Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52020DC0698

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA Unija ravnopravnosti: Strategija o ravnopravnosti LGBTIQ osoba 2020.–2025.

COM/2020/698 final

Bruxelles, 12.11.2020.

COM(2020) 698 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Unija ravnopravnosti: Strategija o ravnopravnosti LGBTIQ osoba 2020.–2025.


PREMA RAVNOPRAVNOSTI LGBTIQ OSOBA: SLOBODA DA SVATKO BUDE SVOJ U EU-U

Želim neumorno raditi na izgradnji Unije jednakosti. Unije u kojoj svatko može biti ono što jest i voljeti koga želi – bez straha od optužbi i diskriminacije.

Jer biti svoj nije ideološko pitanje. To je pitanje identiteta.

Njega nam nitko ne može oduzeti.

Ursula von der Leyen (predsjednica Europske komisije)  
Stanje Unije 2020.

Svatko bi u Europskoj uniji trebao biti siguran i slobodan da bude svoj. Naša društvena, politička i ekonomska snaga proizlaze iz našeg jedinstva u različitosti: jednakost i nediskriminacija temeljne su vrijednosti i temeljna prava u EU-u sadržana u njegovim Ugovorima i u Povelji o temeljnim pravima 1 . Jednake mogućnosti jedan su od ključnih elemenata europskog stupa socijalnih prava. Europska komisija, Parlament i Vijeće, zajedno s državama članicama, dijele odgovornost za zaštitu temeljnih prava i osiguravanje jednakog postupanja i ravnopravnosti za sve.

Posljednjih su desetljeća razvoj zakonodavstva, sudska praksa i političke inicijative poboljšali živote mnogih ljudi i pomogli nam u izgradnji ravnopravnijih društava i društava koja će spremnije prihvatiti lezbijke, homoseksualce, biseksualce te trans, nebinarne, interseksualne i queer osobe (LGBTIQ 2 ). Komisija je 2015. predstavila „Popis aktivnosti za poboljšanje ravnopravnosti LGBTI osoba” 3 , prvi okvir politike koji se konkretno bori protiv diskriminacije prema LGBTI osobama. Na nacionalnoj je razini 21 država članica 4 zakonski priznala istospolne parove, dok su četiri uvele postupke za pravno priznavanje roda bez ikakvih medicinskih zahtjeva 5 .

Najnovija istraživanja pokazuju i da čak i kad je prisutno veće društveno prihvaćanje i podrška jednakim pravima, to nije uvijek dovelo do jasnih poboljšanja u životu LGBTIQ osoba.

U istraživanju iz 2019. Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA) utvrdila je da se diskriminacija na temelju spolne orijentacije, rodnog identiteta/izražavanja i spolnih obilježja zapravo povećava u EU-u: 43 % LGBT osoba izjavilo je 2019. da se osjeća diskriminirano u usporedbi s 37 % osoba 2012. 6

Diskriminacija LGBTIQ osoba i dalje postoji u cijelom EU-u. Više LGBTIQ osoba u EU-u još se osjeća nesigurno pri pokazivanju osjećaja u javnosti, ne govori otvoreno o svojoj spolnoj orijentaciji, rodnom identitetu, rodnom izražavanju i spolnim obilježjima (bilo kod kuće ili na poslu), ne mogu jednostavno biti svoje, a da se pritom ne osjećaju ugroženo. Kod velikog broja LGBTIQ osoba postoji i rizik od siromaštva i socijalne isključenosti. Ne osjećaju se svi sigurni da policiji prijavljuju verbalna zlostavljanja i fizičko nasilje.

Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 dodatno je opteretila najosjetljivije skupine pa tako ni LGBTIQ osobe nisu izuzetak. Zbog mjera ograničenja kretanja mnoge LGBTIQ osobe mlađe i starije dobi našle su se zatvorene u neprijateljskom okruženju u kojem mogu biti izložene riziku od nasilja ili povećanih razina tjeskobe ili jače depresije 7 . U široko rasprostranjenim lažnim vijestima LGBTIQ osobe čak su optužene za širenje virusa 8 .

46 % ispitanika u anketi izjavilo je da se ne bi osjećali ugodno (potpuno ili umjereno) da se interseksualna osoba izabere na najviši politički položaj.

57 % ispitanika u istoj anketi izjavilo je da se ne bi osjećali ugodno (potpuno ili umjereno) da njihovo dijete bude u vezi s trans osobom.

 

62 % interseksualnih ispitanika u anketi osjećalo se diskriminirano u barem jednom području života u proteklih 12 mjeseci zbog svoje interseksualnosti.

I svakodnevna iskustva LGBTIQ osoba unutar EU-a znatno se razlikuju. Iako je društveno prihvaćanje LGBTI osoba poraslo sa 71 % u 2015. na 76 % u 2019., u devet je država članica zapravo palo 9 .

U dijelovima EU-a postoji i zabrinjavajući trend učestalijih incidenata usmjerenih protiv LGBTIQ osoba kao što su napadi na LGBTIQ javna događanja, uključujući povorke ponosa, takozvane izjave o „zonama bez LGBTIQ ideologije” i homofobna zastrašivanja na karnevalskim svečanostima. Organizacije civilnog društva koje štite i unapređuju prava LGBTIQ osoba sve više izvješćuju da se suočavaju s neprijateljskim ponašanjem, što se podudara s porastom pokreta protiv jednakosti spolova (i protiv LGBTIQ osoba) 10 . Nužno je da države članice brzo reagiraju kako bi preokrenule taj novi razvoj događaja.

Europska unija mora predvoditi u nastojanjima da se bolje zaštite prava LGBTIQ osoba.

Ovom prvom strategijom za ravnopravnost LGBTIQ osoba Komisija nastoji ukloniti neravnopravnosti i izazove koji utječu na LGBTIQ osobe kako bi krenula u smjeru Unije ravnopravnosti. Posebnu pozornost obraća na različite potrebe LGBTIQ osoba i na najosjetljivije skupine, uključujući one koje se suočavaju s intersekcijskom diskriminacijom te trans, nebinarne i interseksualne osobe, koje su među najmanje prihvaćenim skupinama u društvu te se općenito suočavaju s više diskriminacije i nasilja nego druge osobe iz LGBTIQ zajednica. Diskriminacija je često višedimenzionalne prirode pa samo intersekcijski 11 pristup može otvoriti put prema održivim promjenama u društvu, koje uključuju poštovanje prema osobama.

40 % ispitanika u anketi, pored pripadnosti skupini LGBTI, navelo je etničko ili doseljeničko podrijetlo kao dodatan razlog za diskriminaciju.

 

Zemljopisna udaljenost može biti dodatan čimbenik osjetljivosti. 47 % LGBTI ispitanika među svim skupinama u EU-u živi u velikom gradu, 11 % u predgrađima ili okolici velikih gradova, 30 % u malom gradu, a 13 % u ruralnom području.

Ova je strategija uslijedila nakon pozivâ na djelovanje država članica 12 i Europskog parlamenta 13 , uz snažnu podršku međukluba za LGBTI osobe i civilnog društva. U njoj se utvrđuje niz ciljanih mjera raspoređenih u četiri stupa:

1.rješavanje problema diskriminacije LGBTIQ osoba;

2.sigurnost LGBTIQ osoba;

3.izgradnja društava koja su uključiva za LGBTIQ osobe; i

4.predvođenje borbe za ravnopravnost LGBTIQ osoba u cijelom svijetu.

Te će se ciljane mjere kombinirati s obraćanjem pažnje na određene zabrinutosti u vezi s LGBTIQ osobama s pojačanim uključivanjem pitanja ravnopravnosti u sve politike, zakonodavstvo i programe financiranja EU-a.

Ovom se strategijom nastoji pomoći u podizanju glasa LGBTIQ osoba i okupiti države članice i dionike na svim razinama u zajednički pothvat djelotvornog pristupa pitanju diskriminacije LGBTIQ osoba. Ona se donosi u vrijeme kad svjedočimo eroziji ili nazadovanju temeljnih prava u nekim državama članicama. Iako EU ima vrlo visoke standarde u području temeljnih prava, oni se ne primjenjuju uvijek jednako. Ovom se strategijom dopunjuju postojeće i sljedeće inicijative za promicanje dimenzije ravnopravnosti u EU-u općenito 14 .

1.RJEŠAVANJE PROBLEMA DISKRIMINACIJE LGBTIQ OSOBA

U prethodnoj godini 19 % lezbijki, homoseksualaca i biseksualaca, 35 % trans osoba i 32 % interseksualnih osoba osjećalo se diskriminirano na radnom mjestu.

46 % LGBTI osoba medicinskom osoblju ili pružateljima zdravstvene skrbi nikada otvoreno ne priznaje svoju pripadnost LGBTI skupini.

51 % interseksualnih osoba i 48 % trans osoba, 35 % lezbijki i 31 % homoseksualnih muškaraca živi u kućanstvima koja teško spajaju kraj s krajem.

Diskriminacija pogađa LGBTIQ osobe u svakoj fazi života. Od rane dobi LGBTIQ djecu i mlade te djecu iz LGBTIQ ili duginih obitelji, u kojima jedan od članova pripada skupini LGBTIQ, često se stigmatizira, čime postaju mete diskriminacije i vršnjačkog nasilja, što utječe na njihove obrazovne rezultate i izglede za zapošljavanje, na njihov svakodnevni život te na njihovu osobnu i obiteljsku dobrobit 15 .

U području zapošljavanja LGBTIQ osobe i dalje se suočavaju s diskriminacijom tijekom prijema u radni odnos, na radnom mjestu i na kraju karijere, što je protivno zakonodavstvu EU-a u ovom području. Mnogi se prije svega suočavaju s preprekama u pronalaženju poštenog i stabilnog posla, što može povećati rizik od siromaštva, socijalne isključenosti i beskućništva. Novija istraživanja pokazala su da trans osobe nailaze na dodatne prepreke kada nastoje ući na tržište rada 16 . 

Među LGBTI osobama postoji visoka stopa beskućništva 17 . Izbacivanje iz obiteljskog doma i diskriminacija pri pristupu stanovanju glavni su razlozi zbog kojih te osobe postaju beskućnici, osobito mlade LGBTIQ osobe 18 . Prema procjenama 25–40 % mladih ljudi koji su beskućnici identificirani su kao LGBTI osobe 19 .

Diskriminacija na osnovi spolne orijentacije, rodnog identiteta/izražavanja i spolnih obilježja može znatno utjecati na fizičko, mentalno i seksualno zdravlje LGBTIQ osoba i njihovu dobrobit. Istraživanja EU-a pokazala su da postoje znatne nejednakosti povezane sa zdravljem između LGBTIQ zajednice i stanovništva u cjelini 20 . Osim toga, LGBTIQ osobe često nisu sklone tražiti zdravstvenu skrb jer su doživjele neprijateljske reakcije (ili se boje takvih reakcija) od strane zdravstvenih djelatnika te još imaju otežan pristup kvalitetnom i cjenovno pristupačnom liječenju i skrbi, uključujući skrb unutar zajednice i socijalnu skrb. Osobe koje usto imaju invaliditet, starije su dobi, migranti ili potječu iz etničke ili vjerske manjine, posebno su osjetljive na diskriminaciju. Ta se osjetljivost povećala uslijed krize uzrokovane bolešću COVID-19 21 .

