This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 32019R1155
Regulation (EU) 2019/1155 of the European Parliament and of the Council of 20 June 2019 amending Regulation (EC) No 810/2009 establishing a Community Code on Visas (Visa Code)
Uredba (EU) 2019/1155 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 810/2009 o uspostavi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama)
Uredba (EU) 2019/1155 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 810/2009 o uspostavi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama)
PE/29/2019/REV/1
SL L 188, 12.7.2019, p. 25–54
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
In force
12.7.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 188/25 |
UREDBA (EU) 2019/1155 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 20. lipnja 2019.
o izmjeni Uredbe (EZ) br. 810/2009 o uspostavi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a osobito njegov članak 77. stavak 2. točku (a),
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),
budući da:
(1) |
Zajednička politika Unije o vizama sastavni je dio uspostave područja bez unutarnjih granica. Vizna politika trebala bi ostati osnovno sredstvo za olakšavanje turističkih i poslovnih aktivnosti te pomoći u sprečavanju sigurnosnih rizika i rizika od nezakonitih migracija u Uniju. Zajedničkom viznom politikom trebalo bi se doprinositi poticanju rasta, a trebala bi biti dosljedna drugim politikama Unije, kao što su politike koje se odnose na vanjske odnose, trgovinu, obrazovanje, kulturu i turizam. |
(2) |
Unija bi trebala provoditi svoju viznu politiku u okviru suradnje s trećim zemljama te kako bi osigurala bolju ravnotežu između migracijskih i sigurnosnih pitanja, ekonomskih okolnosti i vanjskih odnosa općenito. |
(3) |
Uredbom (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (3) utvrđuju se postupci i uvjeti za izdavanje viza za planirani boravak na državnom području država članica koji ne prelazi 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana. |
(4) |
Zahtjeve za vize trebali bi razmatrati i o njima odlučivati konzulati ili, odstupajući od toga, središnja tijela. Države članice trebale bi osigurati da su konzulati i središnja tijela dovoljno dobro upoznati s lokalnim okolnostima kako bi se osigurala cjelovitost postupka izdavanja viza. |
(5) |
Postupak podnošenja zahtjeva trebao bi biti što jednostavniji za podnositelje zahtjeva. Trebalo bi biti jasno koja je država članica nadležna za razmatranje zahtjeva, osobito kada podnositelj zahtjeva planira posjetiti više država članica. Kad je to moguće, države članice trebale bi omogućiti elektroničko popunjavanje i podnošenje obrazaca zahtjeva. Podnositeljima zahtjeba trebalo bi omogućiti i elektroničko potpisivanje obrasca zahtjeva ako nadležna država članica priznaje elektronički potpis. Trebalo bi utvrditi rokove za različite faze postupka, osobito kako bi se putnicima omogućilo planiranje unaprijed i izbjegavanje vrhunca sezone u konzulatima. |
(6) |
Od država članica ne bi trebalo zahtijevati zadržavanje mogućnosti izravnog pristupa za podnošenje zahtjeva u konzulatu na mjestima gdje je vanjski pružatelj usluga ovlašten za prikupljanje zahtjeva u ime konzulata, ne dovodeći u pitanje obveze koje su za države članice propisane Direktivom 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4), osobito njezinim člankom 5. stavkom 2. |
(7) |
Viznom pristojbom trebala bi se osigurati dostatna financijska sredstva za pokrivanje troškova obrade zahtjeva, uključujući odgovarajuće strukture i dostatan broj osoblja da se osigura kvalitetno i cjelovito razmatranje zahtjevâ, kao i poštovanje rokova. Iznos vizne pristojbe trebalo bi revidirati svake tri godine na temelju objektivnih kriterija za procjenu. |
(8) |
Državljani trećih zemalja koji imaju obvezu posjedovanja vize trebali bi biti u mogućnosti podnijeti zahtjev u svojoj zemlji boravišta, čak i ako nadležna država članica nema konzulat koji prikuplja zahtjeve i ne zastupa je druga država članica u toj trećoj zemlji. U tu bi svrhu države članice trebale nastojati surađivati s vanjskim pružateljima usluga, koji bi trebali moći naplaćivati pristojbu za uslugu. Iznos te pristojbe za uslugu u principu ne bi trebao premašivati iznos vizne pristojbe. Međutim, ako taj iznos nije dostatan za pružanje potpune usluge, vanjski bi pružatelj usluge trebao moći naplaćivati višu pristojbu za uslugu, podložno ograničenjima određenima u ovoj Uredbi. |
(9) |
Ugovore o zastupanju trebalo bi pojednostavniti i olakšati njihovu primjenu te bi trebalo izbjegavati prepreke sklapanju takvih ugovora između država članica. Država članica zastupateljica trebala bi biti nadležna za cjelokupni postupak izdavanja viza, bez sudjelovanja zastupane države članice. |
(10) |
U slučaju da područje nadležnosti konzulata države članice zastupateljice pokriva više od zemlje domaćina, trebalo bi omogućiti da ugovor o zastupanju pokriva te treće zemlje. |
