„PRILOG III.a

Prijelazne metode

Tablica 1.

Upućivanja i kvalifikacijske napomene za poslužitelje

Parametar	Izvor	Referentna ispitna metoda/naslov	Napomene
Učinkovitost i performanse poslužitelja u aktivnom stanju	ETSI	ETSI EN 303470:2019		Opće napomene o ispitivanju prema normi EN 303470: 2019: a. Ispitivanje se provodi pri odgovarajućem naponu i frekvenciji u EU-u (npr. 230 V, 50 Hz). b. Slično odredbi o karticama za proširenje APA-e iz točke 2. Priloga III., ispitivana jedinica se pri mjerenju snage u stanju čekanja, učinkovitosti u aktivnom stanju i performansama poslužitelja u aktivnom stanju ispituje s pomoću drugih vrsta dodatnih kartica (za koje nije predviđeno dopušteno odstupanje niti se ono primjenjuje pri ispitivanju SERT-om) (1). c. U slučaju poslužitelja i. koji nisu deklarirani kao dio porodice poslužitelja; ii. koji su isporučeni u konfiguraciji u kojoj se isti DIMM-ovi ne nalaze u svim memorijskim kanalima, ispituje se konfiguracija u kojoj se u svim memorijskim kanalima nalaze isti DIMM-ovi (2).
Snaga u stanju čekanja (Pidle)	ETSI	ETSI EN 303470:2019
Najveća snaga	ETSI	ETSI EN 303470:2019	Najveća snaga je najveća izmjerena potrebna snaga zabilježena pri ispitivanju SERT-om pod bilo kojim pojedinačnim radnim opterećenjem i razinom opterećenja.
Snaga u stanju čekanja na gornjoj graničnoj temperaturi deklariranog razreda radnih uvjeta	Zelena mreža	Pojednostavnjeno izvješćivanje o podacima o snazi u stanju čekanja pri visokoj temperaturi prikupljenima SERT-om u skladu s Uredbom (EU) 2019/424	Ispitivanje se provodi na najvišoj dopuštenoj temperaturi za razred specifičnih radnih uvjeta (A1, A2, A3 ili A4).
Učinkovitost izvora napajanja	EPRI i Ecova	Opći ispitni protokol za izračun energetske učinkovitosti unutarnjih napajanja AC-DC (izmjenična struja – istosmjerna struja) i DC-DC (istosmjerna struja – istosmjerna struja), revizija 6.7.	Ispitivanje se provodi pri odgovarajućem naponu i frekvenciji u EU-u (npr. 230 V, 50 Hz).
Faktor snage napajanja	EPRI i Ecova	Opći ispitni protokol za izračun energetske učinkovitosti unutarnjih napajanja AC-DC (izmjenična struja – istosmjerna struja) i DC-AC (istosmjerna struja – izmjenična struja), revizija 6.7.
Razred radnih uvjeta		Proizvođač mora navesti razred radnih uvjeta proizvoda: A1, A2, A3 ili A4. Ispitivana jedinica postavlja se na najvišu dopuštenu temperaturu za razred specifičnih radnih uvjeta (A1, A2, A3 ili A4) za koje je model deklariran. Jedinica se ispituje SERT-om (alat za ocjenu učinkovitosti poslužitelja) tijekom jednog ili više ciklusa ispitivanja u trajanju od 16 sati. Smatra se da je jedinica u skladu s deklariranim radnim uvjetima ako SERT proizvede valjane rezultate (tj. ako je ispitivana jedinica u radnom stanju tijekom cijelog ispitivanja od 16 sati).	Ispitivana jedinica stavlja se u temperaturnu komoru čija se temperatura zatim tempom od najviše 0,5 °C/min podiže na najvišu dopuštenu za razred specifičnih radnih uvjeta (A1, A2, A3 ili A4). Ispitivana jedinica mora biti u stanju čekanja sat vremena kako bi se prije početka ispitivanja ustalila temperatura.
Dostupnost ugrađenog softvera		Nije dostupno.
Sigurno brisanje podataka	NIST	Smjernice za sanitizaciju medija, posebna publikacija NIST 800-88 – Revizija 1.
Mogućnost demontiranja poslužitelja		Nije dostupno.
Udio kritičnih sirovina (CRM)		EN 45558:2019

Tablica 2.

Upućivanja i kvalifikacijske napomene za proizvode za pohranu podataka

Parametar	Izvor	Referentna ispitna metoda/naslov	Napomene
Učinkovitost izvora napajanja	EPRI i Ecova	Opći ispitni protokol za izračun energetske učinkovitosti unutarnjih napajanja AC-DC (izmjenična struja – istosmjerna struja) i DC-DC (istosmjerna struja – istosmjerna struja), revizija 6.7.	Ispitivanje se provodi pri odgovarajućem naponu i frekvenciji u EU-u (npr. 230 V, 50 Hz).
Faktor snage napajanja	EPRI i Ecova	Opći ispitni protokol za izračun energetske učinkovitosti unutarnjih napajanja AC-DC (izmjenična struja – istosmjerna struja) i DC-DC (istosmjerna struja – istosmjerna struja), revizija 6.7.
Razred radnih uvjeta	Zelena mreža	„Razred radnih uvjeta proizvoda za pohranu podataka”	Proizvođač, uvoznik ili ovlašteni zastupnik mora navesti razred radnih uvjeta proizvoda: A1, A2, A3 ili A4. Ispitivana jedinica postavlja se na najvišu dopuštenu temperaturu za razred specifičnih radnih uvjeta (A1, A2, A3 ili A4) za koje je model deklariran.
Dostupnost ugrađenog softvera		Nije dostupno.
Sigurno brisanje podataka	NIST	Smjernice za sanitizaciju medija, posebna publikacija NIST 800-88 – Revizija 1.
Mogućnost demontiranja proizvoda za pohranu podataka		Nije dostupno	.
Udio kritičnih sirovina (CRM)		EN 45558:2019

