EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52017AE1752

Mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora o „Prijedlogu uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EU) br. 560/2014 od 6. svibnja 2014. o osnivanju zajedničkog poduzeća za bioindustriju” (COM(2017) 68 final – 2017/0024 (NLE))

SL C 246, 28.7.2017, p. 18–21 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

28.7.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 246/18


Mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora o „Prijedlogu uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EU) br. 560/2014 od 6. svibnja 2014. o osnivanju zajedničkog poduzeća za bioindustriju”

(COM(2017) 68 final – 2017/0024 (NLE))

(2017/C 246/03)

Glavni izvjestitelj:

Mihai MANOLIU

Zahtjev za savjetovanje:

Vijeće, 21.3.2017.

Pravni temelj:

članci 187. i 188. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Nadležna stručna skupina:

Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju

Odluka Predsjedništva:

28.3.2017.

Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

27.4.2017.

Plenarno zasjedanje br.:

525

Rezultat glasovanja

(za/protiv/suzdržani):

160/0/4

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO smatra da se predmetnim prijedlogom za izmjenu Uredbe nastoje poboljšati odredbe Uredbe Vijeća te ih dodatno pojednostaviti radi ostvarivanja ciljeva zajedničkog poduzeća za bioindustriju. Prijedlog je u skladu s izvornim ciljevima i odredbama postojećih politika.

1.2.

EGSO smatra da zajedničko poduzeće za bioindustriju nastoji stvoriti sinergiju s drugim programima Unije, primjerice na polju kohezijske politike, obrazovanja, okoliša, malih i srednjih poduzeća, konkurentnosti ili politike ruralnog razvoja, jačanjem regionalnog i nacionalnog kapaciteta za istraživanje i inovacije u aktualnom kontekstu strategija i politika pametne specijalizacije.

1.3.

Europska komisija u stalnoj je operativnoj razmjeni s Konzorcijem za bioindustriju (BIC), što najčešće poprima oblik savjetovanja i rasprava o načinu isplate financijskog doprinosa članova zajedničkog poduzeća za bioindustriju. Predmetni prijedlog za izmjenu nema nikakav dodatni učinak osim onoga koji se očekivao od izvorne Uredbe Vijeća. Predviđene izmjene isključivo su tehničke prirode, pa za predmetnu inicijativu nije potrebna analiza učinka.

1.4.

EGSO pozdravlja činjenicu da predmetni prijedlog smanjuje administrativno opterećenje BIC-a s obzirom na njegovu posredničku ulogu između članova Konzorcija, koji su obvezni davati financijski doprinos, i sudionika u projektima. BIC je i dalje u konačnici odgovoran za izvješćivanje o ukupnim brojčanim podacima o financijskim doprinosima svojih članova.

1.5.

EGSO se slaže s osnovnim pojašnjenjima navedenim u novoj uredbi:

financijski doprinos bit će moguće isplaćivati na dva načina: prijenosom doprinosa iz BIC-a zajedničkom poduzeću za bioindustriju (kao i dosad) i/ili izravnim prijenosom doprinosa jednog od članova BIC-a jednom od korisnika projekta,

proširit će se kategorija stranaka koje mogu isplaćivati financijski doprinos (sastavni subjekti BIC-a),

zadržat će se obveza za sveukupni financijski cilj,

članovima BIC-a omogućit će se da izvješćuju o financijskim doprinosima koje su isplatili na razini projekta.

2.   Opće napomene

2.1.

EGSO smatra da je pojam bioindustrije dio šireg područja biogospodarstva, koje se definira kao proizvodnja i ekstrakcija obnovljivih bioloških resursa i njihova prerada u proizvode izrađene od bioloških sastojaka, kao što su prehrambeni proizvodi, hrana za životinje ili bioenergija. Tri četvrtine poljoprivrednog zemljišta u EU-u koristi se u tu svrhu i u tom sektoru, čiji promet iznosi 2 000 milijardi eura i u kojem je zaposleno između 17 i 19 milijuna Europljana. Poduzeća utemeljena na znanju s područja biogospodarstva imaju promet od 57 milijardi eura i zapošljavaju otprilike 305 000 osoba (podaci iz 2009. godine).

2.2.

Zahvaljujući biogospodarstvu u Europi se može potaknuti razvoj, proizvesti dodana vrijednost, osigurati sigurna i pristojna nova radna mjesta, znatno smanjiti ovisnost o uvozu, poboljšati racionalno korištenje ograničenih ali obnovljivih bioloških resursa te znatno doprinijeti razvoju svjetske trgovine.

2.3.

