PRILOG I.

POSEBNI ZAHTJEVI ZA STABILITET RO-RO PUTNIČKIH BRODOVA

kako je navedeno u članku 6.

1.   Uz zahtjeve Pravila II-1/B/8 Konvencije SOLAS, koji se odnose na vodonepropusno pregrađivanje i stabilitet u oštećenom stanju, svi ro-ro putnički brodovi iz članka 3. stavka 1. moraju ispunjavati zahtjeve ovog Priloga.

1.1.   Odredbe Pravila II-1/B/8.2.3 moraju se ispuniti kod uzimanja u obzir učinka pretpostavljene količine morske vode za koju se pretpostavlja da se nakupila na prvoj palubi iznad projektne vodne linije teretnog prostora ili posebnoga teretnog ro-ro prostora, kako je određeno u Pravilu II-2/3, za koji se pretpostavlja da je oštećen (dalje u tekstu „oštećena ro-ro paluba”). Ostali zahtjevi Pravila II-1/B/8 ne moraju biti ispunjeni prilikom primjene zahtjeva stabiliteta sadržanih u ovom Prilogu. Količina pretpostavljene nakupljene morske vode izračunava se na temelju vodene površine sa stalnom visinom iznad:

(a)	najniže točke ruba palube oštećenog odjeljka ro-ro palube; ili

(b)	kada je rub palube oštećenog odjeljka uronjen, tada se proračun zasniva na stalnoj visini iznad mirne vodene površine kod svih kuteva nagiba i trima:

kako slijedi:

0,5 m ako je preostalo nadvođe (fr) 0,3 m ili manje,

0,0 m ako je preostalo nadvođe (fr) 2,0 m ili više, i

međuvrijednosti se određuju linearnom interpolacijom, ako je preostalo nadvođe (fr) 0,3 m ili više, ali manje od 2,0 m,

pri čemu je preostalo nadvođe (fr) najmanja udaljenost između oštećene ro-ro palube i konačne vodne linije na mjestu oštećenja u slučaju oštećenja koje se razmatra, ne uzimajući u obzir učinak pretpostavljene količine nakupljene vode na oštećenoj ro-ro palubi.

1.2.   Kada je postavljen visoko učinkoviti sustav drenaže, pomorska uprava države zastave može dozvoliti smanjenje visine vodene površine.

1.3.   Za brodove u geografski definiranim ograničenim područjima plovidbe, pomorska uprava države zastave može smanjiti visinu vodene površine propisanu u skladu s točkom 1.1., tako da zamijene takvu visinu vodene površine sljedećim:

1.3.1.

0,0 m ako je značajna visina vala (hs) koja određuje dotično područje 1,5 m ili manje;

1.3.2.

vrijednošću određenom u skladu s točkom 1.1., ako je značajna visina vala (hs) koja određuje dotično područje 4,0 m ili više;

1.3.3.

međuvrijednostima koje se određuju linearnom interpolacijom, ako je značajna visina vala (hs) koja određuje dotično područje 1,5 m ili više, ali manje od 4,0 m, pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1.3.4.

pomorska uprava države zastave se uvjerila da je definirano područje predstavljeno značajnom visinom vala (hs), za koju je vjerojatnost da neće biti premašena veća od 10 %; i

1.3.5.

u svjedodžbama su navedeni područje rada i, ako je primjenjivo, razdoblje u godini, za koje je utvrđena određena vrijednost značajne visine vala (hs).

1.4.   Umjesto zahtjeva iz točaka 1.1. ili 1.3., pomorska uprava države zastave može kao drugu mogućnost izuzeti primjenu zahtjeva točaka 1.1. ili 1.3. i prihvatiti dokaz dobiven na temelju modelskih ispitivanja koja se provode za pojedinačni brod u skladu s metodom modelskog ispitivanja navedenome u Dodatku, kojim se dokazuje da se brod neće prevrnuti kod pretpostavljene veličine oštećenja, kako je predviđeno u Pravilu II-1/B/8.4., na najgorem mjestu koje se razmatra prema točki 1.1., u plovidbi na nepravilnim valovima, i

1.5.   napomena o prihvaćanju rezultata modelskog ispitivanja kao jednakovrijednoga ispunjavanju zahtjeva iz točaka 1.1. ili 1.3. i vrijednost značajne visine vala (hs), koja se koristi u modelskim ispitivanjima, upisuju se u brodske svjedodžbe.