„PRILOG III.a

Prijelazne metode

1.   DODATNI ELEMENTI ZA MJERENJA I IZRAČUNE

Tablica 3.b

Zahtjevi za ispitnu opremu i konfiguracija UUT-a (*1)

Opis opreme	Mogućnosti	Dodatne mogućnosti i značajke
Mjerenje snage	Definirano u odgovarajućem standardu	Funkcija bilježenja podataka
Uređaj za mjerenje svjetljivosti (LMD)	Definirano u odgovarajućem standardu	Vrsta kontaktne sonde s funkcijom bilježenja podataka
Uređaj za mjerenje osvjetljenja (IMD)	Definirano u odgovarajućem standardu	Funkcija bilježenja podataka
Oprema za generiranje signala	Definirano u odgovarajućem standardu	Vidjeti relevantne napomene u tablici 3.a Priloga III. Upućivanja i kvalifikacijske napomene
Izvor svjetlosti (projektor)	Osvjetljava senzor ABC-a s minimalne udaljenosti od 1,5 m tako da se na njemu očita osvjetljenje koje može biti u rasponu od manje od 12 luksa pa sve do 150 luksa za televizore i monitore, odnosno do 20000 luksa za digitalne znakovne zaslone.	Žarulje s izvorom u čvrstom stanju (LED, laser ili kombinacija LED/laser) Raspoloživi prostor boja (gamut) projektora mora biti barem jednak preporuci iz REC 709. Nagibna platforma koja omogućuje precizno namještanje projektorskog snopa. Može se zamijeniti ugrađenom funkcijom optičkog poravnanja ili s njom kombinirati.
Izvor svjetlosti (prigušiva LED žarulja)	Kako je određeno u odjeljku 1.2.1.
Računalo za istodobno bilježenje podataka tijekom usklađenog razdoblja	Najmanje tri odgovarajuća otvora za sučelje s uređajima za mjerenje snage, svjetljivosti i osvjetljenja.	Odgovarajućim otvorima za sučelje smatraju se USB i Thunderbolt.
Računalo s aplikacijom za dijaprojekcije ili za uređivanje slika spojeno s projektorom	Aplikacija koja omogućuje projekciju slajdova s bijelom slikom bez odrezivanja uz istodobnu regulaciju temperature boje i razine (sive) svjetljivosti

1.1.   Sažetak redoslijeda ispitivanja

1.

Postaviti UUT na stalak, utvrditi lokaciju senzora automatske regulacije svjetline (ABC) prema potrebi, namjestiti instrumente za mjerenje svjetljivosti i okolinskog osvjetljenja.

2.

Postaviti inicijalne postavke, čime se potvrđuju pravilna primjena upozorenja u obveznom izborniku i zadane postavke „uobičajene konfiguracije”.

3.

Stišati zvuk prema potrebi.

4.

Pustiti primjerak UUT-a da se dalje zagrijava pri postavljanju ispitne opreme i utvrđivanju vršnog bijelog dinamičkog ispitnog uzorka koji omogućuje ustaljenu svjetljivost zaslona i mjerenje snage.

5.

Ako se zatraži odstupanje za ABC, odrediti raspon osvjetljenja i latenciju ABC-a potrebne za primjerak UUT-a. Profilirati ABC na svjetljivost zaslona između 100 luksa i 12 luksa okolinskog osvjetljenja i mjeriti smanjenje snage u uključenom stanju između tih graničnih vrijednosti. Kako bi se detaljno profilirao utjecaj ABC-a na snagu i svjetljivost zaslona, raspon osvjetljenja okoline može se podijeliti u nekoliko dijelova, počevši tek nešto iznad referentne točke osvjetljenja od 100 luksa (npr. 120 luksa) do 60, 35 i 12 luksa pa sve do najtamnije dopuštene razine osvjetljenja okoline ispitivanja. Kad je riječ o digitalnim znakovnim zaslonima, radi prikupljanja podataka za buduća preispitivanja Uredbe može se zabilježiti dodatno profiliranje do razine dnevnog svjetla od 20 000 luksa.

6.

Izmjeriti vršnu svjetljivost u uobičajenoj konfiguraciji. Bude li manja od 150 cd/m2 za monitor, odnosno 220 cd/m2 za druge vrste zaslona, izmjeriti i vršnu svjetljivost u unaprijed zadanoj konfiguraciji najsvjetlijeg prikaza dostupnoj u korisničkom izborniku (dakle, ne u konfiguraciji za trgovine).

7.

Reproducirati dinamički videozapis u SDR-u s isključenim ABC-om i pritom izmjeriti snagu u uključenom stanju. Reproducirati dinamičke videozapise u HDR-u pri čemu treba potvrditi da je aktiviran HDR način rada (što se čini napomenom na zaslonu na početku prikazivanja zapisa u HDR-u i/ili promjenom uobičajenih konfiguracijskih postavki slike) i pritom izmjeriti snagu u uključenom stanju.