Često se uočava konkurencija na različitim razinama, među različitim tehnologijama i načinima korištenja bioloških resursa. Taj je problem dodatno otežan ograničenom dostupnošću tih resursa. Premda biogospodarstvo može znatno pridonijeti smanjenju učinka staklenika koji proizvode emisije CO2, što bi imalo pozitivan utjecaj na javno zdravlje, uočava se i nepoželjan učinak, a to je povećanje emisija stakleničkih plinova čiji se utjecaj na okoliš ne može zanemariti.

2.4.

Okvir europskih politika za biogospodarstvo rascjepkan je u više sektorskih politika: poljoprivreda, ribarstvo, šumarstvo, klima, kružno gospodarstvo i istraživanje različita su područja aktivnosti na koja se odnose različiti zakonodavni akti i sektorske politike (1).

2.5.

Međutim, globalna strategija za bioindustriju pokrenuta je 2012. godine kako bi se osigurao određen stupanj dosljednosti politika, no čini se da i dalje postoje neke nedosljednosti. EU osigurava financiranje inovacija na području biogospodarstva pomoću okvirnog programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020. i niza drugih financijskih instrumenata. EGSO smatra da je na tom području nužno osigurati održivost i dosljednu politiku.

2.6.

U nekoliko komunikacija Komisije naglašava se da je važno predvidjeti javno-privatno partnerstvo za bioindustriju kao tehnološku inicijativu (2).

2.7.

Pravna osnova ovog prijedloga za izmjenu leži u člancima 187. i 188. UFEU-a. S obzirom na to da države članice ne mogu djelovati samostalno, samo je EU u mogućnosti izmijeniti pravni okvir kojim se regulira zajedničko poduzeće. Predmetnim prijedlogom žele se izmijeniti odredbe Uredbe Vijeća kako bi članovi BIC-a u praksi mogli ispuniti svoju obvezu isplate financijskog doprinosa. Prijedlog je u skladu s načelom proporcionalnosti. Ova je izmjena bila nužna i zbog toga što nije postojala nikakva mogućnost da se Uredba Vijeća protumači na način koji bi omogućio isplatu financijskog doprinosa na razini projekata.

3.   Posebne napomene

3.1.

Na temelju okvirnog programa za istraživanje i inovacije Europska komisija je 2012. godine usvojila strategiju za biogospodarstvo kojom se nastoji osigurati dosljednost politika na različitim relevantnim područjima djelovanja, kao i dosljednost odgovarajućih ciljeva na nacionalnoj razini i na razini EU-a. Taj je pristup bio nužan kako bi se povećalo javno financiranje i privatna ulaganja na polju biogospodarstva. Uspostavljeni su modeli participativnog upravljanja. Ta je strategija postavila temelje za akcijski plan koji sadrži 12 mjera podijeljenih u tri sljedeće velike teme:

ulaganje u istraživanje, inovacije i razvoj kompetencija,

pojačana politička interakcija i sudjelovanje dionika,

uvjeti povoljni za tržište i konkurentnost u okviru biogospodarstva.

3.2.

Poduzetim mjerama nastojalo se potaknuti udruživanje dionika na području biogospodarstva i osnivanje opservatorija biogospodarskih aktivnosti, te se pospješilo stvaranje novih tržišta zahvaljujući postavljanju normi, posebno u pogledu trajnosti/održivosti, čime je stvoren temelj znanja potreban za održivo jačanje primarne proizvodnje. Bilo je predviđeno da će se ta strategija revidirati i ažurirati tijekom 2017.

3.3.

Prijedlog Komisije sadrži tehničku izmjenu važećeg dokumenta, odnosno Uredbe Vijeća (EU) br. 560/2014 o osnivanju zajedničkog poduzeća za bioindustriju.

3.3.1.

Zajedničko poduzeće za bioindustriju organizacija je putem koje se želi uspostaviti javno-privatno partnerstvo čiji su članovi Europska unija, koju zastupa Komisija, i Konzorcij za bioindustriju. Svrha je tog zajedničkog poduzeća do 31. prosinca 2024. provesti zajedničku tehnološku inicijativu za bioindustriju.

3.3.2.

Imajući u vidu poteškoće s kojima se BIC susreo u isplati svog financijskog udjela na način predviđen Uredbom Vijeća, predlaže se uvođenje mogućnosti isplate financijskih doprinosa na razini projekta, uz postojeći način isplate na razini programa. To rješenje djelotvorno rješava situaciju i usmjereno je na ostvarenje početnih ciljeva Uredbe Vijeća tako što se članovima BIC-a omogućava da ispune svoju početnu obvezu. Predloženo rješenje slično je rješenju osmišljenom za zajedničko poduzeće IMI2 (Zajedničko poduzeće za inicijativu za inovativne lijekove 2) kojim se predviđa da i drugi članovi osim Unije mogu isplaćivati financijski doprinos kako na razini programa (metoda koju često koriste uzajamni fondovi i dobrotvorne organizacije), tako i na razini projekata (postupak koji koriste komercijalni subjekti). Ova izmjena nije dio programa REFIT.