1.6.   Za ro-ro putničke brodove odobrene u skladu s ovim zahtjevima, primjenjuju se neizmijenjeni podaci, koji se dostavljaju zapovjedniku broda u skladu s Pravilima II-1/B/8.7.1. i II-1/B/8.7.2., sastavljenima radi usklađivanja s Pravilima II-1/B/8.2.3. do II-1/B/8.2.3.4.

2.   Za procjenu učinka pretpostavljene količine nakupljene morske vode na oštećenoj ro-ro palubi iz točke 1., važeće su sljedeće odredbe:

2.1.   poprečna ili uzdužna pregrada se smatra neoštećenom ako svi njezini dijelovi leže unutar vertikalnih površina s obje strane broda, koje su smještene na udaljenosti od vanjske oplate jednakoj jednoj petini širine broda, kako je utvrđeno Pravilom II-1/2 i mjereno pod pravim kutevima na simetralu broda na razini najniže pregradne teretne linije;

2.2.   u slučajevima kada je trup broda strukturalno djelomično proširen radi usklađivanja s odredbama ovog Priloga, povećanje vrijednosti jedne petine njegove širine, koje iz toga proizlazi, koristi se kroz sve proračune, ali ne utječe na položaj postojećih prodora kroz pregrade, cijevnih sustava itd., koji su bili prihvaćeni prije proširenja;

2.3.   nepropusnost poprečnih ili uzdužnih pregrada koje se uzimaju u obzir kao učinkovite za zadržavanje pretpostavljene nakupljene morske vode u dotičnom odjeljku na oštećenoj ro-ro palubi mora biti razmjerna sustavu drenaže i mora izdržati hidrostatski tlak u skladu s rezultatima proračuna stabiliteta u oštećenom stanju. Takve pregrade moraju biti visoke najmanje 2,2 m. Međutim, u slučaju broda s visećim palubama automobila, minimalna visina pregrade ne smije biti manja od visine pod visećom palubom kada je u spuštenom položaju;

2.4.   za posebna rješenja, kao što su viseće palube pune širine i široki bočni pregradci, mogu se prihvatiti druge visine pregrada na temelju detaljnih modelskih ispitivanja;

2.5.   učinak pretpostavljene količine nakupljene morske vode ne mora se uzeti u obzir ni za jedan odjeljak oštećene ro-ro palube, pod uvjetom da takav odjeljak na svakoj strani palube ima otvore za otjecanje vode, ravnomjerno raspoređene duž bočnih stranica odjeljka, koji ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

2.5.1.   A ≥ 0,3 l

pri čemu je A ukupna površina otvora za otjecanje vode na svakom boku palube u m2; l je duljina odjeljka u m;

2.5.2.   brod mora zadržati preostalo nadvođe od najmanje 1,0 m u slučaju najgoreg oštećenja, ne uzimajući u obzir učinak pretpostavljene količine vode na oštećenoj ro-ro palubi; i

2.5.3.   takvi otvori za otjecanje vode moraju biti smješteni unutar visine od 0,6 m iznad oštećene ro-ro palube, dok donji kraj otvora mora biti unutar 2 cm iznad oštećene ro-ro palube; i

2.5.4.   takvi otvori za otjecanje vode moraju imati uređaje za zatvaranje ili zaklopke, koji sprečavaju prodor vode na ro-ro palubu i istodobno dozvoljavaju odvod vode, koja se može nakupiti na ro-ro palubi.

2.6.   Kada se smatra da je pregrada iznad ro-ro palube oštećena, oba odjeljka koja graniče s pregradom smatraju se naplavljenima do iste visine vodene površine, kako je izračunata u točki 1.1. ili 1.3.

