08/Sv. 004

HR

Službeni list Europske unije

159

L 214/3

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

06.08.2008.

(1)

Uredbom (EZ) br. 994/98 Komisiji se daje ovlast da, u skladu s člankom 87. Ugovora, potpore malim i srednjim poduzećima, potpore za istraživanje i razvoj, potpore za zaštitu okoliša, potpore za zapošljavanje i usavršavanje i potpore sukladne kartama koje je Komisija odobrila svakoj državi članici za dodjelu regionalnih potpora, pod određenim uvjetima ocijeni sukladnima sa zajedničkim tržištem te da ne podliježu obvezi prijave iz članka 88. stavka 3. Ugovora.

(2)

Komisija je primijenila članke 87. i 88. Ugovora u brojnim odlukama i stekla dovoljno iskustva za definiranje općih kriterija sukladnosti u vezi s potporama u korist malih i srednjih poduzeća, i to u obliku potpora za ulaganja unutar i izvan potpomognutih područja, programa rizičnog kapitala i u području istraživanja, razvoja i inovacija, posebno u kontekstu provedbe Uredbe Komisije (EZ) br. 70/2001 od 12. siječnja 2001. o primjeni članaka 87. i 88. Ugovora o EZ-u na državne potpore malim i srednjim poduzećima (3), kao i u vezi s proširenjem područja primjene te Uredbe kako bi obuhvatila potpore za istraživanje i razvoj, provedbom Uredbe Komisije (EZ) br. 364/2004 od 25. veljače 2004. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 70/2001 (4), provedbom Komunikacije Komisije o državnim potporama i rizičnom kapitalu (5) i Smjernica Zajednice za državne potpore za promicanje ulaganja rizičnog kapitala u mala i srednja poduzeća (6) te provedbom Okvira Zajednice za državne potpore za istraživanje i razvoj i inovacije (7).

(3)

Komisija je također stekla dovoljno iskustva u primjeni članaka 87. i 88. Ugovora u području potpora za usavršavanje, potpora za zapošljavanje, potpora za zaštitu okoliša, potpora za istraživanje i razvoj i inovacije i regionalnih potpora s obzirom na mala i srednja poduzeća kao i na velika poduzeća, posebno u kontekstu provedbe Uredbe Komisije (EZ) br. 68/2001 od 12. siječnja 2001. o primjeni članaka 87. i 88. Ugovora o EZ-u na potpore za usavršavanje (8), Uredbe Komisije (EZ) br. 2204/2002 od 12. prosinca 2002. o primjeni članaka 87. i 88. Ugovora o EZ-u na državne potpore za zapošljavanje (9), Uredbe Komisije (EZ) br. 1628/2006 od 24. listopada 2006. o primjeni članaka 87. i 88. Ugovora na nacionalne regionalne potpore za ulaganja (10), Okvira Zajednice za državne potpore za istraživanje i razvoj (11), Okvira Zajednice za državne potpore za istraživanje i razvoj i inovacije, Smjernica Zajednice za državne potpore za zaštitu okoliša iz 2001. godine (12), Smjernica Zajednice za državne potpore za zaštitu okoliša iz 2008. godine (13) i Smjernica za nacionalne regionalne potpore za 2007. - 2013. (14).

(4)

Uzevši u obzir ovo iskustvo, potrebno je prilagoditi neke od uvjeta utvrđenih u uredbama (EZ) br. 68/2001, 70/2001, 2204/2002 i 1628/2006. Te je uredbe potrebno zamijeniti jednom uredbom radi pojednostavljenja te kako bi se Komisiji osiguralo učinkovitije praćenje potpora. Pojednostavljenje treba biti rezultat, između ostalog, skupa zajedničkih usklađenih definicija i zajedničkih horizontalnih odredbi utvrđenih u poglavlju I. ove Uredbe. Kako bi se osigurala usklađenost zakonodavstva o državnim potporama, definicije potpora i programa potpora trebaju biti istovjetne definicijama tih pojmova iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 659/1999 od 22. ožujka 1999. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 93. Ugovora o EZ-u (15). Takvo pojednostavljenje prijeko je potrebno kako bi se osiguralo da Lisabonska strategija za rast i zapošljavanje poluči rezultate, posebno za mala i srednja poduzeća.