1.1.    Provedba i poboljšanje pravne zaštite od diskriminacije

Pravo EU-a kojim se osigurava pravna zaštita od diskriminacije ključno je za poboljšanje ravnopravnosti LGBTIQ osoba, baš kao i sudska praksa Suda Europske unije. Takva zaštita potpada pod različite pravne okvire, ovisno o tome je li diskriminacija koju LGBTIQ osobe mogu doživjeti na osnovi spolne orijentacije (okvir za borbu protiv diskriminacije) ili spola, uključujući promjenu spola 22 (okvir za ravnopravnost spolova).

Direktiva o jednakosti pri zapošljavanju 23 sadržava pravo osoba da ne budu izložene diskriminaciji ni podvrgnute uznemiravanju na temelju svoje spolne orijentacije u kontekstu zapošljavanja. U nedavnoj odluci Sud Europske unije pojasnio je da javna izjava osobe kojom se isključuje prijem u radni odnos osobe određene spolne orijentacije može predstavljati zabranjenu diskriminaciju 24 . Iako se tom direktivom utvrđuje snažna polazna točka, učinak njezinih odredbi ograničen je na dva načina: poteškoćama u provedbi i ograničenjima u području primjene jer se zakonodavstvo odnosi samo na zapošljavanje.

Komisija će osigurati rigoroznu primjenu prava obuhvaćenih Direktivom o jednakosti pri zapošljavanju u državama članicama te će 2021. izvijestiti o provedbi Direktive 25 . U tom će se izvješću ispitati i jesu li države članice postupile na temelju preporuke Komisije da razmotre određivanje tijela za jednakost nadležnog za diskriminaciju na temelju vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi i spolne orijentacije u okviru područja primjene Direktive 26 . Komisija će do 2022. predložiti sve propise potrebne kao rezultat, posebice o ulozi tijelâ za jednakost.

Direktiva o ravnopravnosti spolova 27 sadržava pravo osoba da ne budu izložene diskriminaciji ni podvrgnute uznemiravanju na temelju spola, uključujući promjenu spola, u pristupu zaposlenju, radnim uvjetima (uključujući plaću) i sustavima strukovnog socijalnog osiguranja. Načelo jednakog postupanja prema muškarcima i ženama isključuje otkaz iz razloga koji se odnosi na promjenu spola 28 . Pravom EU-a, kako je potvrdio Sud Europske unije (CJEU), predviđa se i pravo osoba da ne budu izložene diskriminaciji na temelju spola, ponovno uključujući promjenu spola, u pristupu robi i uslugama dostupnima javnosti 29 te u zakonskim sustavima socijalnog osiguranja 30 . U tom se pravnom okviru još izričito ne spominju spolna obilježja kao zabranjena osnova za diskriminaciju.

Komisija je 2008. iznijela Prijedlog direktive o jednakom postupanju, kojim bi se EU-ova pravna zaštita od diskriminacije na temelju, među ostalim, spolne orijentacije proširila izvan područja zapošljavanja i strukovnog osposobljavanja 31 . Ona poziva Vijeće da prihvati prijedlog kako bi se uklonili nedostaci u EU-ovoj pravnoj zaštiti od diskriminacije na temelju spolne orijentacije.

Istraživanja provedena uz potporu Komisije, Vijeća Europe i civilnog društva 32 otkrila su da države članice imaju različite pristupe u pogledu načina na koji bi LGBTIQ osobe, posebno nebinarne, interseksualne i queer osobe, trebalo štititi od diskriminacije. Komisija će poduprijeti države članice u poboljšanju njihovih razmjena najbolje prakse u području pravne zaštite od diskriminacije na temelju spolne orijentacije, rodnog identiteta/izražavanja i spolnih obilježja u raznim područjima. Dok su neke države članice u nacionalno zakonodavstvo dodale spolna obilježja kao osnovu za diskriminaciju, druge su koristile široko tumačenje „spola” 33 . Osim toga, osnove rodnog izražavanja obilježja su antidiskriminacijskog zakonodavstva u samo nekoliko država članica. Komisija ispituje kako nebinarne, interseksualne i queer osobe mogu biti bolje zaštićene od diskriminacije.

Nove tehnologije daju nove mogućnosti za poboljšanje života Europljana, ali donose i nove izazove. Iako se umjetna inteligencija (UI) može koristiti za rješavanje mnogih društvenih problema, njome se isto tako mogu dodatno pogoršati diskriminacija u stvarnom životu, uključujući diskriminaciju prema LGBTIQ osobama, te neravnopravnosti među spolovima. Konkretno, kako je istaknuto u nedavnom pregledu politike Komisije, jedan od novih problema u području sustava umjetne inteligencije za prepoznavanje lica problem je prepoznavanja lica trans osoba, osobito tijekom razdoblja tranzicije 34 . Komisija planira predložiti regulatorni okvir kojim će posebno obuhvatiti rizik od pristranosti i diskriminacije koji je ugrađen u visokorizične sustave umjetne inteligencije, uključujući biometrijske sustave. Predložit će posebne zahtjeve, među ostalim i za isprave, povezane s kvalitetom skupova podataka za osposobljavanje i postupaka testiranja radi otkrivanja i ispravljanja pristranosti. Ti će zahtjevi služiti sprečavanju negativnih diskriminirajućih učinaka u ranoj fazi te će se s pomoću njih omogućiti kontinuirano praćenje i oprez u pogledu usklađenosti s postojećim zakonodavstvom o jednakosti tijekom cijelog životnog ciklusa sustava umjetne inteligencije.

1.2.    Promicanje uključivanja i raznolikosti na radnome mjestu

Nadilazeći samu zabranu diskriminacije, raznolika i uključiva radna okruženja pomažu u stvaranju jednakih mogućnosti na tržištu rada i poboljšanju ishoda poslovanja. Raznolikost i uključivanje presudni su za poticanje novih zamisli i izgradnju inovativnog, uspješnog društva. Na primjer, dokazana je korelacija između uključenosti LGBTIQ osoba i povrata na imovinu, inovacije i produktivnost 35 .

Komisija promiče upravljanje raznolikošću putem platforme EU-a za povelje o raznolikosti 36 . Potpisnici su donijeli politike o raznolikosti i uključivosti, uspostavili interne mreže za LGBTIQ osobe, osigurali osposobljavanje za svoje osoblje, slavili Međunarodni dan borbe protiv homofobije, transfobije, bifobije i interfobije (IDAHOT) te sudjelovali u nacionalnim povorkama ponosa. LGBTIQ zaposlenici mogu imati koristi od poboljšane koordinacije između platforme EU-a, nacionalnih povelja o raznolikosti i pojedinačnih poduzeća. Komisija će nastaviti poticati izradu nacionalnih povelja o raznolikosti i sudjelovati u konkretnim aktivnostima radi promicanja ravnopravnosti LGBTIQ osoba kroz posebno djelovanje u okviru platforme EU-a za povelje o raznolikosti.

Komisija će promicati korištenje Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) 37 u svrhu poboljšanja socioekonomskog položaja najmarginaliziranijih LGBTIQ osoba i razvijanja inicijativa usmjerenih na posebne skupine, kao što su homoseksualci, lezbijke, biseksualci te trans i interseksualne osobe. Komisija će prikupljati dokaze o preprekama potpunoj ravnopravnosti na koje osobe nailaze u radnom odnosu, ali i u drugim područjima, kao što je socijalna zaštita. Taj će se rad ugraditi u smjernice za države članice i poduzeća u pogledu jačanja sudjelovanja trans i interseksualnih osoba na tržištu rada. Komisija će poticati razmjenu najboljih praksi među državama članicama i pružiti pouzdane i usporedive podatke u tom području uz podršku FRA-e. Komisija će nastaviti podržavati mjere u okviru strategije za rodnu ravnopravnost 38 usmjerene na poboljšanje socioekonomskog položaja žena 39 , među ostalim i mjere relevantne za LBTIQ žene.

Socijalna poduzeća i socijalna ekonomija u cjelini mogu biti na prvom mjestu u borbi protiv diskriminacije prema LGBTIQ osobama. Mogu razvijati posebne programe, osposobljavanja i planove u cilju povećanog uključivanja LGBTIQ osoba. Komisija će 2021. objaviti Europski akcijski plan za socijalno gospodarstvo kojim će se poticati razvoj tih poduzeća i organizacija te razmotriti kako bolje uključiti određene marginalizirane skupine u društvo, uključujući LGBTIQ osobe.

Komisija će poslužiti kao uzor u svojstvu poslodavca. U okviru svoje nove strategije za ljudske resurse nastavit će se zalagati za potpuno uključivo radno okruženje te konkretno pružati usmjereniju potporu i smjernice LGBTIQ osoblju i znatno poboljšati korištenje rodno uključivog jezika u svim komunikacijama. Komisija poziva ostale institucije EU-a da poduzmu korake za poticanje raznolikosti i uključivanja na svojim radnim mjestima.

1.3.    Suzbijanje neravnopravnosti u obrazovanju, zdravstvu, kulturi i sportu

Komisija će poticati razmjenu najbolje prakse među državama članicama i stručnjacima u području osiguravanja sigurnog i uključivog obrazovanja za svu djecu, mlade i odrasle. Na primjer, nova stručna skupina 40 koja izrađuje prijedloge strategija za stvaranje poticajnog obrazovnog okruženja za skupine kod kojih postoji rizik od ostvarivanja nezadovoljavajućih rezultata i za podupiranje dobrobiti u školi razmotrit će pitanja rodnih stereotipova u obrazovanju, vršnjačkog nasilja i seksualnog uznemiravanja. Osim toga, budućom sveobuhvatnom strategijom Komisije za prava djeteta osigurat će se neselektivan pristup pravima, zaštiti i uslugama i za LGBTIQ djecu. Promicanje uključivijeg obrazovanja u interesu je svih učenika/studenata i građana te pomaže u suzbijanju stereotipova i izgradnji pravednijeg društva za sve.

Često nedostaju istraživanja o intersekcijskim iskustvima LGBTIQ osoba, kao što su starije osobe ili osobe s invaliditetom. U okviru programa Obzor Europa podupirat će se rodne studije i intersekcijska istraživanja relevantna za LGBTIQ osobe, među ostalim o zdravlju. Komisija će podijeliti rezultate istraživanja, uključujući preporuke i političke smjernice, te će organizirati konferenciju na razini cijelog EU-a kroz platformu EU-a za zdravstvenu politiku. Osim toga, predložit će da Upravljačka skupina za promicanje zdravlja i sprečavanje bolesti (SGPP) razmotri potvrđene dobre prakse povezane sa zdravljem u tom području, koje bi države članice mogle primijeniti.