3.   Prilikom određivanja značajne visine vala, upotrebljavaju se visine valova navedene na kartama ili u klasifikaciji morskog područja koju sastavljaju države članice u skladu s člankom 5. ove Direktive.

3.1.   Za brodove koji obavljaju djelatnost samo u kraćem razdoblju, uprava države domaćina mora, u dogovoru s drugim zemljama čija je luka uključena u plovidbeni put broda, odrediti značajnu visinu vala koja će se koristiti.

4.   Modelska se ispitivanja provode u skladu s Dodatkom.

PRILOG II.

OKVIRNE SMJERNICE ZA NACIONALNE UPRAVE

kako je navedeno u članku 6. stavku 3.

DIO I.

PRIMJENA

U skladu s odredbama članka 6. stavka 3. ove Direktive, ove smjernice koriste nacionalne uprave država članica pri primjeni posebnih zahtjeva stabiliteta navedenih u Prilogu I., u mjeri u kojoj je to izvedivo i u skladu s konstrukcijom dotičnoga broda. Brojevi točaka koji se niže pojavljuju odgovaraju onima iz Priloga I.

Točka 1.

Kao prvi korak, svi ro-ro putnički brodovi iz članka 3. stavka 1. ove Direktive, moraju ispunjavati normu o preostalom stabilitetu SOLAS 90, budući da se ista primjenjuje na sve putničke brodove izgrađene 29. travnja 1990. ili nakon tog datuma. Primjenom ovog zahtjeva definira se preostalo nadvođe fr potrebno za proračune, koji se zahtijevaju u točki 1.1.

Točka 1.1.

1.

Ovaj se stavak odnosi na primjenu pretpostavljene količine vode nakupljene na pregradnoj (ro-ro) palubi. Pretpostavlja se da je voda prodrla na palubu kroz otvor od oštećenja. Ovim se stavkom zahtijeva da brod, pored ispunjavanja punih zahtjeva norme SOLAS 90, nadalje ispunjava dio kriterija SOLAS 90, koji su sadržani u točkama 2.3. do 2.3.4. Pravila II-1/B/8 s utvrđenom količinom vode na palubi. Za ovaj proračun nije potrebno uzeti u obzir druge zahtjeve Pravila II-1/B/8. Na primjer, brod za potrebe ovog proračuna ne mora ispunjavati zahtjeve u pogledu kutova ravnoteže ili ne-uranjanja granice urona.

2.

Nakupljena voda dodaje se kao tekući teret s jednom zajedničkom površinom unutar svih odjeljaka, za koje se pretpostavlja da su naplavljeni na palubi za automobile. Visina (hw) vode na palubi ovisi o preostalom nadvođu (fr) nakon oštećenja i mjeri se u smjeru oštećenja (vidjeti sliku 1.). Preostalo nadvođe je minimalna udaljenost između oštećene ro-ro palube i konačne vodne linije (nakon mjera izravnavanja, ako su provedene) na mjestu pretpostavljenog oštećenja nakon ispitivanja svih mogućih scenarija pri utvrđivanju usklađenosti s normom SOLAS 90, kako se zahtijeva u točki 1. Priloga I. Kod izračunavanja fr ne treba voditi računa o utjecaju pretpostavljene količine vode za koju se pretpostavlja da se nakupila na oštećenoj ro-ro palubi.

3.	Ako je fr 2,0 m ili više, pretpostavlja se da se voda neće nakupljati na ro-ro palubi. Ako je fr 0,3 m ili manje, tada se pretpostavlja da je visina hw 0,5 m. Međuvrijednosti visina vode dobivaju se linearnom interpolacijom (vidjeti sliku 2.).

Točka 1.2.

Sredstva drenaže vode mogu se smatrati učinkovitima samo ako su takvog kapaciteta da sprečavaju nakupljanje velike količine vode na palubi, tj. više tisuća tona na sat, što je znatno izvan kapaciteta određenih u vrijeme donošenja ovih pravila. Takvi drenažni sustavi visoke učinkovitosti mogu se razvijati i odobravati u budućnosti (na temelju smjernica koje izrađuje Međunarodna pomorska organizacija).

