(1)

Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (4) stupila je na snagu 16. kolovoza 2012. Zahtjevi sadržani u njoj, primjerice središnje poravnanje standardiziranih ugovora o OTC izvedenicama, zahtjevi za iznos nadoknade i zahtjevi o smanjenju operativnog rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, obveze izvješćivanja o ugovorima o izvedenicama, zahtjevi za središnje druge ugovorne strane i zahtjevi za trgovinske repozitorije doprinose smanjenju sistemskog rizika povećanjem transparentnosti tržišta OTC izvedenicama i smanjenjem kreditnog rizika druge ugovorne strane i operativnog rizika povezanog s OTC izvedenicama.

(2)

Pojednostavnjenje određenih područja obuhvaćenih Uredbom (EU) br. 648/2012 i razmjerniji pristup tim područjima u skladu su s Komisijinim Programom za primjerenost i učinkovitost propisa, u kojem se ističe potreba za smanjenjem troškova i pojednostavnjenjem kako bi se ciljevi politika Unije ostvarili na najučinkovitiji način, a osobito je usmjeren na smanjenje regulatornih i administrativnih opterećenja. Međutim, tim pojednostavnjenjem i razmjernijim pristupom ne bi trebalo dovoditi u pitanje sveobuhvatne ciljeve promicanja financijske stabilnosti i smanjenja sistemskih rizika, u skladu s izjavom čelnika država skupine G20 sa sastanka na vrhu održanog u Pittsburghu 26. rujna 2009.

(3)

Učinkoviti i otporni sustavi nakon trgovanja te tržišta kolaterala ključni su elementi unije tržišta kapitala koja dobro funkcionira te se njima podupiru napori u pogledu pružanja potpore ulaganjima, rastu i radnim mjestima u skladu s političkim prioritetima Komisije.

(4)

Komisija je u 2015. i 2016. provela dva javna savjetovanja o primjeni Uredbe (EU) br. 648/2012. Komisija je informacije o primjeni te uredbe primila i od europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) (ESMA) uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (5), Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (6) i Europskog sustava središnjih banaka (ESSB). Na temelju tih javnih savjetovanja moglo se pretpostaviti da dionici podržavaju ciljeve Uredbe (EU) br. 648/2012 te da nisu nužne njezine velike izmjene. Komisija je 23. studenoga 2016. donijela opće izvješće u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012. Iako nisu sve odredbe Uredbe (EU) br. 648/2012 bile u cijelosti primjenjive pa stoga nije bila moguća sveobuhvatna evaluacija te uredbe, u tom izvješću utvrđena su područja u kojima je potrebno ciljano djelovati kako bi se osiguralo razmjernije, učinkovitije i djelotvornije ostvarivanje ciljeva Uredbe (EU) br. 648/2012.

(5)

Uredba (EU) br. 648/2012 trebala bi obuhvatiti sve financijske druge ugovorne strane koje bi mogle predstavljati važan sistemski rizik za financijski sustav. Stoga bi trebalo izmijeniti definiciju financijske druge ugovorne strane.

(6)

Planovi kupnje dionica za zaposlenike su programi koje obično uspostavlja poduzeće, a putem kojih osobe mogu, izravno ili neizravno, upisati, kupiti, primiti ili imati u vlasništvu dionice tog poduzeća ili drugog poduzeća unutar iste grupe, pod uvjetom da tim planom ostvaruju korist barem zaposlenici ili bivši zaposlenici tog poduzeća ili drugog poduzeća unutar iste grupe ili članovi ili bivši članovi odbora tog poduzeća ili drugog poduzeća unutar iste grupe. U Komunikaciji Komisije od 8. lipnja 2017. o preispitivanju akcijskog plana o uniji tržišta kapitala u sredini provedbenog razdoblja utvrđuju se mjere u vezi s planovima kupnje dionica za zaposlenike kao mogućnost za jačanje unije tržišta kapitala s ciljem poticanja ulaganja malih ulagača. Stoga se, i u skladu s načelom proporcionalnosti, subjekt za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) ili alternativni investicijski fond (AIF) koji su osnovani isključivo za potrebe izvršenja jednog plana kupnje dionica za zaposlenike ili više njih ne bi trebali smatrati financijskom drugom ugovornom stranom.

