12/Sv. 003

HR

Službeni list Europske unije

94

L 200/31

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

13.07.2009.

(1)

Europsko gospodarstvo suočava se s naglim padom zbog financijske krize. Potrebno je poduzeti izvanredne i neodgodive napore za rješavanje ovog ozbiljnoga gospodarskog stanja bez presedana. Za ponovno uspostavljanje povjerenja među sudionicima na tržištu potrebno je bez odlaganja dovršiti mjere koje će imati učinak na gospodarstvo.

(2)

Istodobno je jasno da dugoročna snaga i održivost europskoga gospodarstva ovise o njegovu preoblikovanju, kako bi moglo odgovoriti na zahtjeve energetske sigurnosti i potrebu za smanjenjem emisija stakleničkih plinova. Sve veća zabrinutost zbog osiguranja stabilne opskrbe plinom dodatno pojačava ovaj zaključak.

(3)

S obzirom na spomenute probleme Europsko vijeće od 11. i 12. prosinca 2008. u svojim je zaključcima potvrdilo Europski plan gospodarskog oporavka (Plan oporavka), koji je Komisija predstavila 26. studenoga 2008., a kojim se određuju načini na koje države članice i Europska unija mogu uskladiti svoje politike i dati novi poticaj europskom gospodarstvu, usmjeren prema dugoročnim ciljevima Zajednice.

(4)

Važan dio Plana oporavka čini prijedlog za povećanje potrošnje Zajednice u određenim strateškim sektorima, kako bi se na taj način odgovorilo na manjak povjerenja među investitorima i doprinijelo razvoju u smjeru jačeg gospodarstva u budućnosti. Europsko vijeće pozvalo je Komisiju da predstavi popis specifičnih projekata, uzimajući u obzir odgovarajuću geografsku uravnoteženost, kako bi se ojačala ulaganja u razvoj, osobito infrastrukturnih projekata.

(5)

Za učinkovitost Plana oporavka od ključne je važnosti da se financiraju mjere kojima se brzo odgovara na gospodarsku krizu i hitne potrebe Zajednice za energijom. Unatoč tomu, posebni program koji se uspostavlja ovom Uredbom ni na koji način ne bi smio predstavljati presedan za buduće stope sufinanciranja u području infrastrukturnih ulaganja.

(6)

Kako bi njihov učinak bio opipljiv i značajan, spomenute bi se mjere trebale usmjeriti na nekoliko posebnih sektora u kojima bi one jasno doprinijele ciljevima sigurne opskrbe energijom i smanjenja emisija stakleničkih plinova; postoje opsežni i zreli projekti kojima se učinkovito i uspješno mogu iskoristiti značajni iznosi financijske pomoći i katalizirati značajna ulaganja iz drugih izvora, uključujući Europsku investicijsku banku, dok bi se provođenjem mjera na europskoj razini dala dodana vrijednost. Te kriterije ispunjavaju sektori infrastrukture za plin i električnu energiju, energije vjetra na moru te hvatanja i skladištenja ugljika. Odabir ovih sektora odražava posebne okolnosti Plana oporavka i ne bi smio dovesti u pitanje visoki prioritet koji je dodijeljen energetskoj učinkovitosti i promicanju energije iz obnovljivih izvora, a koji su navedeni u Planu oporavka.

(7)

U slučaju da nije moguće izdvojiti sva sredstva do kraja 2010. godine Komisija je obznanila svoju namjeru da, prema potrebi, prilikom izvješćivanja o provedbi ove Uredbe u 2010. godini predloži mjere kojima se omogućuje financiranje projekata u skladu s Planom oporavka, kao što su projekti u području energetske učinkovitosti i energije iz obnovljivih izvora.

(8)

Što se tiče infrastrukture za plin i električnu energiju, posljednjih su se godina pojavili određeni izazovi. Nedavne plinske krize (zima 2006. i 2009. godine) i rast cijena nafte do sredine 2008. godine pokazali su ranjivost Europe. Domaći energetski resursi – plin i nafta – smanjuju se do te mjere da za svoju opskrbu energijom Europa sve više ovisi o uvozu. U tom će kontekstu energetska infrastruktura igrati ključnu ulogu.