(5)

Ova Uredba treba izuzeti svaku potporu koja ispunjava sve mjerodavne uvjete ove Uredbe i svaki program potpora uz uvjet da svaka pojedinačna potpora koja se može dodijeliti putem tog programa ispunjava sve mjerodavne uvjete ove Uredbe. Kako bi se osigurala transparentnost i učinkovitije praćenje potpora, svaka pojedinačna mjera potpore koja je dodijeljena prema ovoj Uredbi mora sadržavati izravno pozivanje na mjerodavnu odredbu poglavlja II. i na nacionalni propis na kojem se pojedinačna potpora temelji.

(6)

Kako bi pratila provedbu ove Uredbe, Komisija također treba moći od država članica dobiti sve potrebne informacije u vezi s mjerama provedenim prema ovoj Uredbi. Ako država članica ne dostavi podatke o tim mjerama potpore u razumnom roku, to se, dakle, može smatrati pokazateljem da uvjeti ove Uredbe nisu ispoštovani. Takav slučaj može navesti Komisiju da odluči da Uredbu ili mjerodavni dio ove Uredbe u budućnosti povuče u pogledu predmetne države članice te da je sve sljedeće mjere potpore, uključujući nove pojedinačne mjere potpore dodijeljene na temelju programa potpora prethodno obuhvaćenih ovom Uredbom, potrebno prijaviti Komisiji u skladu s člankom 88. Ugovora. Čim država članica dostavi točne i potpune informacije, Komisija treba dopustiti ponovnu cjelovitu primjenu Uredbe.

(7)

Državne potpore u smislu članka 87. stavka 1. Ugovora koje nisu obuhvaćene ovom Uredbom i dalje trebaju podlijegati obvezi prijave prema članku 88. stavku 3. Ugovora. Ova Uredba ne treba dovoditi u pitanje mogućnost da države članice prijave potpore čiji se ciljevi podudaraju s ciljevima obuhvaćenim ovom Uredbom. Takve potpore Komisija ocjenjuje posebno na temelju uvjeta navedenih u ovoj Uredbi i u skladu s kriterijima utvrđenim u pojedinim smjernicama ili okvirima koje je donijela Komisija uvijek kada je predmetna mjera potpore unutar područja primjene tog određenog instrumenta.

(8)

Ova se Uredba ne treba primjenjivati na potpore za izvoz ili potpore kod kojih domaći proizvodi imaju prednost nad uvezenima. Posebno, ne treba se primjenjivati na potpore za financiranje ustrojavanja i upravljanja distributivnom mrežom u drugim zemljama. Potpore koje pokrivaju troškove sudjelovanja na trgovačkim sajmovima, odnosno troškovi studija ili savjetodavnih usluga potrebnih pri puštanju novog ili postojećeg proizvoda na novo tržište, ne bi se obično trebale smatrati potporama za izvoz.

(9)

Ova se Uredba treba primjenjivati na gotovo sve sektore. U sektoru ribarstva i akvakulture ova Uredba treba izuzimati samo potpore u područjima istraživanja i razvoja i inovacija, potpore u obliku rizičnog kapitala, potpore za usavršavanje i potpore za radnike u nepovoljnom položaju i radnike s invaliditetom.

(10)

U sektoru poljoprivrede, uzimajući u obzir posebna pravila koja se primjenjuju u primarnoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda, ova Uredba treba izuzeti samo potpore u području istraživanja i razvoja, potpore u obliku rizičnog kapitala, potpore za usavršavanje, potpore za zaštitu okoliša i potpore za radnike u nepovoljnom položaju i radnike s invaliditetom u mjeri u kojoj ove kategorije potpora nisu obuhvaćene Uredbom Komisije (EZ) br. 1857/2006 od 15. prosinca 2006. o primjeni članaka 87. i 88. Ugovora na državne potpore malim i srednjim poduzećima koja se bave proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda, i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 70/2001 (16).

(11)

S obzirom na sličnosti između prerade poljoprivrednih proizvoda i nepoljoprivrednih proizvoda i njihovog stavljanja u promet, ova se Uredba treba primjenjivati na preradu i stavljanje u promet poljoprivrednih proizvoda pod uvjetom da su zadovoljeni određeni uvjeti.

