programskog razdoblja dodijeliti dodatan iznos te bi se on trebao temeljiti na statističkim podacima u skladu s Prilogom I., uzimajući u obzir stanje njihove provedbe programa.

(45)

Komisija bi trebala provesti evaluaciju ove Uredbe sredinom programskog razdoblja. Ta evaluacija sredinom programskog razdoblja trebala bi se upotrebljavati za procjenu djelotvornosti i dodane vrijednosti Unije u odnosu na Instrument te bi trebala pružiti transparentan pregled načina provedbe Instrumenta.

(46)

Budući da se izazovi u području upravljanja granicama i vizne politike neprestano mijenjaju, potrebno je prilagoditi dodjelu sredstava promjenama prioriteta u području vizne politike i upravljanja granicama, među ostalim i promjenama do kojih dolazi zbog povećanog pritiska na granicama, te je potrebno usmjeriti financijska sredstva na prioritete koji imaju najveću dodanu vrijednost Unije. Kako bi se odgovorilo na hitne potrebe i promjene u politici i prioritetima Unije te kako bi se financijska sredstva usmjerilo na djelovanja s većom dodanom vrijednosti Unije, dio financijskih sredstava trebalo bi povremeno, putem tematskog instrumenta, dodjeljivati posebnim djelovanjima, djelovanjima Unije i hitnoj pomoći. Tematski instrument nudi fleksibilnost u upravljanju Instrumentom te bi se mogao provoditi i s pomoću programâ država članica.

(47)

Države članice trebalo bi poticati da dio dodijeljenih sredstava za svoj program upotrijebe za financiranje djelovanja navedenih u Prilogu IV. iskorištavajući veći doprinos Unije.

(48)

Instrumentom bi trebalo doprinijeti pružanju potpore operativnim troškovima koji se odnose na upravljanje granicama, zajedničku viznu politiku i opsežne informacijske sustave kako bi se državama članicama omogućilo da zadrže sposobnosti koje su ključne za Uniju u cjelini. Takva potpora trebala bi se sastojati od pune naknade posebnih troškova povezanih s ciljevima Instrumenta i trebala bi činiti sastavni dio programâ država članica.

(49)

Uz početno dodijeljena sredstava, dio dostupnih sredstava u okviru Instrumenta mogao bi se dodijeliti programima država članica za provedbu posebnih djelovanja. Ta bi posebna djelovanja trebalo utvrditi na razini Unije te bi se trebalo raditi o djelovanjima s dodanom vrijednošću Unije za koja je potrebna suradnja među državama članicama ili o djelovanjima koja su potrebna za suočavanje s razvojem događaja u Uniji koji iziskuje da se dodatna financijska sredstava stave na raspolaganje jednoj ili više država članica, kao što su kupnja, putem programâ država članica, tehničke opreme koja je potrebna da bi Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu obavljala svoje operativne aktivnosti, modernizacija obrade zahtjevâ za izdavanje viza, razvoj opsežnih informatičkih sustava i uspostava interoperabilnosti među tim sustavima. Komisija bi u svojim programima rada trebala utvrditi ta posebna djelovanja.

(50)

Kako bi se provedba cilja politike Instrumenta na nacionalnoj razini dopunila programima država članica, Instrumentom bi se trebala pružati potpora i za djelovanja na razini Unije. Takva bi djelovanja trebala služiti ukupnoj strateškoj svrsi unutar područja primjene intervencije Instrumenta u vezi s analizom politike i inovacijama, transnacionalnim uzajamnim učenjem i partnerstvima te s ispitivanjem novih inicijativa i djelovanja diljem Unije.

(51)

Kako bi se ojačao kapacitet Unije za hitno rješavanje hitnih i posebnih potreba u slučaju krizne situacije, kao što je velik ili nerazmjeran priljev državljana trećih zemalja, posebno na onim dijelovima granica kojima je pripisana visoka ili kritična razina utjecaja u skladu s Uredbom (EU) 2019/1896 ili u drugim situacijama u vezi s kojima je propisno obrazloženo da je potrebno hitno djelovanje na vanjskim granicama, trebalo bi biti moguće pružiti hitnu pomoć u skladu s okvirom utvrđenim u ovoj Uredbi.

(52)

Ovom se Uredbom utvrđuje financijska omotnica za cijelo trajanje Instrumenta, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 18. Međuinstitucionalnog sporazuma od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (29), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka. Primarni referentni iznos dodijeljen Instrumentu povećava se za dodatni iznos od 1 milijarde EUR u cijenama iz 2018. kako je navedeno u Prilogu II. Uredbi Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 (30).

