Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32019R1155

    Uredba (EU) 2019/1155 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 810/2009 o uspostavi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama)

    PE/29/2019/REV/1

    SL L 188, 12.7.2019, p. 25–54 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    Legal status of the document In force

    ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2019/1155/oj

    12.7.2019   

    HR

    Službeni list Europske unije

    L 188/25


    UREDBA (EU) 2019/1155 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

    od 20. lipnja 2019.

    o izmjeni Uredbe (EZ) br. 810/2009 o uspostavi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama)

    EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

    uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a osobito njegov članak 77. stavak 2. točku (a),

    uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

    nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

    uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

    u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

    budući da:

    (1)

    Zajednička politika Unije o vizama sastavni je dio uspostave područja bez unutarnjih granica. Vizna politika trebala bi ostati osnovno sredstvo za olakšavanje turističkih i poslovnih aktivnosti te pomoći u sprečavanju sigurnosnih rizika i rizika od nezakonitih migracija u Uniju. Zajedničkom viznom politikom trebalo bi se doprinositi poticanju rasta, a trebala bi biti dosljedna drugim politikama Unije, kao što su politike koje se odnose na vanjske odnose, trgovinu, obrazovanje, kulturu i turizam.

    (2)

    Unija bi trebala provoditi svoju viznu politiku u okviru suradnje s trećim zemljama te kako bi osigurala bolju ravnotežu između migracijskih i sigurnosnih pitanja, ekonomskih okolnosti i vanjskih odnosa općenito.

    (3)

    Uredbom (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (3) utvrđuju se postupci i uvjeti za izdavanje viza za planirani boravak na državnom području država članica koji ne prelazi 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.

    (4)

    Zahtjeve za vize trebali bi razmatrati i o njima odlučivati konzulati ili, odstupajući od toga, središnja tijela. Države članice trebale bi osigurati da su konzulati i središnja tijela dovoljno dobro upoznati s lokalnim okolnostima kako bi se osigurala cjelovitost postupka izdavanja viza.

    (5)

    Postupak podnošenja zahtjeva trebao bi biti što jednostavniji za podnositelje zahtjeva. Trebalo bi biti jasno koja je država članica nadležna za razmatranje zahtjeva, osobito kada podnositelj zahtjeva planira posjetiti više država članica. Kad je to moguće, države članice trebale bi omogućiti elektroničko popunjavanje i podnošenje obrazaca zahtjeva. Podnositeljima zahtjeba trebalo bi omogućiti i elektroničko potpisivanje obrasca zahtjeva ako nadležna država članica priznaje elektronički potpis. Trebalo bi utvrditi rokove za različite faze postupka, osobito kako bi se putnicima omogućilo planiranje unaprijed i izbjegavanje vrhunca sezone u konzulatima.

    (6)

    Od država članica ne bi trebalo zahtijevati zadržavanje mogućnosti izravnog pristupa za podnošenje zahtjeva u konzulatu na mjestima gdje je vanjski pružatelj usluga ovlašten za prikupljanje zahtjeva u ime konzulata, ne dovodeći u pitanje obveze koje su za države članice propisane Direktivom 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4), osobito njezinim člankom 5. stavkom 2.

    (7)

    Viznom pristojbom trebala bi se osigurati dostatna financijska sredstva za pokrivanje troškova obrade zahtjeva, uključujući odgovarajuće strukture i dostatan broj osoblja da se osigura kvalitetno i cjelovito razmatranje zahtjevâ, kao i poštovanje rokova. Iznos vizne pristojbe trebalo bi revidirati svake tri godine na temelju objektivnih kriterija za procjenu.

    (8)

    Državljani trećih zemalja koji imaju obvezu posjedovanja vize trebali bi biti u mogućnosti podnijeti zahtjev u svojoj zemlji boravišta, čak i ako nadležna država članica nema konzulat koji prikuplja zahtjeve i ne zastupa je druga država članica u toj trećoj zemlji. U tu bi svrhu države članice trebale nastojati surađivati s vanjskim pružateljima usluga, koji bi trebali moći naplaćivati pristojbu za uslugu. Iznos te pristojbe za uslugu u principu ne bi trebao premašivati iznos vizne pristojbe. Međutim, ako taj iznos nije dostatan za pružanje potpune usluge, vanjski bi pružatelj usluge trebao moći naplaćivati višu pristojbu za uslugu, podložno ograničenjima određenima u ovoj Uredbi.

    (9)

    Ugovore o zastupanju trebalo bi pojednostavniti i olakšati njihovu primjenu te bi trebalo izbjegavati prepreke sklapanju takvih ugovora između država članica. Država članica zastupateljica trebala bi biti nadležna za cjelokupni postupak izdavanja viza, bez sudjelovanja zastupane države članice.

    (10)

    U slučaju da područje nadležnosti konzulata države članice zastupateljice pokriva više od zemlje domaćina, trebalo bi omogućiti da ugovor o zastupanju pokriva te treće zemlje.

    (11)

    Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za konzulate te olakšalo putovanje osobama koje često ili redovito putuju, podnositeljima zahtjeva koji ispunjavaju uvjete za ulazak tijekom cijelog razdoblja valjanosti izdane vize trebalo bi izdavati vize za više ulazaka s dugim rokom valjanosti u skladu s objektivno utvrđenim zajedničkim kriterijima i koje ne bi trebale biti ograničene na određene svrhe putovanja ili kategorije podnositelja zahtjeva. U tom smislu, države članice trebale bi posebnu brigu posvetiti osobama koje putuju radi obavljanja svojeg posla, kao što su poslovni ljudi, pomorci, umjetnici i sportaši. Ako za to postoje opravdani razlozi, trebalo bi biti moguće izdavanje viza za više ulazaka s kraćim razdobljem valjanosti.

    (12)

    S obzirom na različite lokalne okolnosti, posebice u pogledu migracijskih i sigurnosnih rizika, te s obzirom na odnose Unije s određenim zemljama, konzulati na pojedinačnim lokacijama trebali bi procijeniti potrebu za prilagodbom pravila o izdavanju viza za više ulazaka kako bi se omogućila povoljnija ili stroža primjena. Kad je riječ o povoljnijim pristupima izdavanju viza za više ulazaka s dugim rokom valjanosti, trebalo bi osobito uzeti u obzir postojanje trgovinskih sporazuma kojima se uređuje mobilnost poslovnih ljudi. Na temelju te procjene Komisija bi provedbenim aktima trebala prilagoditi pravila o uvjetima za izdavanje viza za više ulazaka koje treba primjenjivati u svakom području nadležnosti.

    (13)

    Ako određene treće zemlje ne surađuju dovoljno u pogledu ponovnog prihvata svojih državljana uhićenih u nezakonitoj situaciji i ako s tim trećim zemljama ne postoji uspješna suradnja u postupku vraćanja, trebalo bi pribjeći restriktivnoj i privremenoj primjeni određenih odredaba Uredbe (EZ) br. 810/2009 u okviru transparentnog mehanizma i na temelju objektivnih kriterija kako bi se poboljšala suradnja predmetne treće zemlje u pogledu ponovnog prihvata nezakonitih migranata.Komisija bi trebala redovito, najmanje jednom godišnje, procjenjivati suradnju trećih zemalja u pogledu ponovnog prihvata i trebala bi preispitivati sve obavijesti država članica o suradnji s trećom zemljom u pogledu ponovnog prihvata nezakonitih migranata. U svojoj procijeni o tome surađuje li treća zemlja dovoljno i je li potrebno poduzeti mjere, Komisija bi u obzir trebala uzeti cjelokupnu suradnju te treće zemlje u području migracija, osobito u području upravljanja granicama, sprečavanja i borbe protiv krijumčarenja migranata te sprečavanja tranzita nezakonitih migranata preko njezina područja.Ako smatra da treća zemlja ne surađuje dovoljno ili je obavijest da treća zemlja ne surađuje poslala obična većina država članica, Komisija bi Vijeću trebala podnijeti prijedlog za donošenje provedbene odluke te istodobno nastaviti ulagati napore u cilju poboljšanja suradnje s dotičnom trećom zemljom.Također, ako Komisija u vezi sa suradnjom treće zemlje s državama članica u pogledu ponovnog prihvata nezakonitih migranata, koja se procjenjuje na temelju relevantnih i objektivnih podataka, smatra da treća zemlja surađuje u dovoljnoj mjeri, Komisiji bi trebalo omogućiti da podnese prijedlog Vijeću o donošenju provedbene odluke o podnositeljima zahtjeva ili kategorijama podnositelja zahtjeva koji su državljani te treće zemlje i koji se prijavljuju za vizu na državnom području te treće zemlje, osiguravajući pritom jednu od mogućnosti pojednostavnjenja viznih postupaka ili više njih.

    (14)

    Kako bi se osiguralo da se na odgovarajući način uzmu u obzir svi relevantni čimbenici i moguće posljedice primjene mjera za poboljšanje suradnje treće zemlje u pogledu ponovnog prihvata, imajući u vidu osobito osjetljivu političku narav takvih mjera i njihove horizontalne posljedice za države članice i samu Uniju, osobito za njihove vanjske odnose i cjelokupno funkcioniranje schengenskog područja, provedbene ovlasti trebale bi se dodijeliti Vijeću koje djeluje na temelju prijedloga Komisije. Dodjelom takve provedbene ovlasti Vijeću na odgovarajući se način vodi računa o potencijalno politički osjetljivoj naravi provedbe mjera za poboljšanje suradnje treće zemlje u pogledu ponovnog prihvata, uzimajući u obzir i sporazume o olakšavanju koje su države članice sklopile s trećim zemljama.

    (15)

    Podnositelji zahtjeva kojima je viza odbijena trebali bi imati pravo žalbe. U obavijesti o odbijanju trebalo bi navesti detaljne informacije o razlozima odbijanja i postupku žalbe. Podnositeljima zahtjeva trebao bi tijekom žalbenog postupka biti omogućen pristup svim informacijama relevantnima za njihov predmet, u skladu s nacionalnim pravom.

    (16)

    Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava te je usklađena s pravima i načelima koja su posebno priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Njome se osobito nastoji osigurati potpuno poštovanje prava na zaštitu osobnih podataka, prava na poštovanje privatnog i obiteljskog života, prava djeteta te zaštite ranjivih osoba.

    (17)

    Lokalna schengenska suradnja ključna je za usklađenu primjenu zajedničke vizne politike i za pravilnu procjenu migracijskih i sigurnosnih rizika. Države članice bi u sklopu te suradnje trebale procijeniti praktičnu primjenu određenih odredaba s obzirom na lokalne okolnosti i migracijski rizik. Suradnju konzulata na pojedinačnim lokacijama te njihovu razmjenu informacija trebale bi koordinirati delegacije Unije.

    (18)

    Države članice trebale bi pomno i kontinuirano nadzirati rad vanjskih pružatelja usluga radi osiguravanja usklađenosti s pravnim instrumentom kojim se uređuju njima povjerene zadaće. Države članice trebale bi svake godine Komisiju izvijestiti o suradnji s vanjskim pružateljima usluga te o nadzoru nad njima. Države članice trebale bi osigurati da cjelokupni postupak obrade zahtjeva te suradnju s vanjskim pružateljima usluga nadzire izaslano osoblje.