Točka 1.3.

1.

Pretpostavljena količina nakupljene vode na palubi može se, uz bilo koje ograničenje u skladu s točkom 1.1., ograničiti za plovidbe u područjima koja se definiraju kao geografski ograničena područja. Ova su područja određena u skladu sa značajnom visinom vala (hs), koja definira područje u skladu s odredbama članka 5. ove Direktive.

2.

Ako značajna visina vala (hs) u području o kojem je riječ iznosi 1,5 m ili manje, pretpostavlja se da se na oštećenoj ro-ro palubi neće nakupljati dodatna voda. Ako je značajna visina vala u području o kojem je riječ 4,0 m ili više, tada se vrijednost visine pretpostavljene nakupljene vode izračunava u skladu s točkom 1.1. Međuvrijednosti treba utvrditi linearnom interpolacijom (vidjeti sliku 3.).

3.

Visina hw je konstantna, stoga je količina dodane vode promjenjiva budući da ovisi o kutu nagibanja i o tome je li kod bilo kojeg određenog kuta nagibanja rub palube uronjen ili ne (vidjeti sliku 4.). Treba naglasiti da se pretpostavlja da je naplavljivost prostora na palubi za automobile 90 % (MSC/Circ. 649), dok su naplavljivosti drugih prostora, za koje se pretpostavlja da su naplavljeni, one propisane Konvencijom SOLAS.

4.	Ako se proračuni kojima se prikazuje usklađenost s ovom Direktivom odnose na značajnu visinu vala manju od 4,0 m, ta se ograničavajuća vrijednost značajne visine vala mora zabilježiti u brodskoj svjedodžbi o sigurnosti putničkog broda.

Točke 1.4 i 1.5.

Kao alternativa ispunjavanju novih zahtjeva stabiliteta iz točke 1.1. ili 1.3., vlasti mogu prihvatiti dokaz o usklađenosti putem modelskih ispitivanja. Zahtjevi za modelska ispitivanja su detaljno navedeni u Dodatku Prilogu I. Smjernice u vezi s modelskim ispitivanjima sadržane su u dijelu II. ovog Priloga.

Točka 1.6.

Uobičajeno izvedene standardne ograničavajuće operativne krivulje prema normi SOLAS 90 (KG ili GM) ne moraju ostati primjenjive u slučajevima u kojima se pretpostavlja „nakupljanje vode na palubi” prema uvjetima iz ove Direktive, te se može pojaviti potreba za određivanjem revidiranih graničnih krivulja koje uzimaju u obzir učinke ove dodatne vode. U tu svrhu treba izvesti dostatne proračune koji odgovaraju primjerenom broju radnih gazova i trimova.

Napomena: Revidirane granične krivulje dozvoljenih vrijednosti KG/GM mogu se dobiti postupkom iteracije, pri čemu se minimalni višak GM vrijednosti koji proizlazi iz proračuna stabiliteta u oštećenom stanju s vodom na palubi dodaje ulaznom KG-u (ili se oduzima od GM-a) koji se koristi za određivanje nadvođa u oštećenom stanju (fr), na kojem se zasnivaju količine vode na palubi, s time da se ovaj postupak ponavlja sve dok višak GM-a ne postane zanemariv.

Za očekivati je da će izvođači započeti takav postupak iteracije s omjerom maksimalni KG/minimalni GM koji je razumno moguć u službi, te da bi mogli zatražiti izmjenu razmještaja pregrada i paluba, kako bi se višak GM-a koji proizlazi iz proračuna stabiliteta u oštećenom stanju s vodom na palubi sveo na minimum.

Točka 2.1.

Za potrebe zahtjeva Konvencije SOLAS za oštećeno stanje, pregrade unutar linije B/5 se smatraju neoštećenima u slučaju bočnog oštećenja od sudara.

Točka 2.2.