(11) |
Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za konzulate te olakšalo putovanje osobama koje često ili redovito putuju, podnositeljima zahtjeva koji ispunjavaju uvjete za ulazak tijekom cijelog razdoblja valjanosti izdane vize trebalo bi izdavati vize za više ulazaka s dugim rokom valjanosti u skladu s objektivno utvrđenim zajedničkim kriterijima i koje ne bi trebale biti ograničene na određene svrhe putovanja ili kategorije podnositelja zahtjeva. U tom smislu, države članice trebale bi posebnu brigu posvetiti osobama koje putuju radi obavljanja svojeg posla, kao što su poslovni ljudi, pomorci, umjetnici i sportaši. Ako za to postoje opravdani razlozi, trebalo bi biti moguće izdavanje viza za više ulazaka s kraćim razdobljem valjanosti. |
(12) |
S obzirom na različite lokalne okolnosti, posebice u pogledu migracijskih i sigurnosnih rizika, te s obzirom na odnose Unije s određenim zemljama, konzulati na pojedinačnim lokacijama trebali bi procijeniti potrebu za prilagodbom pravila o izdavanju viza za više ulazaka kako bi se omogućila povoljnija ili stroža primjena. Kad je riječ o povoljnijim pristupima izdavanju viza za više ulazaka s dugim rokom valjanosti, trebalo bi osobito uzeti u obzir postojanje trgovinskih sporazuma kojima se uređuje mobilnost poslovnih ljudi. Na temelju te procjene Komisija bi provedbenim aktima trebala prilagoditi pravila o uvjetima za izdavanje viza za više ulazaka koje treba primjenjivati u svakom području nadležnosti. |
(13) |
Ako određene treće zemlje ne surađuju dovoljno u pogledu ponovnog prihvata svojih državljana uhićenih u nezakonitoj situaciji i ako s tim trećim zemljama ne postoji uspješna suradnja u postupku vraćanja, trebalo bi pribjeći restriktivnoj i privremenoj primjeni određenih odredaba Uredbe (EZ) br. 810/2009 u okviru transparentnog mehanizma i na temelju objektivnih kriterija kako bi se poboljšala suradnja predmetne treće zemlje u pogledu ponovnog prihvata nezakonitih migranata.Komisija bi trebala redovito, najmanje jednom godišnje, procjenjivati suradnju trećih zemalja u pogledu ponovnog prihvata i trebala bi preispitivati sve obavijesti država članica o suradnji s trećom zemljom u pogledu ponovnog prihvata nezakonitih migranata. U svojoj procijeni o tome surađuje li treća zemlja dovoljno i je li potrebno poduzeti mjere, Komisija bi u obzir trebala uzeti cjelokupnu suradnju te treće zemlje u području migracija, osobito u području upravljanja granicama, sprečavanja i borbe protiv krijumčarenja migranata te sprečavanja tranzita nezakonitih migranata preko njezina područja.Ako smatra da treća zemlja ne surađuje dovoljno ili je obavijest da treća zemlja ne surađuje poslala obična većina država članica, Komisija bi Vijeću trebala podnijeti prijedlog za donošenje provedbene odluke te istodobno nastaviti ulagati napore u cilju poboljšanja suradnje s dotičnom trećom zemljom.Također, ako Komisija u vezi sa suradnjom treće zemlje s državama članica u pogledu ponovnog prihvata nezakonitih migranata, koja se procjenjuje na temelju relevantnih i objektivnih podataka, smatra da treća zemlja surađuje u dovoljnoj mjeri, Komisiji bi trebalo omogućiti da podnese prijedlog Vijeću o donošenju provedbene odluke o podnositeljima zahtjeva ili kategorijama podnositelja zahtjeva koji su državljani te treće zemlje i koji se prijavljuju za vizu na državnom području te treće zemlje, osiguravajući pritom jednu od mogućnosti pojednostavnjenja viznih postupaka ili više njih. |
(14) |
Kako bi se osiguralo da se na odgovarajući način uzmu u obzir svi relevantni čimbenici i moguće posljedice primjene mjera za poboljšanje suradnje treće zemlje u pogledu ponovnog prihvata, imajući u vidu osobito osjetljivu političku narav takvih mjera i njihove horizontalne posljedice za države članice i samu Uniju, osobito za njihove vanjske odnose i cjelokupno funkcioniranje schengenskog područja, provedbene ovlasti trebale bi se dodijeliti Vijeću koje djeluje na temelju prijedloga Komisije. Dodjelom takve provedbene ovlasti Vijeću na odgovarajući se način vodi računa o potencijalno politički osjetljivoj naravi provedbe mjera za poboljšanje suradnje treće zemlje u pogledu ponovnog prihvata, uzimajući u obzir i sporazume o olakšavanju koje su države članice sklopile s trećim zemljama. |
(15) |
Podnositelji zahtjeva kojima je viza odbijena trebali bi imati pravo žalbe. U obavijesti o odbijanju trebalo bi navesti detaljne informacije o razlozima odbijanja i postupku žalbe. Podnositeljima zahtjeva trebao bi tijekom žalbenog postupka biti omogućen pristup svim informacijama relevantnima za njihov predmet, u skladu s nacionalnim pravom. |
(16) |
Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava te je usklađena s pravima i načelima koja su posebno priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Njome se osobito nastoji osigurati potpuno poštovanje prava na zaštitu osobnih podataka, prava na poštovanje privatnog i obiteljskog života, prava djeteta te zaštite ranjivih osoba. |