    (19)

    Trebalo bi utvrditi fleksibilna pravila kako bi se državama članica omogućilo optimalno dijeljenje resursa i proširenje pokrivenosti konzularnom mrežom. Suradnja među državama članicama („schengenski vizni centri”) mogla bi se provoditi u bilo kojem obliku prilagođenom lokalnim okolnostima u cilju povećanja geografske pokrivenosti konzularnom mrežom, smanjenja troškova država članica, povećanja vidljivosti Unije i poboljšanja usluga koje se nude podnositeljima zahtjeva.

    (20)

    Elektronički sustavi za podnošenje zahtjeva važan su alat kojim se olakšava podnošenje zahtjeva. U budućnosti bi trebalo osmisliti zajedničko rješenje u cilju postizanja digitalizacije te time u potpunosti iskoristiti najnovija pravna i tehnološka postignuća kako bi podnošenje zahtjeva na internetu bilo usklađeno s potrebama podnositelja zahtjeva i kako bi se privuklo više posjetitelja u schengensko područje. Trebalo bi ojačati i jednako primjenjivati jasna i pojednostavnjena postupovna jamstva. Nadalje, razgovori bi se, kada je to moguće, mogli voditi upotrebom suvremenih digitalnih alata i sredstava komunikacije na daljinu, kao što su govorni pozivi ili videopozivi putem interneta. Tijekom tog postupka trebalo bi jamčiti temeljna prava podnositelja zahtjeva.

    (21)

    Kako bi se osigurala mogućnost revidiranja iznosa viznih pristojbi utvrđenog u ovoj Uredbi, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u vezi s izmjenom ove Uredbe u pogledu iznosa viznih pristojbi. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (5). Prije svega, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

    (22)

    Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu Uredbe (EZ) br. 810/2009, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

    (23)

    U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i UFEU-u, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje. S obzirom na to da ova Uredba predstavlja daljnji razvoj schengenske pravne stečevine, Danska, u skladu s člankom 4. navedenog protokola, u roku od šest mjeseci nakon što Vijeće odluči o ovoj Uredbi odlučuje hoće li je provesti u svojem nacionalnom pravu.

    (24)

    Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Ujedinjena Kraljevina ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2000/365/EZ (7). Ujedinjena Kraljevina stoga ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

    (25)

    Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Irska ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2002/192/EZ (8); Irska stoga ne sudjeluje u donošenju Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

    (26)

    U pogledu Islanda i Norveške ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (9), koje pripadaju području iz članka 1. točke B Odluke Vijeća 1999/437/EZ (10).

    (27)

    U pogledu Švicarske ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (11), koje pripadaju području iz članka 1. točke B Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2008/146/EZ (12).

    (28)

    U pogledu Lihtenštajna ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (13), koje pripadaju području iz članka 1. točke B Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/350/EU (14).

    (29)

    U pogledu Cipra ova Uredba predstavlja akt koji se temelji na schengenskoj pravnoj stečevini ili je na drugi način s njom povezan, u smislu članka 3. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2003.

    (30)

    U pogledu Bugarske i Rumunjske ova Uredba predstavlja akt koji se temelji na schengenskoj pravnoj stečevini ili je na drugi način s njom povezan, u smislu članka 4. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2005.

    (31)

    U pogledu Hrvatske ova Uredba predstavlja akt koji se temelji na schengenskoj pravnoj stečevini ili je na drugi način s njom povezan, u smislu članka 4. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2011.

    (32)

    Uredbu (EZ) br. 810/2009 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

    DONIJELI SU OVU UREDBU:

    Članak 1.

    Uredba (EZ) br. 810/2009 mijenja se kako slijedi:

    1.

    članak 1. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

    „1.   Ovom Uredbom utvrđuju se postupci i uvjeti za izdavanje viza za planirani boravak na državnom području država članica koji ne prelazi 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.”;

    (b)

    dodaje se sljedeći stavak:

    „4.   Pri provedbi ove Uredbe države članice djeluju u potpunoj sukladnosti s pravom Unije, uključujući Povelju Europske unije o temeljnim pravima. U skladu s općim načelima prava Unije, odluke o zahtjevima u skladu s ovom Uredbom donose se na pojedinačnoj osnovi.”;

    2.

    članak 2. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    u točki 2. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

    „(a)

    planiranog boravka na državnom području država članica u trajanju koje ne prelazi 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana ili”;

    (b)

    točka 7. zamjenjuje se sljedećim:

    „7.

    ‚Priznata putna isprava’ znači putna isprava koju su priznale jedna ili više država članica u svrhu prelaska vanjskih granica i unošenja viza u skladu s Odlukom br. 1105/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća (*1).

    (*1)  Odluka br. 1105/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o popisu putnih isprava koje nositelju omogućuju prijelaz vanjskih granica i u koje se može upisati viza, te o uspostavi mehanizma za uspostavu tog popisa (SL L 287, 4.11.2011., str. 9.).”;"

    (c)

    dodaju se sljedeće točke:

    „12.

    ‚Pomorac’ znači svaka osoba koja je zaposlena, uzeta u službu ili koja radi u bilo kojem svojstvu na brodu u pomorskoj plovidbi ili brodu koji plovi u međunarodnim unutarnjim vodama.

    13.

    ‚Elektronički potpis’ znači elektronički potpis kako je definiran u članku 3. točki 10. Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (*2).

    (*2)  Uredba (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (SL L 257, 28.8.2014., str. 73.).”;"

    3.

    u članku 3. stavku 5. točke (b) i (c) zamjenjuju se sljedećim:

    „(b)

    državljani trećih zemalja koji imaju valjanu dozvolu boravka koju je izdala država članica koja ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe ili država članica koja još u potpunosti ne primjenjuje odredbe schengenske pravne stečevine ili državljani trećih zemalja koji imaju jednu od valjanih dozvola boravka iz Priloga V. koju je izdala Andora, Kanada, Japan, San Marino ili Sjedinjene Američke Države kojom se nositelju jamči bezuvjetan ponovni prihvat ili imaju valjanu dozvolu boravka za jednu ili više prekomorskih zemalja i teritorija Kraljevine Nizozemske (Aruba, Curaçao, Sint Maarten, Bonaire, Sveti Eustazije i Saba);

    (c)

    državljani trećih zemalja koji imaju valjanu vizu za državu članicu koja ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe ili za državu članicu koja još u potpunosti ne primjenjuje odredbe schengenske pravne stečevine ili za zemlju koja je stranka Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru ili za Kanadu, Japan ili Sjedinjene Američke Države, ili nositelji valjane vize za jednu ili više prekomorskih zemalja i teritorija Kraljevine Nizozemske (Aruba, Curaçao, Sint Maarten, Bonaire, Sveti Eustazije i Saba), kad putuju u zemlju koja je izdala vizu ili neku drugu treću zemlju ili kad se, nakon što su iskoristili vizu, vraćaju iz zemlje koja je izdala vizu;”;

    4.

    u članku 4. umeće se sljedeći stavak:

    „1.a   Odstupajući od stavka 1., države članice mogu donijeti odluku da zahtjeve razmatraju i o njima odlučuju središnja tijela. Države članice osiguravaju da su ta tijela dovoljno dobro upoznata s lokalnim okolnostima zemlje u kojoj se zahtjev podnosi radi procjene migracijskih i sigurnosnih rizika te dovoljno dobro znaju jezik radi analiziranja dokumenata, a da se, prema potrebi, uključe konzulati u cilju provođenja dodatnih razmatranja i razgovora.”;

    5.

    u članku 5. stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

    „(b)

    ako posjet uključuje više od jednog odredišta ili ako se planira više odvojenih posjeta u razdoblju od dva mjeseca, država članica čije je državno područje glavno odredište jednog ili više posjeta u smislu duljine boravka, koja se računa u danima, ili svrhe boravka ili”;

    6.

    članak 8. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

    „1.   Država članica može izraziti spremnost da zastupa drugu državu članicu koja je nadležna u skladu s člankom 5. u svrhu razmatranja zahtjeva i odlučivanja o njima u ime te druge države članice. Država članica također može u ograničenom opsegu zastupati drugu državu članicu samo za prikupljanje zahtjeva i uzimanje biometrijskih identifikatora.”;

    (b)

    stavak 2. briše se;

    (c)

    stavci 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

    „3.   Ako je zastupanje ograničeno u skladu s drugom rečenicom stavka 1., prikupljanje i prosljeđivanje podataka zastupanoj državi članici provode se u skladu s mjerodavnim pravilima o sigurnosti i zaštiti podataka.

    4.   Država članica zastupateljica i zastupana država članica sklapaju bilateralni ugovor. Tim se ugovorom:

    (a)

    navodi trajanje zastupanja, ako je samo privremeno, te postupci za njegovo okončanje;

    (b)

    mogu, osobito kada zastupana država članica ima konzulat u dotičnoj trećoj zemlji, predvidjeti odredbe o osiguravanju prostorija i osoblja te plaćanjima zastupane države članice.”;

    (d)

    stavci 7. i 8. zamjenjuju se sljedećim:

    „7.   Zastupana država članica obavješćuje Komisiju o ugovorima o zastupanju ili otkazu tih ugovora najkasnije 20 kalendarskih dana prije njihova stupanja na snagu ili otkaza, osim u slučaju više sile.

    8.   Konzulat države članice zastupateljice izvješćuje, istodobno s obaviješću iz stavka 7., konzulate drugih država članica i delegaciju Unije na dotičnom području nadležnosti o ugovorima o zastupanju ili otkazu takvih ugovora.”;

    (e)

    dodaju se sljedeći stavci:

    „10.   Ako država članice nije ni prisutna ni zastupana u trećoj zemlji u kojoj podnositelj zahtjeva namjerava podnijeti zahtjev, ta država članica u toj trećoj zemlji nastoji surađivati s vanjskim pružateljem usluga, u skladu s člankom 43.

    11.   Ako konzulat države članice na određenoj lokaciji u duljem trajanju zadese tehnički problemi zbog više sile, ta država članica dužna je zatražiti da je na toj lokaciji privremeno zastupa druga država članica za sve ili neke kategorije podnositelja zahtjeva.”;

    7.

    članak 9. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

    „1.   Zahtjevi se podnose najranije šest mjeseci, a za pomorce koji obavljaju svoje dužnosti, najranije devet mjeseci prije početka planiranog posjeta te u pravilu najkasnije 15 kalendarskih dana prije početka planiranog posjeta. U opravdanim pojedinačnim hitnim slučajevima konzulat ili središnja tijela mogu omogućiti podnošenje zahtjeva manje od 15 kalendarskih dana prije početka planiranog posjeta.”;

    (b)

    stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

    „4.   Ne dovodeći u pitanje članak 13., zahtjeve može podnijeti:

    (a)

    podnositelj;

    (b)

    akreditirani komercijalni posrednik;

    (c)

    profesionalna, kulturna, sportska ili obrazovna udruženja ili ustanove u ime svojih članova.”;

    (c)

    dodaje se sljedeći stavak:

    „5.   Od podnositelja zahtjeva ne smije se tražiti da se osobno pojavi na više od jednog mjesta radi podnošenja zahtjeva.”;

    8.

    članak 10. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

    „1.   Podnositelji zahtjev podnose osobno radi uzimanja otisaka prstiju u skladu s člankom 13. stavcima 2. i 3. te stavkom 7. točkom (b). Ne dovodeći u pitanje prvu rečenicu ovog stavka i članak 45., podnositelji zahtjeva svoje zahtjeve mogu podnijeti elektroničkim putem, ako je to dostupno.”;

    (b)

    stavak 2. briše se;

    9.