(12)

Za potrebe ove Uredbe, preradom ili stavljanjem u promet ne smatraju se niti djelatnosti na poljoprivrednim dobrima neophodne za pripremu proizvoda za prvu prodaju, niti prva prodaja prodavaču ili prerađivaču. Sud Europskih zajednica utvrdio je da, jednom kad Zajednica pravno uredi uspostavu zajedničke organizacije tržišta u određenom poljoprivrednom sektoru, države članice imaju obvezu ne provoditi nikakve mjere koje bi je mogle narušiti ili stvoriti izuzetke od te organizacije. Ova se Uredba, prema tome, ne treba primjenjivati na potpore čiji je iznos utvrđen na temelju cijene ili količine kupljenih proizvoda ili proizvoda stavljenih u promet, niti se treba primjenjivati na potpore koje su vezane uz obvezu da se potpora podijeli s primarnim proizvođačima.

(13)

S obzirom na Uredbu Vijeća (EZ) br. 1407/2002 od 23. srpnja 2002. o državnim potporama industriji ugljena (17), ova se Uredba ne treba primjenjivati na potpore u korist djelatnosti u sektoru ugljena, uz izuzetak potpora za usavršavanje, potpora za istraživanje i razvoj i inovacije i potpora za zaštitu okoliša.

(14)

Kada se za program regionalnih potpora navodi da ostvaruje regionalne ciljeve, ali je usmjeren na pojedine sektore gospodarstva, cilj i vjerojatni učinci programa mogli bi biti sektorski prije nego horizontalni. Prema tome, programi regionalnih potpora usmjereni na određene sektore gospodarske djelatnosti, kao i regionalne potpore dodijeljene za djelatnosti u sektoru čelika, u sektoru brodogradnje, kao što je predviđeno Komunikacijom Komisije o produljenju trajanja Okvira za državne potpore brodogradnji (18), kao i u sektoru sintetičkih vlakana, ne trebaju biti obuhvaćeni izuzećem od prijave. Međutim, sektor turizma igra važnu ulogu u nacionalnim gospodarstvima i općenito ima posebno pozitivan učinak na regionalni razvoj. Programi regionalnih potpora usmjereni na djelatnosti u turizmu trebaju, prema tome, biti izuzeti od obveze prijave.

(15)

Potpore dodijeljene poduzetnicima u teškoćama u smislu Smjernica Zajednice za državne potpore za sanaciju i restrukturiranje poduzetnika u teškoćama (19) trebaju se ocjenjivati prema tim Smjernicama kako bi se izbjeglo njihovo zaobilaženje. Potpore takvim poduzetnicima trebaju, prema tome, biti izuzete iz područja primjene ove Uredbe. Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje država članica, prilikom dodjeljivanja potpora obuhvaćenih ovom Uredbom malim i srednjim poduzećima, definiciju poduzetnika u teškoćama potrebno je pojednostaviti u usporedbi s definicijom koja se koristi u tim Smjernicama. Štoviše, mala i srednja poduzeća koja su osnovana prije manje od tri godine ne trebaju se, za potrebe ove Uredbe, smatrati poduzetnicima u teškoćama u pogledu tog razdoblja, osim ako ispunjavaju kriterije mjerodavnog nacionalnog prava za cjelokupni stečajni postupak. To pojednostavljenje ne treba dovoditi u pitanje ispunjavanje uvjeta iz tih Smjernica od strane malih i srednjih poduzeća u pogledu potpora koje nisu obuhvaćene ovom Uredbom, kao niti svrstavanje velikih poduzeća, prema ovoj Uredbi, u poduzeća u teškoćama koji su i nadalje obuhvaćeni punom definicijom utvrđenom u tim Smjernicama.

(16)

Komisija mora osigurati da odobrene potpore ne mijenjaju okolnosti trgovanja na način koji je suprotan općem interesu. Prema tome, potpore u korist korisnika koji podliježe neizvršenom nalogu za povrat sredstava na temelju prethodne Odluke Komisije kojom se potpora ocjenjuje nezakonitom i nesukladnom zajedničkom tržištu potrebno je isključiti iz područja primjene ove Uredbe. Slijedom navedenog, za svaku jednokratnu potporu isplaćenu takvom korisniku i za svaki program potpora koji ne sadrži odredbe koje izričito isključuju takve korisnike i dalje vrijedi obveza prijave prema članku 88. stavku 3. Ugovora. Ta odredba ne smije utjecati na legitimna očekivanja korisnika programa potpora koji ne podliježu neizvršenim nalozima za povrat sredstava.

(17)

Kako bi se osigurala dosljedna primjena pravila Zajednice o državnim potporama, kao i u svrhu administrativnih pojednostavljenja, definicije pojmova koji su mjerodavni za različite kategorije potpora obuhvaćenih ovom Uredbom trebaju biti usklađene.