(17) |
Lokalna schengenska suradnja ključna je za usklađenu primjenu zajedničke vizne politike i za pravilnu procjenu migracijskih i sigurnosnih rizika. Države članice bi u sklopu te suradnje trebale procijeniti praktičnu primjenu određenih odredaba s obzirom na lokalne okolnosti i migracijski rizik. Suradnju konzulata na pojedinačnim lokacijama te njihovu razmjenu informacija trebale bi koordinirati delegacije Unije. |
(18) |
Države članice trebale bi pomno i kontinuirano nadzirati rad vanjskih pružatelja usluga radi osiguravanja usklađenosti s pravnim instrumentom kojim se uređuju njima povjerene zadaće. Države članice trebale bi svake godine Komisiju izvijestiti o suradnji s vanjskim pružateljima usluga te o nadzoru nad njima. Države članice trebale bi osigurati da cjelokupni postupak obrade zahtjeva te suradnju s vanjskim pružateljima usluga nadzire izaslano osoblje. |
(19) |
Trebalo bi utvrditi fleksibilna pravila kako bi se državama članica omogućilo optimalno dijeljenje resursa i proširenje pokrivenosti konzularnom mrežom. Suradnja među državama članicama („schengenski vizni centri”) mogla bi se provoditi u bilo kojem obliku prilagođenom lokalnim okolnostima u cilju povećanja geografske pokrivenosti konzularnom mrežom, smanjenja troškova država članica, povećanja vidljivosti Unije i poboljšanja usluga koje se nude podnositeljima zahtjeva. |
(20) |
Elektronički sustavi za podnošenje zahtjeva važan su alat kojim se olakšava podnošenje zahtjeva. U budućnosti bi trebalo osmisliti zajedničko rješenje u cilju postizanja digitalizacije te time u potpunosti iskoristiti najnovija pravna i tehnološka postignuća kako bi podnošenje zahtjeva na internetu bilo usklađeno s potrebama podnositelja zahtjeva i kako bi se privuklo više posjetitelja u schengensko područje. Trebalo bi ojačati i jednako primjenjivati jasna i pojednostavnjena postupovna jamstva. Nadalje, razgovori bi se, kada je to moguće, mogli voditi upotrebom suvremenih digitalnih alata i sredstava komunikacije na daljinu, kao što su govorni pozivi ili videopozivi putem interneta. Tijekom tog postupka trebalo bi jamčiti temeljna prava podnositelja zahtjeva. |
(21) |
Kako bi se osigurala mogućnost revidiranja iznosa viznih pristojbi utvrđenog u ovoj Uredbi, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u vezi s izmjenom ove Uredbe u pogledu iznosa viznih pristojbi. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (5). Prije svega, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. |
(22) |
Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu Uredbe (EZ) br. 810/2009, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (6). |
(23) |
U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i UFEU-u, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje. S obzirom na to da ova Uredba predstavlja daljnji razvoj schengenske pravne stečevine, Danska, u skladu s člankom 4. navedenog protokola, u roku od šest mjeseci nakon što Vijeće odluči o ovoj Uredbi odlučuje hoće li je provesti u svojem nacionalnom pravu. |
(24) |
Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Ujedinjena Kraljevina ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2000/365/EZ (7). Ujedinjena Kraljevina stoga ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje. |
(25) |
Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Irska ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2002/192/EZ (8); Irska stoga ne sudjeluje u donošenju Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje. |
(26) |
U pogledu Islanda i Norveške ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (9), koje pripadaju području iz članka 1. točke B Odluke Vijeća 1999/437/EZ (10). |
(27) |
U pogledu Švicarske ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (11), koje pripadaju području iz članka 1. točke B Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2008/146/EZ (12). |
(28) |
U pogledu Lihtenštajna ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (13), koje pripadaju području iz članka 1. točke B Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/350/EU (14). |
(29) |
U pogledu Cipra ova Uredba predstavlja akt koji se temelji na schengenskoj pravnoj stečevini ili je na drugi način s njom povezan, u smislu članka 3. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2003. |
(30) |
U pogledu Bugarske i Rumunjske ova Uredba predstavlja akt koji se temelji na schengenskoj pravnoj stečevini ili je na drugi način s njom povezan, u smislu članka 4. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2005. |
(31) |
U pogledu Hrvatske ova Uredba predstavlja akt koji se temelji na schengenskoj pravnoj stečevini ili je na drugi način s njom povezan, u smislu članka 4. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2011. |
(32) |
Uredbu (EZ) br. 810/2009 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
Članak 1.