(9)

Međutim, trenutačna gospodarska i financijska kriza utječe na provedbu projekata energetske infrastrukture. Provedba nekih važnih projekata, uključujući one od interesa Zajednice, mogli bi pretrpjeti ozbiljna odlaganja zbog nedostatka sredstava. Stoga je prikladno hitno djelovati u smjeru potpore ulaganjima u energetsku infrastrukturu. S obzirom da je za planiranje i potom izvođenje takvih projekata potrebno dosta vremena, važno je da Zajednica odmah uloži sredstva u spomenutu infrastrukturu kako bi se posebno ubrzao razvoj projekata od posebne važnosti za sigurnost opskrbe energijom u Zajednici. To će biti ključno za osiguranje sigurnosti opskrbe energijom po konkurentnim cijenama u Zajednici kada se gospodarstvo počne oporavljati i poraste globalna potražnja za energijom.

(10)

Među projektima u području energetske infrastrukture potrebno je odabrati one koji su važni za djelovanje unutarnjeg energetskog tržišta, sigurnost opskrbe energijom i koji, također, doprinose oporavku gospodarstva.

(11)

Posebno što se tiče hvatanja i skladištenja ugljika te energije vjetra na moru, ova bi se Uredba trebala nadograđivati na Europski strateški plan za energetske tehnologije, koji je Komisija predstavila 22. studenoga 2007. i u kojem se poziva na izradu zajedničkog strateškog plana za istraživanje i inovacije u području energetike u skladu s ciljevima energetske politike EU-a te na obvezivanje na uspostavljanje šest europskih industrijskih inicijativa. Europsko vijeće od 16. listopada 2008. u svojim je zaključcima pozvalo Komisiju da značajno ubrza provedbu Europskog strateškog plana za energetske tehnologije. Programom započinje financiranje projekata za hvatanje i skladištenje ugljika te za vjetroelektrane na moru, ne dovodeći u pitanje buduću izradu šest industrijskih inicijativa za demonstracijske projekte u području energetike, kako je opisano u Europskom strateškom planu za energetske tehnologije.

(12)

Kako bi učinak na gospodarsku krizu bio neposredan, bitno je da se u ovoj Uredbi navedu projekti koji mogu dobiti neposrednu financijsku pomoć, podložno ispunjavanju kriterija učinkovitosti i uspješnosti i unutar granica određenih financijskom omotnicom.

(13)

Što se tiče infrastrukturnih projekata za plin i električnu energiju, trebalo bi izraditi popis projekata s obzirom na njihov doprinos ciljevima sigurnosti i diversifikacije opskrbe, koje je odredila Komisija u Drugom strateškom pregledu energetske politike od 13. studenoga 2008., a potvrdio Europski parlament u svojoj rezoluciji od 3. veljače 2009. i Vijeće u svojim zaključcima od 19. veljače 2009. Projekti bi se trebali odabirati s obzirom na to provode li prioritete utvrđene u spomenutom pregledu, imaju li razuman stupanj zrelosti i doprinose li sigurnosti i diversifikaciji izvora energije i opskrbe; optimizaciji mrežnih kapaciteta i integraciji unutarnjeg energetskog tržišta, posebno što se tiče prekograničnih odjeljaka; razvoju mreže radi jačanja gospodarske i socijalne kohezije smanjivanjem izoliranosti regija u najnepovoljnijem položaju ili otoka u Zajednici; povezivanju obnovljivih izvora energije; sigurnosti, pouzdanosti i interoperabilnosti međusobno povezanih mreža; solidarnosti među državama članicama. Za provedbu tih projekata nacionalne, regionalne i lokalne vlasti trebat će preuzeti obvezu da će ubrzati upravne postupke i odobrenja. Bez takvog ubrzanja potpora za mnoge projekte neće biti na raspolaganju u dogovorenom vremenskom roku.