Države članice poticat će se da organiziraju osposobljavanje zdravstvenih djelatnika kako bi im se skrenula pozornost na zdravstvene potrebe homoseksualnih i biseksualnih muškaraca, lezbijki i biseksualnih žena, interseksualnih i trans osoba te kako bi se izbjegla diskriminacija i stigmatizacija u pristupu zdravstvenim uslugama. Materijal za osposobljavanje iz projekta HEALTH4LGBTI 41 dalje će se distribuirati i nuditi državama članicama. Komisija će poticati države članice na razmjenu najbolje prakse za rješavanje problema s mentalnim zdravljem s kojima se suočava velik broj LGBTIQ osoba te će olakšavati tu razmjenu.

Rodne pristranosti i drugi stereotipovi među glavnim su uzrocima negativnih ili neprijateljskih stavova prema LGBTIQ osobama u mnogim zajednicama. Konkretno, mogu uzrokovati isključenje i stigmatizaciju svih koji se ne pridržavaju utvrđenih normi/slika žena i muškaraca, kao što su nebinarne i queer osobe. Mediji te kulturni i sportski sektor snažni su alati koji mijenjaju stavove i preispituju rodne pristranosti i druge stereotipove.

Komisija će podupirati projekte koji koriste kulturno izražavanje za borbu protiv diskriminacije, izgradnju povjerenja i prihvaćenosti te promicanje potpunog uključivanja LGBTIQ osoba. Komisija će pojačati uključivanje pitanja ravnopravnosti LGBTIQ osoba u relevantne inicijative za zapošljavanje, obrazovanje i zdravlje (ponajprije inicijative za mentalno zdravlje i sprečavanje HIV-a/AIDS-a) te u EU-ove programe financiranja (npr. EU4Health i Erasmus+). U budućem Europskom planu za borbu protiv raka uzet će se u obzir položaj ranjivih skupina, uključujući LGBTIQ osobe. Projekti kojima se pokušavaju riješiti problemi intersekcijske diskriminacije i neravnopravnosti s kojima se suočavaju LGBTIQ osobe, rodnih pristranosti i drugih stereotipova mogu se financirati kroz program „Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti” 42 .

U okviru programa Erasmus+ financiraju se projekti koji pomažu osposobljavanju i jačanju položaja mladih koji se suočavaju s diskriminacijom zbog roda ili spolne orijentacije i drugih društvenih prepreka. Europske snage solidarnosti mogu promicati aktivnosti solidarnosti usmjerene na borbu protiv rasizma i diskriminacije te proširiti sudjelovanje. U novom programskom razdoblju posebna pozornost posvetit će se uključivosti, ravnopravnosti i raznolikosti u programima Erasmus+ i Europske snage solidarnosti. Uvest će se višedimenzionalan pristup kako bi se poboljšala uključivost programa i bolje dopiralo do osoba koje imaju manje mogućnosti, među ostalim uvođenjem fleksibilnijih i pristupačnijih formata, mjerama potpore za pomoć u pripremi sudionika i za njihovu pratnju te financijskim mjerama za otklanjanje prepreka s kojima se suočavaju manje zastupljene skupine pri sudjelovanju u programima. 

1.4.    Poštovanje prava podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji su LGBTIQ osobe

U okviru zajedničkog europskog sustava azila uzimaju se u obzir posebni položaj i potrebe osjetljivih podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu (uključujući LGBTIQ osobe) 43 . Komisija je predložila reformu zajedničkog europskog sustava azila kako bi on postao otporniji i djelotvorniji uz poštovanje potreba za zaštitom tih podnositelja zahtjeva 44 .

Komisija će poticati razmjenu dobre prakse među državama članicama o odgovaranju na potrebe podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji su LGBTIQ osobe, uz naglasak na:

-načine na koje se mogu jamčiti sigurni i prikladni uvjeti prihvata, uključujući smještaj, za podnositelje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji su LGBTIQ osobe,

-standarde zaštite koji se primjenjuju u odnosu na njihovo zadržavanje (ako je primjenjivo), i

-načine na koje se može spriječiti da na razmatranje njihovih zahtjeva utječu diskriminacija prema LGBTIQ osobama i/ili stereotipovi o njima.

Europski potporni ured za azil poboljšat će osposobljavanje službenika za zaštitu i usmenih prevoditelje kako bi se osiguralo da na razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu LGBTIQ osoba ne utječu stereotipovi i da se odvija u skladu s međunarodnim pravom/pravom EU-a i drugim relevantnim instrumentima 45 .

U raspravama s državama članicama o prioritetima financiranja u okviru Fonda za azil i migracije Komisija će naglašavati potrebu za jačanjem kapaciteta za poštovanje prava podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu i drugih migranata.

Europska komisija osigurat će sinergiju u provedbi strategije za ravnopravnost LGBTIQ osoba i akcijskog plana EU-a za integraciju i uključivanje. Jedno od temeljnih načela novog akcijskog plana bit će „uključivanje svih”. Njime će se uzeti u obzir pitanja koja proizlaze iz povezanosti statusa migranta i drugih čimbenika diskriminacije, kao što su spolna orijentacija i rod.

Ključne mjere Europske komisije:

üpredložiti zakonodavstvo do 2022. na temelju budućeg izvješća o provedbi Direktive o jednakosti pri zapošljavanju, posebice radi jačanja uloge tijela za jednakost,

üosigurati odgovarajuću zaštitu podnositelja zahtjeva iz ranjivih skupina (uključujući LGBTIQ) u kontekstu zajedničkog europskog sustava azila i njegove reforme,

üosigurati potporu za ravnopravnost LGBTIQ osoba u okviru Fonda za azil i migracije,

üpodupirati zdravstvena istraživanja koja su važna za LGBTIQ osobe, uključujući trans i interseksualne zajednice, u okviru programa Obzor Europa.

Europska komisija podupirat će države članice kako bi:

üosigurale pravnu zaštitu od diskriminacije na temelju spolne orijentacije, rodnog identiteta/izražavanja i spolnih obilježja u raznim područjima,

üpoboljšale sigurno i uključivo obrazovanje za LGBTIQ djecu i mlade,

üodgovarale na posebne potrebe podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji su LGBTIQ osobe uz istodobno osiguravanje sigurnih uvjeta prihvata, zadržavanja i smještaja,

üpoboljšale osposobljavanje službenika za zaštitu i usmenih prevoditelja koji obrađuju zahtjeve za azil koje su podnijele LGBTIQ osobe.



2.JAMČENJE SIGURNOSTI LGBTIQ OSOBA

U posljednjih 12 mjeseci prije ankete 38 % LGBTI osoba doživjelo je uznemiravanje motivirano mržnjom zbog pripadnosti LGBTI skupini.

U posljednjih pet godina 22 % interseksualnih osoba doživjelo je fizički i/ili seksualni napad zbog svoje interseksualnosti.

Samo 21 % žrtava iz skupine LGBTIQ koje su doživjele fizičko ili seksualno nasilje motivirano mržnjom u posljednjih pet godina podnijelo je prijavu nekoj organizaciji, uključujući policiju i tijela za jednakost.

Svatko ima pravo na sigurnost – kod kuće, u javnosti i na internetu. LGBTIQ osobe nerazmjerno su izložene zločinima iz mržnje, govoru mržnje i nasilju 46 . Radi suzbijanja govora mržnje na internetu Komisija je s IT poduzećima 2016. dogovorila dobrovoljni kodeks ponašanja 47 . Evaluacije provedbe tog kodeksa pokazuju da je spolna orijentacija najčešće prijavljivana osnova govora mržnje (33,1 %) 48 . Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 dovela je do još većih razina mržnje, nasilja i diskriminacije prema LGBTIQ osobama te polarizacije društva u cjelini 49 .

Istodobno je nedovoljno prijavljivanje zločina iz mržnje policiji ili drugim organizacijama i dalje ozbiljan problem, koji proizlazi iz nedostatka povjerenja u tijela za izvršavanje zakonodavstva, straha od LGBTIQ-fobnih reakcija 50 ili okrivljavanja žrtve, prijašnjih negativnih iskustava u kontaktima s policijom ili očekivanja da policija neće ništa učiniti.

Aktivisti za ljudska prava suočavaju se s prijetnjama, a na mirne povorke reagira se s mržnjom. LGBTIQ osobe prečesto se u političkom diskursu zloupotrebljavaju kao dežurni krivci, među ostalim i tijekom izbornih kampanja. Rezolucijama o „zonama bez LGBT ideologije” cilj je uskratiti temeljna prava i slobode LGBTIQ zajednici. Označavanje LGBTIQ-a kao „ideologije” širi se komunikacijom na internetu i izvan njega 51 , a isto vrijedi i za kampanju protiv takozvane „rodne ideologije” koja je u tijeku. Zone bez LGBTIQ ideologije zone su bez čovječnosti te im nije mjesto u našoj Uniji.

2.1.    Jačanje pravne zaštite za LGBTIQ osobe od zločina iz mržnje, govora mržnje i nasilja

Pravna zaštita od zločina iz mržnje i govora mržnje usmjerenih protiv LGBTIQ osoba znatno se razlikuje među državama članicama 52 . Kroz Skupinu EU-a na visokoj razini za suzbijanje rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije Komisija će organizirati usmjerene rasprave s nacionalnim tijelima i civilnim društvom radi razmjene najbolje prakse o provedbi nacionalnog zakonodavstva u tim područjima.

Na europskoj razini, iako je EU donio zakonodavstvo kojim se kriminaliziraju zločin iz mržnje i govor mržnje koji se temelje na rasizmu i ksenofobiji 53 , ne postoje nikakve posebne sankcije na razini EU-a za govor mržnje i zločin iz mržnje koji su usmjereni protiv LGBTIQ osoba. Kao važan prvi korak Komisija će 2021. iznijeti inicijativu za proširenje popisa „kaznenih djela u EU-u” na temelju članka 83. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) kako bi se njime obuhvatili zločin iz mržnje i govor mržnje, među ostalim i kad su oni usmjereni protiv LGBTIQ osoba.

Komisija će poduzeti i mjere za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja, kako je najavljeno u strategiji za rodnu ravnopravnost. Očekuje se da će se projekti čiji je cilj sprečavanje i suzbijanje zločina iz mržnje, govora mržnje i nasilja usmjerenih prema LGBTIQ osobama financirati iz programa „Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti”, dok će se iz programa „Pravosuđe” osigurati mogućnosti financiranja za promicanje prava žrtava kaznenih djela, uključujući LGBTIQ osobe.