(53)

Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća („Financijska uredba”) (31) primjenjuje se na Instrument. Financijskom uredbom utvrđuju se pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, nabavi, neizravnom upravljanju, financijskim instrumentima, proračunskim jamstvima, financijskoj pomoći i nadoknadi troškova vanjskim stručnjacima.

(54)

U svrhu provedbe djelovanjâ u okviru podijeljenog upravljanja, Instrument bi trebao biti dio koherentnog okvira koji se sastoji od ove Uredbe, Financijske uredbe i Uredbe (EU) 2021/1060.

(55)

Uredbom (EU) 2021/1060 uspostavlja se okvir za djelovanje Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda plus, Kohezijskog fonda, Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, Fonda za pravednu tranziciju, Fonda za azil, migracije i integraciju, Fonda za unutarnju sigurnost i Instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike kao dijela Fonda za integrirano upravljanje granicama te se njome posebno utvrđuju pravila o programiranju, praćenju i evaluaciji, upravljanju i kontroli fondova Unije koji se provode u okviru podijeljenog upravljanja. Nadalje, u ovoj je Uredbi potrebno precizirati ciljeve Instrumenta kada je riječ o upravljanju granicama i viznoj politici te utvrditi posebne odredbe o djelovanjima koja se mogu financirati u okviru Instrumenta.

(56)

Shema pretfinanciranja za Instrument utvrđena je u Uredbi (EU) 2021/1060, a posebna stopa pretfinanciranja utvrđena je u ovoj Uredbi. Osim toga, kako bi se osiguralo da je moguće brzo reagirati na krizne situacije, primjereno je utvrditi posebnu stopu pretfinanciranja za hitnu pomoć. Shemom pretfinanciranja trebalo bi osigurati da države članice imaju sredstva za pružanje potpore korisnicima od početka provedbe svojih programa.

(57)

Vrste financiranja i načine izvršenja u okviru ove Uredbom trebalo bi odabrati na temelju njihove sposobnosti da ostvare specifične ciljeve djelovanjâ i postignu rezultate, uzimajući u obzir osobito troškove kontrola, administrativna opterećenja i rizik od neusklađenosti. Prilikom tog odabira trebalo bi razmotriti uporabu jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova te financiranja koje nije povezano s troškovima, kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe.

(58)

U skladu s člankom 193. stavkom 2. Financijske uredbe bespovratna sredstva mogu se dodijeliti za djelovanje koje je već započelo, pod uvjetom da podnositelj zahtjeva može dokazati da je s djelovanjem bilo potrebno započeti prije potpisivanja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava. Međutim, troškovi koji su nastali prije datuma podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva nisu prihvatljivi za financiranje sredstvima Unije, osim u propisno opravdanim iznimnim slučajevima. Kako bi se izbjegli bilo kakvi poremećaji u potpori Unije koji bi mogli nanijeti štetu interesima Unije, tijekom ograničenog razdoblja na početku višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. trebalo bi biti moguće da se troškovi nastali u vezi s djelovanjima koja se podupiru na temelju ove Uredbe u okviru izravnog upravljanja i koja su već započela smatraju prihvatljivima za financiranje sredstvima Unije od 1. siječnja 2021., čak i ako su ti troškovi nastali prije podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva ili zahtjeva za pomoć.

(59)

Kako bi se najbolje iskoristilo načelo jedinstvene revizije, primjereno je utvrditi posebna pravila o kontroli i reviziji projekata čiji su korisnici međunarodne organizacije čije je sustave unutarnje kontrole Komisija pozitivno ocijenila. Za takve bi projekte upravljačka tijela trebala imati mogućnost ograničiti svoje upravljačke provjere pod uvjetom da korisnik pravodobno dostavi sve potrebne podatke i informacije o napretku projekta i o prihvatljivosti povezanih rashoda. Osim toga, ako je projekt koji provodi takva međunarodna organizacija dio revizijskog uzorka, tijelo za reviziju trebalo bi moći obavljati svoj rad u skladu s načelima Međunarodnog standarda za povezane usluge (MSPU) 4400 „Angažmani za obavljanje dogovorenih postupaka u vezi s financijskim informacijama”.