8.

Izmjeriti potrebnu snagu u načinu rada s niskom potrošnjom energije i isključenom stanju te vrijeme potrebno za izvršavanje funkcija automatskog isključivanja.

1.2.   Detalji ispitivanja

1.2.1.   UUT (prikaz) i postav mjernog instrumenta

Slika 1.: Fizički postav zaslona i izvora okolinskog osvjetljenja

Ako je funkcija ABC-a dostupna, a UUT dolazi s postoljem, na njega se pričvršćuje zaslon, a UUT se postavlja na vodoravni stol ili platformu visoku najmanje 0,75 metara i prekrivenu crnim materijalom niske refleksije (tipični materijali su pust (filc), flis ili scensko pozadinsko platno). Svi dijelovi postolja moraju ostati izloženi. Zasloni koji su u pravilu namijenjeni za pričvršćivanje na zid moraju radi lakšeg pristupa biti učvršćeni na visini na kojoj im se donji rub nalazi najmanje 0,75 metara od poda. Površina poda ispod zaslona i unutar 0,5 metara ispred njega ne smije biti visoko reflektirajuća, a idealno bi trebala pokrivena crnim materijalom niske refleksije.

Potrebno je utvrditi gdje se na UUT-u nalazi senzor ABC-a pa izmjerene koordinate te lokacije zabilježiti u odnosu na fiksnu točku izvan UUT-a. Potrebno je zabilježiti udaljenosti H i D te kut snopa projektora (vidjeti sliku 1.) kako bi se mjerenje moglo lakše ponoviti. Ovisno o zahtjevima za razinu osvjetljenja koje stvara izvor svjetlosti, udaljenosti H i D obično su jednake i iznose od 1,5 m do 3 m uz međusobno odstupanje od ±5 mm. Kako bi se kut snopa projektora usmjerio na senzor ABC-a te dobio uzak snop svjetlosti za kutno mjerenje, može se upotrijebiti crni slajd s malim bijelim središnjim okvirom. Ako je senzor ABC-a konstruiran tako da optimalno radi pri kutu snopa osvjetljenja različitom od preporučenog kuta od 45°, može se upotrijebiti taj različiti kut, a pojedinosti o tome treba zabilježiti. Ako se upotrebljava beskontaktni (udaljeni) mjerač svjetljivosti, a kut snopa izvora svjetlosti je malen, treba pripaziti da se svjetlost koju stvara izvor ne reflektira na područje zaslona koje se upotrebljava za mjerenje svjetljivosti.

Mjerač osvjetljenja postavlja se što bliže senzoru ABC-a, pri čemu treba nastojati izbjeći da se okolinsko osvjetljenje reflektira od kućišta mjerača na senzor. To se može postići kombinacijom različitih metoda, primjerice prekrivanjem mjerača osvjetljenja crnim pustom i podesivim mehaničkim učvršćivanjem tako da kućište mjerača ne strši ispred prednje strane senzora ABC-a.

Sljedeći dokazani postupak preporučuje se za točno i ponovljivo bilježenje razina osvjetljenja pomoću senzora ABC-a uz najlakše moguće mehaničko učvršćivanje. Postupkom se omogućuje ispravljanje eventualnih pogrešaka u mjerenju osvjetljenja koje bi mogle nastati zbog praktične nemogućnosti postavljanja mjerača osvjetljenja u istovjetan položaj koji zauzima senzor ABC-a (čemu se teži kako bi mjerač i senzor bili istodobno osvjetljeni). Postupak stoga omogućuje istodobno osvjetljenje senzora ABC-a i mjerača osvjetljenja, a da se nakon postavljanja fizički ne ometaju ni UUT ni sam mjerač. Potrebne promjene osvjetljenja mogu se pomoću odgovarajućeg softvera za bilježenje podataka sinkronizirati s mjerenjem snage u uključenom stanju i mjerenjem svjetljivosti zaslona kako bi se profilirao ABC i s njega automatski bilježili podaci.

Mjerač osvjetljenja mora biti postavljen nekoliko centimetara od senzora ABC-a kako se projektorski snop ne bi od kućišta mjerača izravno reflektirao na senzor ABC-a. Horizontalna os detektora mjerača osvjetljenja mora biti na istoj horizontalnoj osi kao i senzor ABC-a, a vertikalna os mjerača mora biti točno usporedna s vertikalnom ravninom zaslona. Fizičke koordinate točke učvršćivanja mjerača potrebno je izmjeriti i zabilježiti u odnosu na fiksnu vanjsku točku koja se upotrebljava za bilježenje fizičkog položaja senzora ABC-a.

Projektor se postavlja tako da mu os projiciranog snopa bude poravnata s vertikalnom ravninom okomitom na površinu zaslona te prolazi kroz vertikalnu os senzora ABC-a (vidjeti sliku 1.). Visina, nagib i udaljenost platforme projektora od UUT-a moraju biti takvi da se cijela slika s vršnim bijelim uzorkom može projicirati na područje koje prekriva senzor ABC-a i mjerač osvjetljenja, a da se pritom postigne maksimalna razina okolinskog osvjetljenja (u luksima) potrebna za ispitivanje na senzoru. U tom kontekstu treba napomenuti da kod nekih digitalnih znakovnih zaslona funkcija ABC-a radi u uvjetima okolinskog osvjetljenja od najviše 20 000 luksa do manje od 100 luksa.