(14)

Što se tiče energije vjetra na moru, popis bi trebao sadržavati projekte koji se, na temelju informacija prikupljenih od zainteresiranih strana u okviru Europske tehnološke platforme za energiju vjetra te od industrijskih i drugih izvora, mogu smatrati odobrenima i spremnima za provedbu; inovativnima, ali koji se nadograđuju na dobro uspostavljene koncepte; koji se uz odgovarajući financijski poticaj mogu ubrzati; koji imaju prekogranični značaj; koji su širokih razmjera; i koji mogu demonstrirati kako će se rezultati tehnološkog napretka učinkovito raširiti s obzirom na ciljeve i strukture potvrđene u Europskom strateškom planu za energetske tehnologije. Financijska bi se potpora trebala namijeniti projektima koji mogu značajno napredovati u 2009. i 2010. godini.

(15)

Što se tiče hvatanja i skladištenja ugljika, popis bi trebalo uvelike utvrditi na temelju informacija prikupljenih od zainteresiranih strana u okviru Foruma za fosilna goriva, Tehnološke platforme za elektrane na fosilna goriva bez emisija i drugih izvora. Financijska bi se potpora trebala namijeniti projektima koji mogu značajno napredovati u 2009. i 2010. godini. Spremnost bi trebalo ocjenjivati na temelju postojanja zrelog i izvedivog koncepta industrijskog postrojenja, uključujući i komponentu hvatanja ugljika; postojanja zrelog i izvedivog koncepta za prijevoz i skladištenje CO2; te jasne obveze lokalnih vlasti da će poduprijeti projekt. Projekti bi, također, trebali demonstrirati kako će se rezultati tehnološkog napretka učinkovito raširiti i kako će oni ubrzati ostvarivanje ciljeva iz Europskog strateškog plana za energetske tehnologije.

(16)

Bit će potrebno napraviti odabir između prihvatljivih ponuda. Taj bi odabir trebao, između ostalog, jamčiti da se u svakoj državi članici podupire samo jedan prijedlog hvatanja i skladištenja ugljika, kako bi se osiguralo istraživanje širokog opsega uvjeta geološkog skladištenja i podupro cilj poticanja gospodarskog oporavka diljem Europe.

(17)

Financiranje Zajednice ne bi smjelo neopravdano narušiti tržišno natjecanje ili funkcioniranje unutarnjeg tržišta, uzimajući posebno u obzir pravila o pristupu trećih strana i moguća izuzeća od pristupa trećih strana. Sva dodatna nacionalna sredstva pored financiranja Zajednice trebala bi uzeti u obzir pravila o državnim potporama. Bez obzira na njezin oblik, financijska pomoć Zajednice trebala bi se dodjeljivati u skladu s odredbama Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (3) (Financijska uredba) te Uredbe Komisije (EZ, Euratom) br. 2342/2002 od 23. prosinca 2002. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (4), osim kada odredbe ove Uredbe izričito odstupaju od tih pravila.

(18)

Zbog potrebe za hitnim rješavanjem gospodarske krize i sve većih potreba Zajednice za energijom, ova Uredba već sadrži detaljne odredbe o načinima financijske pomoći, uključujući popis prihvatljivih projekata. Pored toga, zbog potrebe za hitnim poticajima sve pravne obveze kojima se provode proračunske obveze za 2009. i 2010. godinu trebale bi se preuzeti prije isteka 2010. godine.

(19)

Prilikom provedbe mjera financiranih u okviru ove Uredbe trebalo bi zaštititi financijske interese Zajednice primjenom preventivnih mjera protiv prijevara, korupcije i svih drugih protuzakonitih aktivnosti, učinkovitim provjerama i povratom nepropisno plaćenih sredstava te, ako se utvrde nepravilnosti, učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim sankcijama u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (5), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (6) i Uredbom (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o istragama koje vodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (7).

(20)

Uzimajući u obzir prirodu pitanja u potprogramima, kod odabira prijedloga koji se smatraju prihvatljivim za financiranje te kod određivanja iznosa koji će se dodijeliti u okviru svakog potprograma Komisiji bi trebali pomagati različiti odbori.

(21)

Mjere potrebne za provedbu ove Uredbe trebalo bi usvojiti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (8).

