11/Sv. 123

HR

Službeni list Europske unije

91

L 201/31

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Odlukom Vijeća 96/191/EZ (2) u ime Europske zajednice sklopljena je Konvencija o zaštiti Alpa (dalje u tekstu: „Alpska konvencija”).

(2)

Odlukom Vijeća 2005/923/EZ (3) Vijeće je odlučilo o potpisivanju, u ime Europske zajednice, Protokola o zaštiti tla, Protokola o energiji i Protokola o turizmu Alpske konvencije (dalje u tekstu: „Protokoli”).

(3)

Protokoli su važan korak u provedbi Alpske konvencije i Europska komisija ima obvezu ostvariti ciljeve ove Konvencije.

(4)

Gospodarski, socijalni i ekološki prekogranični problemi Alpa ostaju velik izazov koji treba riješiti u ovom vrlo osjetljivom području.

(5)

Politike Zajednice, pogotovo prioritetna područja određena u Odluci br. 1600/2002/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. srpnja 2002. o utvrđivanju Šestog programa djelovanja Zajednice za okoliš (4), treba promicati i jačati unutar alpske regije.

(6)

Jedan od glavnih ciljeva Protokola o zaštiti tla je očuvanje višefunkcionalne uloge tla zasnovano na ideji održivog razvoja. Održiva se produktivnost tla mora osigurati u njezinoj prirodnoj funkciji, kao arhivu prirodne i kulturne povijesti te kako bi se osiguralo njezino korištenje za poljoprivredu i šumarstvo, urbanizam i turizam, druge gospodarske svrhe, prijevoz i infrastrukturu te kao izvor sirovina.

(7)

Svakim pristupom zaštiti tla trebalo bi uzeti u obzir znatnu raznolikost postojećih regionalnih i lokalnih uvjeta u alpskoj regiji. Protokol o zaštiti tla mogao bi pomoći provedbi prikladnih mjera na državnoj i regionalnoj razini.

(8)

Zahtjevi iz Protokola poput nadzora tla, utvrđivanja zona pod rizikom od erozije, poplave i odrona tla, popisa mjesta onečišćenja i osnivanja usklađenih baza podataka, mogli bi biti važne sastavnice politike Zajednice o zaštiti tla, o čemu svjedoče, inter alia, Direktiva Vijeća 85/337/EEZ od 27. lipnja 1985. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (5), Direktiva Vijeća 86/278/EEZ od 12. lipnja 1986. o zaštiti okoliša, a posebno tla, kod upotrebe mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u poljoprivredi (6), Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (7), Direktiva Vijeća 99/31/EZ od 26. travnja 1999. o odlagalištima otpada (8), Uredba Vijeća (EZ) br. 1257/1999 od 17. svibnja 1999. o potpori Europskog fonda za smjernice i jamstva u poljoprivredi (EFSJP) (9) ruralnom razvoju i Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (10).

(9)

Protokolom o energiji zahtijevaju se prikladne mjere koje treba poduzeti na području štednje i proizvodnje energije, uključujući promicanje obnovljive energije, transporta, dostave i korištenja energije za poticanje uvjeta održivog razvoja.

(10)

Odredbe Protokola o energiji u skladu su sa Šestim akcijskim programom Zajednice o okolišu za borbu protiv klimatskih promjena i promicanje održivog gospodarenja i korištenja prirodnih resursa. Odredbe Protokola također su u skladu s politikom Zajednice o energiji, kao što je navedeno u Bijeloj knjizi za strategiju i akcijski plan Zajednice, Zelenoj knjizi o europskoj strategiji o sigurnosti opskrbe, Direktivi 2001/77EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. rujna 2001. o promicanju električne energije dobivene iz obnovljivih izvora na unutarnjem tržištu električne energije (11), Direktivi 2002/91/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2002. o energetskoj učinkovitosti zgrada (12) i Odluci br. 1230/2003/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2003. o usvajanju višegodišnjeg programa djelovanja u području energije: „Inteligentna energija - Europa”(2003.-2006.) (13).