Kontaktni mjerač svjetljivosti korišten za mjerenje svjetljivosti zaslona mora biti poravnan sa središtem zaslona UUT-a.

Projicirana osvijetljena slika koja se preklapa s horizontalnom površinom ispod zaslona UUT-a ne smije se protezati izvan vertikalne ravnine zaslona, osim ako se reflektirajuće postolje ne proteže u prednje područje veće od toga: u tom slučaju rub slike mora biti poravnan s rubovima postolja (vidjeti sliku 1.). Gornji vodoravni rub projicirane slike ne smije biti više od 1 cm ispod donjeg ruba prekrivala kontaktnog mjerača svjetljivosti. To se može postići optičkim namještanjem ili premještanjem projektora unutar ograničenja zahtijevanog kuta snopa od 45° i zahtijevanog maksimalnog osvjetljenja na senzoru ABC-a.

Nakon što se koordinate položaja UUT-a i mjerača osvjetljenja zabilježe, a projektor bude stvarao ustaljeno osvjetljenje unutar mjernog raspona (kad je riječ o žaruljama s izvorom u čvrstom stanju, ustaljenost se obično postiže za nekoliko minuta od njihova uključivanja), UUT treba pomaknuti tako da se prednja strana mjerača osvjetljenja i središte detektora poravnaju s fizičkim koordinatama položaja zabilježenima za senzor ABC-a na UUT-u. Tada izmjereno osvjetljenje bilježi se, a mjerač i UUT vraćaju u prvobitni položaj. Osvjetljenje se zatim ponovno mjeri u prvobitnom položaju. Postotna razlika između osvjetljenja izmjerenog na dvama ispitnim položajima može se, ako postoji, primijeniti u završnom izvješću kao korekcijski faktor za sva daljnja mjerenja osvjetljenja (taj se faktor ne mijenja ovisno o razini osvjetljenja). Time se dobiva točan skup podataka o osvjetljenju na senzoru ABC-a bez obzira na to što instrument za mjerenje osvjetljenja u luksima nije postavljen u toj točki, a ujedno omogućuje istodobno grafičko prikazivanje svjetljivosti zaslona, snage i osvjetljenja kako bi se točno profilirao ABC.

Ispitna oprema ne smije se dodatno fizički mijenjati.

Za razliku od televizora, digitalni znakovni zasloni mogu imati više od jednog senzora okolinskog osvjetljenja. Tehničar određuje koji će se senzor koristiti za potrebe ispitivanja, a ostale zaklanja neprozirnom trakom. Ako takva funkcionalnost postoji, senzori koje se ne želi koristiti mogu se i isključiti. Najprikladniji se senzor najčešće nalazi na prednjoj strani. Dodatno se može istražiti može li se metodama mjerenja za digitalne znakovne zaslone s više svjetlosnih senzora doraditi ispitna metoda koja će se utvrditi u usklađenoj normi.

Ako ispitni laboratoriji umjesto projektorskog izvora svjetlosti u opisanom ispitnom postavu žele upotrebljavati prigušivu žarulju, ona mora imati specifikacije koje se iznose u nastavku te se moraju zabilježiti njezine izmjerene karakteristike.

Senzor ABC-a se radi postizanja određenih razina osvjetljenja osvjetljava prigušivom LED reflektorskom žaruljom promjera 90 ±5 mm. Nazivni kut snopa žarulje mora biti 40 ±5°. Nazivna korelirana temperatura boje (CCT) mora iznositi 2700 ±300 K u cijelom rasponu osvjetljenja, od 12 luksa do vršnog osvjetljenja potrebnog za ispitivanje. Nazivni indeks uzvrata boje (CRI) mora iznositi 80 ±3. Prednja površina žarulje može biti glatka ili zrnata, ali mora biti bistra (tj. ni obojena ni prevučena materijalom koji mijenja spektar); kad se žaruljom osvijetli ujednačena bijela površina, svjetlosni uzorak mora biti ravnomjeran gledano golim okom. Način na koji je žarulja sklopljena ne smije utjecati na spektar koji stvara LED izvor, među ostalim ni na infracrveni ni ultraljubičasti pojas. Značajke svjetla moraju biti jednake tijekom cijelog raspona prigušivanja svjetlosti potrebnog za ispitivanje ABC-a.

1.2.2.   Provjera ispravne primjene „uobičajene konfiguracije” i upozorenja o energetskom učinku

Mjerač snage priključuje se na UUT radi promatranja, pri čemu treba dovesti barem jedan izvor videosignala. Ispituje se postojanost ABC-a u svim drugim unaprijed zadanim konfiguracijama osim u konfiguraciji za trgovine.

1.2.3.   Postavke zvuka

Ulazni signal mora biti audiovizualan (za ispitivanje snage na videosadržaju u SDR-u idealan je ton od 1 kHz). Glasnoća se postavlja na nulu ili se uključuje funkcija stišavanja. Potrebno je potvrditi da uključena funkcija stišavanja ne utječe na parametre „uobičajene konfiguracije” slike.