2.2.    Jačanje mjera za suzbijanje govora mržnje i dezinformacija na internetu koji su usmjereni protiv LGBTIQ osoba

Komisija će do kraja 2020. predložiti Akt o digitalnim uslugama. Iako se u prijedlogu neće definirati što se smatra nezakonitim govorom, cilj mu je djelotvornije se pozabaviti svim vrstama nezakonitih sadržaja na različitim vrstama platformi, osiguravajući poštovanje temeljnih prava, uključujući slobodu izražavanja. Komisija će proširiti i svoj angažman i suradnju s IT poduzećima i platformama, među ostalim i u okviru provedbe kodeksa ponašanja.

Komisija će osigurati pravilno prenošenje i strogu primjenu revidirane Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama, kojom se jača zaštita od sadržaja kojim se potiče na mržnju ili nasilje i kojom se zabranjuju audiovizualne komercijalne komunikacije koje sadržavaju ili promiču bilo kakav oblik diskriminacije, uključujući diskriminaciju na temelju spola i spolne orijentacije. Komisija će 2020. donijeti europski akcijski plan za demokraciju kojim će nastojati odgovoriti na ključne izazove, uključujući borbu protiv dezinformacija, zaštitu od vanjskog uplitanja i manipulacije na izborima, medijsku slobodu i pluralizam.

2.3.    Prijavljivanje zločina iz mržnje usmjerenih protiv LGBTIQ osoba i razmjene dobrih praksi

Komisija će nastaviti promicati sigurno okruženje u kojem žrtve iz skupine LGBTIQ mogu prijavljivati kaznena djela kao i bolju zaštitu i potporu žrtvama rodno uvjetovanog nasilja, nasilja u obitelji i zločina iz mržnje prema LGBTIQ osobama. U okviru Strategije EU-a za prava žrtava (2020.–2025.) 54  pomoći će državama članicama da LGBTIQ osobama osiguraju dostupnost i pristupačnost službi za potporu žrtvama, uključujući sigurne kuće. Komisija će putem EU-ovih mogućnosti financiranja promicati integriranu i ciljanu potporu žrtvama s posebnim potrebama, uključujući LGBTIQ osobe koje su žrtve zločina iz mržnje.

Komisija će nastaviti surađivati s državama članicama kako bi osigurala potpunu i pravilnu provedbu Direktive o pravima žrtava, nastavno na izvješće o provedbi iz svibnja 2020. 55 Komisija će senzibilizirati javnost o pravima žrtava kroz komunikacijsku kampanju na razini cijelog EU-a i olakšati razmjenu dobrih praksi (kao što je uvođenje „dugine podrške” u lokalnim policijskim postajama 56 ).

Bližom suradnjom s Agencijom EU-a za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL) te s Vijećem Europe, državama članicama i civilnim društvom u okviru nove radne skupine za osposobljavanje u području zločina iz mržnje i izgradnju kapaciteta za izvršavanje zakonodavstva Komisija će podupirati osposobljavanje kako bi pomogla osoblju zaduženom za izvršavanje zakonodavstva u identificiranju i evidentiranju LGBTIQ-fobnih pristranosti i povećala prijavljivanje kaznenih djela.

2.4Zaštita i promicanje tjelesnog i mentalnog zdravlja LGBTIQ osoba

Štetne prakse, kao što su operativni zahvati koji nisu od životne važnosti i medicinske intervencije na interseksualnoj djeci i adolescentima bez njihova osobnog i potpuno informiranog pristanka (sakaćenje spolnih organa interseksualnih osoba) 57 , prisilna medikalizacija trans osoba i konverzijske prakse usmjerene na LGBTIQ osobe 58 mogu imati teške posljedice na tjelesno i mentalno zdravlje. Komisija će poticati razmjenu dobre prakse među državama članicama o ukidanju tih praksi. Prisilni pobačaj i prisilna sterilizacija te druge štetne prakse protiv žena i djevojčica oblici su rodno uvjetovanog nasilja i ozbiljnog kršenja prava žena i djece. Komisija će uključiti i intersekcijsku perspektivu u Preporuku o štetnim praksama koje se primjenjuju na žene i djevojčice, koja je najavljena u Strategiji EU-a za rodnu ravnopravnost 2020.–2025.

Ključne mjere Europske komisije:

üpredstaviti inicijativu 2021. za proširenje popisa „kaznenih djela u EU-u” (članak 83. UFEU-a) kako bi obuhvaćao zločin iz mržnje i govor mržnje, među ostalim i kad su oni usmjereni protiv LGBTIQ osoba,

üosigurati mogućnosti financiranja za inicijative čiji je cilj suzbijanje zločina iz mržnje, govora mržnje, nasilja i štetnih praksi prema LGBTIQ osobama (program „Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti”) i promicati prava žrtava kaznenih djela, uključujući LGBTIQ osobe (program „Pravosuđe”),

üizraditi Preporuku o sprečavanju štetnih praksi koje se primjenjuju na žene i djevojčice.

Europska komisija podupirat će države članice kako bi:

ürazmjenjivale najbolju praksu o zaštiti od govora mržnje i zločina iz mržnje protiv LGBTIQ osoba,

üpromicale sigurno okruženje u kojem se pruža podrška LGBTIQ osobama koje su žrtve kaznenih djela, 

üpoboljšale osposobljavanje i izgradnju kapaciteta za izvršavanje zakonodavstva radi učinkovitijeg identificiranja i evidentiranja LGBTIQ-fobnih pristranosti i povećanja prijavljivanja kaznenih djela.

3.IZGRADNJA DRUŠTAVA KOJA SU UKLJUČIVA ZA LGBTIQ OSOBE

53 % LGBTI osoba nikada otvoreno ne priznaje svoju pripadnost LGBTI skupini ili to čine rijetko.

21 država članica priznaje zajednice istospolnih parova, dok u 15 država članica istospolni parovi mogu usvojiti djecu.

Pravni postupci rodnog priznavanja na temelju samoodređenja primjenjuju se u četirima državama članicama.

Povelja o temeljnim pravima sadržava pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života, kao i pravo djece na zaštitu i skrb koja je neophodna za njihovu dobrobit. U EU-u postoji širok spektar modela obitelji, uključujući dugine obitelji s jednim ili više LGBTIQ članova. Zbog razlika u obiteljskom pravu među državama članicama moguće je da obiteljske veze više ne budu priznate kada dugine obitelji prelaze unutarnje granice EU-a. Ta je situacija dodatno pogoršana mjerama ograničenja kretanja uvedenima zbog bolesti COVID-19. Poteškoće koje neke dugine obitelji imaju s pravnim priznavanjem njihovih isprava i obiteljskih odnosa uzrokovale su dodatne probleme za vrijeme pandemije jer su zemlje zatvorile svoje granice. U nekim su slučajevima ljudi bili zaustavljeni na granicama i bilo im je onemogućeno da se pridruže svojim obiteljima tijekom trajanja mjera ograničenja kretanja 59 .

Trans, nebinarne i interseksualne osobe često nisu priznate u pravu ili praksi, zbog čega imaju pravne poteškoće u privatnom i obiteljskom životu, među ostalim i u prekograničnim situacijama.

3.1.    Osiguravanje prava LGBTIQ osoba u prekograničnim situacijama

U pravu EU-a o slobodnom kretanju, a posebno u Direktivi o slobodnom kretanju 60 , priznaje se pravo svih građana EU-a i članova njihovih obitelji, uključujući registrirane partnere i dugine obitelji, na slobodno kretanje i boravak u EU-u 61 .

Komisija će i dalje osiguravati pravilnu primjenu zakona o slobodnom kretanju, uključujući rješavanje određenih poteškoća koje onemogućavaju LGBTIQ osobama i njihovim obiteljima da uživaju svoja prava. To uključuje poseban dijalog s državama članicama u vezi s provedbom presude Coman, u kojoj je Sud Europske unije pojasnio da se pojam „bračni drug”, kako se koristi u Direktivi o slobodnom kretanju, odnosi i na istospolne partnere 62 . Ako bude potrebno, Komisija će poduzeti pravne mjere.

Kako bi poboljšala pravnu sigurnost za građane EU-a koji koriste svoja prava na slobodno kretanje te osigurala djelotvorniju i ujednačeniju primjenu zakonodavstva o slobodnom kretanju širom EU-a, Komisija će 2022. preispitati smjernice iz 2009. o slobodnom kretanju. Preispitane smjernice odražavat će raznolikost obitelji i time pridonijeti olakšavanju ostvarivanja prava na slobodno kretanje svim obiteljima, uključujući dugine obitelji 63 . Komisija će nastaviti prikupljati dokaze o pitanjima s kojima se u stvarnosti suočavaju LGBTIQ osobe i članovi njihovih obitelji u prekograničnim situacijama.

Materijalno obiteljsko pravo u nadležnosti je država članica. Zakonodavstvo EU-a o obiteljskom pravu primjenjuje se u prekograničnim predmetima ili u predmetima s prekograničnim posljedicama i obuhvaća LGBTIQ osobe. To uključuje pravila za olakšavanje uzajamnog priznavanja presuda država članica o razvodu, roditeljskim odgovornostima i pravima (uključujući skrbništvo nad djecom i prava posjećivanja djece), uzdržavanju (za parove i djecu), vlasništvu nad imovinom u kontekstu braka i registriranih partnerstva te pitanjima nasljeđivanja (za parove i djecu).

Komisija će osigurati strogu primjenu prekograničnog obiteljskog prava na dugine obitelji tako što će se posebno usredotočiti na tu skupinu u praćenju provedbe spomenutih propisa.

3.2.    Poboljšanje pravne zaštite za dugine obitelji u prekograničnim situacijama

Nacionalno zakonodavstvo u više od polovine država članica sadržava odredbe koje se primjenjuju na dugine roditelje. Međutim, i unatoč postojećem pravu EU-a kako ga tumači Sud Europske unije, kad te obitelji putuju ili se presele u druge države članice, ponekad postoji rizik od prekidanja veze između djece i njihovih LGBTIQ roditelja, što može utjecati na prava djece 64 . Oženjeni i registrirani partneri isto mogu imati poteškoća pri putovanju i preseljenju u drugu državu članicu.

Komisija će se zalagati za uzajamno priznavanje obiteljskih odnosa u EU-u. Ako je netko roditelj u jednoj zemlji, roditelj je u svakoj zemlji. Komisija će 2022. predložiti horizontalnu zakonodavnu inicijativu za potporu uzajamnom priznavanju roditeljstva među državama članicama, na primjer priznavanje roditeljstva u jednoj državi članici koje je valjano dodijeljeno u drugoj državi članici.

Osim toga, Komisija će nastaviti podupirati nastojanja država članica u pogledu poštovanja prava duginih obitelji kako su ugrađena u Povelju EU-a o temeljnim pravima (osobito pravo na privatni i obiteljski život te prava djeteta) koja se primjenjuje pri provedbi prava EU-a. Istražit će moguće mjere za potporu uzajamnom priznavanju pravnog statusa istospolnih supružnika i registriranih partnera u prekograničnim situacijama.