    članak 11. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    u stavku 1. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

    „1.   Svaki podnositelj zahtjeva prilaže ručno ili elektronički ispunjen obrazac zahtjeva kako je utvrđen u Prilogu I. Obrazac zahtjeva potpisuje se. Može se potpisati ručno ili, ako država članica nadležna za razmatranje zahtjeva i odlučivanje o njemu priznaje elektronički potpis, elektronički.”;

    (b)

    umeću se sljedeći stavci:

    „1.a   Ako podnositelj zahtjeva potpiše obrazac zahtjeva elektronički, elektronički potpis mora biti kvalificirani elektronički potpis u smislu članka 3. točke 12. Uredbe (EU) br. 910/2014.

    1.b   Sadržaj elektroničke verzije obrasca zahtjeva, ako se primjenjuje, utvrđen je u Prilogu I.”;

    (c)

    stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

    „3.   Obrazac mora biti dostupan barem na sljedećim jezicima:

    (a)

    jednom ili više službenih jezika države članice za koju se viza traži ili države članice zastupateljice; i

    (b)

    službenom jeziku ili službenim jezicima zemlje domaćina.

    Uz jedan ili više jezika iz točke (a), obrazac može biti dostupan na bilo kojem drugom službenom jeziku ili jezicima institucija Unije.”;

    (d)

    stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

    „4.   Ako se jedan ili više službenih jezika zemlje domaćina ne nalazi na obrascu, podnositeljima zahtjeva mora biti zasebno dostupan prijevod na taj jezik ili jezike.”;

    10.

    članak 14. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    stavci od 3. do 5. zamjenjuju se sljedećim:

    „3.   Popis, koji nije konačan, popratnih isprava koje se mogu zatražiti od podnositelja zahtjevaradi provjere ispunjava li uvjete iz stavaka 1. i 2. naveden je u Prilogu II.

    4.   Države članice mogu zatražiti od podnositelja zahtjeva da podnesu dokaz o plaćanju troškova ili o privatnom smještaju, ili o obojem, ispunjavanjem obrasca koji sastavlja svaka država članica. U tom obrascu svakako se navodi:

    (a)

    je li njegova svrha dokaz o plaćanju troškova ili o privatnom smještaju ili o obojem;

    (b)

    je li sponzor ili osoba koja poziva fizička osoba, trgovačko društvo ili organizacija;

    (c)

    podaci o identitetu i podaci za kontakt sponzora ili osobe koja poziva;

    (d)

    podaci o identitetu (ime i prezime, datum rođenja, mjesto rođenja i državljanstvo) podnositelja zahtjeva;

    (e)

    adresa smještaja;

    (f)

    trajanje i svrha boravka;

    (g)

    eventualne obiteljske veze sa sponzorom ili osobom koja poziva;

    (h)

    informacije potrebne na temelju članka 37. stavka 1. Uredbe o VIS-u.

    Osim na jednom ili više službenih jezika države članice, obrazac mora biti sastavljen na barem još jednom od ostalih službenih jezika institucija Unije. Uzorak obrasca dostavlja se Komisiji.

    5.   Konzulati u okviru lokalne schengenske suradnje procjenjuju provedbu uvjeta iz stavka 1. kako bi u obzir uzeli lokalne okolnosti te migracijske i sigurnosne rizike.”;

    (b)

    umeće se sljedeći stavak:

    „5.a   Ako je to potrebno kako bi se u obzir uzele lokalne okolnosti iz članka 48., Komisija provedbenim aktima donosi usklađeni popis popratnih isprava koji će se upotrebljavati u svakom području nadležnosti. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 52. stavka 2.”;

    (c)

    stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

    „6.   Zahtjevi iz stavka 1. ovog članka mogu se ukinuti ako je podnositelj poznat konzulatu ili središnjim tijelima po poštenju i pouzdanosti, prije svega po zakonitoj uporabi prethodnih viza, ako nema sumnje da će ispunjavati zahtjeve iz članka 6. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća (*3) u trenutku prelaska vanjskih granica država članica.

    (*3)  Uredba (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (SL L 77, 23.3.2016., str. 1.).”;"

    11.

    u članku 15. stavku 2. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

    „2.   Podnositelji zahtjeva za vizu za više ulazaka dokazuju da imaju odgovarajuće i valjano putno zdravstveno osiguranje koje pokriva razdoblje prvog planiranog posjeta.”;

    12.

    članak 16. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

    „1.   Podnositelji plaćaju viznu pristojbu od 80 EUR.

    2.   Djeca od šest godina do manje od dvanaest godina plaćaju viznu pristojbu od 40 EUR.”;

    (b)

    umeće se sljedeći stavak:

    „2.a   Vizna pristojba od 120 EUR ili 160 EUR primjenjuje se ako Vijeće donese provedbenu odluku u skladu s člankom 25.a stavkom 5. točkom (b). Ova se odredba ne primjenjuje na djecu mlađu od 12 godina.”;

    (c)

    stavak 3. briše se;

    (d)

    u stavku 4. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

    „(c)

    istraživači kako su definirani u članku 3. točki 2. Direktive (EU) 2016/801 Europskog parlamenta i Vijeća (*4), koji putuju u svrhu provođenja znanstvenog istraživanja ili sudjelovanja na znanstvenom seminaru ili konferenciji;

    (*4)  Direktiva (EU) 2016/801 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o uvjetima ulaska i boravka državljana trećih zemalja u svrhu istraživanja, studija, osposobljavanja, volonterstva, razmjena učenika ili obrazovnih projekata, i obavljanja poslova au pair (SL L 132, 21.5.2016., str. 21.).”;"

    (e)

    stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

    „5.   Od obveze plaćanja vizne pristojbe mogu se osloboditi:

    (a)

    djeca između šest i 18 godina starosti;

    (b)

    nositelji diplomatskih i službenih putovnica;

    (c)

    sudionici stari 25 godina ili mlađi na seminarima, konferencijama, sportskim, kulturnim ili obrazovnim događanjima koja organiziraju neprofitne organizacije.”;

    (f)

    stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

    „6.   U pojedinačnim slučajevima iznos vizne pristojbe koja se naplaćuje može se ne naplatiti ili umanjiti ako to doprinosi promidžbi kulturnih ili sportskih interesa, interesa u području vanjske politike, razvojne politike ili drugim područjima od važnog javnog interesa ili iz humanitarnih razloga ili zbog međunarodnih obveza.”;

    (g)

    u stavku 7. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

    „Kada je naplaćena u valuti koja nije euro, iznos vizne pristojbe naplaćen u toj valuti utvrđuje se i redovito prilagođava na temelju referentnog deviznog tečaja za euro koji određuje Europska središnja banka. Naplaćen iznos može se zaokružiti na više, a osigurava se da se u okviru lokalne schengenske suradnje zaračunavaju slične pristojbe.”;

    (h)

    dodaje se sljedeći stavak:

    „9.   Komisija svake tri godine procjenjuje potrebu za preispitivanjem iznosa viznih pristojbi izstavaka 1., 2. i 2.a ovog članka, uzimajući u obzir objektivne kriterije kao što su opća stopa inflacije na razini Unije koju objavljuje Eurostat i ponderirana prosječna plaća državnih službenika država članica. Na temelju tih procjena Komisija prema potrebi donosi delegirane akte u skladu s člankom 51.a koji se odnosi na izmjenu ove Uredbe u pogledu iznosa viznih pristojbi.”;

    13.

    članak 17. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    u stavku 1. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

    „1.   Vanjski pružatelj usluga iz članka 43. može naplaćivati pristojbu za uslugu.”;

    (b)

    stavak 3. briše se;

    (c)

    umeću se sljedeći stavci:

    „4.a   Odstupajući od stavka 4., u trećim zemljama u kojima nadležna država članica nema konzulat koji prikuplja zahtjeve i ne zastupa je druga država članica, pristojba za uslugu u načelu ne smije biti veća od 80 EUR.

    4.b   U iznimnim okolnostima kada iznos iz stavka 4.a nije dostatan za pružanje potpune usluge, može se naplatiti viši iznos pristojbe za uslugu do maksimalnog iznosa od 120 EUR. U takvom slučaju dotične države članice obavješćuju Komisiju o svojoj namjeri da dopuste naplaćivanje više pristojbe za uslugu, najkasnije tri mjeseca prije početka njezine provedbe. U obavijesti se navode razlozi za utvrđivanje razine pristojbe za uslugu, a osobito detaljni troškovi zbog kojih je utvrđen viši iznos.”;

    (d)

    stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

    „5.   Dotična država članica može zadržati mogućnost da svi podnositelji zahtjeva podnesu svoje zahtjeve izravno u njezinim konzulatima ili u konzulatu države članice s kojom je dotična država članica sklopila ugovor o zastupanju u skladu s člankom 8.”;

    14.

    članak 19. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    u stavku 1. uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

    „1.   Nadležni konzulat ili središnja tijela nadležne države članice provjeravaju:”;

    (b)

    u stavku 2. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

    „2.   Kada nadležni konzulat ili središnja tijela nadležne države članice utvrde da su ispunjeni uvjeti iz stavka 1., zahtjev je dopušten i konzulat ili središnja tijela:

    slijede postupak iz članka 8. Uredbe o VIS-u te

    dalje razmatraju zahtjev.”;

    (c)

    stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

    „3.   Kada nadležni konzulat ili središnja tijela nadležne države članice utvrde da nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1., zahtjev nije dopušten i konzulat ili središnja tijela bez odgode:

    vraćaju obrazac zahtjeva i sve isprave koje je podnositelj priložio,

    uništavaju uzete biometrijske podatke,

    vraćaju viznu pristojbu te

    ne razmatraju zahtjev.”;

    (d)

    stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

    „4.   Odstupajući od stavka 3., zahtjev koji ne ispunjava uvjete iz stavka 1. može se smatrati dopuštenim iz humanitarnih razloga, razloga od nacionalnog interesa ili zbog međunarodnih obveza.”;

    15.

    članak 21. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    stavak 3. mijenja se kako slijedi:

    i.

    uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

    „3.   Pri utvrđivanju ispunjava li podnositelj zahtjeva uvjete za ulazak, konzulat ili središnja tijela provjeravaju:”;

    ii.

    točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

    „(e)

    ako je primjenjivo, da podnositelj zahtjeva ima odgovarajuće i valjano putno zdravstveno osiguranje koje pokriva razdoblje planiranog boravka ili, ako se podnosi zahtjev za vizu za više ulazaka, razdoblje prvog planiranog posjeta.”;

    (b)

    stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

    „4.   Ako je primjenjivo, konzulat ili središnja tijela provjeravaju duljinu prethodnih i planiranih boravaka kako bi provjerili da podnositelj zahtjeva nije prešao najdulje trajanje odobrenog boravka na državnom području država članica, neovisno o mogućim boravcima odobrenima nacionalnom vizom za dugotrajni boravak ili dozvolom boravka.”;

    (c)

    u stavku 6. uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

    „6.   Prilikom razmatranja zahtjeva za zrakoplovno-tranzitnu vizu, konzulat ili središnja tijela osobito provjeravaju:”;

    (d)

    stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

    „8.   Tijekom razmatranja zahtjeva konzulati ili središnja tijela mogu u opravdanim slučajevima obaviti razgovor s podnositeljem zahtjeva i zatražiti dodatne isprave.”;

    16.