1.2.4.   Utvrđivanje uzorka vršne bijele svjetljivosti za mjerenja vršne bijele svjetljivosti

Kad se na UUT-u prikaže uzorak vršne bijele svjetljivosti, može se dogoditi da se zaslon brzo zatamni u prvih nekoliko sekundi i potom postupno postane sve tamniji dok se slika ne ustali. Zbog toga je snagu i svjetljivost nemoguće dosljedno i ponovljivo mjeriti odmah nakon prikazivanja slike. Da bi se mjerenja mogla ponoviti, slika se mora u određenoj mjeri ustaliti. Ispitivanje na zaslonima u kojima se koristi postojeća tehnologija ukazuje na to da je 30 sekundi dovoljno da se na slici ustali vršna bijela svjetljivost. Primjećuje se i da je to dovoljno vremena da sa zaslona nestanu bilo kakve statusne informacije.

Današnji zasloni često imaju ugrađenu elektroniku i softver kojima se ograničava napajanje zaslona kako bi se spriječilo preopterećenje i tako izbjeglo da na zaslonu ostane vidljiv obris prethodne, dulje aktivne slike. Zbog toga svjetljivost i potrošnja energije mogu biti ograničeni pri prikazu, primjerice, velikog područja bijelog dinamičkog ispitnog uzorka.

U ovoj se ispitnoj metodologiji vršna svjetljivost mjeri pri prikazu 100 %-tno bijelog dinamičkog ispitnog uzorka, ali je područje bijele boje empirijski ograničeno kako se ne bi aktivirali zaštitni mehanizmi. Odgovarajući dinamički ispitni uzorak određuje se prikazivanjem niza od osam uzoraka „okvira i obrisa” na temelju dinamičkih ispitnih uzoraka VESA-e „L”, od najmanjeg (L 10) do najvećeg (L 80), pri čemu se bilježe potrošnja energije i svjetljivost zaslona. Grafikon svjetljivosti i potrošnje energije zaslona u odnosu na uzorak L treba koristiti pri utvrđivanju dolazi li i kada do ograničavanja karakteristika prikaza. Na primjer, ako se potrošnja električne energije povećava s L 10 na L 60, a svjetljivost raste ili se ne mijenja, ne čini se da ti uzorci uzrokuju aktivaciju ograničenja. Ako dinamički ispitni uzorak L 70 ne ukazuje na povećanje potrošnje energije ni svjetljivosti (a kod prethodnih uzoraka L zabilježeno je povećanje), to znači da se ograničenje događa pri L 70 ili između L 60 i L 70. Moguće je i da se ograničenje dogodilo između L 50 i L 60 jer su točke na grafikonu za L 60 zapravo ukazivale na pad. Stoga je najveći uzorak za koji smo sigurni da nije bilo ograničenja L 50 pa se njega upotrebljava za mjerenje vršne svjetljivosti. Ako se mora deklarirati omjer svjetljivosti, uzorak svjetljivosti odabire se s uključenim unaprijed zadanim postavkama najsvjetlijeg prikaza. Ako dinamički ispitni uzorak pri kojem je vršna bijela svjetljivost optimalna nije zbog karakteristika svjetljivosti zaslona UUT-a moguće odabrati opisanim postupkom, može se primijeniti pojednostavljeni postupak odabira u nastavku. Kad je riječ o zaslonima dijagonale od barem 15,24 cm (6 inča), a manje od 30,48 cm (12 inča), koristi se signal L 40 PeakLumMotion. Kad je riječ o zaslonima dijagonale od barem 30,48 cm (12 inča), koristi se signal L 20 PeakLumMotion. Neovisno o tome koji se od dva postupka odabira koristi, dinamički ispitni uzorak dinamičke vršne bijele svjetljivosti mora se deklarirati i upotrijebiti u svim ispitivanjima svjetljivosti.

1.2.5.   Određivanje raspona regulacije okolinskog osvjetljenja i latencije ABC-a

Za potrebe Uredbe (EU) 2019/2021, dopušteno odstupanje snage za ABC obuhvaćeno je deklariranom vrijednošću EEI-ja ako značajka regulacije ABC-a ispunjava posebne zahtjeve za regulaciju svjetljivosti zaslona u rasponu okolinskog osvjetljenja od 100 i 12 luksa s referentnim točkama od 60 i 35 luksa. Promjena svjetljivosti zaslona zbog promjene okolinskog osvjetljenja između 100 i 12 luksa mora podrazumijevati barem 20 %-tno smanjenje zahtijevane snage zaslona radi sukladnosti s dopuštenim odstupanjem snage za ABC iz Uredbe. Dinamički ispitni uzorak dinamičke svjetljivosti „L” koji se upotrebljava za ocjenjivanje sukladnosti regulacije ABC-a u odnosu na svjetljivost zaslona može se istodobno upotrebljavati i za ocjenjivanje sukladnosti smanjenja snage.

Za digitalne će znakovne zaslone raspon regulacije ABC-a kako se mijenja osvjetljenje možda biti mnogo širi; ovdje opisana ispitna metodologija može se proširiti kako bi se prikupili podaci za buduće revizije Uredbe.