3.3.    Poboljšanje priznavanja trans i nebinarnih identiteta te interseksualnih osoba

Zahtjevi koji se primjenjuju na pojedince koji žele pravno promijeniti svoj rod znatno se razlikuju među državama članicama. Posljednjih je godina sve veći broj država članica znatno promijenio svoje zakonodavstvo o priznavanju roda prema modelu osobnog samoodređenja. Druge države članice zadržavaju brojne zahtjeve za potrebe priznavanja roda trans i nebinarnih osoba. Oni možda nisu razmjerni i mogu kršiti standarde ljudskih prava, kako je odlučio Europski sud za ljudska prava u slučaju zahtjeva za kirurškim 65 zahvatom i sterilizacijom 66 .

Komisija će poticati razmjenu najbolje prakse među državama članicama o tome kako uvesti pristupačno zakonodavstvo i postupke za pravno priznavanje roda koji se temelje na načelu samoodređenja i bez dobnih ograničenja.

Komisija će pokrenuti međusektorski dijalog s raznim dionicima, uključujući države članice, poduzeća i zdravstvene djelatnike, radi jačanja svijesti o trans i nebinarnim identitetima te interseksualnim osobama, te radi poticanja uključivosti u svim relevantnim djelovanjima i postupcima, uključujući i one unutar Komisije.

3.4.    Poticanje povoljnog okruženja za civilno društvo

Komisija će osigurati financiranje za poticanje povoljnog, održivog okruženja za organizacije civilnog društva koje se bave LGBTIQ pitanjima. U ovoj se strategiji upućuje na relevantne programe EU-a za financiranje i njihove prioritete financiranja za ravnopravnost LGBTIQ osoba. Osim financiranja na temelju projekata, u okviru programa „Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti” za razdoblje 2021.–2027. povećat će se mogućnosti financiranja za male i srednje organizacije te će se osigurati bespovratna sredstva za poslovanje, koja će biti dostupna mrežama koje promiču ravnopravnost LGBTIQ osoba. Sredstvima EU-a mora se pridonositi izgradnji nediskriminirajućeg društva i podržati napore Komisije da osigura Uniju ravnopravnosti.

Osim toga, Komisija će održavati i poticati strukturirani, otvoreni dijalog i savjetovanja s civilnim društvom o pravnim pitanjima i oblikovanju politika, ponajprije radi rasprave o provedbi strategije. Promicat će dijalog s državama članicama, agencijama EU-a, socijalnim partnerima i privatnim sektorom kako bi pomogla u daljnjem razvoju politika za borbu protiv diskriminacije LGBTIQ osoba. Komisija će nastaviti jačati svijest o potrebi za ravnopravnošću i nediskriminacijom LGBTIQ osoba te će nastaviti sudjelovati u javnim događanjima od ključne važnosti za LGBTIQ zajednicu.

Mladi imaju ključnu ulogu u izgradnji uključivih društava. Europska komisija zajedno s državama članicama prikupila je njihova mišljenja u okviru procesa dijaloga EU-a s mladima, čime je nastalo 11 europskih ciljeva za mlade 67 u kojima se (među ostalim) poziva na ravnopravnost svih rodova te se traže uključiva društva. Ti ciljevi za mlade odražavaju stavove mladih u Europi i predstavljaju viziju za Europu kojom će im se omogućiti da ostvare svoj puni potencijal, istodobno pomažući u smanjenju prepreka za one koji imaju manje mogućnosti za sudjelovanje u društvenom i gospodarskom životu.

Ključne mjere Europske komisije:

üpreispitati 2022. smjernice iz 2009. o slobodnom kretanju kako bi se odrazila raznolikost obitelji i pridonijelo olakšavanju ostvarivanja prava na slobodno kretanje svih obitelji, uključujući dugine obitelji,

üpredložiti horizontalnu zakonodavnu inicijativu o uzajamnom priznavanju roditeljstva među državama članicama,

üistražiti moguće mjere za potporu uzajamnom priznavanju istospolnog partnerstva među državama članicama,

üosigurati dostupnost mogućnosti financiranja, ponajprije kroz program „Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti”.

Europska komisija podupirat će države članice kako bi:

üuvele pristupačno zakonodavstvo i postupke za pravno priznavanje roda,

üpoboljšale uključivanje trans, nebinarnih i interseksualnih osoba u relevantnu dokumentaciju, zahtjeve, ankete i procese,

üstrogo primjenjivale pravo na slobodno kretanje i pravila EU-a u području obiteljskog prava.

4.PREDVOĐENJE POZIVA NA RAVNOPRAVNOST LGBTIQ OSOBA U CIJELOM SVIJETU

Prava LGBTIQ osoba ljudska su prava i LGBTIQ osobe trebale bi moći u potpunosti ostvarivati svoja prava svugdje i u svako doba.

Unatoč tome, položaj LGBTIQ osoba u različitim dijelovima svijeta i dalje je izrazito težak jer su izložene teškim povredama i zlouporabi prava bez pristupa pravosuđu. Mnoge od njih suočavaju se s diskriminacijom, uznemiravanjem, progonom, zatvorskom kaznom, pa čak i s ubojstvom ili smrtnom kaznom 68 – samo zbog onoga što jesu. Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) zalažu se za zaštitu tih osoba i da im se omogući da ostvare svoja prava. Situacija LGBTIQ osoba znatno se razlikuje i od zemlje do zemlje. Kako bi se maksimalno povećao učinak potpore EU-a, potreban je posebno prilagođen pristup i upotreba svih alata koji su nam na raspolaganju. EU vodi političke dijaloge s partnerskim zemljama kako bi se riješili problemi diskriminirajućih zakona, politika i praksi usmjerenih prema LGBTIQ osobama i dekriminalizirali istospolni odnosi i trans identiteti. Vodit će primjerom jer će pokazati solidarnost i jačati otpornost u zaštiti i poboljšanju prava LGBTIQ osoba u cijelom svijetu te će doprinijeti globalnom oporavku koji će omogućiti svima da napreduju na društvenom, gospodarskom i političkom planu te da se nikoga ne zapostavi.

Borci za ljudska prava sve češće riskiraju svoj život kako bi poboljšali ravnopravnost LGBTIQ osoba. Neprijateljske situacije ili situacije opasne po život često prisiljavaju LGBTIQ osobe da pobjegnu iz svoje zemlje podrijetla. Čvrsta predanost promicanju i zaštiti ljudskih prava u središtu je svih aktivnosti EU-a. Važno je da unutarnja i vanjska djelovanja EU-a u tom području budu dosljedna i da se uzajamno dopunjuju. EU će pojačati svoje globalno vodstvo u zaštiti univerzalnosti i nedjeljivosti ljudskih prava za sve, uključujući LGBTIQ osobe.

Bez obzira na njihove motive za traženje azila, tražitelji azila koji su LGBTIQ osobe često su izloženi dodatnim opasnostima pri dolasku u EU i imaju potrebe koje se mogu razlikovati od potreba ostalih tražitelja azila 69 .

4.1.    Jačanje uključenosti EU-a u pitanja koja se odnose na LGBTIQ osobe u svim njegovim vanjskim odnosima

EU će pojačati svoju uključenost u pitanja koja se odnose na LGBTIQ osobe u svojim vanjskim odnosima i na političkoj i na tehničkoj razini. Provodit će konkretne aktivnosti radi suzbijanja nasilja, mržnje i diskriminacije te će osigurati da se prava LGBTIQ osoba poštuju u partnerskim zemljama.

Kad je riječ o zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatima, među ostalim i u kontekstu pregovora o pristupanju te procesa stabilizacije i pridruživanja, Komisija će se zalagati za ravnopravnost LGBTIQ osoba u okviru političkog dijaloga te će podržavati mjere za suzbijanje nasilja, mržnje i diskriminacije prema LGBTIQ osobama, uključujući potporu organizacijama civilnog društva kroz Instrument pretpristupne pomoći (IPA). Podupirat će i praćenje položaja LGBTIQ osoba u regiji i prikupljanje podataka o tome te će nastaviti pratiti položaj tih osoba i izvješćivati o tome u okviru izvješća za pojedine zemlje iz godišnjeg paketa dokumenata o proširenju EU-a.

Komisija će razmjenjivati najbolje prakse u suzbijanju diskriminacije i poboljšanju prava LGBTIQ osoba izvan granica EU-a kroz suradnju i angažman s Vijećem Europe, Ujedinjenim narodima i drugim relevantnim međunarodnim i regionalnim tijelima.

U Akcijskom planu za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020.–2024. 70 EU ponovno potvrđuje svoju predanost suzbijanju svih oblika diskriminacije, s posebnim naglaskom na višestruke i isprepletene oblike diskriminacije, te poziva na djelovanje u tom pogledu. Osuđuje diskriminirajuće zakone, politike i prakse, uključujući kriminalizaciju istospolnih odnosa. EU će u pogledu ravnopravnosti LGBTIQ osoba djelovati u međunarodnim forumima, izgraditi međunarodna partnerstva na temelju načela ravnopravnosti i nediskriminacije i redovito se uključivati u političke dijaloge i dijaloge o ljudskim pravima s partnerskim zemljama u skladu sa svojim smjernicama za promicanje i zaštitu ljudskih prava LGBTI osoba 71 te svojim smjernicama za ljudska prava o nediskriminaciji u vanjskom djelovanju 72 .

Lokalne organizacije civilnog društva koje izravno rade na promicanju i zaštiti prava LGBTIQ osoba podupirat će se financijskim sredstvima EU-a.

Komisija će nastaviti podupirati nacionalne, regionalne i globalne programe u korist boraca za ljudska prava LGBTIQ osoba i njihovih organizacija. Na primjer, osigurava se potpora za povećanje sposobnosti za:

-izgradnju snažnih pokreta u cijelom svijetu,

-jačanje lokalnih, nacionalnih i regionalnih inicijativa za ljudska prava, i

-osnivanje regionalnih saveza u regijama proširenja i susjedstva u Africi, Aziji, na Pacifiku, u Latinskoj Americi i na Karibima.

EU će i dalje brzo reagirati kako bi zaštitio pojedine borce za prava LGBTIQ osoba. Komisija će i dalje nastojati osigurati da humanitarna pomoć ostane rodno i dobno osjetljiva, da je prilagođena potrebama različitih rodnih i dobnih skupina (uključujući LGBTIQ zajednice/pojedince) te da je u skladu s humanitarnim načelima, uključujući načelo nepristranosti (nediskriminacije). Konačno, Akcijski plan EU-a za rodnu ravnopravnost i jačanje položaja žena u vanjskim odnosima za razdoblje 2021.–2025. (GAP III) temeljit će se, među ostalim, na načelu intersekcionalnosti te promicati ravnopravnost žena i muškaraca sa svim njihovim raznolikostima.

Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 pogoršala je i diskriminaciju i nasilje nad LGBTIQ osobama izvan granica Europe. U svojem globalnom odgovoru na COVID-19 od 8. travnja 2020. u okviru paketa „Tim Europa” EU je primijenio pristup koji se temelji na ljudskim pravima i kojim se nastoje „ponovno bolje izgraditi” te podupirati pravednija, uključivija i održiva društva te provesti Program održivog razvoja do 2030., prema načelu da se nikoga ne zapostavi 73 . EU daje prednost zdravstvenim i socioekonomskim mjerama, na primjer osiguravanjem da službe za podršku i osnovne socijalne službe ostanu dostupne svima, te će u tom kontekstu nastaviti promicati i podupirati ljudska prava, ravnopravnost i nediskriminaciju, dostojanstvene radne uvjete, suzbijanje nasilja i temeljne vrijednosti.

Ključne mjere Europske komisije:

üprovoditi mjere kojima se podupiru prava LGBTIQ osoba u skladu s Akcijskim planom za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020.–2024. i smjernicama EU-a za promicanje i zaštitu ostvarivanja svih ljudskih prava LGBTI osoba,

üosigurati potporu za ravnopravnost LGBTIQ osoba iz instrumenata NDICI i IPA.

5.OSTVARIVANJE CILJEVA STRATEGIJE: ISKORIŠTAVANJE PUNOG POTENCIJALA INICIJATIVA EU-A

Da bi postigla ciljeve utvrđene u strategiji, Komisija će kombinirati prethodno navedene ciljane mjere s pojačanim uključivanjem pitanja ravnopravnosti. Komisija će osigurati da borba protiv diskriminacije koja utječe na LGBTIQ osobe i promicanje jednakosti budu ugrađeni u sve politike, zakonodavne akte i programe financiranja EU-a (i unutarnje i vanjske). To će olakšati prvi europski povjerenik za ravnopravnost i posebna Radna skupina za ravnopravnost.

Ova će se strategija provoditi uporabom intersekcionalnosti kao horizontalnog načela: spolna orijentacija, rodni identitet/izražavanje i/ili spolna obilježja razmatrat će se zajedno s ostalim osobnim obilježjima ili identitetima, kao što su spol, rasno/etničko podrijetlo, vjera/uvjerenje, invaliditet i dob. Ovim se načelom objašnjava uloga koju ta preklapanja igraju u iskustvima pojedinaca u pogledu diskriminacije i ranjivosti. LBTIQ žene mogu doživjeti diskriminaciju i kao žene i kao LBTIQ osobe. LGBTIQ osobe s invaliditetom mogu se suočiti s dodatnim poteškoćama u dobivanju podrške i informacija te punom sudjelovanju u LGBTIQ zajednici i društvu u cjelini zbog nedostatka pristupačnosti, što pridonosi njihovoj isključenosti 74 . LGBTIQ osobe s invaliditetom trebaju pristup informacijama o podršci i pravima u pristupačnim i alternativnim formatima, kao i dostupnost prostora, objekata i mreža podrške za LGBTIQ osobe.

Strategijom se nastoje ukloniti i neravnopravnosti koje su pojačane zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19, koja je nerazmjerno utjecala na osjetljive LGBTIQ osobe. U okviru tog rada Komisija će poticati države članice da u potpunosti iskoriste mogućnosti koje se nude u okviru paketa „Next Generation EU” kako bi ublažile nerazmjeran utjecaj krize i poboljšale ravnopravnost LGBTIQ osoba. Osim toga, Europska komisija bit će spremna pomoći državama članicama, kroz Instrument za tehničku potporu, pri uključivanju pitanja ravnopravnosti u osmišljavanje i provedbu reformi 75 .

Financiranje EU-a ključno je za potporu provedbi politika EU-a u državama članicama. Sredstva EU-a kojima upravljaju države članice moraju biti od koristi svim građanima EU-a bez ikakvog oblika diskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi i spolne orijentacije. Komisija i države članice moraju strogim praćenjem osigurati da se sredstvima EU-a pridonosi ravnopravnosti i da su svi projekti koji se financiraju sredstvima EU-a u skladu s pravom EU-a, uključujući Ugovore i Povelju o temeljnim pravima. Ako se projektima krše pravila EU-a o zabrani diskriminacije, financiranje se može obustaviti ili povući. Prijedlog Komisije za novu Uredbu o zajedničkim odredbama (CPR) 76 u kojoj se utvrđuju pravila za programsko razdoblje 2021.–2027. sadržava „uvjet koji omogućuje provedbu” 77 koji se odnosi na Povelju. Osim toga, države članice obvezne su utvrditi i primjenjivati kriterije i postupke za odabir projekata koji su nediskriminirajući i uzimaju u obzir Povelju.

Pouzdani i usporedivi podaci o ravnopravnosti bit će od ključne važnosti za ocjenu položaja LGBTIQ osoba i za djelotvorno smanjenje neravnopravnosti. Komisija će pozvati Agenciju za temeljna prava (FRA) i Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) da nastave pružati tehničku pomoć i metodološku potporu državama članicama u izradi i provedbi aktivnosti prikupljanja podataka o LGBTIQ osobama na jednoj i na više osnova. Komisija će FRA-i, EIGE-u i državama članicama pomagati i u prikupljanju detaljnih intersekcijskih podataka, ponajprije putem podskupine za podatke o ravnopravnosti u okviru Skupine na visokoj razini za nediskriminaciju, ravnopravnost i raznolikost.

Osim toga, Komisija će organizirati okrugli stol o podacima o ravnopravnosti na kojem će sudjelovati ključni dionici, a cilj je ispitati prepreke prikupljanju podataka povezanih s rasnim ili etničkim podrijetlom i osmisliti usklađeniji pristup, među ostalim i kad je riječ o intersekcijskim podacima o, primjerice, rasnom ili etničkom podrijetlu i spolnoj orijentaciji.

Komisija (Eurostat) nastavit će s radom na podacima o ravnopravnosti, općenito rješavajući to pitanje izravno s državama članicama na tehničkim sastancima s nacionalnim uredima za statistiku ako je to potrebno. Eurostat će pružati metodološku podršku službama Komisije u procjenjivanju mogućnosti prikupljanja statističkih podataka o LGBTIQ osobama koje su države članice dobrovoljno stavile na raspolaganje.

Novo istraživanje Eurobarometra o diskriminaciji u EU-u bit će objavljeno 2023. Komisija će poticati i FRA da 2024. provede sveobuhvatnu anketu o LGBTI osobama.

Države članice potiču se da iskoriste postojeću najbolju praksu 78 i da izrade vlastite akcijske planove za ravnopravnost LGBTIQ osoba. Cilj će biti pojačati zaštitu od diskriminacije prema LGBTIQ osobama, osigurati daljnje praćenje na nacionalnoj razini ciljeva i mjera utvrđenih u ovoj strategiji i njihovo dopunjavanje mjerama za poboljšanje ravnopravnosti LGBTIQ osoba u područjima nadležnosti država članica. Komisija će nastaviti podupirati i činiti vidljivima napore gradova na uspostavi snažnih politika uključivanja na lokalnoj razini, među ostalim dodjeljivanjem oznake europskih prijestolnica uključenosti i raznolikosti svake godine.

Osim ostvarivanja rezultata na temelju ključnih mjera utvrđenih u ovoj strategiji Komisija će osnovati podskupinu za ravnopravnost LGBTIQ osoba u okviru Skupine na visokoj razini za nediskriminaciju, ravnopravnost i raznolikost sa zadaćom podupiranja i praćenja napretka u državama članicama, među ostalim u pogledu izrade nacionalnih akcijskih planova za ravnopravnost LGBTIQ osoba. Organizirat će redovne sastanke civilnog društva i država članica na političkoj razini i na razini stručnjaka te će sudjelovati u radu mreže vladinih kontaktnih točaka za LGBTI pitanja Vijeća Europe. Redovito će nadzirati provedbu mjera iznesenih u ovoj strategiji te će 2023. objaviti evaluaciju sredinom razdoblja provedbe.

Ključne mjere Europske komisije:

üocijeniti i pratiti ispunjavanje uvjeta koji omogućuje provedbu u pogledu Povelje o temeljnim pravima, kako je navedeno u prijedlogu Komisije za novu Uredbu o zajedničkim odredbama (CPR),

üpratiti provedbu programa koji se financiraju sredstvima EU-a kako bi se osiguralo da poštuju načela ravnopravnosti i da su u skladu s pravom EU-a, uključujući Ugovore i Povelju o temeljnim pravima,

üpozvati FRA i EIGE da nastave pružati tehničku pomoć i metodološku podršku državama članicama u izradi i provedbi aktivnosti prikupljanja podataka o LGBTIQ osobama.

Europska komisija podupirat će države članice kako bi:

üizradile nacionalne planove o ravnopravnosti LGBTIQ osoba.

6.    ZAKLJUČAK: ZAJEDNIČKIM RADOM DO RAVNOPRAVNOSTI LGBTIQ OSOBA

Ova se strategija temelji na viziji Europe u kojoj su ljudi, sa svim njihovim raznolikostima, ravnopravni i slobodni živjeti svoj život bez obzira na spolnu orijentaciju, rodni identitet/izražavanje ili spolna obilježja.

Iako je Europa posljednjih godina postupno napredovala, ova strategija za ravnopravnost LGBTIQ osoba označava novu fazu u našim nastojanjima u pogledu promicanja ravnopravnosti za lezbijke, homoseksualce, biseksualce te trans, nebinarne, interseksualne i queer osobe, pri čemu su u središtu i dalje prioritetna područja. Osim toga, u njoj se naglašava potreba da se perspektiva o ravnopravnosti LGBTIQ osoba ugradi u sve politike EU-a kao i u sve programe financiranja EU-a.

Borba protiv neravnopravnosti u EU-u zajednička je odgovornost te zahtijeva zajednička nastojanja i djelovanje na svim razinama. Institucije i agencije EU-a, države članice, uključujući regionalna i lokalna tijela, tijela za jednakost, civilno društvo i poduzeća moraju ojačati svoj angažman kako bi se postigli ciljevi strategije.

Sve bi institucije trebale pokazati jasnu predanost provedbi zajedničke strategije. Komisija poziva Europski parlament da ponovno potvrdi svoju predanost i podrži provedbu strategije te poziva Vijeće da donese zaključke nadovezujući se na strategiju. Poziva Odbor regija i Europski gospodarski i socijalni odbor da promiču dijalog s lokalnim i regionalnim tijelima i civilnim društvom, uključujući socijalne partnere, o tome kako poboljšati ravnopravnost LGBTIQ osoba. Redovitim istraživanjima, tehničkom pomoći i metodološkom podrškom državama članicama Agencija Europske unije za temeljna prava i Europski institut za ravnopravnost spolova nastavit će podupirati ravnopravnost LGBTIQ osoba.