    članak 22. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    stavci od 1. do 3. zamjenjuju se sljedećim:

    „1.   Država članica može zbog prijetnje za javni poredak, unutarnju sigurnost, međunarodne odnose ili javno zdravlje zatražiti da se središnja tijela drugih država članica savjetuju s njezinim središnjim tijelima tijekom razmatranja zahtjeva koje su podnijeli državljani određenih trećih zemalja ili određene kategorije takvih državljana. Takva savjetovanja ne primjenjuju se na zahtjeve za zrakoplovno-tranzitne vize.

    2.   Središnja tijela s kojima se provodi savjetovanje daju konačan odgovor što je prije moguće, a najkasnije sedam kalendarskih dana nakon savjetovanja. Ako ne odgovore u tom roku, to znači da nemaju razloga usprotiviti se izdavanju vize.

    3.   Države članice obavješćuju Komisiju o uvođenju ili ukidanju zahtjeva za prethodno savjetovanje u pravilu najkasnije 25 kalendarskih dana prije početka njegove primjene. Ti se podaci dostavljaju i u okviru lokalne schengenske suradnje na dotičnom području nadležnosti.”;

    (b)

    stavak 5. briše se;

    17.

    članak 23. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

    „2.   To se razdoblje može produljiti na najviše 45 kalendarskih dana u pojedinačnim slučajevima, posebno kada je zahtjev potrebno dodatno razmotriti.”;

    (b)

    umeće se sljedeći stavak:

    „2.a   O zahtjevima se bez odgode odlučuje u opravdanim pojedinačnim hitnim slučajevima.”;

    (c)

    stavak 3. briše se;

    (d)

    stavak 4. mijenja se kako slijedi:

    i.

    umeće se sljedeća točka:

    „(ba)

    izdavanju zrakoplovno-tranzitne vize u skladu s člankom 26.; ili”;

    ii.

    točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

    „(c)

    odbijanju izdavanja vize u skladu s člankom 32.”

    iii.

    točka (d) briše se;

    18.

    članak 24. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    stavak 1. mijenja se kako slijedi:

    i.

    treći podstavak briše se;

    ii.

    četvrti podstavak zamjenjuje se sljedećim:

    „Ne dovodeći u pitanje članak 12. točku (a), rok valjanosti vize za jedan ulazak uključuje dodatno razdoblje od 15 kalendarskih dana.”;

    (b)

    stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

    „2.   Pod uvjetom da podnositelj zahtjeva ispuni uvjete za ulazak iz članka 6. stavka 1. točke (a) i točaka od (c) do (e) Uredbe (EU) 2016/399, vize za više ulazaka s dugim rokom valjanosti izdaju se sa sljedećim rokovima valjanosti, osim ako bi valjanost vize bila dulja od valjanosti putne isprave:

    (a)

    s rokom valjanosti od godinu dana, pod uvjetom da je podnositelj dobio i zakonito iskoristio tri vize unutar prethodne dvije godine;

    (b)

    s rokom valjanosti od dvije godine, pod uvjetom da je podnositelj unutar prethodne dvije godine dobio i zakonito iskoristio prethodnu vizu za više ulazaka s rokom valjanosti od godinu dana;

    (c)

    s rokom valjanosti od pet godina, pod uvjetom da je unutar prethodne tri godine podnositelj dobio i zakonito iskoristio prethodnu vizu za više ulazaka s rokom valjanosti od dvije godine.

    Zrakoplovno-tranzitne vize i vize s ograničenom područnom valjanošću koje su izdane u skladu s člankom 25. stavkom 1. ne uzimaju se u obzir pri izdavanju viza za više ulazaka.”;

    (c)

    umeću se sljedeći stavci:

    „2.a   Odstupajući od stavka 2., rok valjanosti izdane vize može se u pojedinačnim slučajevima skratiti ako postoji opravdana sumnja da uvjeti za ulazak neće biti ispunjeni u cijelom razdoblju.

    2.b   Odstupajući od stavka 2., konzulati u okviru lokalne schengenske suradnje procjenjuju treba li pravila za izdavanje viza za više ulazaka iz stavka 2. prilagoditi kako bi se u obzir uzeli lokalne okolnosti te migracijski i sigurnosni rizici, s ciljem donošenja povoljnijih ili restriktivnijih pravila u skladu sa stavkom 2.d.

    2.c   Odstupajući od stavka 2., viza za više ulazaka s rokom valjanosti do pet godina može se izdati podnositeljima koji su dokazali potrebu ili opravdali namjeru da često ili redovito putuju, pod uvjetom da dokažu svoje poštenje i pouzdanost, osobito zakonitom uporabom prethodnih viza, svoju ekonomsku situaciju u zemlji podrijetla i svoju stvarnu namjeru da napuste državno područje država članica prije isteka vize koju su zatražili.

    2.d   Komisija prema potrebi, na temelju procjene iz stavka 2.b ovog članka, provedbenim aktima donosi pravila o uvjetima za izdavanje viza za više ulazaka iz stavka 2. ovog članka, koja će se primjenjivati u svakom području nadležnosti kako bi se u obzir uzeli lokalne okolnosti, migracijski i sigurnosni rizici te cjelokupni odnos Unije s predmetnom trećom zemljom. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 52. stavka 2.”;

    19.

    umeće se sljedeći članak:

    „Članak 25.a

    Suradnja u pogledu ponovnog prihvata

    1.   Ovisno o razini suradnje treće zemlje s državama članicama u pogledu ponovnog prihvata nezakonitih migranata, koja se procjenjuje na temelju relevantnih i objektivnih podataka, članak 14. stavk 6., članak 16. stavak 1. i članak 16. stavak 5. točka (b), članak 23. stavak 1. i članak 24. stavci 2. i 2.c ne primjenjuju se na podnositelje zahtjeva ili kategorije podnositelja zahtjeva koji su državljani treće zemlje za koju se smatra da ne surađuje u dovoljnoj mjeri u skladu s ovim člankom.

    2.   Komisija redovito procjenjuje, a najmanje jednom godišnje, suradnju trećih zemalja u pogledu ponovnog prihvata uzimajući osobito u obzir sljedeće pokazatelje:

    (a)

    broj odluka o vraćanju izdanih osobama iz predmetne treće zemlje koje nezakonito borave na državnom području država članica;

    (b)

    broj stvarnih prisilnih vraćanja osoba kojima je izdana odluka o vraćanju kao postotak broja odluka o vraćanju izdanih državljanima predmetne treće zemlje među ostalim, prema potrebi, na temelju sporazuma Unije o ponovnom prihvatu ili bilateralnih sporazuma o ponovnom prihvatu, broj državljana trećih zemalja koji su prošli preko državnog područja predmetne treće zemlje;

    (c)

    broj zahtjeva za ponovni prihvat po državi članici koje je treća zemlja prihvatila kao postotak broja takvih zahtjeva koji su joj podneseni;

    (d)

    razinu praktične suradnje u pogledu vraćanja u različitim fazama postupka vraćanja, poput:

    i.

    pružene pomoći u otkrivanju identiteta osoba koje nezakonito borave na državnom području država članica i pravodobnom izdavanju putnih isprava;

    ii.

    prihvaćanja europske putne isprave za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom ili propusnice Unije;

    iii.

    prihvaćanja ponovnog prihvata osoba koje trebaju biti zakonito vraćene u svoju zemlju;

    iv.

    prihvaćanja povratnih letova i operacija vraćanja.

    Takva procjena trebala bi se temeljiti na uporabi pouzdanih podataka koje dostavljaju države članice, kao i institucije, tijela, uredi i agencije Unije. Komisija redovito, a najmanje jednom godišnje, izvješćuje Vijeće o svojoj procjeni.

    3.   Država članica može obavijestiti Komisiju i o velikim i trajnim praktičnim problemima u suradnji s trećom zemljom u pogledu ponovnog prihvata nezakonitih migranata na temelju istih pokazatelja kao što su oni navedeni u stavku 2. Komisija o toj obavijesti odmah obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

    4.   Komisija ispituje svaku obavijest poslanu u skladu sa stavkom 3. u roku od jednog mjeseca. Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o rezultatima svojeg ispitivanja.

    5.   Ako, na temelju analize iz stavaka 2. i 4. te uzimajući u obzir korake koje je Komisija poduzela za poboljšanje razine suradnje dotične treće zemlje u području ponovnog prihvata i cjelokupnih odnosa Unije s tom trećom zemljom, među ostalim u području migracija, Komisija smatra da određena zemlja ne surađuje u dovoljnoj mjeri i da je stoga potrebno poduzeti mjere, ili ako u roku od 12 mjeseci obična većina država članica obavijesti Komisiju u skladu sa stavkom 3., Komisija, nastavljajući ulagati napore u cilju poboljšanja suradnje s dotičnom trećom zemljom, podnosi prijedlog Vijeću da donese:

    (a)

    provedbenu odluku o privremenoj suspenziji primjene, bilo samo jednog ili više njih, članka 14. stavka 6., članka 16. stavka 5. točke (b), članka 23. stavka 1. ili članka 24. stavka 2. i stavka 2.c na sve državljane dotične treće zemlje ili na određene kategorije tih državljana;

    (b)

    ako se, nakon procjene Komisije, mjere primijenjene u skladu s provedbenom odlukom iz točke (a) ovog stavka smatraju neučinkovitima, provedbenu odluku o primjeni, i to postupnoj, jedne od viznih pristojbi iz članka 16. stavka 2.a na sve državljane dotične treće zemlje ili na određene kategorije tih državljana.

    6.   Komisija na temelju pokazatelja iz stavka 2. redovito procjenjuje može li se utvrditi da je suradnja s dotičnom trećom zemljom u pogledu ponovnog prihvata nezakonitih migranata znatno i trajno poboljšana i o tome izvješćuje te, uzimajući u obzir i cjelokupne odnose Unije s tom trećom zemljom, može Vijeću podnijeti prijedlog o stavljanju izvan snage ili izmjeni provedbenih odluka iz stavka 5.

    7.   Najmanje šest mjeseci nakon stupanja na snagu provedbenih odluka iz stavka 5. Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće o napretku ostvarenom u okviru suradnje s navedenom trećom zemljom u pogledu ponovnog prihvata.

    8.   Ako na temelju analize iz stavka 2. i uzimajući u obzir cjelokupne odnose Unije s dotičnom trećom zemljom, posebno u pogledu suradnje u području ponovnog prihvata, Komisija smatra da ta dotična treća zemlja surađuje u dovoljnoj mjeri, može podnijeti prijedlog Vijeću o donošenju provedbene odluke o podnositeljima zahtjeva ili kategorijama podnositelja zahtjeva koji su državljani te treće zemlje i koji se prijavljuju za vizu na državnom području te treće zemlje, osiguravajući pritom jednu od sljedećih mogućnosti ili više njih:

    (a)

    smanjenje vizne pristojbe iz članka 16. stavka 1. na 60 EUR;

    (b)

    skraćenje roka za donošenje odluka o zahtjevu iz članka 23. stavka 1. na 10 dana;

    (c)

    produljenje razdoblja valjanosti viza za više ulazaka u skladu s člankom 24. stavkom 2.

    Ta provedbena odluka primjenjuje se najdulje jednu godinu. Ona se može obnoviti.”;

    20.

    članak 27. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

    „1.   Komisija provedbenim aktima utvrđuje pravila za ispunjavanje naljepnice vize. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 52. stavka 2.