Ako su postavljeni bočni blisteri da bi se omogućila usklađenost s Pravilom II-1/B/8, i kao posljedica postoji povećanje širine (B) broda a time i udaljenosti B/5 od boka broda za taj brod, takva promjena neće prouzročiti premještanje bilo kojih postojećih dijelova strukture ili bilo kojih postojećih prodora glavne poprečne vodonepropusne pregrade ispod pregradne palube (vidjeti sliku 5.).

Točka 2.3.

1.

Poprečne ili uzdužne pregrade/stijene, koje su postavljene i uzimaju se u obzir radi zadržavanja gibanja pretpostavljene nakupljene vode na oštećenoj ro-ro palubi, ne moraju biti strogo „vodonepropusne”. Mogu se dozvoliti male količine propuštanja pod uvjetom da postoji rješenje drenaže, kojim se uspješno sprečava nakupljanje vode na „drugoj strani” pregrade/stijene. U takvim slučajevima, kada izljevi postaju neučinkoviti kao posljedica gubitka razlike u razinama vode, treba osigurati druge načine pasivne drenaže.

2.

Visina (Bh) poprečnih i uzdužnih pregrada/stijena ne smije biti manja od (8 × hw) metara, gdje je hw visina nakupljene vode, kako se izračunava primjenom preostalog nadvođa i značajne visine vala (kako je navedeno u točkama 1.1. i 1.3.). Međutim, ni u jednom slučaju visina pregrade/stijene ne smije biti manja od veće od sljedećih vrijednosti: (a) 2,2 metra; ili (b) visine između pregradne palube i najniže točke podstrukture s donje strane međupalube ili viseće palube za automobile, kada su u spuštenom položaju. Treba naglasiti da svaki razmak između gornjeg ruba pregrade i donje strane lima mora biti primjereno „zatvoren limom” u poprečnom ili uzdužnom smjeru (vidjeti sliku 6.). Pregrade/stijene, čija je visina manja od gore navedene, mogu se prihvatiti ako su provedena modelska ispitivanja u skladu s dijelom II. ovog Priloga, kojima se potvrđuje da drukčiji dizajn osigurava primjereni standard preživljavanja broda. Kod određivanja visine pregrade/stijene treba voditi računa i o tome da visina bude dostatna za sprečavanje progresivnog naplavljivanja u okviru zahtijevanog opsega stabiliteta. Ovaj se opseg ne smije dovesti u pitanje u modelskim ispitivanjima. Napomena: Opseg se može smanjiti na 10 stupnjeva pod uvjetom da se odgovarajuća površina ispod krivulje poveća (kako je navedeno u MSC 64/22).

Točka 2.5.1.

Površina „A” se odnosi na trajne otvore. Treba naglasiti da „otvori za otjecanje vode” nisu prikladni za brodove za koje se zahtijeva uzgon cijelog ili dijela nadgrađa, kako bi se ispunili kriteriji. Postoji zahtjev da se otvori za otjecanje vode opreme zatvarajućim zaklopkama koje sprečavaju ulazak vode, ali omogućavaju njezino otjecanje.

Ove zaklopke ne smiju raditi uz pomoć uređaja. Moraju biti samodjelujuće i mora se pokazati da ne ograničavaju otjecanje u značajnoj mjeri. Svako veće smanjenje učinkovitosti mora se nadomjestiti postavljanjem dodatnih otvora kako bi se održala zahtijevana površina.

Točka 2.5.2.

Za otvore za otjecanje vode koji se smatraju učinkovitima, minimalna udaljenost od donjeg ruba otvora za otjecanje do vodne linije oštećenja mora biti najmanje 1,0 m. Prilikom izračuna minimalne udaljenosti ne uzima se u obzir utjecaj bilo koje dodatne količine vode na palubi (vidjeti sliku 7.).

Točka 2.5.3.

Otvori za otjecanje vode moraju se smjestiti što je niže moguće u bočnoj linici ili vanjskoj oplati. Donji rub otvora za otjecanje vode mora biti najviše 2 cm iznad pregradne palube a gornji rub otvora najviše 0,6 m (vidjeti sliku 8.).