Uredba (EZ) br. 810/2009 mijenja se kako slijedi:
1. |
članak 1. mijenja se kako slijedi:
|
2. |
članak 2. mijenja se kako slijedi:
|
3. |
u članku 3. stavku 5. točke (b) i (c) zamjenjuju se sljedećim:
|
4. |
u članku 4. umeće se sljedeći stavak: „1.a Odstupajući od stavka 1., države članice mogu donijeti odluku da zahtjeve razmatraju i o njima odlučuju središnja tijela. Države članice osiguravaju da su ta tijela dovoljno dobro upoznata s lokalnim okolnostima zemlje u kojoj se zahtjev podnosi radi procjene migracijskih i sigurnosnih rizika te dovoljno dobro znaju jezik radi analiziranja dokumenata, a da se, prema potrebi, uključe konzulati u cilju provođenja dodatnih razmatranja i razgovora.”; |
5. |
u članku 5. stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:
|
6. |
članak 8. mijenja se kako slijedi:
|
7. |
članak 9. mijenja se kako slijedi:
|
8. |
članak 10. mijenja se kako slijedi:
|
9. |
članak 11. mijenja se kako slijedi:
|
10. |
članak 14. mijenja se kako slijedi:
|
11. |
u članku 15. stavku 2. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „2. Podnositelji zahtjeva za vizu za više ulazaka dokazuju da imaju odgovarajuće i valjano putno zdravstveno osiguranje koje pokriva razdoblje prvog planiranog posjeta.”; |
12. |
članak 16. mijenja se kako slijedi:
|
13. |
članak 17. mijenja se kako slijedi:
|
14. |
članak 19. mijenja se kako slijedi:
|
15. |
članak 21. mijenja se kako slijedi:
|
16. |
članak 22. mijenja se kako slijedi:
|
17. |
članak 23. mijenja se kako slijedi:
|
18. |
članak 24. mijenja se kako slijedi:
|
19. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 25.a Suradnja u pogledu ponovnog prihvata 1. Ovisno o razini suradnje treće zemlje s državama članicama u pogledu ponovnog prihvata nezakonitih migranata, koja se procjenjuje na temelju relevantnih i objektivnih podataka, članak 14. stavk 6., članak 16. stavak 1. i članak 16. stavak 5. točka (b), članak 23. stavak 1. i članak 24. stavci 2. i 2.c ne primjenjuju se na podnositelje zahtjeva ili kategorije podnositelja zahtjeva koji su državljani treće zemlje za koju se smatra da ne surađuje u dovoljnoj mjeri u skladu s ovim člankom. 2. Komisija redovito procjenjuje, a najmanje jednom godišnje, suradnju trećih zemalja u pogledu ponovnog prihvata uzimajući osobito u obzir sljedeće pokazatelje:
Takva procjena trebala bi se temeljiti na uporabi pouzdanih podataka koje dostavljaju države članice, kao i institucije, tijela, uredi i agencije Unije. Komisija redovito, a najmanje jednom godišnje, izvješćuje Vijeće o svojoj procjeni. 3. Država članica može obavijestiti Komisiju i o velikim i trajnim praktičnim problemima u suradnji s trećom zemljom u pogledu ponovnog prihvata nezakonitih migranata na temelju istih pokazatelja kao što su oni navedeni u stavku 2. Komisija o toj obavijesti odmah obavješćuje Europski parlament i Vijeće. 4. Komisija ispituje svaku obavijest poslanu u skladu sa stavkom 3. u roku od jednog mjeseca. Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o rezultatima svojeg ispitivanja. 5. Ako, na temelju analize iz stavaka 2. i 4. te uzimajući u obzir korake koje je Komisija poduzela za poboljšanje razine suradnje dotične treće zemlje u području ponovnog prihvata i cjelokupnih odnosa Unije s tom trećom zemljom, među ostalim u području migracija, Komisija smatra da određena zemlja ne surađuje u dovoljnoj mjeri i da je stoga potrebno poduzeti mjere, ili ako u roku od 12 mjeseci obična većina država članica obavijesti Komisiju u skladu sa stavkom 3., Komisija, nastavljajući ulagati napore u cilju poboljšanja suradnje s dotičnom trećom zemljom, podnosi prijedlog Vijeću da donese:
6. Komisija na temelju pokazatelja iz stavka 2. redovito procjenjuje može li se utvrditi da je suradnja s dotičnom trećom zemljom u pogledu ponovnog prihvata nezakonitih migranata znatno i trajno poboljšana i o tome izvješćuje te, uzimajući u obzir i cjelokupne odnose Unije s tom trećom zemljom, može Vijeću podnijeti prijedlog o stavljanju izvan snage ili izmjeni provedbenih odluka iz stavka 5. 7. Najmanje šest mjeseci nakon stupanja na snagu provedbenih odluka iz stavka 5. Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće o napretku ostvarenom u okviru suradnje s navedenom trećom zemljom u pogledu ponovnog prihvata. 8. Ako na temelju analize iz stavka 2. i uzimajući u obzir cjelokupne odnose Unije s dotičnom trećom zemljom, posebno u pogledu suradnje u području ponovnog prihvata, Komisija smatra da ta dotična treća zemlja surađuje u dovoljnoj mjeri, može podnijeti prijedlog Vijeću o donošenju provedbene odluke o podnositeljima zahtjeva ili kategorijama podnositelja zahtjeva koji su državljani te treće zemlje i koji se prijavljuju za vizu na državnom području te treće zemlje, osiguravajući pritom jednu od sljedećih mogućnosti ili više njih:
Ta provedbena odluka primjenjuje se najdulje jednu godinu. Ona se može obnoviti.”; |
20. |
članak 27. mijenja se kako slijedi:
|
21. |
članak 29. mijenja se kako slijedi:
|
22. |
članak 31. mijenja se kako slijedi:
|
23. |
članak 32. mijenja se kako slijedi:
|
24. |
članak 36. mijenja se kako slijedi:
|
25. |