    2.   Države članice mogu dodati nacionalne podatke u rubriku „napomene” na naljepnici vize. Tim se podacima ne ponavljaju obvezni podaci utvrđeni prema postupku iz stavka 1..”;

    (b)

    stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

    „4.   Naljepnica vize za jedan ulazak može se popunjavati ručno samo u slučaju tehničkih problema zbog više sile. Ručno ispunjena naljepnica vize ne smije se mijenjati.”;

    21.

    članak 29. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

    „1.   Naljepnica vize unosi se u putnu ispravu.”;

    (b)

    umeće se sljedeći stavak:

    „1.a   Komisija provedbenim aktima utvrđuje detaljna pravila za unošenje naljepnice vize. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 52. stavka 2.”;

    22.

    članak 31. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

    „1.   Država članica može zatražiti da njezina središnja tijela budu obaviještena o vizama koje su izdale druge države članice državljanima određenih trećih zemalja ili određenim kategorijama takvih državljana, osim u slučaju zrakoplovno-tranzitnih viza.

    2.   Države članice obavješćuju Komisiju o uvođenju ili ukidanju zahtjeva za takve informacije najmanje 25 kalendarskih dana prije početka njegove primjene. Te informacije dostavljaju se i u okviru lokalne schengenske suradnje na dotičnom području nadležnosti.”;

    (b)

    stavak 4. briše se;

    23.

    članak 32. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    u stavku 1. točki (a) umeće se sljedeća podtočka:

    „ii.a

    ne opravda svrhu i uvjete planiranog zrakoplovnog tranzita;”;

    (b)

    stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

    „2.   O odluci o odbijanju i razlozima na kojima se ona temelji podnositelja zahtjeva obavješćuje se putem standardnog obrasca iz Priloga VI. na jeziku države članice koja je donijela konačnu odluku o zahtjevu i na još jednom službenom jeziku institucija Unije.”;

    (c)

    stavak 4. briše se;

    24.

    članak 36. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    stavak 2. briše se;

    (b)

    umeće se sljedeći stavak:

    „2.a   Komisija provedbenim aktima utvrđuje radne upute za izdavanje viza pomorcima na granici. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 52. stavka 2.”;

    25.

    u članku 37. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

    „2.   Pohranjivanje i postupanje s naljepnicama viza predmet je odgovarajućih sigurnosnih mjera radi sprječavanja prijevara ili gubitka. Svaki konzulat vodi evidenciju svojih naljepnica viza i evidentira kako je svaka naljepnica vize iskorištena. Svaki znatan gubitak praznih naljepnica vize prijavljuje se Komisiji.

    3.   Konzulati ili središnja tijela vode arhiv zahtjeva u papirnatom ili elektroničkom obliku. Svaki pojedinačni predmet sadržava relevantne informacije kojima se prema potrebi može rekonstruirati kontekst odluke o zahtjevu.

    Pojedinačni predmeti zahtjeva čuvaju se najmanje jednu godinu od datuma odluke o zahtjevu iz članka 23. stavka 1. ili, u slučaju žalbe, do završetka žalbenog postupka, ovisno o tome što je dulje. Ako je primjenjivo, pojedinačni elektronički predmeti zahtjeva čuvaju se tijekom razdoblja valjanosti izdane vize.”;

    26.

    članak 38. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    naslov se zamjenjuje sljedećim:

    „Sredstva za razmatranje zahtjeva i nadzor postupaka za izdavanje viza”;

    (b)

    stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

    „1.   Države članice raspoređuju dostatan broj odgovarajućeg osoblja u konzulate radi obavljanja zadaća u vezi s razmatranjem zahtjeva tako da se javnosti osigura primjerena i usklađena kvaliteta usluge.”;

    (c)

    umeće se sljedeći stavak:

    „1.a   Države članice osiguravaju da cjelokupni postupak za izdavanje vize u konzulatima, uključujući podnošenje i obradu zahtjeva, ispisivanje naljepnica viza i praktičnu suradnju s vanjskim pružateljima usluga, nadzire izaslano osoblje kako bi se osigurala cjelovitost svih faza postupka.”;

    (d)

    stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

    „3.   Središnja tijela država članica osiguravaju odgovarajuće osposobljavanje i izaslanog i lokalnog osoblja te su odgovorna za to da im dostavljaju potpune, precizne i ažurirane informacije o relevantnom pravu Unije i nacionalnom pravu.”;

    (e)

    umeću se sljedeći stavci:

    „3.a   Ako zahtjeve razmatraju i o njima odlučuju središnja tijela kako je navedeno u članku 4. stavku 1.a, države članice provode posebno osposobljavanje kako bi osigurale da osoblje tih središnjih tijela ima dostatno i ažurirano znanje o pojedinoj zemlji u pogledu lokalnih socioekonomskih okolnosti te potpune, precizne i ažurirane informacije o relevantnom pravu Unije i nacionalnom pravu.

    3.b   Države članice ujedno osiguravaju da osoblje konzulata bude u dostatnom broju i primjereno osposobljeno za pružanje pomoći središnjim tijelima u razmatranju zahtjeva i odlučivanju o njima, posebno sudjelovanjem na sastancima u okviru lokalne schengenske suradnje, razmjenom informacija s drugim konzulatima i lokalnim tijelima, lokalnim prikupljanjem relevantnih informacija o migracijskom riziku i prijevarama te provođenjem intervjua i dodatnih ispitivanja.”;

    (f)

    dodaje se sljedeći stavak:

    „5.   Države članice osiguravaju da bude uspostavljen postupak kojim se podnositeljima zahtjeva omogućuje da podnesu pritužbe o:

    (a)

    ponašanju osoblja u konzulatima i, ako je primjenjivo, osoblja vanjskih pružatelja usluga ili

    (b)

    postupku podnošenja zahtjeva.

    Konzulati ili središnja tijela vode evidenciju pritužbi i daljnjih postupanja u vezi s njima.

    Države članice informacije o postupku iz ovog stavka stavljaju na raspolaganje javnosti.”;

    27.

    u članku 39. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

    „2.   Konzularno osoblje i osoblje središnjih tijela u obavljanju svojih dužnosti u potpunosti poštuje ljudsko dostojanstvo. Svaka poduzeta mjera mora biti razmjerna ciljevima koji se njome žele postići.

    3.   Pri obavljanju svojih zadaća konzularno osoblje i osoblje središnjih tijela ne smije diskriminirati osobe na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invalidnosti, dobi ili seksualne orijentacije.”;

    28.

    članak 40. zamjenjuje se sljedećim:

    „Članak 40.

    Konzularna organizacija i suradnja

    1.   Svaka je država članica nadležna za organizaciju postupaka u vezi sa zahtjevima.

    2.   Države članice:

    (a)

    opremaju konzulate i tijela nadležna za izdavanje viza na granicama potrebnom opremom za prikupljanje biometrijskih identifikatora, kao i urede počasnih konzula, ako ih upotrebljavaju za prikupljanje biometrijskih identifikatora u skladu s člankom 42.;

    (b)

    surađuju s jednom ili više država članica na temelju ugovorâ o zastupanju ili bilo kojeg drugog oblika konzularne suradnje.

    3.   Država članica može surađivati i s vanjskim pružateljem usluga u skladu s člankom 43.

    4.   Države članice obavješćuju Komisiju o svojoj konzularnoj organizaciji i suradnji na svakoj konzularnoj lokaciji.

    5.   U slučaju prestanka suradnje s drugim državama članicama, države članice nastoje osigurati neprekinuto obavljanje potpune usluge.”;

    29.

    članak 41. briše se;

    30.

    članak 43. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    stavak 3. briše se;

    (b)

    stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

    „5.   Vanjski pružatelji usluga nemaju pristup VIS-u ni pod kojim uvjetima. Pristup VIS-u pridržan je isključivo za valjano ovlašteno osoblje konzulata ili središnjih tijela.”;

    (c)

    stavak 6. mijenja se kako slijedi:

    i.

    točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

    „(a)

    dostavljanje općih informacija o obvezama za posjedovanje vize, u skladu s člankom 47. stavkom 1. točkama od (a) do (c), i obrascima zahtjeva;”;

    ii.

    točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

    „(c)

    prikupljanje podataka i zahtjeva (uključujući prikupljanje biometrijskih identifikatora) i prosljeđivanje zahtjeva konzulatu ili središnjim tijelima;”;

    iii.

    točke (e) i (f) zamjenjuju se sljedećim:

    „(e)

    vođenje rasporeda termina za podnositelje zahtjeva, ako je primjenjivo, u konzulatu ili u prostorijama vanjskog pružatelja usluga.

    (f)

    prikupljanje putnih isprava, uključujući obavijesti o odbijanju, ako je primjenjivo, od konzulata ili središnjih tijela te njihovo vraćanje podnositelju zahtjeva.”;

    (d)

    stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

    „7.   Pri odabiru vanjskog pružatelja usluga dotična država članica procjenjuje pouzdanost i solventnost organizacije ili društva te osigurava da nema sukoba interesa. Procjena uključuje prema potrebi provjeru potrebnih dozvola, upisa u trgovački registar, statuta i bankovnih ugovora.”;

    (e)

    stavak 9. zamjenjuje se sljedećim:

    „9.   Države članice odgovorne su za poštovanje pravila o zaštiti osobnih podataka i osiguravaju da nadzorna tijela za zaštitu podataka nadziru vanjskog pružatelja usluga u skladu s člankom 51. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (*5).

    (*5)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).”;"

    (f)

    stavak 11. mijenja se kako slijedi:

    i.

    u prvom podstavku točke (a) i (b) zamjenjuju se sljedećim:

    „(a)

    opće informacije o kriterijima, uvjetima i postupcima za podnošenje zahtjeva za vizu, kako je utvrđeno u članku 47. stavku 1. točkama od (a) do (c), i sadržaj obrazaca zahtjeva koje vanjski pružatelj usluga daje podnositeljima zahtjeva.

    (b)

    sve tehničke i organizacijske sigurnosne mjere potrebne za zaštitu osobnih podataka od slučajnog ili nezakonitog uništavanja ili slučajnog gubitka, promjena, neovlaštenog otkrivanja ili pristupa, posebno ako suradnja uključuje prosljeđivanje predmeta i podataka konzulatu ili središnjim tijelima dotične države članice / dotičnih država članica, i sve druge nezakonite oblike obrade osobnih podataka;”;

    ii.

    drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

    „U tu svrhu konzulat(i) ili središnja tijela dotične države članice / dotičnih država članica redovito i najmanje svakih devet mjeseci provode nasumične provjere prostorija vanjskog pružatelja usluga. Države članice mogu se dogovoriti o podjeli opterećenja u vezi s tim redovitim nadzorom.”;

    (g)

    umeće se sljedeći stavak:

    „11.a   Do 1. veljače svake godine države članice izvješćuju Komisiju o suradnji s vanjskim pružateljima usluga i nadzoru nad njima, kako je navedeno u Prilogu X. točki C, na globalnoj razini.”;

    31.

    članak 44. zamjenjuje se sljedećim:

    „Članak 44.

    Šifriranje i siguran prijenos podataka

    1.   U slučaju suradnje među državama članicama i suradnje s vanjskim pružateljem usluga i obraćanja počasnim konzulima, dotična država članica / dotične države članice osigurava/osiguravaju da podaci budu u potpunosti šifrirani, bilo da se prenose elektronički ili fizički na elektroničkom mediju za pohranu podataka.