Napomena: Prostori na koje se primjenjuje točka 2.5, tj. oni prostori opremljeni otvorima za otjecanje vode ili sličnim otvorima, ne uključuju se kao neoštećeni prostori u izračunavanju krivulje stabiliteta u neoštećenom i oštećenom stanju.

Točka 2.6.

1.	Propisano pružanje oštećenja primjenjuje se duž cijele duljine broda. Ovisno o standardu pregrađivanja, oštećenje ne mora utjecati niti na jednu pregradu ili može utjecati samo na pregradu ispod pregradne palube ili samo na pregradu iznad pregradne palube ili su moguće različite kombinacije.

2.	Sve poprečne i uzdužne pregrade/stijene koje zadržavaju pretpostavljenu nakupljenu količinu vode moraju biti pričvršćene na svojim mjestima u svakom trenutku kad se brod nalazi u plovidbi.

3.	U slučajevima kada je poprečna pregrada/stijena oštećena, razina nakupljene vode na palubi je ista s obje strane oštećene pregrade/stijene i odgovara visini hw (vidjeti sliku 9.).

DIO II.

MODELSKA ISPITIVANJA

Svrha je ovih smjernica osigurati jednoznačnost u načinima izgradnje i provjere modela kao i u provođenju i analiziranju modelskih ispitivanja imajući na umu da raspoloživa sredstva i troškovi na neki način utječu na ovu jednoznačnost.

Sadržaj točke 1. Dodatka Prilogu I. sam je po sebi jasan.

Točka 2. – Model broda

2.1.   Materijal od kojeg je model izrađen nije važan sam po sebi, pod uvjetom da je model u neoštećenom i oštećenom stanju dovoljno čvrst da bi se osiguralo da su hidrostatska svojstva ista kao ona stvarnog broda, te da je savijanje kao odziv trupa na valovima zanemarivo.

Također je važno osigurati da se oštećeni odjeljci na modelu izrade što je točnije moguće, kako bi se osiguralo da se prikaže ispravna količina naplavljene vode.

Budući da ulazak vode (čak i u malim količinama) u neoštećene dijelove modela utječe na njegovo ponašanje, treba poduzeti mjere da bi se osiguralo da do takvog ulaska vode ne dođe.

2.2.   Značajke modela

2.2.1.   Imajući u vidu da utjecaji mjerila imaju značajnu ulogu u ponašanju modela za vrijeme ispitivanja, važno je osigurati da se ovi utjecaji svedu na najmanju moguću mjeru, koliko je to praktično izvedivo. Model mora biti čim veći, budući da se pojedinosti oštećenih odjeljaka mogu lakše izvesti na većim modelima i utjecaji mjerila se smanjuju. Stoga se preporučuje da duljina modela ne bude manja od one koja odgovara mjerilu 1: 40. Međutim, zahtijeva se da duljina modela ne bude manja od 3 metra na pregradnoj teretnoj liniji.

2.2.2. (a)   Na mjestu pretpostavljenih oštećenja, model mora biti što je moguće tanji, kako bi se osiguralo da su količina naplavljene vode i njezino težište ispravno prikazani. Razumije se da možda neće biti moguće model trupa i elemente primarnog i sekundarnog pregrađivanja u području oštećenja izraditi sa svim pojedinostima, te da zbog ovih ograničenja u izradi možda neće biti moguće točno proračunati pretpostavljenu naplavljivost prostora.

2.2.2. (b)   Tijekom ispitivanja utvrđeno je da pružanje modela u vertikalnom smjeru može utjecati na rezultate kada se ispitivanje provodi dinamički. Stoga se zahtijeva da se model broda izradi do visine od najmanje tri standardne visine nadgrađa iznad pregradne palube (nadvođe), tako da se veliki valovi nastali od uređaja za stvaranje niza valova ne prelamaju preko modela.