1.2.5.1.   Profiliranje latencije ABC-a

Latencija funkcije regulacije ABC-a vremensko je kašnjenje između promjene okolinskog osvjetljenja očitane na detektoru ABC-a i posljedične promjene svjetljivosti zaslona UUT-a. Podaci dobiveni ispitivanjem pokazali su da to kašnjenje može trajati čak 60 sekundi, što se mora uzeti u obzir pri profiliranju regulacije ABC-a. Da bi se procijenila latencija, slajd od 100 luksa (vidjeti 1.2.5.2.) se pri ustaljenoj svjetljivosti zaslona zamjenjuje slajdom od 60 luksa te se bilježi vrijeme potrebno za postizanje ustaljene niže razine svjetljivosti. Slajd od 60 luksa se pri nižoj ustaljenoj razini svjetljivosti zamjenjuje slajdom od 100 luksa te se bilježi vrijeme potrebno za postizanje ustaljene više razine svjetljivosti. Za latenciju se upotrebljava dulje vrijeme, čemu se dodaje diskrecijskih 10 sekundi. To se za svaki slajd evidentira kao dijaprojekcijski interval.

1.2.5.2.   Regulacija svjetline izvora svjetlosti

Da bi se profilirao ABC, na UUT-u se prikazuje vršni bijeli dinamički ispitni uzorak iz odjeljka 1.2.4. te se svjetlina izvora svjetlosti mijenja iz bijele kroz niz sivih slajdova kako bi se simulirale promjene okolinskog osvjetljenja. Kad je riječ o regulaciji osvjetljenja, prozirnost prvog sivog slajda se mijenja dok se ne postigne početna točka profiliranja (npr. 120 luksa), što se potvrđuje mjerenjem razine luksa na mjeraču osvjetljenja. Slajd se pohranjuje i kopira. Za kopiju se postavlja nova razina prozirnosti sive boje potrebna za postizanje referentne točke od 100 luksa, nakon čega se slajd pohranjuje i kopira. Postupak se ponavlja za referentne točke od 60, 35 i 12 luksa. U ovom se trenutku radi simetrije grafičkog prikazivanja podataka može dodati potpuno crni slajd (posve neproziran), dok se slajdovi s referentnim točkama mogu kopirati i izmjenjivati od manje prema više svijetlima dok se ponovno ne dostigne razina od 120 luksa.

1.2.5.3.   Regulacija temperature boje izvora svjetlosti

Dodatni je zahtjev postaviti temperaturu boje za bijelu točku projiciranog svjetla kako bi se osigurala ponovljivost ispitnih podataka ako se za potrebe provjere kao izvor svjetlosti upotrebljava drugi projektor. Za tu je ispitnu metodologiju temperatura boje bijele točke određena na 2700 ±300 K radi dosljednosti s metodologijom za ABC u ranijim ispitnim normama.

Tu je bijelu točku postavljanjem prikladnog neprozirnog ispuna u boji (npr. crvenoj/narančastoj) i prilagodbom prozirnosti moguće dobiti u svakoj poznatijoj računalnoj aplikaciji za stvaranje slajdova. U tim je aplikacijama prozirnost odabrane boje moguće prilagoditi mjereći temperaturu boje pomoću funkcije mjerača osvjetljenja i tako temperaturu obično hladnije bijele točke projektora postaviti na predloženih 2700 K. Kad se postigne potrebna temperatura, primjenjuje ju se na sve slajdove.

1.2.5.4.   Bilježenje podataka

Potrošnja energije, svjetljivost zaslona i osvjetljenje na senzoru ABC-a mjere se i bilježe tijekom dijaprojekcije. Podaci moraju biti vremenski korelirani. Podatkovne točke za tri parametra moraju se zabilježiti kako bi se povezala potrošnja energije, svjetljivost zaslona i osvijetljenost na senzoru ABC-a. Da bi se postigla visoka granularnost podataka, broj slajdova koje se između referentnih točaka smije stvoriti nije ograničen sve dok se poštuje predviđeno trajanje ispitivanja.

Kad je riječ o digitalnom znakovnom zaslonu projektiranom za rad u širokom rasponu okolinskog osvjetljenja, radni raspon unutar kojeg se pomoću ABC-a regulira svjetljivost zaslona može se ručno postaviti tako da prozirnost crne boje bude regulirana na jednom projiciranom slajdu s vršnom bijelom bojom čija je temperatura boje unaprijed zadana. Preporučena unaprijed zadana konfiguracija digitalnog znakovnog zaslona za širok raspon radnog okolinskog osvjetljenja odabire se u korisničkom izborniku. Kad se postigne točka ustaljene svjetljivosti zaslona, prozirnost crne boje projiciranog slajda treba promijeniti s 0 % na 100 % kako bi se utvrdila latencija. Kako bi se utvrdio radni raspon ABC-a, navedeni se postupak primjenjuje kako bi se prozirnost slajdova mijenjala iz crne do točke u kojoj se svjetljivost zaslona ne mijenja. Zatim se može izraditi dijaprojekcija granularnosti potrebne za profiliranje tog raspona.

1.2.6.   Mjerenja svjetljivosti zaslona

ABC se uključuje, a okolinsko osvjetljenje postavlja tako da iznosi 100 luksa mjereno na mjeraču osvjetljenja, nakon čega se na UUT-u mora prikazivati odabrani uzorak vršne bijele svjetljivosti (vidjeti 1.2.4.) pri ustaljenoj svjetljivosti. Za potrebe usklađivanja s Uredbom, mjerenjem se za sve kategorije zaslona osim monitora mora potvrditi da svjetljivost iznosi barem 220 cd/m2. Za monitore se zahtijeva barem 150 cd/m2. Kad je riječ o zaslonima bez ABC-a ili uređajima za koje nije zatraženo odstupanje za ABC, kod mjerenja nije potrebno voditi računa o okolinskom osvjetljenju ispitnog postava.