    2.   U trećim zemljama koje zabranjuju šifriranje podataka koji se elektronički prenose dotična država članica / dotične države članice ne smije / ne smiju dopustiti elektronički prijenos podataka.

    U tom slučaju dotična država članica / dotične države članice osigurava/osiguravaju da elektronički podaci budu fizički preneseni u obliku koji je u cijelosti šifriran i pohranjen na elektroničkom mediju posredstvom konzularnog službenika države članice ili, kada bi takav prijenos zahtijevao nerazmjerne ili neopravdane mjere, na drugi siguran i osiguran način, primjerice posredstvom priznatih izvođača s iskustvom u prijenosu osjetljivih isprava i podataka u dotičnoj trećoj zemlji.

    3.   U svim slučajevima razina sigurnosti koja je potrebna za prijenos prilagođava se osjetljivoj prirodi podataka.”;

    32.

    članak 45. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

    „3.   Akreditirani komercijalni posrednici redovito se nadziru nasumičnim provjerama koje uključuju razgovore uživo ili telefonske razgovore s podnositeljima zahtjeva, provjerama putovanja i smještaja, te kad god se smatra potrebnim, provjerama isprava koje se odnose na povratak skupine.”;

    (b)

    u stavku 5. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

    „Svaki konzulat i središnja tijela osiguravaju da javnost bude obaviještena o popisu akreditiranih komercijalnih posrednika s kojima surađuju, prema potrebi.”;

    33.

    članak 47. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    umeću se sljedeće točke:

    „(aa)

    kriterije za dopuštenost zahtjeva, kako je predviđeno člankom 19. stavkom 1.;

    (ab)

    da se biometrijski podaci u načelu trebaju prikupljati svakih 59 mjeseci, počevši od datuma prvog prikupljanja;”;

    (b)

    točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

    „(c)

    gdje se zahtjev može podnijeti (nadležni konzulat ili vanjski pružatelj usluga);”;

    (c)

    dodaje se sljedeća točka:

    „(j)

    informacije o postupku podnošenja pritužbi, predviđenom u članku 38. stavku 5.”;

    34.

    članak 48. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

    „1.   Konzulati i delegacije Unije surađuju svaki u okviru svoje nadležnosti kako bi osigurali usklađenu primjenu zajedničke vizne politike uzimajući u obzir lokalne okolnosti.

    U tu svrhu Komisija u skladu s člankom 5. stavkom 3. Odluke Vijeća 2010/427/EU (*6) izdaje delegacijama Unije upute za obavljanje relevantnih koordinacijskih zadaća predviđenih ovim člankom.

    Ako zahtjeve podnesene na dotičnom području nadležnosti razmatraju i o njima odlučuju središnja tijela kako je navedeno u članku 4. stavku 1.a, države članice osiguravaju aktivno sudjelovanje tih središnjih tijela u okviru lokalne schengenske suradnje. Osoblje koje doprinosi lokalnoj schengenskoj suradnji primjereno je osposobljeno i sudjeluje u razmatranju zahtjeva na dotičnom području nadležnosti.

    (*6)  Odluka Vijeća 2010/427/EU od 26. srpnja 2010. o uspostavi organizacije i funkcioniranju Europske službe za vanjsko djelovanje (SL L 201, 3.8.2010., str. 30.).”;"

    (b)

    umeće se sljedeći stavak:

    „1.a   Države članice i Komisija osobito surađuju s ciljem:

    (a)

    pripreme usklađenog popisa popratnih isprava koje podnositelji zahtjeva trebaju dostaviti, uzimajući u obzir članak 14.;

    (b)

    pripreme provedbe na lokalnoj razini članka 24. stavka 2. o izdavanju viza za više ulazaka;

    (c)

    osiguravanja zajedničkog prijevoda obrasca zahtjeva, ako je potrebno;

    (d)

    izrade popisa putnih isprava koje izdaje zemlja domaćin te njegova redovitog ažuriranja;

    (e)

    izrade zajedničkog informativnog letka koji sadržava informacije iz članka 47. stavka 1.;

    (f)

    nadziranja, ako je potrebno, provedbe članka 25.a stavaka 5. i 6.”;

    (c)

    stavak 2. briše se;

    (d)

    stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

    „3.   Države članice u okviru lokalne schengenske suradnje razmjenjuju sljedeće informacije:

    (a)

    tromjesečne statističke podatke o jedinstvenim vizama, vizama s ograničenom područnom valjanošću i zrakoplovno-tranzitnim vizama koje su zatražene, izdane i odbijene;

    (b)

    informacije u pogledu procjene migracijskih i sigurnosnih rizika, posebice o:

    i.

    socioekonomskoj strukturi zemlje domaćina;

    ii.

    izvorima informacija na lokalnoj razini, uključujući one o socijalnoj sigurnosti, zdravstvenom osiguranju, poreznim evidencijama i prijavama ulaska/izlaska;

    iii.

    uporabi lažnih ili krivotvorenih dokumenata;

    iv.

    rutama nezakonitih imigracija;

    v.

    trendovima u prijevarnom ponašanju;

    vi.

    trendovima u odbijanju viza;

    (c)

    informacije o suradnji s vanjskim pružateljima usluga i s prijevozničkim poduzećima;

    (d)

    informacije o osiguravajućim društvima koja nude odgovarajuće putno zdravstveno osiguranje, uključujući provjeravanje vrste pokrića i mogući udio vlastitog sudjelovanja.”;

    (e)

    u stavku 5. drugi podstavak briše se;

    (f)

    dodaje se sljedeći stavak:

    „7.   Godišnje izvješće sastavlja se za svako područje nadležnosti svake godine do 31. prosinca. Na osnovi tih izvješća Komisija sastavlja godišnje izvješće o stanju lokalne schengenske suradnje koje se dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću.”;

    35.

    članak 50. briše se;

    36.

    članak 51. zamjenjuje se sljedećim:

    „Članak 51.

    Upute za praktičnu primjenu ove Uredbe

    Komisija provedbenim aktima donosi radne upute o praktičnoj primjeni odredaba ove Uredbe. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 52. stavka 2.”;

    37.

    umeće se sljedeći članak:

    „Članak 51.a

    Izvršavanje delegiranja ovlasti

    1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

    2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 16. stavka 9. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina od 1. kolovoza 2019. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

    3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 16. stavka 9. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

    4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva (*7).

    5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

    6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 16. stavka 9. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

    (*7)  SL L 123, 12.5.2016., str. 1.”;"

    38.

    članak 52. zamjenjuju se sljedećim:

    „Članak 52.

    Postupak odbora

    1.   Komisiji pomaže odbor („Odbor za vize”). Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (*8).

    2.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

    Ako Odbor ne dostavi nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

    (*8)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).”;"

    39.

    Prilog I. zamjenjuje se tekstom iz Priloga I. ovoj Uredbi;

    40.

    Prilog V. zamjenjuje se tekstom iz Priloga II. ovoj Uredbi;

    41.

    Prilog VI. zamjenjuje se tekstom iz Priloga III. ovoj Uredbi;

    42.

    prilozi VII., VIII. i IX. brišu se;

    43.

    Prilog X. zamjenjuje se tekstom iz Priloga IV. ovoj Uredbi.

    Članak 2.

    Praćenje i evaluacija

    1.   Do 2. kolovoza 2022. Komisija izrađuje evaluaciju primjene Uredbe (EZ) br. 810/2009 kako je izmijenjena ovom Uredbom. Tom sveukupnom evaluacijom obuhvaćeno je razmatranje postignutih rezultata u odnosu na ciljeve i provedbe odredaba Uredbe (EZ) br. 810/2009, kako je izmijenjena ovom Uredbom.

    2.   Komisija prosljeđuje evaluaciju iz stavka 1. Europskom parlamentu i Vijeću. Na temelju evaluacije Komisija dostavlja, ako je potrebno, odgovarajuće prijedloge.

    3.   Do 2. svibnja 2020. države članice dostavljaju Komisiji relevantne dostupne podatke o uporabi putnog zdravstvenog osiguranja iz članka 15. Uredbe (EZ) br. 810/2009 od strane nositelja vize tijekom njihova boravka na državnom području država članica, kao i o troškovima koje su zbog nositelja vize snosila nacionalna tijela ili pružatelji zdravstvenih usluga. Na temelju tih podataka Komisija do 2. studenoga 2020. sastavlja izvješće koje treba proslijediti Europskom parlamentu i Vijeću.

    Članak 3.

    Stupanje na snagu

    1.   Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

    2.   Primjenjuje se od 2. veljače 2020.

    Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama u skladu s Ugovorima.

    Sastavljeno u Bruxellesu 20. lipnja 2019.

    Za Europski parlament

    Predsjednik

    A. TAJANI

    Za Vijeće

    Predsjednik

    G. CIAMBA


    (1)  SL C 440, 6.12.2018., str. 142.

    (2)  Stajalište Europskog parlamenta od 17. travnja 2019. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 6. lipnja 2019.

    (3)  Uredba (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uspostavi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama) (SL L 243, 15.9.2009., str. 1.).

    (4)  Direktiva 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji na slobodno kretanje i boravište na području države članice kojom se izmjenjuje Uredba (EEZ) br. 1612/68 i stavljaju izvan snage direktive 64/221/EEZ, 68/360/EEZ, 72/194/EEZ, 73/148/EEZ, 75/34/EEZ, 75/35/EEZ, 90/364/EEZ, 90/365/EEZ i 93/96/EEZ Tekst značajan za EGP (SL L 158, 30.4.2004., str. 77.).

    (5)  SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

    (6)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

    (7)  Odluka Vijeća 2000/365/EZ od 29. svibnja 2000. o zahtjevu Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske za sudjelovanje u pojedinim odredbama schengenske pravne stečevine (SL L 131, 1.6.2000., str. 43.).

    (8)  Odluka Vijeća 2002/192/EZ od 28. veljače 2002. o zahtjevu Irske za sudjelovanje u pojedinim odredbama schengenske pravne stečevine (SL L 64, 7.3.2002., str. 20.).

    (9)  SL L 176, 10.7.1999., str. 36.

    (10)  Odluka Vijeća 1999/437/EZ od 17. svibnja 1999. o određenim aranžmanima za primjenu Sporazuma sklopljenog između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih dviju država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 176, 10.7.1999., str. 31.).

    (11)  SL L 53, 27.2.2008., str. 52.

    (12)  Odluka Vijeća 2008/146/EZ od 28. siječnja 2008. o sklapanju, u ime Europske zajednice, Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 53, 27.2.2008., str. 1.).

    (13)  SL L 160, 18.6.2011., str. 21.

    (14)  Odluka Vijeća 2011/350/EU od 7. ožujka 2011. o sklapanju Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pristupanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, u vezi s ukidanjem kontrola na unutarnjim granicama i kretanju osoba, u ime Europske unije (SL L 160, 18.6.2011., str. 19.).


    PRILOG I.

    „PRILOG I.

    Usklađeni obrazac zahtjeva

    ZAHTJEV ZA SCHENGENSKU VIZU

    Ovaj je obrazac zahtjeva besplatan.

    Image 1  (1)

    Članovi obitelji građana EU-a, EGP-a ili Švicarske ne ispunjavaju rubrike br. 21., 22., 30., 31. i 32. (označene oznakom *).

    Rubrike 1. – 3. popunjavaju se u skladu s podacima u putnoj ispravi.

    1.

    Prezime:

    ISKLJUČIVO ZA SLUŽBENU UPORABU

    Datum podnošenja zahtjeva:

    Broj zahtjeva:

    2.