2.2.2. (c)   Važno je ne samo da se provjere gazovi u neoštećenom stanju, nego i da se točno izmjere gazovi oštećenog modela radi usporedbe s onima koji proizlaze iz proračuna stabiliteta u oštećenom stanju. Nakon mjerenja gazova u oštećenom stanju, može se pokazati potreba za podešavanjem naplavljivosti oštećenog odjeljka uvođenjem neoštećenih prostora ili dodavanjem težina. Međutim, također je važno osigurati da je težište naplavljene vode točno prikazano. U ovom se slučaju sva učinjena podešavanja moraju provoditi uz mjere sigurnosti.

2.2.2. (d)   Ako se zahtijeva da model ima stijene na palubi, čija je visina manja od one koja se zahtijeva prema točki 2.3. Priloga I., na model se mora postaviti CCTV uređaj, tako da se svako „zapljuskivanje” i nakupljanje vode na neoštećenom dijelu palube može nadgledati. U ovom slučaju, video snimka događaja čini dio dokumentacije o ispitivanju.

2.2.3.   Kako bi se osiguralo da svojstva gibanja modela predstavljaju ona stvarnog broda, važno je provesti i pokus nagibanja i pokus ljuljanja modela u neoštećenom stanju, tako da se provjere položaj GM-a i raspodjela masa neoštećenog broda.

Poprečni radijus okretanja stvarnog broda ne smije biti veći od 0,4B a uzdužni radijus okretanja ne smije biti veći od 0,25L.

Razdoblje poprečnog ljuljanja modela izračunava se kako slijedi:

pri čemu je:

GM	:	metacentarska visina stvarnog broda (u neoštećenom stanju)
g	:	ubrzanje zbog sile teže
λ	:	mjerilo modela
B	:	širina stvarnog broda

Napomena:

Iako se pokusi nagiba i ljuljanja modela u oštećenom stanju mogu prihvatiti kao kontrola za potrebe provjere krivulje preostalog stabiliteta, takva se ispitivanja ne prihvaćaju kao zamjena za ispitivanja u neoštećenom stanju.

Model se u oštećenom stanju ipak mora podvrgnuti pokusu ljuljanja, kako bi se dobilo razdoblje ljuljanja koje se zahtijeva radi provođenja ispitivanja prema točki 3.1.2.

2.2.4.   Sadržaj ove točke je sam po sebi razumljiv. Pretpostavlja se da su zračnici oštećenih odjeljaka stvarnog broda odgovarajući za neometano naplavljivanje i gibanje naplavljene vode. Međutim, nastojanje da se u mjerilu izrade zračni kanali stvarnog broda može dovesti do neželjenih utjecaja mjerila. Kako bi se osiguralo da do toga ne dođe, preporučuje se da se zračni kanali izrade u većem mjerilu nego što je mjerilo modela, pazeći da to ne utječe na protok vode na palubi za automobile.

2.2.5.   Jednakokračni trokutni profil oštećenja u obliku prizme je onaj koji odgovara teretnoj vodenoj liniji.

Dodatno, u slučajevima kada postoje bočni odjeljci širine manje od B/5 i kako bi se izbjegao svaki mogući utjecaj mjerila, duljina oštećenja na mjestu bočnih grotala ne smije biti manja od 2 metra.

Točka 3. Postupak pokusa

3.1.   Spektar valova

Koristi se Jonswapov spektar, budući da on opisuje mora ograničenog prostiranja i trajanja koji odgovara većini stanja na svjetskim morima. S tim u vezi je važno da se provjeri ne samo vršno razdoblje niza valova, nego da se i nulto razdoblje predstavi što točnije.

3.1.1.   Uzimajući u obzir da je vršno razdoblje 4√hs, te da je faktor pojačanja y = 3,3, razdoblje presijecanja nulte točke ne smije biti veće od:

{Tp/(1,20 do 1,28)}+/- 5 %

3.1.2.   Razdoblje presijecanja nulte točke koje odgovara vršnom razdoblju jednakom razdoblju ljuljanja oštećenog modela i pod uvjetom da faktor y iznosi 1, ne treba biti veće od:

{Tp/(1,3 do 1,4)}+/- 5 %

s napomenom da se, ako je razdoblje ljuljanja oštećenog modela veće od 6√hs, vršno se razdoblje mora ograničiti na 6√hs.