(7)

Određene financijske druge ugovorne strane imaju obujam poslovanja na tržištima OTC izvedenica koji je premalen da bi predstavljao bitan sistemski rizik za financijski sustav i da bi središnje poravnanje bilo ekonomski isplativo. Te druge ugovorne strane, koje se često naziva malim financijskim drugim ugovornim stranama, trebalo bi izuzeti od obveze poravnanja, ali bi one i dalje trebale podlijegati zahtjevu za razmjenu kolaterala radi ublažavanja eventualnog sistemskog rizika. Međutim, ako pozicija koju zauzme financijska druga ugovorna strana premaši prag poravnanja, izračunan na razini grupe, za najmanje jednu vrstu OTC izvedenica, obveza poravnanja trebala bi se primjenjivati na sve vrste OTC izvedenica s obzirom na međusobnu povezanost financijskih drugih ugovornih strana i mogući sistemski rizik za financijski sustav ako se ti ugovori o OTC izvedenicama ne bi poravnali posredstvom središnje druge ugovorne strane. Financijska druga ugovorna strana trebala bi u bilo kojem trenutku moći dokazati da njezine pozicije više ne premašuju prag poravnanja u pogledu bilo koje vrste OTC izvedenica te bi se u tom slučaju obveza poravnanja trebala prestati primjenjivati.

(8)

Nefinancijske druge ugovorne strane nisu toliko međusobno povezane kao financijske druge ugovorne strane. Isto tako, one često uglavnom posluju samo jednom vrstom OTC izvedenica. Njihovo poslovanje stoga predstavlja manji sistemski rizik za financijski sustav nego poslovanje financijskih drugih ugovornih strana. Stoga bi trebalo suziti opseg obveze poravnanja za nefinancijske druge ugovorne strane koje se odluče izračunati svoju poziciju svakih 12 mjeseci u odnosu na pragove poravnanja. Te nefinancijske druge ugovorne strane trebale bi podlijegati obvezi poravnanja samo u odnosu na vrste OTC izvedenica koje premašuju prag poravnanja. Nefinancijske druge ugovorne strane ipak bi trebale i dalje podlijegati zahtjevu za razmjenu kolaterala ako se premaši bilo koji prag poravnanja. Nefinancijske druge ugovorne strane koje se odluče ne izračunati svoju poziciju u odnosu na pragove poravnanja trebale bi podlijegati obvezi poravnanja u pogledu svih vrsta OTC izvedenica. Nefinancijska druga ugovorna strana trebala bi u bilo kojem trenutku moći dokazati da njezine pozicije više ne premašuju prag poravnanja u pogledu neke vrste OTC izvedenica te bi se u tom slučaju obveza poravnanja za tu vrstu OTC izvedenica trebala prestati primjenjivati.

(9)

Kako bi se u obzir uzeo svaki razvoj financijskih tržišta, ESMA bi pragove poravnanja trebala periodično preispitivati te ih, ako je potrebno, ažurirati. Tom periodičnom preispitivanju trebalo bi priložiti izvješće.

(10)

Zahtjev za poravnanje određenih ugovora o OTC izvedenicama koji su sklopljeni prije nego što obveza poravnanja počne proizvoditi učinke stvara pravnu nesigurnost i operativne komplikacije, a donosi samo ograničene koristi. Posebno, tim se zahtjevom drugim ugovornim stranama koje sklapaju te ugovore stvaraju dodatni troškovi i opterećenja, a mogao bi utjecati i na neometano funkcioniranje tržišta bez znatnog poboljšanja ujednačene i usklađene primjene Uredbe (EU) br. 648/2012 ili uspostave jednakih uvjeta za sudionike na tržištu. Taj bi zahtjev stoga trebalo ukloniti.