Diskriminacija, nasilje i mržnja prema LGBTIQ osobama u suprotnosti su s temeljnim vrijednostima Europske unije i moraju se suzbiti. Zajedno možemo ukloniti prepreke ravnopravnosti LGBTIQ osoba i do 2025. ostvariti jasan napredak prema EU-u u kojem su LGBTIQ osobe, sa svim njihovim raznolikostima, sigurne i imaju jednake mogućnosti za puno sudjelovanje u društvu, a time i za dostizanje svojeg punog potencijala.

 

(1)

     Vidjeti posebice članak 2. Ugovora o Europskoj uniji i članak 23. Povelje o temeljnim pravima. Potonja je bila prva međunarodna povelja o ljudskim pravima u kojoj je izričito zabranjena diskriminacija na osnovi „spolne orijentacije”.

(2)

LGBTIQ osobe jesu:

-osobe koje privlače druge osobe istog spola (lezbijke i homoseksualci) ili obaju spolova (biseksualci),

-osobe čiji rodni identitet i/ili rodno izražavanje ne odgovaraju spolu koji im je dodijeljen pri rođenju (trans i nebinarne osobe),

-osobe koje su rođene sa spolnim obilježjima koja se ne uklapaju u uobičajenu definiciju muškog ili ženskog spola (interseksualne osobe), i

-osobe čiji se identitet ne uklapa u binarnu klasifikaciju spola i/ili roda (queer).

(3)

Europska komisija, Final Report 2015-2019 on the List of actions to advance LGBTI equality (Završno izvješće za razdoblje 2015.–2019. o popisu aktivnosti za poboljšanje ravnopravnosti LGBTI osoba) (15. svibnja 2020.).

(4)

     Austrija, Belgija, Hrvatska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal, Slovenija, Španjolska, Švedska.

(5)

Danska, Irska, Luksemburg, Malta.

(6)

     FRA, EU-LGBTI II - A long way to go for LGBTI equality (Druga anketa o LGBTI osobama u EU-u: još je dalek put do ravnopravnosti LGBTI osoba) (14. svibnja 2020.) (FRA, druga anketa o LGBTI osobama).

(7)

     ILGA-Europe utvrdila je da su mjere ograničenja kretanja izložile LGBTIQ osobe većem riziku od nasilja u obitelji ili zlostavljanja, a nesigurna radna mjesta i stambena situacija te lošije zdravlje mnogih LGBTIQ osoba čine ih podložnijima bolesti COVID-19 i njezinim socioekonomskim učincima ( COVID-19 and specific impact on LGBTI people and what authorities should be doing to mitigate impact , 2020). (Bolest COVID-19 i njezini posebni učinci na LGBTI osobe te što bi tijela vlasti trebala činiti da ublaže te učinke, 2020.).

(8)

Ured visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava, COVID-19 i ljudska prava LGBTI osoba .

(9)

     Posebno izvješće Eurobarometra 493.: Diskriminacija u Europskoj uniji , listopad 2019.

(10)

     FRA, Challenges facing civil society organisations working on human rights in the EU (Problemi s kojima se suočavaju organizacije civilnog društva koje rade u području ljudskih prava u EU-u) (29. siječnja 2018.)

(11)

     U skladu s člankom 10. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), pri „utvrđivanju i provedbi svojih politika i aktivnosti, Unija je usmjerena borbi protiv diskriminacije na temelju spola, rase, etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije”. Europski institut za ravnopravnost spolova definira „intersekcionalnost” kao „analitički alat za proučavanje, razumijevanje i reagiranje na načine na koje se spol i rod preklapaju s ostalim osobinama ili identitetima pojedinca i kako ta preklapanja doprinose jedinstvenom iskustvu diskriminacije”. Ta se definicija jednako primjenjuje na svaki oblik diskriminacije.

(12)

      Joint Non-Paper of 19 Member States (Zajednički neslužbeni dokument 19 država članica) (prosinac 2018.).

(13)

      Izvješće o planu EU-a protiv homofobije i diskriminacije na temelju spolne orijentacije i rodnog identiteta (2013/2183(INI)) (8. siječnja 2014.).

(14)

Te inicijative uključuju: Strategiju EU-a za prava žrtava (COM(2020)258), Strategiju za rodnu ravnopravnost 2020.–2025. (COM(2020) 152), Strateški okvir EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma (COM(620) 2020), europski stup socijalnih prava ; Akcijski plan EU-a za antirasizam za razdoblje 2020.–2025. (COM(2020) 565), strategiju za prava osoba s invaliditetom (koja se planira za 1. tromjesečje 2021.), strategiju o pravima djeteta (koja se planira za 1. tromjesečje 2021.) i strategiju za borbu protiv antisemitizma (koja se planira za 4. tromjesečje 2021.).

(15)

     UNESCO, Out in the open: education sector responses to violence based on sexual orientation and gender identity/expression (Na vidjelu: odgovori obrazovnog sektora na nasilje utemeljeno na spolnoj orijentaciji i rodnom identitetu/izražavanju) (2016.); mreža NESET II, How to prevent and tackle bullying and school violence (Kako spriječiti i riješiti problem vršnjačkog nasilja i nasilja u školama) (2016.).

(16)

     Europska komisija, Legal gender recognition in the EU: The journeys of trans people towards full equality (Pravno priznavanje roda u EU-u: putovanja trans osoba prema potpunoj ravnopravnosti) (lipanj 2020.).

(17)

     LGBTI osobe posebno su izložene riziku od beskućništva s obzirom na to da je 4 % trans i interseksualnih ispitanika navelo da su barem jednom spavali na otvorenome ili na javnom mjestu (FRA, druga anketa o LGBTI osobama).

(18)

     Vidjeti na primjer: https://www.feantsa.org/en/newsletter/2017/09/28/autumn-2017?bcParent=27  

(19)

      https://www.ilga-europe.org/sites/default/files/COVID19%20_Impact%20LGBTI%20people.pdf

(20)

     LGBTIQ osobe imaju veći rizik od obolijevanja od određenih vrsta raka u mlađoj dobi ili od toga da će imati psihičke poteškoće, uključujući samoubilačke misli i samoubojstvo, te je vjerojatnije da neće biti zadovoljne zdravstvenom skrbi koju dobivaju ( Europska komisija, lipanj 2017. )

(21)

     Na primjer, u usporedbi sa stanovništvom u cjelini, među LGBTIQ osobama veći je udio nezaposlenih osoba ili osoba zaposlenih na nesigurnim radnim mjestima te one imaju pristup vrlo ograničenim i nestabilnim financijskim sredstvima. Ta se situacija pogoršala zbog krize, što je jasnije pokazalo ranjivost osoba s nesigurnim radnim mjestima i uvjetima stanovanja. Zbog diskriminacije, stigmatiziranosti i nižeg socioekonomskog statusa LGBTIQ osobe znatno su lošijeg zdravlja, što je često povezano s manjim pristupom sveobuhvatnom zdravstvenom osiguranju, zbog čega su podložnije virusu (ILGA-Europe, Učinci bolesti COVID-19).    

(22)

„Promjena spola” izraz je koji je bio u uporabi u vrijeme kada je Sud Europske unije donio odluke u predmetu P., Richards i predmetu C-117/01, K. B. protiv National Health Service Pensions Agency and Secretary of State for Health, 7.1.2004., ECLI:EU:C:2004:7.

(23)

     Direktiva Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (SL L 303, 2.12.2000., str. 16.).

(24)

Sud EU-a, predmet C-507/18, NH protiv Associazione Avvocatura per i diritti LGBTI – Rete Lenford, 23.4.2020., ECLI:EU:C:2020:289.

(25)

     To će izvješće biti predstavljeno zajedno s izvješćem o Direktivi Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo.

(26)

Preporuka Komisije (EU) 2018/951 o standardima za tijela za jednakost (SL L 167, 4.7.2018., str. 28.).

(27)

Direktiva 2006/54/EZ o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (SL L 204, 26.7.2006., str. 23.).

(28)

Sud EU-a, predmet C-13/94, P protiv S i Cornwall County Council, 30.4.1996., ECLI:EU:C:1996:170.

(29)

     Direktiva Vijeća 2004/113/EZ o provedbi načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pristupu i nabavi robe, odnosno pružanju usluga (SL L 373, 21.12.2004., str. 37.).

(30)

     Sud EU-a, predmet C-423/04, Sarah Margaret Richards protiv Secretary of State for Work and Pensions, 27.4.2006., ECLI:EU:C:2006:256.

(31)

     Prijedlog direktive Vijeća o provedbi načela jednakoga postupanja prema osobama bez obzira na njihovu vjeru ili uvjerenje, invaliditet, dob ili spolnu orijentaciju COM(2008) 426 final

(32)

     Vidjeti ILGA-Europe Rainbow Map and Index 2020 (Dugina karta i indeks za 2020.).

(33)

Europska komisija, Trans and intersex equality rights in Europe – a comparative analysis (Prava na jednakost trans i interseksualnih osoba u Europi – komparativna analiza) (studeni 2018.); povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava, Human rights and intersex people (Ljudska prava i interseksualne osobe) (travanj 2015.).

(34)

Keyes, O. (2018.), The misgendering machines: trans/HCI implications of automatic gender recognition (Strojevi koji pogrešno određuju rod: posljedice automatskog prepoznavanja roda na trans osobe/interakciju između ljudi i računala), Proceedings of the ACM on Human–Computer Interaction, sv. 2. (CSCW), str. 88. https://doi.org/10.1145/3274357 , kako je navedeno u predstojećoj publikaciji: Europska komisija, Glavna uprava za istraživanje i inovacije (2020.) Gendered Innovations: How inclusive analysis contributes to research and innovation (Inovacije povezane s rodom: kako uključiva analiza pridonosi istraživanju i inovacijama).

(35)

     Vidjeti, primjerice Li, F., Nagar, V. (2013.), Diversity and performance (Raznolikost i uspješnost), Management Science 59, str. 529.–544.; Shan, L., Fu, S., Zheng, L. (2016.), Corporate sexual equality and firm performance (Korporativna jednakost spolova i uspješnost poduzeća), Strategic Management Journal 38(9), str. 1812.–1826. i Gao, H., & Zhang, W. (2016.), Employment non-discrimination acts and corporate innovation (Postupci nediskriminacije pri zapošljavanju i korporativne inovacije), Management Science 63(9), str. 2982.–2999.

(36)

Trenutačno se sastoji od 26 nacionalnih povelja o raznolikosti koje predstavljaju mrežu od oko 12 000 organizacija s više od 16 milijuna zaposlenih.

(37)

     Jednake mogućnosti i nediskriminacija moraju se u okviru Europskog socijalnog fonda plus promicati tijekom izrade, provedbe, praćenja i evaluacije programâ. Države članice podupirat će i posebne ciljane mjere radi promicanja tih načela.

(38)

     Europska komisija, Unija ravnopravnosti: Strategija za rodnu ravnopravnost 2020.–2025. , 5.3.2020., COM(2020) 152 final

(39)

     Djelovanje kojim se nastoje smanjiti razlike u plaći na temelju spola može biti posebno relevantno za LBTIQ kućanstva.