Kad je riječ o zaslonima čija je deklarirana razina vršne bijele svjetljivosti u uobičajenoj konfiguraciji konstrukcijski manja od propisanih 220 cd/m2, odnosno 150 cd/m2, ovisno o slučaju, vršna bijela svjetljivost dodatno se mjeri u unaprijed zadanoj konfiguraciji prikaza u kojoj je izmjerena vršna bijela svjetljivost najveća. Za potrebe usklađivanja s Uredbom, izračunani omjer izmjerene vršne bijele svjetljivosti u uobičajenoj konfiguraciji prikaza i izmjerene najviše vršne bijele svjetljivosti mora iznositi barem 65 %. To se navodi kao „omjer svjetljivosti”.

Usklađenost UUT-ova kod kojih je ABC moguće isključiti dodatno se ispituje u uobičajenoj konfiguraciji. Ustaljeni uzorak vršne bijele svjetljivosti prikazuje se u izmjerenom okolinskom osvjetljenju od 100 luksa. Usto se mora potvrditi da potrebna snaga UUT-a, izmjerena s uključenim ABC-om, nije veća od zahtijevane snage izmjerene pri ustaljenoj svjetljivosti s isključenim ABC-om. Ako se te izmjerene snage razlikuju, u uključenom se stanju upotrebljava način rada za koji je izmjerena snaga najveća.

1.2.7.   Mjerenje snage u uključenom stanju

O kojem god je sustavu napajanja UUT-a u nastavku riječ, snaga se za SDR mjeri u uobičajenoj konfiguraciji na HD inačici desetominutne datoteke „SDR dynamic video power test” osim ako je ulazni signal kompatibilan samo sa SD-om. Potrebno je potvrditi da izvor datoteke i ulazno sučelje UUT-a omogućuju reprodukciju potpuno crne i potpuno bijele boje. Ako je to podržano, povećanje razlučivosti iz HD-a na izvornu razlučivost zaslona UUT-a provodi UUT, a ne vanjski uređaj. Ako je za postizanje izvorne razlučivosti UUT-a ipak potreban vanjski uređaj, bilježe se pojedinosti o njemu i njegovu sučelju s UUT-om. Deklarirana snaga jednaka je prosječnoj snazi utvrđenoj reprodukcijom cijele desetominutne datoteke.

Snaga za HDR, ako se ta funkcija primjenjuje, mjeri se na temelju dvije petominutne datoteke u HDR-u, „HDR-HLG power” i „HDR- HDR10 power”. Ako neki od tih načina rada u HDR-u nije podržan, snaga za HDR navodi se za podržani način rada.

Karakteristike ispitnih instrumenata i ispitni uvjeti, detaljno opisani u odgovarajućim normama, moraju biti jednaki u svim ispitivanjima snage.

Proizvod u kojem se koristi današnja tehnologija zaslona UUT-a ne bi trebalo ostaviti da se zagrijava predugo – za to je najprikladnije upotrijebiti dinamički ispitni uzorak dinamičke vršne bijele svjetljivosti iz odjeljka 1.2.4. Mjerenje snage pomoću dinamičkih ispitnih videozapisa u SDR-u i HDR-u može započeti kad se očitanja snage ustale, a na UUT-u prikaže navedeni uzorak.

Ako proizvod ima ABC, potrebno ga je isključiti. Ako se ABC ne može isključiti, proizvod se ispituje pri izmjerenom okolinskom osvjetljenju od 100 luksa kako je opisano u odjeljku 1.2.5.

Ako je UUT namijenjen za napajanje izmjeničnom strujom iz mreže, što uključuje i UUT-ove koji dolaze sa standardiziranim ulazom istosmjerne struje, ali vanjskim izvorom napajanja (EPS), snaga u uključenom stanju mjeri se na priključku napajanja izmjeničnom strujom.

(a)

Kad je riječ o UUT-u sa standardiziranim ulazom istosmjerne struje (isključivo standardi napajanja kompatibilni s USB-om), snaga se mjeri na priključku napajanja istosmjernom strujom. Za to se koristi jedinica za razdvajanje signala s USB-a (breakout unit, BOU) kojom se ne ometa tok podataka preko priključka napajanja ni ulaz istosmjerne struje u UUT, ali se prekida tok napajanja kako bi se izmjerili napon i jakost struje koja ulazi u mjerač snage. Kombinacija jedinice za razdvajanje signala s USB-a i mjerača snage mora se u potpunosti ispitati kako bi se provjerilo jesu li ti uređaji projektirani i održavani tako ne ometaju funkciju osjetljivosti na impedanciju kabela predviđenu nekim standardima za napajanje iz USB-a. Snaga zabilježena pomoću jedinice za razdvajanje signala s USB-a odgovara snazi Pmeasured deklariranoj kao izmjerena snaga u uključenom stanju (ekološki dizajn i označivanje u načinu rada u SDR-u i u HDR-u).

(b)

Ako je UUT obuhvaćen definicijama iz ove Uredbe, ali je neuobičajen, točnije, konstruiran je za napajanje iz unutarnje baterije koju se za potrebe ispitivanja snage ne može zaobići ni ukloniti, predlaže se metodologija u nastavku. Prethodno navedena upozorenja za EPS i standardizirani ulaz istosmjerne struje vrijede i pri odabiru deklarirane snage (koja se navodi ovisno o tome je li riječ o napajanju izmjeničnom ili istosmjernom strujom).