(11)

Druge ugovorne strane s ograničenim obujmom poslovanja na tržištu OTC izvedenica suočavaju se s otežanim pristupom središnjem poravnanju, bilo kao klijent člana sustava poravnanja ili neizravnim dogovorima o poravnanju. Stoga bi od članova sustava poravnanja i klijenata članova sustava poravnanja koji usluge poravnanja pružaju izravno drugim ugovornim stranama ili neizravno tako što svojim klijentima omogućuju da te usluge pružaju drugim ugovornim stranama trebalo zahtijevati da te usluge pružaju po poštenim, razumnim, nediskriminirajućim i transparentnim komercijalnim uvjetima. Iako taj zahtjev ne bi trebao dovesti do regulacije cijene ili obveze sklapanja ugovora, članovima sustava poravnanja i klijentima trebalo bi biti dopušteno kontrolirati rizike povezane s ponuđenim uslugama poravnanja, kao što su rizici drugih ugovornih strana.

(12)

Moguće je da u informacijama o financijskim instrumentima obuhvaćenima odobrenjima središnjih drugih ugovornih strana nisu detaljno utvrđene sve vrste OTC izvedenica za čije poravnanje središnja druga ugovorna strana ima odobrenje. Kako bi se osiguralo da ESMA može izvršavati svoje zadaće i obveze u odnosu na obvezu poravnanja, nadležna tijela trebala bi bez odgode ESMA-u obavijestiti o svakoj informaciji koju dobiju od središnje druge ugovorne strane u vezi s namjerom druge ugovorne strane da započne poravnanje određene vrste OTC izvedenica obuhvaćene njezinim postojećim odobrenjem.

(13)

U određenim bi izvanrednim situacijama trebalo biti moguće privremeno suspendirati obvezu poravnanja. Takva bi suspenzija trebala biti moguća ako više nisu ispunjeni kriteriji na temelju kojih određene vrste OTC izvedenica podliježu obvezi poravnanja. To bi mogao biti slučaj kada neke vrste OTC izvedenica postanu neprikladne za obvezno središnje poravnanje ili ako je jedan od tih kriterija materijalno promijenjen u odnosu na određene vrste OTC izvedenica. Suspenzija obveze poravnanja trebala bi biti moguća i kada središnja druga ugovorna strana prestane nuditi uslugu poravnanja za određene vrste OTC izvedenica ili za određenu vrstu druge ugovorne strane, a druga središnja druga ugovorna strana ne može je dovoljno brzo zamijeniti i preuzeti te usluge poravnanja. Suspenzija obveze poravnanja trebala bi također biti moguća i ako se ona smatra potrebnom radi izbjegavanja ozbiljne prijetnje financijskoj stabilnosti u Uniji. Kako bi se osigurala financijska sigurnost i izbjeglo narušavanje tržišta, ESMA bi, imajući u vidu ciljeve skupine G20, trebala osigurati da se, kada je ukidanje obveze poravnanja primjereno, to ukidanje pokrene tijekom suspenzije obveze poravnanja i ostavljajući dovoljno vremena da se omogući izmjena relevantnih regulatornih tehničkih standarda.

(14)

Obveza utvrđena u Uredbi (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (7) za druge ugovorne strane da izvedenicama koje podliježu obvezi poravnanja trguju na mjestima trgovanja pokreće se, u skladu s postupkom obveze trgovanja detaljno utvrđenim u toj uredbi, kada je za neku vrstu izvedenica određeno da podliježu obvezi poravnanja. Suspenzijom obveze poravnanja moglo bi se druge ugovorne strane spriječiti da budu u mogućnosti uskladiti se s obvezom trgovanja. Kao posljedica toga, ako je suspenzija obveze poravnanja zatražena i ako se ona smatra materijalnom promjenom kriterija kako bi obveza trgovanja počela proizvoditi učinke, ESMA bi trebala moći predložiti istodobnu suspenziju obveze trgovanja na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012 umjesto Uredbe (EU) br. 600/2014.

(15)

Pokazalo se da je izvješćivanje o prošlim ugovorima otežano zbog toga što o određenim pojedinostima o kojima sada treba izvješćivati nije trebalo izvješćivati prije stupanja na snagu Uredbe (EU) br. 648/2012. To je uzrokovalo visoku stopu pogrešaka pri izvješćivanju i lošu kvalitetu dostavljenih podataka, uz znatno opterećenje u pogledu izvješćivanja o tim ugovorima. Stoga postoji velika vjerojatnost da će ti podaci iz prošlosti ostati neiskorišteni. Štoviše, do početka roka za izvješćivanje o prošlim ugovorima velik broj tih ugovora isteći će, a s njima i odgovarajuće izloženosti i rizici. Zbog toga bi trebalo ukloniti zahtjev za izvješćivanje o prošlim ugovorima.