u članku 37. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim: „2. Pohranjivanje i postupanje s naljepnicama viza predmet je odgovarajućih sigurnosnih mjera radi sprječavanja prijevara ili gubitka. Svaki konzulat vodi evidenciju svojih naljepnica viza i evidentira kako je svaka naljepnica vize iskorištena. Svaki znatan gubitak praznih naljepnica vize prijavljuje se Komisiji. 3. Konzulati ili središnja tijela vode arhiv zahtjeva u papirnatom ili elektroničkom obliku. Svaki pojedinačni predmet sadržava relevantne informacije kojima se prema potrebi može rekonstruirati kontekst odluke o zahtjevu. Pojedinačni predmeti zahtjeva čuvaju se najmanje jednu godinu od datuma odluke o zahtjevu iz članka 23. stavka 1. ili, u slučaju žalbe, do završetka žalbenog postupka, ovisno o tome što je dulje. Ako je primjenjivo, pojedinačni elektronički predmeti zahtjeva čuvaju se tijekom razdoblja valjanosti izdane vize.”; |
26. |
članak 38. mijenja se kako slijedi:
|
27. |
u članku 39. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim: „2. Konzularno osoblje i osoblje središnjih tijela u obavljanju svojih dužnosti u potpunosti poštuje ljudsko dostojanstvo. Svaka poduzeta mjera mora biti razmjerna ciljevima koji se njome žele postići. 3. Pri obavljanju svojih zadaća konzularno osoblje i osoblje središnjih tijela ne smije diskriminirati osobe na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invalidnosti, dobi ili seksualne orijentacije.”; |
28. |
članak 40. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 40. Konzularna organizacija i suradnja 1. Svaka je država članica nadležna za organizaciju postupaka u vezi sa zahtjevima. 2. Države članice:
3. Država članica može surađivati i s vanjskim pružateljem usluga u skladu s člankom 43. 4. Države članice obavješćuju Komisiju o svojoj konzularnoj organizaciji i suradnji na svakoj konzularnoj lokaciji. 5. U slučaju prestanka suradnje s drugim državama članicama, države članice nastoje osigurati neprekinuto obavljanje potpune usluge.”; |
29. |
članak 41. briše se; |
30. |
članak 43. mijenja se kako slijedi:
|
31. |
članak 44. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 44. Šifriranje i siguran prijenos podataka 1. U slučaju suradnje među državama članicama i suradnje s vanjskim pružateljem usluga i obraćanja počasnim konzulima, dotična država članica / dotične države članice osigurava/osiguravaju da podaci budu u potpunosti šifrirani, bilo da se prenose elektronički ili fizički na elektroničkom mediju za pohranu podataka. 2. U trećim zemljama koje zabranjuju šifriranje podataka koji se elektronički prenose dotična država članica / dotične države članice ne smije / ne smiju dopustiti elektronički prijenos podataka. U tom slučaju dotična država članica / dotične države članice osigurava/osiguravaju da elektronički podaci budu fizički preneseni u obliku koji je u cijelosti šifriran i pohranjen na elektroničkom mediju posredstvom konzularnog službenika države članice ili, kada bi takav prijenos zahtijevao nerazmjerne ili neopravdane mjere, na drugi siguran i osiguran način, primjerice posredstvom priznatih izvođača s iskustvom u prijenosu osjetljivih isprava i podataka u dotičnoj trećoj zemlji. 3. U svim slučajevima razina sigurnosti koja je potrebna za prijenos prilagođava se osjetljivoj prirodi podataka.”; |
32. |
članak 45. mijenja se kako slijedi:
|
33. |
članak 47. stavak 1. mijenja se kako slijedi:
|
34. |
članak 48. mijenja se kako slijedi:
|
35. |
članak 50. briše se; |
36. |
članak 51. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 51. Upute za praktičnu primjenu ove Uredbe Komisija provedbenim aktima donosi radne upute o praktičnoj primjeni odredaba ove Uredbe. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 52. stavka 2.”; |
37. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 51.a Izvršavanje delegiranja ovlasti 1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku. 2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 16. stavka 9. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina od 1. kolovoza 2019. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. 3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 16. stavka 9. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi. 4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva (*7). 5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću. 6. Delegirani akt donesen na temelju članka 16. stavka 9. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. |
38. |
članak 52. zamjenjuju se sljedećim: „Članak 52. Postupak odbora 1. Komisiji pomaže odbor („Odbor za vize”). Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (*8). 2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011. Ako Odbor ne dostavi nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011. (*8) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).”;" |
39. |
Prilog I. zamjenjuje se tekstom iz Priloga I. ovoj Uredbi; |
40. |
Prilog V. zamjenjuje se tekstom iz Priloga II. ovoj Uredbi; |
41. |
Prilog VI. zamjenjuje se tekstom iz Priloga III. ovoj Uredbi; |
42. |
prilozi VII., VIII. i IX. brišu se; |
43. |
Prilog X. zamjenjuje se tekstom iz Priloga IV. ovoj Uredbi. |
Članak 2.