Napomena:

Utvrđeno je da nije praktično odrediti granice za razdoblja presijecanja nulte točke za spektar valova modela u skladu s nominalnim vrijednostima matematičke formule. Stoga se dozvoljava tolerancija pogreške od 5 %.

Zahtijeva se da se za svaku vožnju ispitivanja snimi i dokumentira spektar valova. Mjerenja za ovakvo snimanje obavljaju se u neposrednoj blizini modela (premda ne u zavjetrini) – vidjeti sliku (a) dolje, i također u blizini uređaja za proizvodnju valova. Također se zahtijeva da se model opremi mjernim instrumentima tako da se njegova gibanja (ljuljanje, poniranje i posrtanje) kao i njegovo držanje (nagib, uron i trim) nadgledaju i bilježe tijekom ispitivanja.

Sonda za mjerenje vala „u blizini modela” mora se smjestiti ili na luku A ili na luku B (slika (a)).

Točke 3.2., 3.3., 3.4.

Sadržaj ovih točaka smatra se sam po sebi jasnim.

Točka 3.5.   Simulirana oštećenja

Opsežno istraživanje, provedeno u svrhu razvijanja odgovarajućih kriterija za nove brodove, jasno je pokazalo da je, osim GM-a i nadvođa kao važnih parametara za sposobnost preživljavanja putničkih brodova, površina ispod krivulje preostalog stabiliteta do kuta maksimalnog GZ-a također drugi važan faktor. Posljedično se pri odabiru najgoreg oštećenja po SOLAS-u radi usklađivanja sa zahtjevima točke 3.5.1. kao najgore oštećenje uzima ono koje daje najmanju površinu ispod krivulje preostalog stabiliteta do kuta maksimalnog GZ-a.

Točka 4. – Kriteriji preživljavanja

Sadržaj ove točke smatra se sam po sebi jasnim.

Točka 5. Odobrenje ispitivanja

Sljedeća dokumentacija mora biti dio izvješća koji se podnosi upravi:

(a)	proračuni stabiliteta u oštećenom stanju za najgore oštećenje po SOLAS-u i na sredini broda (ako se razlikuju);

(b)	nacrt općeg plana modela zajedno s pojedinostima o konstrukciji i instrumentima;

(c)	izvješća o pokusima nagiba i ljuljanja;

(d)	proračuni razdoblja ljuljanja stvarnog broda i modela; i

(e)	spektar nominalnih i izmjerenih valova (u blizini stroja za proizvodnju valova odnosno u blizini modela);

(f)	reprezentativna snimka gibanja, držanja i zanašanja modela;

(g)	odgovarajuće video snimke.

Napomena:

Uprava mora biti nazočna svim ispitivanjima.

Slike

(Okvirne smjernice za nacionalne uprave)

Slika 1.

Slika 2.

1.	Ako je fr ≥ 2,0 metra, visina vode na palubi (hw) = 0,0 metara.

2.	Ako je fr < 0,3 metra, visina vode na palubi (hw) = 0,5 metara.

Slika 3.

1.	Ako je hs ≥ 4,0 metra, visina vode na palubi se izračunava prema slici 3.

2.	Ako je hs < 1,5 metara, visina vode na palubi (hw) = 0,0 metara.

Na primjer:

Ako je fr = 1,15 metara i hs = 2,75 metara, visina hw = 0,125 metara.

Slika 4.

Slika 5.

Slika 6.

Brod bez visećih paluba za automobile

Primjer 1.:

Visina vode na palubi = 0,25 metara

Minimalna zahtijevana visina pregrade = 2,2 metra

Brod s visećom palubom (u smjeru barijere)

Primjer 2.:

Visina vode na palubi (hw) = 0,25 metara

Minimalna zahtijevana visina pregrade = x

Slika 7.

Minimalno zahtijevano nadvođe do otvora za otjecanje vode = 1,0 m

Slika 8.

Slika 9.

Rub palube nije uronjen