(60)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (32) i Uredbama Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (33), (Euratom, EZ) br. 2185/96 (34) i (EU) 2017/1939 (35) financijski interesi Unije trebaju biti zaštićeni razmjernim mjerama, među ostalim mjerama koje se odnose na sprečavanje, otkrivanje, ispravljanje i istraživanje nepravilnosti, uključujući prijevare, na povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, na izricanje administrativnih sankcija. Osobito, u skladu s uredbama (Euratom, EZ) br. 2185/96 i (EU, Euratom) br. 883/2013 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) ovlašten je provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije. Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) ovlašten je, u skladu s Uredbom (EU) 2017/1939, provoditi istrage i kazneni progon kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije, kako su predviđena u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (36). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili svaki subjekt koji prima sredstva Unije treba u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti potrebna prava i potreban pristup Komisiji, OLAF-u, Revizorskom sudu i, u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939, EPPO-u, te osigurati da svaka treća strana koja je uključena u izvršenje sredstava Unije dodijeli jednakovrijedna prava. Države članice trebale bi u potpunosti surađivati i pružati svu potrebnu pomoć institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije u vezi sa zaštitom financijskih interesa Unije.

(61)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. UFEU-a. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se osobito određuje postupak donošenja i izvršenja proračuna Unije s pomoću bespovratnih sredstava, nabave, nagrada i neizravnog izvršenja te predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a uključuju i opći režim uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije.

(62)

Na temelju Odluke Vijeća 2013/755/EU (37) osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama ili područjima prihvatljivi su za financiranje, podložno pravilima i ciljevima Instrumenta i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili relevantno prekomorsko područje povezani.

(63)

Na temelju članka 349. UFEU-a i u skladu s Komunikacijom Komisije od 24. listopada 2017. naslovljenom „Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a”, koju je Vijeće potvrdilo u svojim zaključcima od 12. travnja 2018., relevantne države članice trebale bi osigurati da se njihovim programima pristupa rješavanju rastućih prijetnji s kojima se suočavaju najudaljenije regije. S pomoću Instrumenta te bi države članice trebalo podupirati odgovarajućim sredstvima kako bi, prema potrebi, pomogle najudaljenijim regijama.

(64)

Na temelju stavaka 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (38) trebalo bi provesti evaluaciju Instrumenta na temelju informacija prikupljenih u skladu sa specifičnim zahtjevima u pogledu praćenja, izbjegavajući pritom administrativno opterećenje, osobito za države članice, i prekomjerne propise. Prema potrebi, ti zahtjevi trebali bi uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka Instrumenta u praksi. Radi mjerenja postignućâ Instrumenta trebalo bi uspostaviti pokazatelje i povezane ciljne vrijednosti u vezi sa svakim specifičnim ciljem Instrumenta. Ti bi pokazatelji trebali obuhvaćati kvalitativne i kvantitativne pokazatelje.

(65)

Odražavajući važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (39) i obveze u pogledu ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, djelovanjima u okviru ove Uredbe trebalo bi doprinijeti ostvarivanju općeg cilja da se 30 % svih rashoda unutar višegodišnjeg financijskog okvira utroši na uključivanje klimatskih ciljeva i ostvarivanje ambicije da se 7,5 % proračuna utroši na rashode u području bioraznolikosti u 2024. i 10 % u 2026. i 2027., uzimajući pritom u obzir postojeća preklapanja između ciljeva u području klime i bioraznolikosti. Instrumentom bi se trebale podupirati aktivnosti kojima se poštuju klimatski i okolišni standardi i prioriteti Unije te kojima se ne bi bitno naštetilo okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (40).

(66)

Uredba (EU) br. 514/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (41) i svaki akt primjenjiv na programsko razdoblje 2014.-2020. trebali bi se i dalje primjenjivati na programe i projekte koji primaju potporu u okviru Instrumenta tijekom programskog razdoblja 2014.-2020. S obzirom na to da se razdoblje provedbe Uredbe (EU) br. 514/2014 preklapa s programskim razdobljem obuhvaćenim ovom Uredbom i kako bi se osigurao kontinuitet u provedbi određenih projekata odobrenih tom uredbom, trebalo bi utvrditi odredbe za provedbu projekata u fazama. Svaka pojedinačna faza projekta trebala bi se provoditi u skladu s pravilima programskog razdoblja tijekom kojeg projekt prima sredstva.