Praćenje i evaluacija
1. Do 2. kolovoza 2022. Komisija izrađuje evaluaciju primjene Uredbe (EZ) br. 810/2009 kako je izmijenjena ovom Uredbom. Tom sveukupnom evaluacijom obuhvaćeno je razmatranje postignutih rezultata u odnosu na ciljeve i provedbe odredaba Uredbe (EZ) br. 810/2009, kako je izmijenjena ovom Uredbom.
2. Komisija prosljeđuje evaluaciju iz stavka 1. Europskom parlamentu i Vijeću. Na temelju evaluacije Komisija dostavlja, ako je potrebno, odgovarajuće prijedloge.
3. Do 2. svibnja 2020. države članice dostavljaju Komisiji relevantne dostupne podatke o uporabi putnog zdravstvenog osiguranja iz članka 15. Uredbe (EZ) br. 810/2009 od strane nositelja vize tijekom njihova boravka na državnom području država članica, kao i o troškovima koje su zbog nositelja vize snosila nacionalna tijela ili pružatelji zdravstvenih usluga. Na temelju tih podataka Komisija do 2. studenoga 2020. sastavlja izvješće koje treba proslijediti Europskom parlamentu i Vijeću.
Članak 3.
Stupanje na snagu
1. Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
2. Primjenjuje se od 2. veljače 2020.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama u skladu s Ugovorima.
Sastavljeno u Bruxellesu 20. lipnja 2019.
Za Europski parlament
Predsjednik
A. TAJANI
Za Vijeće
Predsjednik
G. CIAMBA
(1) SL C 440, 6.12.2018., str. 142.
(2) Stajalište Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 6. lipnja 2019.
(3) Uredba (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uspostavi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama) (SL L 243, 15.9.2009., str. 1.).
(4) Direktiva 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji na slobodno kretanje i boravište na području države članice kojom se izmjenjuje Uredba (EEZ) br. 1612/68 i stavljaju izvan snage direktive 64/221/EEZ, 68/360/EEZ, 72/194/EEZ, 73/148/EEZ, 75/34/EEZ, 75/35/EEZ, 90/364/EEZ, 90/365/EEZ i 93/96/EEZ Tekst značajan za EGP (SL L 158, 30.4.2004., str. 77.).
(5) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
(6) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(7) Odluka Vijeća 2000/365/EZ od 29. svibnja 2000. o zahtjevu Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske za sudjelovanje u pojedinim odredbama schengenske pravne stečevine (SL L 131, 1.6.2000., str. 43.).
(8) Odluka Vijeća 2002/192/EZ od 28. veljače 2002. o zahtjevu Irske za sudjelovanje u pojedinim odredbama schengenske pravne stečevine (SL L 64, 7.3.2002., str. 20.).
(9) SL L 176, 10.7.1999., str. 36.
(10) Odluka Vijeća 1999/437/EZ od 17. svibnja 1999. o određenim aranžmanima za primjenu Sporazuma sklopljenog između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih dviju država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 176, 10.7.1999., str. 31.).
(11) SL L 53, 27.2.2008., str. 52.
(12) Odluka Vijeća 2008/146/EZ od 28. siječnja 2008. o sklapanju, u ime Europske zajednice, Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 53, 27.2.2008., str. 1.).
(13) SL L 160, 18.6.2011., str. 21.
(14) Odluka Vijeća 2011/350/EU od 7. ožujka 2011. o sklapanju Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pristupanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, u vezi s ukidanjem kontrola na unutarnjim granicama i kretanju osoba, u ime Europske unije (SL L 160, 18.6.2011., str. 19.).
PRILOG I.
„PRILOG I.
Usklađeni obrazac zahtjeva
ZAHTJEV ZA SCHENGENSKU VIZU
Ovaj je obrazac zahtjeva besplatan.
Članovi obitelji građana EU-a, EGP-a ili Švicarske ne ispunjavaju rubrike br. 21., 22., 30., 31. i 32. (označene oznakom *).
Rubrike 1. – 3. popunjavaju se u skladu s podacima u putnoj ispravi.