(40)

Ta je stručna skupina inicijativa koja je uključena u Komunikaciju o uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025. (COM(2020) 625 final).

(41)

  https://ec.europa.eu/health/social_determinants/projects/ep_funded_projects_en#fragment2   

(42)

     Drugim se EU-ovim programima, kao što je Program pomoći turskoj zajednici na Cipru, također aktivno podupiru projekti za borbu protiv diskriminacije i iskorištavanja LGBTIQ osoba.

(43)

     Direktiva 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o standardima za kvalifikaciju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva za ostvarivanje međunarodne zaštite, za jedinstveni status izbjeglica ili osoba koje ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zaštitu te sadržaj odobrene zaštite (SL L 337, 20.12.2011., str. 9.); Direktiva 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o zajedničkim postupcima za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite (SL L 180, 29.6.2013., str. 60.) i Direktiva 2013/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o utvrđivanju standarda za prihvat podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu (SL L 180, 29.6.2013., str. 96.).

(44)

      Komunikacija Komisije o novom paktu o migracijama i azilu, COM(2020) 609 final .

(45)

     „U mnogim dijelovima svijeta pojedinci se suočavaju s teškim kršenjima ljudskih prava i drugim oblicima proganjanja zbog njihove stvarne ili pretpostavljene spolne orijentacije i/ili rodnog identiteta. Iako proganjanje [LGBTI] osoba i onih za koje se pretpostavlja da su LGBTI osobe nije nova pojava, u mnogim zemljama azila postoji veća svijest o tome da osobe koje bježe od progona zbog svoje spolne orijentacije i/ili rodnog identiteta mogu ispunjavati uvjete za priznavanje statusa izbjeglice na temelju članka 1.A stavka 2. [Konvencije iz 1951.] i/ili njezina Protokola iz 1967. […] Unatoč tomu, primjena definicije izbjeglice u tom području i dalje je nedosljedna.” (UNHCR, Guidelines on international protection No 9: Claims to refugee status based on sexual orientation and/or gender identity within the context of Article 1A(2) of the 1951 Convention and/or its 1967 Protocol relating to the status of refugees (Smjernice za međunarodnu zaštitu br. 9: Zahtjevi za status izbjeglice na temelju spolne orijentacije i/ili rodnog identiteta u kontekstu članka 1.A stavka 2. Konvencije iz 1951. i/ili njezina Protokola o statusu izbjeglica iz 1967.), HCR/GIP/12/09, 23. listopada 2012.).

(46)

FRA, druga anketa o LGBTI osobama. Vidjeti bilješku 6.

(47)

  Kodeks ponašanja za suzbijanje nezakonitoga govora mržnje na internetu, 30. lipnja 2016.  

(48)

Europska komisija, Suzbijanje nezakonitoga govora mržnje na internetu: peta evaluacija Kodeksa ponašanja, 22. lipnja 2020.

(49)

     Posljednjih se godina u javnom diskursu pojačala retorika ispunjena mržnjom, koja se prenijela u stvarnu mržnju na ulici, među ostalim i prema LGBTIQ osobama. Na primjer, udruženje ILGA-Europe primilo je dojave iz najmanje četiri države članice EU-a o tome da vjerski vođe optužuju LGBTI zajednice za pandemiju. (ILGA-Europe, Učinci bolesti COVID-19 na LGBTI zajednice u Europi i srednjoj Aziji: Izvješće o brzoj procjeni, lipanj 2020.).    

(50)

FRA, druga anketa o LGBTI osobama, str. 49. Vidjeti bilješku 6.

(51)

Vidjeti, primjerice, FRA, Izvješće o temeljnim pravima za 2019. (29. svibnja 2019.) i ILGA-Europe, Annual review of the human rights situation of lesbian, gay, bisexual, trans and intersex people 2019 (Godišnji pregled situacije s ljudskim pravima lezbijki, homoseksualaca, biseksualaca te trans i interseksualnih osoba za 2019.) (veljača 2019.).

(52)

     Trenutačno sedam država članica ne uključuje izričito spolnu orijentaciju kao otegotnu okolnost u zakonodavstvo o govoru mržnje i/ili kazneno zakonodavstvo, 15 njih ne uključuje rodni identitet, a 25 njih ne obuhvaća spolna obilježja.

(53)

     Okvirna odluka Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima ne obuhvaća izričito zločin iz mržnje i govor mržnje protiv LGBTIQ osoba i ne uključuje ciljanje spolne orijentacije ili rodnog identiteta među definirajućim značajkama zločina iz mržnje i govora mržnje. (SL L 328, 6.12.2008., str. 55.).

(54)

     Europska komisija, Strategija EU-a za prava žrtava (2020.–2025.) , 24.6.2020., COM(2020) 258 final

(55)

     Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi Direktive 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP, (COM(2020) 188 final), 11. svibnja 2020.

(56)

     Uvođenje „dugine podrške” predloženo je u okviru provedbe Strategije za prava žrtava (COM(2020) 258 final).

(57)

62 % interseksualnih osoba koje su podvrgnute operativnim zahvatima izjavilo je da ni oni ni njihovi roditelji nisu dali potpuno informirani pristanak prije prvog medicinskog tretmana ili intervencije za promjenu njihovih spolnih obilježja (FRA, druga anketa o LGBTI osobama, str. 54.).

(58)

     Konverzijske prakse „izrazito su štetne intervencije koje se oslanjaju na medicinski pogrešnu ideju da su LGBT i druge rodno raznolike osobe bolesne, pri čemu im se nanosi teška bol i patnja, a posljedica tih praksi dugotrajno je psihičko i fizičko oštećenje” (neovisni stručnjak Ujedinjenih naroda za zaštitu od nasilja i diskriminacije na temelju spolne orijentacije i rodnog identiteta, Report on conversion therapy (Izvješće o konverzijskoj terapiji), 1. svibnja 2020.

(59)

ILGA-Europe, Učinci bolesti COVID-19.

(60)

     Direktiva 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji slobodno se kretati i boraviti na državnom području država članica, o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1612/68 i stavljanju izvan snage direktiva 64/221/EEZ, 68/360/EEZ, 72/194/EEZ, 73/148/EEZ, 75/34/EEZ, 75/35/EEZ, 90/364/EEZ, 90/365/EEZ i 93/96/EEZ (SL L 158, 30.4.2004., str. 77.).

(61)

Podložno uvjetima Ugovora i mjerama koje su donesene radi njihove provedbe.

(62)

     Sud EU-a, predmet C‑673/16, Coman, 5.6.2018., ECLI:EU:C:2018:385. U toj je presudi Sud presudio da se pojam „bračni drug”(kako se koristi u Direktivi o slobodnom kretanju) primjenjuje i na osobu koja je istog spola kao i građanin EU-a s kojim je ta osoba u braku.

(63)

Više detalja bit će objavljeno u predstojećem Izvješću o državljanstvu.

(64)

     Nedostatak uzajamnog priznavanja odnosa između djece i roditelja može dovesti do toga da se djeci uskrati državljanstvo, ime ili prava nasljeđivanja. Nadalje, nepriznati roditelji mogu se naći u situaciji da ne mogu postupati kao zakonski zastupnici svoje djece, putovati sami s njima, upisivati ih u škole, osigurati im zdravstveno osiguranje, otvoriti bankovni račun ili dati pristanak na medicinske intervencije.

(65)

     S. V. protiv Italije, zahtjev br. 55216/08, 11. listopada 2018.

(66)

     A. P., Garçon i Nicot protiv Francuske, zahtjevi br. 79885/12, 52471/13 i 52596/13, 6. travnja 2017.

(67)

  https://ec.europa.eu/youth/policy/youth-strategy/youthgoals_en ; ti su ciljevi uvršteni u strategiju EU-a za mlade za razdoblje 2019.–2027.

(68)

     Istospolne veze i dalje su kriminalizirane u 72 države. (Vijeće za ljudska prava, Report of the Independent Expert on protection against violence and discrimination based on sexual orientation and gender identity (Izvješće neovisnog stručnjaka za zaštitu od nasilja i diskriminacije na temelju spolne orijentacije i rodnog identiteta), 11. svibnja 2018. )

(69)

     Tražitelji azila koji su LGBTIQ osobe posebno su izloženi riziku od diskriminacije, isključivanja, uznemiravanja i nasilja, uključujući seksualno nasilje, u prihvatnim centrima i centrima za zadržavanje te kad se obavljaju razgovori s njima. Može im biti uskraćena odgovarajuća pravna pomoć ili neophodna zdravstvena skrb, primjerice hormonska terapija koju u to vrijeme primaju. Vidjeti, primjerice, UNCHR, Protecting persons with diverse sexual orientations and gender identities: a global report on UNHCR’s efforts to protect lesbian, gay, bisexual, transgender, and intersex asylum-seekers and refugees, (Zaštita osoba s raznim spolnim orijentacijama i rodnim identitetima: globalno izvješće o aktivnostima UNHCR-a u pogledu zaštite tražitelja azila i izbjeglica koji su lezbijke, homoseksualci, biseksualci, trans osobe i interseksualne osobe) (prosinac 2015.).

(70)

     Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020.–2024., JOIN(2020) 5 final.

(71)

     Vijeće, Smjernice za promicanje i zaštitu ostvarivanja svih ljudskih prava lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih, trans i interseksualnih (LGBTI) osoba (24. lipnja 2013.).

(72)

     Vijeće, Smjernice EU-a za ljudska prava o nediskriminaciji u vanjskom djelovanju (6337/19, 18. ožujka 2019.).

(73)

Europska Komisija, Komunikacija o globalnom odgovoru EU-a na COVID-19, 8.4.2020., JOIN(2020) 11 final: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52020JC0011&from=HR

(74)

     U Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom, čije su stranke EU i sve države članice EU-a, utvrđuju se opća načela koja uključuju prava osoba s invaliditetom na poštovanje njihova urođenog dostojanstva, osobnu autonomiju (uključujući slobodu da sami donose svoje odluke), pristupačnost te puno i stvarno sudjelovanje u društvu i uključivanje u njega.

(75)

     Uspostava Instrumenta za tehničku potporu ovisi o dogovoru Europskog parlamenta i Vijeća o Prijedlogu uredbe o uspostavi Instrumenta za tehničku potporu, COM(2020) 409 final.

(76)

    COM(2018) 375 final .

(77)

   U Prilogu III. CPR-u.

(78)

Kako je prikazano u godišnjim izvješćima u okviru provedbe popisa aktivnosti koje provodi Komisija za poboljšanje ravnopravnosti LGBTI osoba u razdoblju 2015.–2019., države članice izvijestile su o izradi vlastitih nacionalnih akcijskih planova za ravnopravnost LGBTIQ osoba. Takvi su akcijski planovi važni jer stvaraju političku obvezu borbe protiv diskriminacije prema LGBTIQ osobama, koja je popraćena konkretnim mjerama za poboljšanje ravnopravnosti.

Top