(16)

Unutargrupne transakcije u kojima sudjeluju nefinancijske druge ugovorne strane čine relativno mali dio svih ugovora o OTC izvedenicama, a koriste se ponajprije za internu zaštitu od rizika unutar grupa. Zbog toga se tim transakcijama ne doprinosi znatno povećanju sistemskog rizika i međusobnoj povezanosti, iako se obvezom izvješćivanja o takvim transakcijama nameću znatni troškovi i opterećenje nefinancijskim drugim ugovornim stranama. Stoga bi transakcije između drugih ugovornih strana unutar grupe u kojima je najmanje jedna druga ugovorna strana nefinancijska druga ugovorna strana trebalo izuzeti od obveze izvješćivanja, bez obzira na mjesto u kojem nefinancijska druga ugovorna strana ima poslovni nastan.

(17)

Komisija je 2017. pokrenula provjeru prikladnosti javnog izvješćivanja trgovačkih društava. Svrha te provjere jest prikupiti dokaze o dosljednosti, koherentnosti, djelotvornosti i učinkovitosti Unijina okvira za izvješćivanje. U tom kontekstu, mogućnost izbjegavanja nepotrebnog udvostručavanja izvješćivanja i mogućnost smanjenja ili pojednostavnjenja izvješćivanja o ugovorima o izvedenicama koje nisu OTC trebalo bi dodatno analizirati, uzimajući u obzir potrebu za pravodobnim izvješćivanjem i mjere donesene na temelju uredbi (EU) br. 648/2012 i (EU) br. 600/2014. Pri toj bi se analizi posebno trebale razmotriti dostavljene pojedinosti, pristup podacima od strane relevantnih tijela, kao i mjere za dodatno pojednostavnjenje lanaca izvješćivanja za ugovore o izvedenicama koje nisu OTC bez nepotrebnog gubitka informacija, a posebno u odnosu na nefinancijske druge ugovorne strane koje ne podliježu obvezi poravnanja. Trebala bi se razmotriti općenitija procjena djelotvornosti i učinkovitosti mjera koje su uvedene u Uredbu (EU) br. 648/2012 radi poboljšanja funkcioniranja izvješćivanja o ugovorima o OTC izvedenicama i smanjenja opterećenja u vezi s tim izvješćivanjem kada budu dostupni dostatno iskustvo i podaci o primjeni te uredbe, a posebno u pogledu kvalitete i pristupačnosti podataka dostavljenih trgovinskim repozitorijima te u pogledu primjene i provedbe delegiranog izvješćivanja.

(18)

Kako bi se nefinancijskim drugim ugovornim stranama koje ne podliježu obvezi poravnanja smanjilo opterećenje u vezi s izvješćivanjem o ugovorima o OTC izvedenicama, financijska druga ugovorna strana trebala bi u pravilu biti jedina zadužena i pravno odgovorna za izvješćivanje u svoje ime i u ime nefinancijskih drugih ugovornih strana koje ne podliježu obvezi poravnanja u pogledu ugovora o OTC izvedenicama koje su sklopile te druge ugovorne strane te za osiguravanje ispravnosti dostavljenih pojedinosti. Kako bi se osiguralo da financijska druga ugovorna strana ima podatke koji su joj potrebni za ispunjavanje obveze izvješćivanja, nefinancijska druga ugovorna strana trebala bi dostaviti pojedinosti u vezi s ugovorima o OTC izvedenicama za koje se ne može razumno očekivati da ih financijska druga ugovorna strana posjeduje. Međutim, nefinancijske druge ugovorne strane trebale bi moći odlučiti same podnijeti izvješće o svojim ugovorima o OTC izvedenicama. U takvim slučajevima nefinancijska druga ugovorna strana trebala bi o tome obavijestiti financijsku drugu ugovornu stranu te bi trebala biti zadužena i pravno odgovorna za izvješćivanje o tim podacima i osiguravanje njihove ispravnosti.