(11)

Ratifikacijom Protokola o energiji ojačala bi se prekogranična suradnja sa Švicarskom, Lihtenštajnom i Monakom. To bi pomoglo osigurati da regionalni partneri dijele ciljeve Europske zajednice i da te inicijative pokrivaju čitavo alpsko eko-područje.

(12)

Transeuropskim energetskim mrežama (TEN-E) treba dati prednost te prilikom razvoja novih prekograničnih veza, pogotovo visokonaponskih vodova, treba primijeniti mjere koordinacije i provedbe predviđene u smjernicama TEN-E-a u Odluci br. 1229/2003/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2003. o utvrđivanju niza smjernica za transeuropske energetske mreže (14).

(13)

Europska zajednica, njezine države članice, Švicarska, Lihtenštajn i Monako stranke su Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC-a) i Kyotskog protokola. UNFCCC i Kyotski protokol nalažu strankama sastavljanje, provedbu, objavljivanje i redovito ažuriranje nacionalnih i regionalnih programa koji sadrže mjere ublažavanja klimatskih promjena bavljenjem antropogenim ispuštanjima po izvorima i omogućavanjem uklanjanja putem slivnika svih stakleničkih plinova koji nisu regulirani Montrealskim protokolom.

(14)

Protokol o energiji pridonosi ispunjenju uvjeta UNFCCC-a o poduzimanju mjera za lakšu prikladnu prilagodbu klimatskim promjenama.

(15)

Turizam je gospodarski vrlo važan sektor u većini dijelova Alpa te je usko povezan i ovisan o učincima na okoliš i društvo.

(16)

Budući da je planinska regija jedinstveno i ekološki vrlo osjetljivo područje, za održivi razvoj regije iznimno je važna ravnoteža između gospodarskih interesa, potreba mjesnog stanovništva i pitanja okoliša.

(17)

Turizam postaje sve veća globalna pojava, no istodobno prvenstveno ostaje područje mjesne i regionalne odgovornosti. Što se tiče Zajednice, Direktiva 85/337/EEZ, Direktiva 92/43/EEZ, Uredba (EZ) br. 1980/2000 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. srpnja 2000. o revidiranom programu dodjele znaka zaštite okoliša Zajednice (15), Uredba (EZ) br. 761/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2001. o dopuštanju dobrovoljnog sudjelovanja organizacija u Programu Zajednice za upravljanje okolišem i neovisno ocjenjivanje (EMAS) (16) i Rezolucija Vijeća od 21. svibnja 2002. o budućnosti europskog turizma (17), inter alia, relevantne su u ovom kontekstu. Alpska konvencija i njezin Protokol o turizmu, zajedno s ostalim protokolima koji mogu utjecati na turistički sektor, trebaju predstavljati okvirni instrument stimuliranja i koordiniranja doprinosa posjednika na regionalnoj i mjesnoj razini kako bi održivost postala glavni pokretač poboljšanja kvalitete turističke ponude alpske regije.

(18)

Opći cilj Protokola o turizmu je promicanje održivog turizma, pogotovo kroz osiguranje njegovog razvoja i upravljanja njime, uzimajući u obzir njegov utjecaj na okoliš. S tim ciljem, Protokol utvrđuje posebne mjere i preporuke koje se mogu koristiti kao instrumenti jačanja ekološke strane inovacije i istraživanja, nadzora i obuke, instrumenata i strategija upravljanja, postupaka planiranja i izdavanja dozvola vezanih uz turizam te posebno njegov kvalitativni razvoj.

(19)

Ugovorne stranke triju Protokola trebaju promicati relevantnu naobrazbu i obuku i uz to promicati javno širenje podataka o ciljevima, mjerama i provedbi svakog od ova tri Protokola.

(20)

Ove Protokole treba odobriti Europska zajednica,