(22)

Budući da ciljeve ove Uredbe, naime potporu gospodarskom oporavku unutar Zajednice, odgovor na zahtjeve energetske sigurnosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova povećanjem izdataka u određenim strateškim sektorima, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego ih se, zbog područja primjene ove Uredbe i prirode sektora i odabranih projekata, može na bolji način ostvariti na razini Zajednice, Komisija može usvojiti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti određenim u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je određeno u istom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(23)

Zbog potrebe za hitnim rješavanjem gospodarske krize i sve većih potreba Zajednice za energijom ova bi Uredba trebala stupiti na snagu neposredno nakon njezine objave,

(a)

infrastrukture za plin i električnu energiju;

(b)

energija vjetra na moru; i

(c)

hvatanje i skladištenje ugljika.

(a)

„hvatanje i skladištenje ugljika” znači hvatanje ugljičnog dioksida (CO2) iz industrijskih postrojenja, njegov prijevoz do mjesta skladištenja i ubrizgavanje u odgovarajuće podzemne geološke formacije za trajno skladištenje;

(b)

„prihvatljivi troškovi” imaju isto značenje kao u Uredbi (EZ, Euratom) br. 2342/2002;

(c)

„infrastrukture za plin i električnu energiju” znači:

(d)

„dio projekta” znači svaka aktivnost koja je financijski, tehnički ili vremenski neovisna, a koja doprinosi dovršenju projekta;

(e)

„faza ulaganja” znači faza projekta u kojoj se odvija izrada i nastaju kapitalni troškovi;

(f)

„energija vjetra na moru” znači električna energija dobivenu iz turbina koje pokreće vjetar, a koje se nalaze na moru, blizu ili daleko od obale;

(g)

„faza planiranja” znači faza projekta koja prethodi fazi ulaganja, u kojoj se priprema provedba projekta, a prema potrebi uključuje ocjenjivanje izvedivosti, pripremne i tehničke studije, dobivanje dozvola i odobrenja te kapitalne troškove.

(a)

projekti infrastrukture za plin i električnu energiju: 2 365 000 000 EUR;

(b)

projekti energije vjetra na moru: 565 000 000 EUR;

(c)

projekti hvatanja i skladištenja ugljika: 1 050 000 000 EUR.

(a)

sigurnosti i diversifikaciji izvora energije, ruta i opskrbe;

(b)

optimizaciji kapaciteta energetske mreže i integraciji unutarnjeg energetskog tržišta, posebno što se tiče prekograničnih odjeljaka;

(c)

razvoju mreže radi jačanja gospodarske i socijalne kohezije smanjivanjem izoliranosti regija u najnepovoljnijem položaju ili otoka u Zajednici;

(d)

povezivanju i integriranju obnovljivih izvora energije;

(e)

sigurnosti, pouzdanosti i interoperabilnosti međusobno povezanih energetskih mreža uključujući mogućnost korištenja protoka plina u više smjerova prema potrebi.

(a)

jedna ili više država članica koje nastupaju zajednički;

(b)

uz suglasnost svih država članica kojih se dotični projekt izravno tiče:

(a)

utemeljenost i tehnička prikladnost pristupa;

(b)

čvrstoća financijskog paketa za cijelu fazu ulaganja mjere.

(a)

zrelost, definirana kao dolazak do faze ulaganja, i nastali značajni kapitalni izdaci do kraja 2010. godine;

(b)

mjera u kojoj nedostatak pristupa financiranju odgađa provedbu mjere;

(c)

mjera u kojoj će pomoć EEPR potaknuti javno i privatno financiranje;

(d)

socijalno-gospodarski učinci;

(e)

učinci na okoliš;

(f)

doprinos kontinuiranosti i interoperabilnosti energetske mreže te optimizaciji njezinih kapaciteta;

(g)

doprinos poboljšanju kvalitete, zaštite i sigurnosti usluge;

(h)

doprinos stvaranju dobro integriranog energetskog tržišta.

(a)

utemeljenost i tehnička prikladnost pristupa;

(b)

čvrstoća financijskog paketa za cijelu fazu ulaganja projekta.