(19)

Trebalo bi odrediti i odgovornost za izvješćivanje o ugovorima o OTC izvedenicama ako su jedna ili obje druge ugovorne strane UCITS ili AIF. Stoga bi trebalo odrediti da je društvo za upravljanje UCITS-om zaduženo i pravno odgovorno za izvješćivanje u ime tog UCITS-a o ugovorima o OTC izvedenicama koje je taj UCITS sklopio te za osiguravanje ispravnosti dostavljenih pojedinosti. Na sličan bi način upravitelj AIF-a trebao biti zadužen i pravno odgovoran za izvješćivanje u ime tog AIF-a o ugovorima o OTC izvedenicama koje je taj AIF sklopio te za osiguravanje ispravnosti dostavljenih pojedinosti.

(20)

Kako bi se pri primjeni tehnika smanjenja rizika u cijeloj Uniji izbjegle neusklađenosti, zbog složenosti postupaka upravljanja rizicima koji zahtijevaju pravodobnu, točnu i primjereno odvojenu razmjenu kolaterala drugih ugovornih strana i koji uključuju uporabu unutarnjih modela, nadležna tijela trebala bi potvrditi te postupke upravljanja rizicima ili svaku njihovu znatnu izmjenu prije njihove primjene.

(21)

Zbog potrebe za međunarodnom regulatornom konvergencijom i za time da nefinancijske druge ugovorne strane i male financijske druge ugovorne strane smanje rizike povezane sa svojim izloženostima valutnom riziku potrebno je utvrditi posebne postupke upravljanja rizikom za fizički namirene devizne terminske ugovore i fizički namirene valutne ugovore o razmjeni. S obzirom na njihov specifičan profil rizika primjereno je ograničiti obveznu razmjenu varijacijskih iznosa nadoknade za fizički namirene devizne terminske ugovore i fizički namirene valutne ugovore o razmjeni na transakcije između najviše sistemskih drugih ugovornih strana kako bi se ograničilo gomilanje sistemskog rizika i izbjegla međunarodna regulatorna odstupanja. Međunarodnu regulatornu konvergenciju trebalo bi osigurati i u pogledu postupaka upravljanja rizicima za druge vrste izvedenica.

(22)

Usluge smanjenja rizika nakon trgovanja uključuju usluge poput kompresije portfelja. Kompresija portfelja isključena je iz obveze trgovanja koja je utvrđena Uredbom (EU) br. 600/2014. Kako bi se Uredbu (EU) br. 648/2012 uskladilo s Uredbom (EU) br. 600/2014, ako je potrebno i primjereno, pritom uzimajući u obzir razlike između tih dviju uredaba, potencijal za izbjegavanje obveze poravnanja kao i mjeru do koje se uslugama smanjenja rizika nakon trgovanja ublažavaju ili smanjuju rizici, Komisija bi u suradnji s ESMA-om i ESRB-om trebala procijeniti kojim bi transakcijama koje izravno proizlaze iz usluga smanjenja rizika nakon trgovanja trebalo odobriti izuzeće od obveze poravnanja.

(23)

Kako bi se povećala transparentnost i predvidivost inicijalnih iznosa nadoknade, a središnjim drugim ugovornim stranama onemogućilo da svoje modele inicijalnog iznosa nadoknade izmijene tako da bi mogli imati procikličke učinke, središnje druge ugovorne strane trebale bi svojim članovima sustava poravnanja osigurati alate kojima će moći simulirati njihove zahtjeve za inicijalni iznos nadoknade te bi im trebali osigurati iscrpni pregled modela inicijalnog iznosa nadoknade kojima se koriste. To je u skladu s međunarodnim standardima koje su objavili Odbor za plaćanja i tržišne infrastrukture te odbor Međunarodne organizacije nadzornih tijela za vrijednosne papire, a posebno s okvirom za objavljivanje objavljenim u prosincu 2012. i standardima za javnu objavu kvantitativnih podataka za središnje druge ugovorne strane objavljenima 2015., koji su važni za točno razumijevanje rizika i troškova povezanih sa bilo kakvim sudjelovanjem članova sustava poravnanja u središnjoj drugoj ugovornoj strani te za poboljšanje transparentnosti središnjih drugih ugovornih strana prema sudionicima na tržištu.