|
ISKLJUČIVO ZA SLUŽBENU UPORABU Datum podnošenja zahtjeva: Broj zahtjeva: |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
Mjesto podnošenja zahtjeva:
|
|||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
||||||||||||||||||||||||||||
|
Zahtjev obradio/obradila: |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
Popratne isprave:
|
|||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
Odluka o vizi:
Od: Do: |
||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||
Prezime |
Ime/imena |
|||||||||||||||||||||||||||||
Datum rođenja (dan-mjesec-godina) |
Državljanstvo |
Broj putne isprave ili osobne iskaznice |
||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||
|
Broj telefona |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||
|
Broj ulazaka: ☐ 1 ☐ 2 ☐ više Broj dana: |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||
Adresa i adresa e-pošte pozivatelja/hotela/privremenog smještaja (ili više njih): |
Broj telefona: |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||
Prezime, ime, adresa, broj telefona i adresa e-pošte osobe za kontakt u trgovačkom društvu/organizaciji |
Broj telefona trgovačkog društva/organizacije: |
|||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||
Sredstva za uzdržavanje
|
… ☐ naveden u rubrici 30. ili 31. … ☐ drugo (molimo navesti): Sredstva za uzdržavanje
|
|||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||
Upoznat/upoznata sam s time da se vizna pristojba ne vraća ako je viza odbijena. |
||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||
Primjenjivo ako je podnesen zahtjev za vizu za više ulazaka: Upoznat/upoznata sam s time da za svoj prvi boravak i svaki sljedeći posjet na državnom području država članica moram imati odgovarajuće putno zdravstveno osiguranje. |
||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||
Upoznat/upoznata sam i suglasan/suglasna sa sljedećim: u svrhu razmatranja zahtjeva za vizu obvezno je prikupljanje podataka koji se traže u obrascu zahtjeva, fotografiranje te, ako je primjenjivo, uzimanje otisaka prstiju; a svi osobni podaci koji se odnose na mene i koji su navedeni u obrascu zahtjeva, kao i moja fotografija i otisci prstiju bit će, u svrhu odlučivanja o mojem zahtjevu, proslijeđeni na obradu nadležnim tijelima država članica. Navedeni podaci, kao i podaci koji proizlaze iz odluke o mojem zahtjevu ili odluke o poništenju, ukidanju ili produljenju već izdane vize bit će uneseni u vizni informacijski sustav (VIS) i pohranjeni u njemu najviše pet godina tijekom kojih će biti dostupni tijelima nadležnima za vize i tijelima nadležnima za provjeru viza na vanjskim granicama i unutar država članica, a u svrhu provjere jesu li ispunjeni uvjeti zakonitog ulaska na državno područje država članica te boravka i prebivanja na njemu, utvrđivanja identiteta osoba koje te uvjete ne ispunjavaju ili ih više ne ispunjavaju, kao i u svrhu razmatranja zahtjeva za azil i utvrđivanja nadležnosti za takvo razmatranje, bit će dostupni i tijelima nadležnima za imigraciju i azil. Pod određenim uvjetima podaci će također biti dostupni određenim tijelima država članica i Europolu za potrebe sprečavanja, utvrđivanja i istraživanja kaznenih djela terorizma i drugih teških kaznenih djela. Tijelo države članice nadležno za obradu podataka: [(…)]. Upoznat/upoznata sam s činjenicom da imam pravo u svakoj državi članici dobiti obavijest o podacima koji se odnose na mene a uneseni su u VIS, kao i o državi članici koja je proslijedila podatke, zatražiti da se podaci koji se odnose na mene isprave ako su netočni, a ako su nezakonito obrađeni, zatražiti njihovo brisanje. Na moj izričit zahtjev tijelo koje razmatra moj zahtjev obavijestit će me o načinu na koji mogu ostvariti svoje pravo na provjeru, ispravljanje i brisanje svojih osobnih podataka te o pravnim lijekovima koji su za to predviđeni prema nacionalnom pravu dotične države članice. Nacionalno nadzorno tijelo te države članice [podaci za kontakt: …] rješava pritužbe u vezi sa zaštitom osobnih podataka. Izjavljujem da su, prema mojem najboljem znanju, svi navedeni podaci točni i potpuni. Upoznat/upoznata sam s time da svaka moja neistinita izjava može dovesti do toga da zahtjev bude odbijen ili do poništenja već dobivene vize te da bih također zbog toga mogao/mogla biti sudski gonjen/gonjena prema pravu države članice koja rješava zahtjev. Ako mi viza bude odobrena, obvezujem se da ću napustiti državno područje država članica prije isteka roka valjanosti vize. Obaviješten/obaviještena sam da je posjedovanje vize samo jedan od preduvjeta za ulazak na europsko područje država članica. Sama činjenica da mi je viza odobrena ne znači da ću imati pravo na odštetu ako ne udovoljim relevantnim odredbama članka 6. stavka 1. Uredbe (EU) br. 2016/399 (Zakonik o schengenskim granicama) te mi stoga bude odbijen ulazak. Preduvjeti za ulazak ponovno se provjeravaju pri ulasku na europsko područje država članica. |
||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||
Mjesto i datum: |
Potpis: (potpis nositelja roditeljske skrbi / zakonskog skrbnika, ako je primjenjivo): |
(1) Za Norvešku, Island, Lihtenštajn i Švicarsku logotip nije obvezan.
PRILOG II.
„PRILOG V.