(a)

zrelost, definirana kao dolazak do faze ulaganja, i nastali značajni kapitalni izdaci do kraja 2010. godine;

(b)

mjera u kojoj nedostatak pristupa financiranju odgađa provedbu mjere;

(c)

mjera u kojoj projekt poboljšava ili povećava opseg postrojenja i infrastruktura koje su već u izgradnji ili su u fazi planiranja;

(d)

mjera u kojoj projekt uključuje izgradnju postrojenja i infrastruktura u prirodnoj veličini i industrijskog razmjera te mjera u kojoj se bavi osobito sljedećim pitanjima:

(e)

inovativne značajke projekta i mjera u kojoj će demonstrirati provedbu takvih značajki;

(f)

učinak projekta i njegov doprinos mrežnom sustavu vjetroelektrana na moru Zajednice, uključujući njegovu mogućnost ponavljanja;

(g)

demonstrirana obveza korisnika da druge europske operatore upoznaju s rezultatima tehnološkog napretka projekta na način koji je sukladan sa zakonodavstvom Zajednice, a posebno s ciljevima i strukturama utvrđenima u Europskom strateškom planu za energetske tehnologije.

(a)

projekti demonstriraju da su u stanju uhvatiti najmanje 80 % CO2 iz industrijskih postrojenja te prenijeti i sigurno geološki pohraniti taj CO2 pod zemljom;

(b)

u postrojenjima za proizvodnju energije hvatanje CO2 demonstrirano je na postrojenju koje proizvodi najmanje 250 MW električne energije ili ima jednakovrijedni učinak;

(c)

promotori projekta daju obvezujuću izjavu da će opće znanje stečeno u demonstracijskim postrojenjima biti stavljeno na raspolaganje široj industriji i Komisiji kao doprinos Europskom strateškom planu za energetske tehnologije.

(a)

utemeljenost i tehnička prikladnost pristupa;

(b)

zrelost, definirana kao dolazak do faze ulaganja, što uključuje istraživanje i razvoj mogućnosti skladištenja, i nastali značajni izdaci u vezi s ulaganjem do kraja 2010. godine;

(c)

čvrstoća financijskog paketa za cijelu fazu ulaganja projekta;

(d)

identifikacija svih potrebnih dozvola koje se zahtijevaju za izgradnju i djelovanje projekta na predloženom mjestu ili predloženim mjestima i postojanje strategije za osiguranje tih dozvola.

(a)

mjera u kojoj nedostatak pristupa financiranju odgađa provedbu mjere;

(b)

zatraženo financiranje po toni CO2 koje će se smanjiti u prvih pet godina djelovanja projekta;

(c)

složenost projekta i stupanj inovativnosti postrojenja u cjelini uključujući druge prateće istraživačke djelatnosti te demonstrirana obveza korisnika da druge europske operatore upoznaju s rezultatima tehnološkog napretka projekta na način koji je sukladan sa zakonodavstvom Zajednice, a posebno s ciljevima i strukturama utvrđenima u Europskom strateškom planu za energetske tehnologije;

(d)

utemeljenost i prikladnost plana upravljanja uključujući, s obzirom na znanstvene, inženjerske i tehničke informacije i podatke koje sadržava, demonstraciju spremnosti predloženog koncepta da projekt započne s djelovanjem do 31. prosinca 2015.

(a)

za projekte infrastruktura za plin i električnu energiju, odbor osnovan člankom 15. Uredbe (EZ) br. 680/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. o utvrđivanju općih pravila za dodjelu financijske potpore Zajednice u području transeuropskih prometnih i energetskih mreža (9);

(b)

za projekte vjetroelektrana na moru, odbor osnovan člankom 8. Odluke Vijeća 2006/971/EZ od 19. prosinca 2006. o posebnom programu „Suradnja” za provedbu Sedmog okvirnog programa Europske zajednice za aktivnosti u području istraživanja i tehnološkog razvoja te za demonstracijske aktivnosti (2007. – 2013.) (10);

(c)

za projekte hvatanja i skladištenja ugljika, odbor osnovan člankom 8. Odluke 2006/971/EZ.