(24)

Nacionalnim propisima država članica o nesolventnosti ne bi trebalo sprečavati središnje druge ugovorne strane da s dovoljnom pravnom sigurnošću provedu prijenos pozicija klijenta ili da isplate prihode od likvidacije izravno klijentima u slučaju nesolventnosti člana sustava poravnanja u pogledu imovine na odvojenim zbirnim i pojedinačnim računima klijenata. Kako bi se poticalo obavljanje poravnanja i poboljšao pristup poravnanju, nacionalnim propisima država članica o nesolventnosti ne bi trebalo sprečavati središnje druge ugovorne strane da slijede postupke u slučaju neispunjavanja obveza u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012 u pogledu imovine i pozicija na odvojenim zbirnim i pojedinačnim računima klijenata pri članu sustava poravnanja i pri središnjoj drugoj ugovornoj strani. Ako su neizravni dogovori o poravnanju uspostavljeni, neizravni klijenti trebali bi unatoč tome i dalje imati koristi od zaštite koja je istovjetna zaštiti pruženoj na temelju pravila o odvajanju i prenosivosti te postupaka u slučaju neispunjavanja obveza utvrđenih Uredbom (EU) br. 648/2012.

(25)

Globe koje ESMA izriče trgovinskim repozitorijima pod svojim izravnim nadzorom trebale bi biti dovoljno učinkovite, razmjerne i odvraćajuće da osiguraju učinkovitost nadzornih ovlasti ESMA-e i povećaju transparentnost pozicija i izloženosti izvedenica. Pokazalo se da iznosi globa prvotno predviđeni u Uredbi (EU) br. 648/2012 nisu dovoljno odvraćajući s obzirom na tekući promet trgovinskih repozitorija, što bi moglo potencijalno umanjiti učinkovitost ESMA-inih nadzornih ovlasti utvrđenih u toj uredbi u odnosu na trgovinske repozitorije. Stoga bi trebalo povećati gornju granicu osnovnih iznosa globa.

(26)

Tijela treće zemlje trebala bi imati pristup podacima dostavljenima trgovinskim repozitorijima Unije ako ta treća zemlja ispunjava određene uvjete kojima se jamči obrada tih podataka te osigurava pravno obvezujuću i izvršivu obvezu kojom se tijelima Unije odobrava izravan pristup podacima dostavljenima trgovinskim repozitorijima u toj trećoj zemlji.

(27)

Uredbom (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća (8) omogućuje se pojednostavnjeni postupak registracije trgovinskih repozitorija koji su već registrirani u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012 te žele tu registraciju proširiti kako bi pružali svoje usluge i u pogledu transakcija financiranja vrijednosnih papira. Sličan bi pojednostavnjeni postupak registracije trebalo uvesti i za registriranje trgovinskih repozitorija koji su već registrirani u skladu s Uredbom (EU) 2015/2365 te žele tu registraciju proširiti kako bi pružali svoje usluge i u pogledu ugovora o izvedenicama.

(28)

Zbog nedovoljne kvalitete i transparentnosti podataka koje trgovinski repozitoriji stavljaju na raspolaganje, subjektima kojima je odobren pristup tim podacima teško je te podatke iskoristiti za praćenje tržišta izvedenica, a regulatori i nadzorna tijela ne mogu pravodobno utvrditi rizike za financijsku stabilnost. Kako bi se poboljšala kvaliteta podataka i transparentnost, a zahtjevi za izvješćivanje iz Uredbe (EU) br. 648/2012 uskladili s onima iz uredaba (EU) 2015/2365 i (EU) br. 600/2014, potrebno je dodatno uskladiti pravila i zahtjeve o izvješćivanju, a posebno standarde za podatke, formate, metode i mehanizme izvješćivanja, kao i dodatno uskladiti postupke koje trgovinski repozitoriji trebaju primjenjivati za provjeru cjelovitosti i ispravnosti dostavljenih podataka te postupke za usklađivanje podataka s drugim trgovinskim repozitorijima. Nadalje, trgovinski repozitoriji trebali bi drugim ugovornim stranama koje nemaju obvezu izvješćivanja na njihov zahtjev odobriti pristup svim podacima koji su dostavljeni u njihovo ime pod razumnim komercijalnim uvjetima.