    Prezime pri rođenju (prethodno prezime / prethodna prezimena):

    3.

    Ime/imena

    4.

    Datum rođenja (dan-mjesec-godina):

    5.

    Mjesto rođenja:

    6.

    Zemlja rođenja:

    7.

    Sadašnje državljanstvo:

    Državljanstvo pri rođenju, ako se razlikuje:

    Druga državljanstva:

    Mjesto podnošenja zahtjeva:

    veleposlanstvo/konzulat

    pružatelj usluga

    komercijalni posrednik

    8.

    Spol:

    ☐ muško ☐ žensko

    9.

    Bračno stanje:

    ☐ neoženjen/neudana ☐ oženjen/udana ☐ registrirano partnerstvo ☐ rastavljen/rastavljena ☐ razveden/razvedena ☐ udovac/udovica ☐ drugo (molimo navesti):

    granica (naziv):

    drugo:

    10.

    Roditeljsko pravo (u slučaju maloljetnika) / zakonski skrbnik: prezime, ime, adresa (ako se razlikuje od adrese podnositelja zahtjeva), broj telefona, adresa e-pošte i državljanstvo

    Zahtjev obradio/obradila:

    11.

    Nacionalni identifikacijski broj, ako je primjenjivo

    Popratne isprave:

    putna isprava

    sredstva za uzdržavanje

    pozivnica

    12.

    Vrsta putne isprave:

    ☐ obična putovnica ☐ diplomatska putovnica ☐ službena putovnica ☐ putovnica u službene svrhe ☐ posebna putovnica

    ☐ druga putna isprava (molimo navesti):

    13.

    Broj putne isprave:

    14.

    Datum izdavanja:

    15.

    Vrijedi do:

    16.

    Izdana od (zemlja):

    putno zdravstveno osiguranje

    prijevozna sredstva

    drugo:

    Odluka o vizi:

    odbijena

    izdana:

    A

    C

    ograničeno područje valjanosti

    vrijedi:

    Od:

    Do:

    17.

    Osobni podaci člana obitelji koji je državljanin EU-a, EGP-a ili Švicarske ako je primjenjivo

    Prezime

    Ime/imena

    Datum rođenja (dan-mjesec-godina)

    Državljanstvo

    Broj putne isprave ili osobne iskaznice

    18.

    Obiteljska veza s građaninom EU-a, EGP-a ili Švicarske ako je primjenjivo

    ☐ bračni drug ☐ dijete ☐ unuk/unuka ☐ predak o kojemu skrbi

    ☐ registrirano partnerstvo ☐ drugo:

    19.

    Kućna adresa i adresa e-pošte podnositelja zahtjeva

    Broj telefona

    20.

    Boravište u zemlji različitoj od zemlje trenutačnog državljanstva

    ☐ ne

    ☐ da. Dozvola boravka ili istovrijedna isprava … br. … Vrijedi do …

    *21.

    Trenutačno zanimanje:

    Broj ulazaka:

    ☐ 1 ☐ 2 ☐ više

    Broj dana:

    *22.

    Poslodavac, njegova adresa i broj telefona. Za studente naziv i adresa obrazovne ustanove:

    23.

    Svrha/svrhe putovanja:

    ☐ turizam ☐ posao ☐ posjet obitelji ili prijateljima ☐ kulturne aktivnosti ☐ sportske aktivnosti ☐ službeni posjet ☐ zdravstveni razlozi ☐ obrazovanje ☐ zrakoplovni tranzit ☐ drugo (molimo navesti):

    24.

    Dodatne informacije o svrsi boravka:

    25.

    Država članica glavnog odredišta (i druge države članice odredišta, ako je primjenjivo):

    26.

    Država članica prvog ulaska

    27.

    Broj zatraženih ulazaka

    ☐ jedan ulazak ☐ dva ulaska ☐ više ulazaka

    Planirani datum dolaska u okviru prvog planiranog boravka na schengenskom području:

    Planirani datum odlaska sa schengenskog područja nakon prvog planiranog boravka:

    28.

    Otisci prstiju uzeti prethodno u svrhu podnošenja zahtjeva za schengensku vizu: ☐ ne ☐ da.

    Datum, ako je poznat … Broj naljepnice vize, ako je poznat …

    29.

    Dozvola ulaska u zemlju konačnog odredišta, ako je primjenjivo:

    Izdana od …. Vrijedi od … do …

    *30.

    Prezime i ime osobe ili osoba koje pozivaju u državi članici/državama članicama. Ako nije primjenjivo, ime hotela ili privremenog/privremenih smještaja u državi članici/državama članicama

    Adresa i adresa e-pošte pozivatelja/hotela/privremenog smještaja (ili više njih):

    Broj telefona:

    *31.

    Ime i adresa trgovačkog društva/organizacije koja poziva

    Prezime, ime, adresa, broj telefona i adresa e-pošte osobe za kontakt u trgovačkom društvu/organizaciji

    Broj telefona trgovačkog društva/organizacije:

    *32.

    Troškove putovanja i života tijekom boravka podnositelja zahtjeva snosi:

    sam podnositelj zahtjeva

    Sredstva za uzdržavanje

    gotovina

    putnički čekovi

    kreditna kartica

    unaprijed plaćen smještaj

    unaprijed plaćen prijevoz

    drugo (molimo navesti):

    sponzor (domaćin, trgovačko društvo, organizacija), molimo navesti:

    … ☐ naveden u rubrici 30. ili 31.

    … ☐ drugo (molimo navesti):

    Sredstva za uzdržavanje

    gotovina

    osiguran smještaj

    pokriveni svi troškovi tijekom boravka

    unaprijed plaćen prijevoz

    drugo (molimo navesti):

     

    Upoznat/upoznata sam s time da se vizna pristojba ne vraća ako je viza odbijena.

     

    Primjenjivo ako je podnesen zahtjev za vizu za više ulazaka:

    Upoznat/upoznata sam s time da za svoj prvi boravak i svaki sljedeći posjet na državnom području država članica moram imati odgovarajuće putno zdravstveno osiguranje.

     

    Upoznat/upoznata sam i suglasan/suglasna sa sljedećim: u svrhu razmatranja zahtjeva za vizu obvezno je prikupljanje podataka koji se traže u obrascu zahtjeva, fotografiranje te, ako je primjenjivo, uzimanje otisaka prstiju; a svi osobni podaci koji se odnose na mene i koji su navedeni u obrascu zahtjeva, kao i moja fotografija i otisci prstiju bit će, u svrhu odlučivanja o mojem zahtjevu, proslijeđeni na obradu nadležnim tijelima država članica.

    Navedeni podaci, kao i podaci koji proizlaze iz odluke o mojem zahtjevu ili odluke o poništenju, ukidanju ili produljenju već izdane vize bit će uneseni u vizni informacijski sustav (VIS) i pohranjeni u njemu najviše pet godina tijekom kojih će biti dostupni tijelima nadležnima za vize i tijelima nadležnima za provjeru viza na vanjskim granicama i unutar država članica, a u svrhu provjere jesu li ispunjeni uvjeti zakonitog ulaska na državno područje država članica te boravka i prebivanja na njemu, utvrđivanja identiteta osoba koje te uvjete ne ispunjavaju ili ih više ne ispunjavaju, kao i u svrhu razmatranja zahtjeva za azil i utvrđivanja nadležnosti za takvo razmatranje, bit će dostupni i tijelima nadležnima za imigraciju i azil. Pod određenim uvjetima podaci će također biti dostupni određenim tijelima država članica i Europolu za potrebe sprečavanja, utvrđivanja i istraživanja kaznenih djela terorizma i drugih teških kaznenih djela. Tijelo države članice nadležno za obradu podataka: [(…)].

    Upoznat/upoznata sam s činjenicom da imam pravo u svakoj državi članici dobiti obavijest o podacima koji se odnose na mene a uneseni su u VIS, kao i o državi članici koja je proslijedila podatke, zatražiti da se podaci koji se odnose na mene isprave ako su netočni, a ako su nezakonito obrađeni, zatražiti njihovo brisanje. Na moj izričit zahtjev tijelo koje razmatra moj zahtjev obavijestit će me o načinu na koji mogu ostvariti svoje pravo na provjeru, ispravljanje i brisanje svojih osobnih podataka te o pravnim lijekovima koji su za to predviđeni prema nacionalnom pravu dotične države članice. Nacionalno nadzorno tijelo te države članice [podaci za kontakt: …] rješava pritužbe u vezi sa zaštitom osobnih podataka.

    Izjavljujem da su, prema mojem najboljem znanju, svi navedeni podaci točni i potpuni. Upoznat/upoznata sam s time da svaka moja neistinita izjava može dovesti do toga da zahtjev bude odbijen ili do poništenja već dobivene vize te da bih također zbog toga mogao/mogla biti sudski gonjen/gonjena prema pravu države članice koja rješava zahtjev.

    Ako mi viza bude odobrena, obvezujem se da ću napustiti državno područje država članica prije isteka roka valjanosti vize. Obaviješten/obaviještena sam da je posjedovanje vize samo jedan od preduvjeta za ulazak na europsko područje država članica. Sama činjenica da mi je viza odobrena ne znači da ću imati pravo na odštetu ako ne udovoljim relevantnim odredbama članka 6. stavka 1. Uredbe (EU) br. 2016/399 (Zakonik o schengenskim granicama) te mi stoga bude odbijen ulazak. Preduvjeti za ulazak ponovno se provjeravaju pri ulasku na europsko područje država članica.

     

    Mjesto i datum:

    Potpis:

    (potpis nositelja roditeljske skrbi / zakonskog skrbnika, ako je primjenjivo):

    ”.

    (1)  Za Norvešku, Island, Lihtenštajn i Švicarsku logotip nije obvezan.


    PRILOG II.

    „PRILOG V.

    POPIS DOZVOLA BORAVKA KOJIMA SE NOSITELJIMA DAJE PRAVO NA TRANZIT PREKO ZRAČNIH LUKA DRŽAVA ČLANICA BEZ ZRAKOPLOVNO-TRANZITNE VIZE

    ANDORA:

    autorització temporal (privremena dozvola za useljenje – zelene boje),

    autorització temporal per a treballadors d'empreses estrangeres (privremena dozvola za useljenje za zaposlenike stranih poduzeća – zelene boje),

    autorització residència i treball (dozvola za boravak i rad – zelene boje),

    autorització residència i treball del personal d'ensenyament (dozvola za boravak i rad za nastavno osoblje – zelene boje),

    autorització temporal per estudis o per recerca (privremena dozvola za useljenje za školovanje ili znanstveni rad – zelene boje),

    autorització temporal en pràctiques formatives (privremena dozvola za useljenje za pripravništvo i osposobljavanje – zelene boje),

    autorització residència (dozvola boravka – zelene boje).

    KANADA:

    permanent resident (PR) card (dozvola za stalni boravak),

    permanent Resident Travel Document (PRTD) (putna isprava za osobe sa stalnim boravkom).

    JAPAN:

    dozvola boravka.

    SAN MARINO:

    permesso di soggiorno ordinario (standardna dozvola boravka) (vrijedi jednu godinu, može se produljiti po isteku valjanosti),

    posebna dozvola boravka za sljedeće svrhe (vrijedi jednu godinu, može se produljiti po isteku valjanosti): studiranje na sveučilištu, sport, zdravstvenu skrb, vjerske razloge, osobe zaposlene kao medicinske sestre u javnim bolnicama, diplomatske funkcije, zajednički život, dozvole za maloljetnike, humanitarne razloge, roditeljske dozvole,

    sezonske i privremene radne dozvole (vrijede 11 mjeseci, mogu se produljiti po isteku roka valjanosti),

    osobna iskaznica za osobe sa službenim boravištem „residenza” u San Marinu (vrijedi 5 godina).

    SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE:

    važeća viza za useljenike, koja nije istekla; može se potvrditi u luci ulaska na godinu dana kao privremeni dokaz boravka, dok je iskaznica I-551 u postupku izdavanja,

    važeća iskaznica I-551, koja nije istekla (dozvola stalnog boravka); vrijedi do 2 ili 10 godina – ovisno o kategoriji prihvata; ako na iskaznici nema datuma isteka, vrijedi za putovanje,

    važeća iskaznica I-327, koja nije istekla (dozvola za ponovni ulazak),

    važeća iskaznica I-571, koja nije istekla (putna isprava za izbjeglice s naznakom „stranac s dozvolom stalnog boravka”).

    ”.

    PRILOG III.

    „PRILOG VI.

    Image 2  (1)

    STANDARDNI OBRAZAC ZA OBAVJEŠĆIVANJE O RAZLOZIMA ZA ODBIJANJE, PONIŠTENJE ILI UKIDANJE VIZE

    ODBIJANJE/PONIŠTENJE/UKIDANJE VIZE

    Gđa/G. …,

    … veleposlanstvo/generalni konzulat/konzulat/[drugo nadležno tijelo] u … [u ime (naziv zastupane države članice)];

    [drugo nadležno tijelo] u …;

    tijela nadležna za provjere osoba na …

    je/jesu

    razmotrio/razmotrili vaš zahtjev;

    razmotrio/razmotrili vašu vizu, broj: …, izdanu: … [dan/mjesec/godina].

    viza je odbijena

    viza je poništena

    viza je ukinuta

    Ova se odluka temelji na sljedećim razlozima:

    1.

    predočena je lažna /krivotvorena putna isprava

    2.

    nije dano opravdanje svrhe i uvjeta planiranog boravka

    3.

    niste dostavili dokaz o dostatnim sredstvima za uzdržavanje za trajanje planiranog boravka ili za povratak u zemlju podrijetla ili boravišta ili za tranzit u treću zemlju u kojoj ste sigurni da ćete biti prihvaćeni

    4.

    niste dostavili dokaz da ste u mogućnosti zakonito pribaviti dostatna sredstva za uzdržavanje za trajanje planiranog boravka ili za povratak u zemlju podrijetla ili boravišta ili za tranzit u treću zemlju u kojoj ste sigurni da ćete biti prihvaćeni

    5.

    već ste boravili 90 dana tijekom tekućeg razdoblja od 180 dana na državnom području država članica na temelju jedinstvene vize ili vize s ograničenom područnom valjanošću

    6.

    izdano je upozorenje u Schengenskom informacijskom sustavu (SIS) u svrhu odbijanja ulaska od strane … (navesti državu članicu)

    7.

    jedna ili više država članica smatraju vas prijetnjom za javni poredak ili unutarnju sigurnost

    8.

    jedna ili više država članica smatraju vas prijetnjom za javno zdravlje kako je utvrđeno u članku 2. točki 21. Uredbe (EU) br. 2016/399 (Zakonik o schengenskim granicama)

    9.

    jedna ili više država članica smatraju vas prijetnjom za svoje međunarodne odnose

    10.

    informacije dostavljene u vezi s opravdanjem svrhe i uvjeta planiranog boravka nisu pouzdane

    11.

    postoji osnovana sumnja u pouzdanost izjava danih u pogledu … (molimo navedite)

    12.

    postoji osnovana sumnja u pouzdanost ili vjerodostojnost dostavljenih popratnih isprava ili u istinitost njihova sadržaja

    13.

    postoji osnovana sumnja u vašu namjeru da napustite državno područje država članica prije isteka vize

    14.

    nije podnesen dostatan dokaz da niste bili u mogućnosti prethodno zatražiti vizu, koji bi opravdao podnošenje zahtjeva za vizu na granici

    15.

    nije dano obrazloženje svrhe i uvjeta planiranog zrakoplovnog tranzita

    16.

    niste dostavili dokaz o posjedovanju odgovarajućeg i valjanog putnog zdravstvenog osiguranja

    17.

    ukidanje vize zatražio je nositelj vize (2).

    Dodatne napomene:

    Protiv odluke o odbijanju/poništenju/ukidanju vize može se podnijeti žalba.

    Pravila o podnošenju žalbi protiv odluke o odbijanju/poništenju/ukidanju vize utvrđena su u (upućivanje na nacionalni zakon):

    Nadležno tijelo kojem se žalba može podnijeti (podaci za kontakt):

    Informacije o postupku možete pronaći na (podaci za kontakt):

    Žalba se mora podnijeti do (navesti rok):

    Datum i pečat veleposlanstva / generalnog konzulata / konzulata / tijela nadležnih za provjere osoba / drugih nadležnih tijela:

    Potpis dotične osobe (3): …

    ”.

    (1)  Za Norvešku, Island, Lihtenštajn i Švicarsku logotip nije obvezan.

    (2)  Pravo podnošenja žalbe ne primjenjuje se na ukidanje vize iz navedenog razloga.

    (3)  Ako je potrebno prema nacionalnom pravu.


    PRILOG IV.

    „PRILOG X.

    POPIS MINIMALNIH ZAHTJEVA KOJE TREBA UKLJUČITI U PRAVNI INSTRUMENT U SLUČAJU SURADNJE S VANJSKIM PRUŽATELJIMA USLUGA

    A.

    U pravnom se instrumentu:

    (a)

    popisuju poslovi koje obavlja vanjski pružatelj usluga u skladu s člankom 43. stavkom 6. ove Uredbe;

    (b)

    navode lokacije na kojima vanjski pružatelj usluga djeluje i konzulati s kojima je pojedini centar za podnošenje zahtjeva povezan;

    (c)

    navode usluge obuhvaćene obveznom pristojbom za uslugu;

    (d)

    daje naputak vanjskom pružatelju usluga da jasno obavijesti javnost da se za dodatne usluge naplaćuju druge pristojbe.

    B.

    U odnosu na obavljanje svojih djelatnosti, vanjski pružatelj usluga dužan je u vezi sa zaštitom podataka:

    (a)

    spriječiti u svako doba svako neovlašteno čitanje, kopiranje, promjenu ili brisanje podataka, posebno tijekom njihova prijenosa konzulatu države članice / država članica nadležnom za obradu zahtjeva;

    (b)

    u skladu s naputcima dotične države članice / dotičnih država članica, prenijeti podatke:

    elektronički, u šifriranom obliku, ili

    fizički, na siguran način;

    (c)

    prenijeti podatke što je prije moguće:

    u slučaju fizički prenesenih podataka, najmanje jednom tjedno,

    u slučaju elektronički prenesenih šifriranih podataka, najkasnije na kraju dana njihova prikupljanja;

    (d)

    osigurati odgovarajuća sredstva za praćenje pojedinačnih predmeta zahtjeva koji pristižu iz konzulata i u konzulat;

    (e)

    obrisati podatke najkasnije sedam dana nakon njihova prijenosa i osigurati da se zadrže samo podaci o imenu i podaci za kontakt podnositelja zahtjeva s ciljem zakazivanja termina, kao i broj putovnice, do vraćanja putovnice podnositelju zahtjeva te da se izbrišu pet dana nakon toga;

    (f)

    osigurati sve tehničke i organizacijske sigurnosne mjere koje su potrebne za zaštitu osobnih podataka od slučajnog ili nezakonitog uništavanja ili slučajnog gubitka, promjene, neovlaštenog otkrivanja ili pristupa, posebno kada suradnja uključuje prijenos predmeta i podataka konzulatu dotične države članice / dotičnih država članica te sve druge nezakonite oblike obrade osobnih podataka;

    (g)

    obraditi podatke samo u svrhu obrade osobnih podataka podnositelja zahtjeva u ime dotične države članice / dotičnih država članica;

    (h)

    primijeniti standarde za zaštitu podataka koji su najmanje jednaki onima iz Uredbe (EU) 2016/679;

    (i)

    dostaviti podnositeljima zahtjeva podatke koji se traže u članku 37. Uredbe o VIS-u.

    C.

    U odnosu na obavljanje svojih djelatnosti, vanjski pružatelj usluga dužan je u vezi s ponašanjem osoblja:

    (a)

    osigurati da je njegovo osoblje primjereno osposobljeno;

    (b)

    osigurati da njegovo osoblje u obavljanju svojih poslova:

    ljubazno prima podnositelje zahtjeva,

    poštuje ljudsko dostojanstvo i integritet podnositelja zahtjeva, ne diskriminira osobe na temelju spola, rasnog ili etničkog porijekla, vjere ili uvjerenja, invalidnosti, godina ili spolne orijentacije i

    poštuje pravila o tajnosti; ta se pravila primjenjuju i nakon što članovi osoblja napuste radno mjesto, ili nakon suspenzije ili prestanka pravnog instrumenta;

    (c)

    omogućiti identifikaciju osoblja koje radi za vanjskog pružatelja usluga u svako doba;

    (d)

    dokazati da njegovo osoblje nije u kaznenoj evidenciji te da ima potrebno stručno znanje.

    D.

    U odnosu na provjeru obavljanja njegovih djelatnosti, vanjski pružatelj usluga dužan je:

    (a)

    osigurati da osoblje koje je ovlastila dotična država članica / dotične države članice ima pristup njegovim prostorijama u svako doba bez prethodne obavijesti, posebno u svrhu inspekcije;

    (b)

    osigurati mogućnost daljinskog pristupa sustavu zakazivanja termina u svrhu inspekcije;

    (c)

    osigurati uporabu odgovarajućih metoda nadzora (npr. testiranje podnositelja zahtjeva, web kamera);

    (d)

    nacionalnom tijelu države članice za zaštitu podataka osigurati pristup dokazima o tome da ispunjava uvjete u vezi sa zaštitom podataka, uključujući obveze izvješćivanja, vanjsku reviziju i redovite provjere na terenu;

    (e)

    pismeno i bez odgode izvješćivati dotičnu državu članicu / dotične države članice o svakom kršenju sigurnosti ili žalbama podnositeljâ zahtjeva u pogledu zloporabe podataka ili neovlaštenog pristupa, te koordinirati postupanje s dotičnom državom članicom / dotičnim državama članicama radi pronalaženja rješenja i davanja podnositeljima žalbi žurnih odgovora s objašnjenjima.

    E.

    U vezi s općim uvjetima, vanjski pružatelj usluga dužan je:

    (a)

    postupati u skladu s naputcima države članice / država članica nadležne/nadležnih za obradu zahtjeva;

    (b)

    donijeti odgovarajuće antikorupcijske mjere (npr. odgovarajuće plaće za osoblje; suradnja u izboru osoblja koje se zapošljava za određene zadaće; pravilo dvostruke provjere; načelo rotacije);

    (c)

    u potpunosti poštovati odredbe pravnog instrumenta koje sadržavaju klauzule o suspenziji ili prestanku radnog odnosa, posebno u slučaju kršenja uspostavljenih pravila, kao i klauzule o reviziji radi osiguravanja da je pravni instrument u skladu s najboljom praksom.

    ”.

    Top