Za potrebe metodologije primjenjuju se sljedeće kvalifikacije:

Napunjena baterija: trenutak tijekom punjenja u kojem se ili pojavljuje signal o napunjenosti baterije ili koji je specificiran razdobljem potrebnim da se baterija napuni, a nakon kojeg prema uputama proizvođača proizvod više ne treba puniti. Za buduće je upućivanje taj trenutak potrebno vizualno profilirati, odnosno grafički prikazati vrijednosti snage izmjerene na mjeraču snage svake sekunde kroz polusatno razdoblje prije i poslije trenutka napunjenosti baterije.

Ispražnjena baterija: Trenutak u uključenom stanju, pri čemu UUT nije spojen na vanjski izvor energije, u kojem se zaslon automatski isključi (ne zbog automatske aktivacije stanja pripravnosti) ili prestane funkcionirati dok se na njemu prikazuje slika.

Ako nema signala da je baterija napunjena niti je specificirano vrijeme potrebno da je se napuni, bateriju je potrebno isprazniti. Zatim ju je potrebno napuniti, pri čemu moraju biti isključene sve funkcije zaslona koje kontrolira korisnik. Automatski se najmanje svake sekunde moraju bilježiti očitane vrijednosti ulazne snage. Ako se iz toga pokaže da se baterija prebacila u niskoenergetski način rada, odnosno da su vrijednosti snage konstantne i niske, ili da je započelo razdoblje vrlo niske snage s povremenim izbojima snage, vrijeme od početka ciklusa punjenja baterije do tog trenutka smatra se osnovnim vremenom punjenja.

Priprema baterije: Sve nekorištene litij-ionske baterije moraju se prije prvog ispitivanja UUT-a jednom napuniti pa isprazniti. Nekorištene baterije svih ostalih kemijskih/tehnoloških vrsta moraju se prije prvog ispitivanja UUT-a napuniti i isprazniti triput.

Metoda

Postaviti UUT za sva relevantna ispitivanja kako je opisano u ovom dokumentu o metodologiji ispitivanja. Kad je riječ o izboru izmjenične odnosno istosmjerne struje u vezi s deklariranjem snage, voditi računa o navedenim upozorenjima o napajanju.

Ako se radi usklađenosti s Uredbom i radi deklariranja pri reprodukciji dinamičkih ispitnih videozapisa mjeri snaga, baterija proizvoda pritom mora biti napunjena, a vanjski izvor napajanja odspojen. Napunjenost baterije potrebno je provjeriti na grafikonu profila napajanja dobivenom mjeračem snage. Proizvod se prebacuje na način rada potreban za mjerenje pa se odmah započinje reprodukcija dinamičkog ispitnog videozapisa. Nakon što reprodukcija završi, proizvod je potrebno ugasiti te započeti bilježenje tijeka punjenja. Kad se iz bilježenja punjenja pokaže da je baterija napunjena, snaga koja se bilježi za potrebe Uredbe izračunava se na temelju prosječne snage od početka bilježenja punjenja do zabilježene napunjenosti baterije.

U stanju pripravnosti, umreženom stanju pripravnosti i isključenom stanju (ako je primjenjivo) bit će potrebna duga razdoblja opterećenja baterije kako bi se postigla dobra ponovljivost podataka povezanih s prosječnom snagom tijekom punjenja (npr. 48 sati za isključeno stanje ili stanje pripravnosti, odnosno 24 sata za umreženo stanje pripravnosti).

Vanjski izvor energije može ostati priključen dok se mjeri svjetljivost, odnosno ABC profilira prema svjetljivosti zaslona.

Smanjenje snage u vezi s ABC-om ispituje se neprekinutom dijaprojekcijom dinamičkog uzorka vršne svjetljivosti u trajanju od 30 minuta pri okolinskom osvjetljenju od 12 luksa. Potom je potrebno zabilježiti prosječnu snagu, a bateriju odmah ponovno napuniti. Postupak se ponavlja pri okolinskom osvjetljenju od 100 luksa te se provjerava iznosi li razlika vrijednosti prosječne snage tijekom napajanja najmanje 20 %.

Da bi se dobila deklarirana snaga za SDR, uzastopce se triput reproducira odgovarajući desetominutni dinamički videozapis koji služi za mjerenje snage te se bilježi prosječna snaga punjenja baterije (P measured (SDR) = energija potrebna da se napuni baterija/vrijeme reprodukcije). Da bi se dobila deklarirana snaga za HDR, obje petominutne dinamičke datoteke u HDR-u koje služe za mjerenje snage reproduciraju se triput uzastopce što je brže moguće te se bilježi prosječna snaga punjenja baterije (P measured (HDR) = energija potrebna da se napuni baterija/vrijeme reprodukcije).

1.2.8.   Mjerenje potrebne snage u načinu rada s niskom potrošnjom energije i u isključenom stanju

Ispitni instrumenti i uvjeti, detaljno opisani u odgovarajućim normama, moraju biti jednaki u svim ispitivanjima snage koja se provode u načinu rada s niskom potrošnjom energije i u isključenom stanju. Ako je primjenjivo, vrijede upozorenja za mjerenje izmjenične odnosno istosmjerne struje iz točke 1.2.7. i posebni ispitni postupak za zaslone s baterijskim napajanjem iz točke 1.2.7.