(29)

Uredbom (EU) br. 648/2012 uspostavljeno je konkurentno okružje za usluge koje pružaju trgovinski repozitoriji. Stoga bi drugim ugovornim stranama trebalo omogućiti odabir trgovinskog repozitorija kojem žele dostavljati izvješća, a ako to žele, i promjenu trgovinskog repozitorija. Kako bi se takva promjena olakšala i osigurala stalna dostupnost podataka bez udvostručavanja, trgovinski repozitoriji trebali bi uspostaviti primjerene postupke za osiguravanje urednog prijenosa dostavljenih podataka drugim trgovinskim repozitorijima ako to zatraži druga ugovorna strana koja podliježe obvezi izvješćivanja.

(30)

Uredbom (EU) br. 648/2012 utvrđuje se da se obveza poravnanja ne primjenjuje na mirovinske sustave sve dok središnje druge ugovorne strane ne razviju primjereno tehničko rješenje za prijenos negotovinskog kolaterala kao varijacijskog iznosa nadoknade. Budući da dosad još nije razvijeno prihvatljivo rješenje kojim bi se olakšalo sudjelovanje mirovinskih sustava u središnjem poravnanju, to prijelazno razdoblje trebalo bi produljiti za najmanje dodatne dvije godine. Međutim, središnje poravnanje trebalo bi ostati konačni cilj s obzirom na činjenicu da trenutačna regulatorna i tržišna kretanja omogućuju sudionicima na tržištu da unutar tog roka izrade odgovarajuća tehnička rješenja. Komisija bi uz pomoć ESMA-e, europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo) (EBA) uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (9), europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) (EIOPA) uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (10) i ESRB-a trebala pratiti napredak središnjih drugih ugovornih strana, članova sustava poravnanja i mirovinskih sustava pri izradi prihvatljivih rješenja kojima bi se olakšalo sudjelovanje mirovinskih sustava u središnjem poravnanju te bi trebala izraditi izvješće o tom napretku. To bi izvješće trebalo obuhvatiti i rješenja i povezane troškove mirovinskih sustava, uzimajući u obzir regulatorna i tržišna kretanja kao što su promjene vrste financijske druge ugovorne strane koja podliježe obvezi poravnanja. Kako bi se u obzir uzela kretanja koja nisu bila predviđena u vrijeme donošenja ove Uredbe, Komisiju bi trebalo ovlastiti da to prijelazno razdoblje produlji dvaput za razdoblje od godine dana nakon što pomno preispita potrebu za takvim produljenjem.

(31)

Prijelazno razdoblje tijekom kojeg su mirovinski sustavi bili izuzeti od obveze poravnanja isteklo je 16. kolovoza 2018. Zbog pravne sigurnosti i kako bi se izbjegao diskontinuitet, potrebno je retroaktivno primijeniti produljenje tog prijelaznog razdoblja na ugovore o OTC izvedenicama koje su mirovinski sustavi sklopili u razdoblju od 17. kolovoza 2018. do 16. lipnja 2019.

(32)

Kako bi se pojednostavnio regulatorni okvir, trebalo bi razmotriti u kojoj je mjeri potrebno i primjereno uskladiti obvezu trgovanja na temelju Uredbe (EU) br. 600/2014 s izmjenama uvedenima na temelju ove Uredbe u pogledu obveze poravnanja za izvedenice, a posebno opsega subjekata koji podliježu obvezi poravnanja. Kada budu dostupni dostatno iskustvo i podaci o primjeni ove Uredbe, trebala bi se provesti općenitija procjena učinaka ove Uredbe na razinu poravnanja koje obavljaju različite vrste druge ugovorne strane i raspodjelu poravnanja unutar svake vrste druge ugovorne strane kao i dostupnost usluga poravnanja, uključujući učinkovitost izmjena uvedenih na temelju ove Uredbe u pogledu pružanja usluga poravnanja pod poštenim, razumnim, nediskriminirajućim i transparentnim komercijalnim uvjetima s ciljem olakšavanja pristupa poravnanju.