3.4.

Svrha je zajedničkog poduzeća za bioindustriju uspostavljanje javno-privatnog partnerstva koje se sastoji od Europske unije, koju zastupa Komisija, i Konzorcija za bioindustriju koji je osnovan Uredbom Vijeća (EU) br. 560/2014. U skladu sa statutom zajedničkog poduzeća za bioindustriju, uz pomoć tog partnerstva želi se do 31. prosinca 2024. provesti zajednička tehnološka inicijativa za bioindustriju.

3.5.

U članku 3. Uredbe Vijeća konkretno se definira doprinos svake strane u zajedničkom poduzeću, administrativni i operativni troškovi, koji se dijele, te neodređen iznos koji predstavlja doprinose u naravi za provedbu neizravnog djelovanja i doprinose u naravi za provedbu dodatnih aktivnosti. Iz tumačenja statuta proizlazi da se doprinos BIC-a mora unijeti u proračun zajedničkog poduzeća za bioindustriju na razini programa. Sastavni subjekti članova koji nisu Unija, a koji sudjeluju u provedbi neizravnog djelovanja financiranja, trebali bi isplaćivati svoj financijski doprinos direktno za neizravno djelovanje na razini projekta.

3.6.

Brojni članovi BIC-a nailaze na poteškoće u pogledu načina isplate. Smatraju da nije komercijalno isplativo davati financijski doprinos na razini programa jer im to u zamjenu ne jamči nikakvu korist, prije svega kad je riječ o rezultatima projekata i povezanim pravima intelektualnog vlasništva, te zbog toga što bi davanje doprinosa na razini programa moglo dovesti do toga da član BIC-a daje doprinos vlastitim konkurentima. Predlaže se drugi način isplate, odnosno isplata financijskog doprinosa na razini projekta, u skladu s kojim od rezultata projekta korist imaju isključivo sudionici koji su u određenom projektu sudjelovali financijskim doprinosom. Taj postupak ne šteti interesima Unije. Poželjno je zaštititi interese lanca vrijednosti u biogospodarstvu, i kad je riječ o MSP-ovima, istraživačkim i tehnološkim centrima te sveučilištima.

3.7.

Financijski doprinos članova koji nisu Unija mora ispuniti sljedeće uvjete:

isplata financijskog doprinosa na razini programa isključiva je za zajedničko poduzeće za bioindustriju,

postojeći model zajedničkog poduzeća za bioindustriju prikladan je za jačanje suradnje s uzajamnim fondovima i dobrotvornim organizacijama,

potrebno je prilagoditi pravni okvir za zajedničko poduzeće za bioindustriju kako bi se olakšala suradnja s poduzećima.

3.8.

U skladu s predmetnim prijedlogom, članovi BIC-a mogu nastaviti isplaćivati financijski doprinos na razini programa. Uz tu mogućnost, bit će im omogućen i izravan prijenos financijskog doprinosa drugom sudioniku u određenom projektu u skladu s pravilima koja su zajednički dogovorile obje stranke („konzorcijski sporazum”), s važećim pravnim okvirom [(financijski prijenos članova BIC-a BIC-u) i (financijski prijenosi članova BIC-a korisnicima projekta)] te s nacionalnim zakonodavstvom i uobičajenim računovodstvenim praksama. BIC je odgovoran za izvješćivanje o ukupnoj količini primljenih financijskih doprinosa.

3.9.

Model sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava BIC-a bit će izmijenjen u skladu s time. Potrebno je napomenuti da predmetni prijedlog za izmjenu ne utječe ni na zaštitu temeljnih prava ni na proračun. Smatra se da bi smanjenje proračuna utjecalo na sveučilišta i MSP-ove kojih se to tiče s obzirom na to da je doprinos Unije namijenjen uglavnom aktivnostima istraživanja i inovacija.

3.10.

Ova je izmjena u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama. Nije potreban dokument s obrazloženjima.

Bruxelles, 27. travnja 2017.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Georges DASSIS


(1)  ZPP (zajednička poljoprivredna politika), europska strategija za šumarstvo, zajednička ribarstvena politika, strategija Europa 2020., europski akcijski plan za kružno gospodarstvo, 50 mreža europskog istraživačkog prostora i tri inicijative za zajedničku izradu programa.

(2)  COM(2012) 60 final: „Inovacije za održiv rast: biogospodarstvo za Europu”; COM(2014) 14 final: „Za europsku industrijsku renesansu”; COM(2013) 494 final: „Javno-privatna partnerstva u programu Obzor 2020.: snažno sredstvo za postizanje ciljeva u području inovacija i rasta u Europi”; COM(2012) 79 final: „Europsko partnerstvo za inovacije: produktivnost i održivi razvoj poljoprivrede”.


Top