POPIS DOZVOLA BORAVKA KOJIMA SE NOSITELJIMA DAJE PRAVO NA TRANZIT PREKO ZRAČNIH LUKA DRŽAVA ČLANICA BEZ ZRAKOPLOVNO-TRANZITNE VIZE
ANDORA:
— |
autorització temporal (privremena dozvola za useljenje – zelene boje), |
— |
autorització temporal per a treballadors d'empreses estrangeres (privremena dozvola za useljenje za zaposlenike stranih poduzeća – zelene boje), |
— |
autorització residència i treball (dozvola za boravak i rad – zelene boje), |
— |
autorització residència i treball del personal d'ensenyament (dozvola za boravak i rad za nastavno osoblje – zelene boje), |
— |
autorització temporal per estudis o per recerca (privremena dozvola za useljenje za školovanje ili znanstveni rad – zelene boje), |
— |
autorització temporal en pràctiques formatives (privremena dozvola za useljenje za pripravništvo i osposobljavanje – zelene boje), |
— |
autorització residència (dozvola boravka – zelene boje). |
KANADA:
— |
permanent resident (PR) card (dozvola za stalni boravak), |
— |
permanent Resident Travel Document (PRTD) (putna isprava za osobe sa stalnim boravkom). |
JAPAN:
— |
dozvola boravka. |
SAN MARINO:
— |
permesso di soggiorno ordinario (standardna dozvola boravka) (vrijedi jednu godinu, može se produljiti po isteku valjanosti), |
— |
posebna dozvola boravka za sljedeće svrhe (vrijedi jednu godinu, može se produljiti po isteku valjanosti): studiranje na sveučilištu, sport, zdravstvenu skrb, vjerske razloge, osobe zaposlene kao medicinske sestre u javnim bolnicama, diplomatske funkcije, zajednički život, dozvole za maloljetnike, humanitarne razloge, roditeljske dozvole, |
— |
sezonske i privremene radne dozvole (vrijede 11 mjeseci, mogu se produljiti po isteku roka valjanosti), |
— |
osobna iskaznica za osobe sa službenim boravištem „residenza” u San Marinu (vrijedi 5 godina). |
SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE:
— |
važeća viza za useljenike, koja nije istekla; može se potvrditi u luci ulaska na godinu dana kao privremeni dokaz boravka, dok je iskaznica I-551 u postupku izdavanja, |
— |
važeća iskaznica I-551, koja nije istekla (dozvola stalnog boravka); vrijedi do 2 ili 10 godina – ovisno o kategoriji prihvata; ako na iskaznici nema datuma isteka, vrijedi za putovanje, |
— |
važeća iskaznica I-327, koja nije istekla (dozvola za ponovni ulazak), |
— |
važeća iskaznica I-571, koja nije istekla (putna isprava za izbjeglice s naznakom „stranac s dozvolom stalnog boravka”). |
PRILOG III.
„PRILOG VI.
STANDARDNI OBRAZAC ZA OBAVJEŠĆIVANJE O RAZLOZIMA ZA ODBIJANJE, PONIŠTENJE ILI UKIDANJE VIZE
ODBIJANJE/PONIŠTENJE/UKIDANJE VIZE
Gđa/G. …,
☐ |
… veleposlanstvo/generalni konzulat/konzulat/[drugo nadležno tijelo] u … [u ime (naziv zastupane države članice)]; |
☐ |
[drugo nadležno tijelo] u …; |
☐ |
tijela nadležna za provjere osoba na … |
je/jesu
☐ |
razmotrio/razmotrili vaš zahtjev; |
☐ |
razmotrio/razmotrili vašu vizu, broj: …, izdanu: … [dan/mjesec/godina]. |
|
|
|
Ova se odluka temelji na sljedećim razlozima:
1. |
|
2. |
|
3. |
|
4. |
|
5. |
|
6. |
|
7. |
|
8. |
|
9. |
|
10. |
|
11. |
|
12. |
|
13. |
|
14. |
|
15. |
|
16. |
|
17. |
|
Dodatne napomene:
…
…
…
…
…
Protiv odluke o odbijanju/poništenju/ukidanju vize može se podnijeti žalba.
Pravila o podnošenju žalbi protiv odluke o odbijanju/poništenju/ukidanju vize utvrđena su u (upućivanje na nacionalni zakon):
…
Nadležno tijelo kojem se žalba može podnijeti (podaci za kontakt):
…
Informacije o postupku možete pronaći na (podaci za kontakt):
…
Žalba se mora podnijeti do (navesti rok):
…
Datum i pečat veleposlanstva / generalnog konzulata / konzulata / tijela nadležnih za provjere osoba / drugih nadležnih tijela:
Potpis dotične osobe (3): …
(1) Za Norvešku, Island, Lihtenštajn i Švicarsku logotip nije obvezan.
(2) Pravo podnošenja žalbe ne primjenjuje se na ukidanje vize iz navedenog razloga.
(3) Ako je potrebno prema nacionalnom pravu.
PRILOG IV.
„PRILOG X.
POPIS MINIMALNIH ZAHTJEVA KOJE TREBA UKLJUČITI U PRAVNI INSTRUMENT U SLUČAJU SURADNJE S VANJSKIM PRUŽATELJIMA USLUGA
A. |
U pravnom se instrumentu:
|
B. |
U odnosu na obavljanje svojih djelatnosti, vanjski pružatelj usluga dužan je u vezi sa zaštitom podataka:
|
C. |
U odnosu na obavljanje svojih djelatnosti, vanjski pružatelj usluga dužan je u vezi s ponašanjem osoblja:
|
D. |
U odnosu na provjeru obavljanja njegovih djelatnosti, vanjski pružatelj usluga dužan je:
|
E. |
U vezi s općim uvjetima, vanjski pružatelj usluga dužan je:
|