(33)

Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost o tome kada se komercijalni uvjeti za pružanje usluga poravnanja smatraju poštenima, razumnima, nediskriminirajućima i transparentnima i kako bi se sudionicima na tržištu odobrilo dodatno vrijeme za izradu rješenja u području poravnanja za mirovinske sustave pod određenim uvjetima, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u vezi s određivanjem uvjeta pod kojima se komercijalni uvjeti za pružanje usluga poravnanja smatraju poštenima, razumnima, nediskriminirajućima i transparentnima te u vezi s produljenjem prijelaznog razdoblja unutar kojeg se obveza poravnanja ne bi trebala primjenjivati na ugovore o OTC izvedenicama koje su sklopili mirovinski sustavi. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (11) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(34)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, a posebno u pogledu suspenzije obveze poravnanja i obveze trgovanja te u pogledu izravnog pristupa relevantnih tijela trećih zemalja informacijama sadržanima u trgovinskim repozitorijima s poslovnim nastanom u Uniji, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (12). Komisija bi trebala donijeti provedbene akte koji se odmah primjenjuju kako bi se suspendirala obveza poravnanja i obveza trgovanja za određene vrste OTC izvedenica jer je potrebno brzo donijeti odluku kojom se osigurava pravna sigurnost u vezi s ishodom postupka suspenzije te stoga postoje opravdani krajnje hitni razlozi.

(35)

Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost pravila o tehnikama smanjenja rizika, registraciji trgovinskih repozitorija i zahtjevima za izvješćivanje, Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje nacrta regulatornih tehničkih standarda koji su izradile EBA ili ESMA u pogledu sljedećeg: postupaka nadzora kako bi se osigurala početna i kontinuirana provjera postupaka upravljanja rizicima koji zahtijevaju pravodobnu, točnu i primjerenu odvojenu razmjenu kolaterala; pojedinosti o pojednostavnjenom zahtjevu za proširenje registracije trgovinskog repozitorija koji je već registriran na temelju Uredbe (EU) 2015/2365; postupaka za usklađivanje podataka među trgovinskim repozitorijima, postupaka koje trgovinski repozitorij treba primjenjivati radi provjere usklađenosti postupanja druge ugovorne strane ili subjekta koji podnosi izvješće sa zahtjevima za izvješćivanje te radi provjere cjelovitosti i ispravnosti podataka koji se dostavljaju; uvjeta, aranžmana i potrebne dokumentacije pod kojima i s pomoću kojih se određenim subjektima odobrava pristup trgovinskim repozitorijima. Komisija bi trebala donijeti te regulatorne tehničke standarde putem delegiranih akata na temelju članka 290. UFEU-a te u skladu s člancima od 10. do 14. uredaba (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 1095/2010.

(36)

Komisija bi trebala biti ovlaštena i za donošenje provedbenih tehničkih standarda koje je izradila ESMA u vezi sa standardima za podatke u pogledu informacija koje se dostavljaju za razne vrste izvedenica te u vezi s metodama i mehanizmima za izvješćivanje te formatom zahtjeva za proširenje registracije trgovinskog repozitorija koji je već registriran na temelju Uredbe (EU) 2015/2365. Komisija bi trebala donijeti te provedbene tehničke standarde putem provedbenih akata na temelju članka 291. UFEU-a i u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

(37)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, odnosno osiguravanje toga da su pravila proporcionalna, da ne dovode do nepotrebnog administrativnog opterećenja ili troškova usklađenosti, da ne ugrožavaju financijsku stabilnost te da povećavaju transparentnost pozicija i izloženost OTC izvedenica, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njezina opsega i učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(38)

Primjenu određenih odredaba ove Uredbe trebalo bi odgoditi kako bi se utvrdile sve bitne provedbene mjere i sudionicima na tržištu omogućilo poduzimanje potrebnih radnji u svrhu usklađivanja.

(39)

Uredbu (EU) br. 648/2012 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,