(67)

S pomoću pokazateljâ i financijskog izvješćivanja Komisija i države članice trebale bi pratiti provedbu Instrumenta u skladu s relevantnim odredbama Uredbe (EU) 2021/1060 i ove Uredbe. Počevši od 2023. države članice trebale bi Komisiji dostavljati godišnja izvješća o uspješnosti koja obuhvaćaju posljednju obračunsku godinu. Ta izvješća trebala bi sadržavati informacije o napretku ostvarenom u provedbi programâ država članica. Države članice trebale bi Komisiji dostavljati i sažetke tih izvješća. Komisija bi trebala te sažetke prevesti na sve službene jezike Unije i objaviti ih na svojim internetskim stranicama zajedno s poveznicama na internetske stranice država članica iz Uredbe (EU) 2021/1060.

(68)

Kako bi se dopunili i izmijenili elementi ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s popisom djelovanja iz Priloga III., popisom djelovanja prihvatljivih za više stope sufinanciranja iz Priloga IV., operativnom potporom iz Priloga VII. i daljnjim razvojem okvira za praćenje i evaluaciju. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(69)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (42). Postupak ispitivanja trebalo bi primjenjivati za donošenje provedbenih akata kojima se utvrđuju zajedničke obveze država članica, posebice obveze u pogledu pružanja informacija Komisiji, a savjetodavni postupak trebalo bi primjenjivati za donošenje provedbenih akata koji se odnose na detaljne aranžmane za pružanje informacija Komisiji u okviru izrade programa i izvješćivanja, s obzirom na njihovu isključivo tehničku prirodu. Komisija bi trebala donijeti provedbene akte koji se odmah primjenjuju i koji su povezani s donošenjem odluka o dodjeli hitne pomoći predviđene ovom Uredbom kada, u opravdanim slučajevima povezanima s prirodom i svrhom takve pomoći, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi.

(70)

Sudjelovanje države članice u Instrumentu ne bi se trebalo podudarati s njezinim sudjelovanjem u privremenom financijskom instrumentu Unije kojim se podupiru države članice korisnice u financiranju, među ostalim, djelovanjâ na novim vanjskim granicama Unije u okviru provedbe schengenske pravne stečevine o granicama i vizama te nadzoru vanjskih granica.

(71)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarenje tih ciljeva.

(72)

U pogledu Islanda i Norveške ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (43), koje pripadaju području iz članka 1. točaka A i B Odluke Vijeća 1999/437/EZ (44).

(73)

U pogledu Švicarske ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (45), koje pripadaju području iz članka 1. točaka A i B Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2008/146/EZ (46).

(74)

U pogledu Lihtenštajna ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (47), koje pripadaju području iz članka 1. točaka A i B Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/350/EU (48).

(75)

Kako bi se utvrdili priroda i načini sudjelovanja u Instrumentu zemalja pridruženih provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, trebalo bi sklopiti dodatne aranžmane između Unije i tih zemalja na temelju relevantnih odredaba njihovih sporazuma o pridruživanju. Takvi aranžmani trebali bi biti međunarodni sporazumi u smislu članka 218. UFEU-a. Kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri smanjio bilo kakav mogući raskorak između trenutka kada Instrument postane obvezujući za dotičnu zemlju i stupanja na snagu aranžmanâ, primjereno je da pregovori o takvim aranžmanima započnu što je prije moguće nakon što dotična zemlja obavijesti Vijeće i Komisiju o svojoj odluci o prihvaćanju sadržaja Instrumenta i o njegovoj provedbi u svojem unutarnjem pravnom poretku. Sklapanje takvih aranžmana trebalo bi se provesti nakon što dotična zemlja u pisanom obliku priopći da je ispunila sve svoje unutarnje zahtjeve.

(76)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog UEU-u i UFEU-u, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje. S obzirom na to da ova Uredba predstavlja daljnji razvoj schengenske pravne stečevine, Danska bi, u skladu s člankom 4. navedenog protokola, u roku od šest mjeseci nakon što Vijeće odluči o ovoj Uredbi trebala odlučiti hoće li je provesti u svojem nacionalnom pravu.

(77)

Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Irska ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2002/192/EZ (49). Irska stoga ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(78)

Primjereno je uskladiti razdoblje primjene ove Uredbe s razdobljem primjene Uredbe (EU, Euratom) 2020/2093.

(79)

Kako bi se osigurao kontinuitet pružanja potpore u relevantnom području politike i omogućila provedba od početka višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027., ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu te bi se trebala primjenjivati s retroaktivnim učinkom od 1. siječnja 2021.,