(18)

U svrhu izračuna intenziteta potpore svi iznosi koji se koriste trebaju biti iznosi prije svih odbitaka poreza ili kakvog drugog troška. U svrhu izračuna intenziteta potpora, potpore koje se isplaćuju u više obroka potrebno je diskontirati na njihovu vrijednost u trenutku dodjele. Kamatna stopa koja se koristi kod diskontiranja i za izračun iznosa potpore kod potpora koje nemaju oblik bespovratnih sredstava treba biti referentna stopa primjenljiva u trenutku dodjele, kako je utvrđeno u Komunikaciji Komisije o reviziji načina određivanja referentnih i diskontnih kamatnih stopa (20).

(19)

U slučajevima u kojima se potpora dodjeljuje oslobođenjem od poreza ili smanjenjem poreza koji dospijeva u budućnosti, a koji podliježu određenom intenzitetu potpore definiranom kao bruto ekvivalent potpore, diskontiranje obroka potpore treba provesti na temelju referentnih stopa primjenjivih u trenucima kad porezne olakšice stupe na snagu. U slučaju oslobođenja od poreza ili smanjenja budućih poreza moguće je da se primjenljiva referentna stopa i točan iznos obroka potpore ne znaju unaprijed. U takvom slučaju države članice trebaju unaprijed odrediti gornju vrijednost diskontirane vrijednosti potpore uz poštovanje primjenljivog intenziteta potpore. Slijedom toga, kada se sazna iznos obroka potpore u danoj godini, može se provesti diskontiranje na temelju referentne stope primjenjive u tom trenutku. Diskontirana vrijednost svakog obroka potpore treba se oduzeti od ukupnog iznosa gornje vrijednosti.

(20)

U svrhu transparentnosti, jednakog tretmana i učinkovitog praćenja, ova se Uredba treba primjenjivati samo na potpore koje su transparentne. Transparentna potpora je ona potpora za koju je moguće točno izračunati bruto ekvivalent potpore ex ante bez potrebe da se provodi ocjena rizika. Konkretno, potpora sadržana u zajmovima treba se smatrati transparentnom ako je bruto ekvivalent potpore izračunan na temelju referentne stope utvrđene u Komunikaciji Komisije o reviziji načina određivanja referentnih i diskontnih stopa. Potpora sadržana u fiskalnim mjerama treba se smatrati transparentnom ako mjera predviđa gornju vrijednost koja osigurava da se ne prijeđe primjenjivi prag. U slučaju snižavanja poreza za zaštitu okoliša za koja se ne primjenjuje prag pojedinačne prijave prema ovoj Uredbi, da bi se mjera smatrala transparentnom, nije potrebno uključivati gornju vrijednost.

(21)

Potpore sadržane u programima jamstava trebaju se smatrati transparentnima u slučaju kad je odobrena metodologija izračuna bruto ekvivalenta potpore slijedom prijave takve metodologije Komisiji te, u slučaju regionalnih potpora za ulaganja, također ako je Komisija odobrila takvu metodologiju nakon donošenja Uredbe (EZ) br. 1628/2006. Komisija ispituje takve prijave na temelju Obavijesti Komisije o primjeni članaka 87. i 88. Ugovora o EZ-u na državne potpore u obliku jamstava (21). Potpore sadržane u programima jamstava trebaju se također smatrati transparentnima ako je njihov korisnik malo ili srednje poduzeće, a bruto ekvivalent potpore je izračunan na temelju premija sigurne luke utvrđenih u točkama 3.3. i 3.5. te Obavijesti.

(22)

Uzimajući u obzir teškoće pri izračunu ekvivalenta potpore u obliku povratnih predujmova, takve je potpore potrebno obuhvatiti ovom Uredbom samo ako je ukupan iznos povratnog predujma niži od mjerodavnog praga pojedinačne prijave i maksimalnih intenziteta potpora predviđenih ovom Uredbom.

(23)

Zbog većeg rizika narušavanja tržišnog natjecanja velike iznose potpora Komisija treba i nadalje ocjenjivati pojedinačno. Prema tome, potrebno je postaviti pragove za svaku kategoriju potpora obuhvaćenih ovom Uredbom, na razini koja uzima u obzir predmetnu kategoriju potpore i njezine vjerojatne učinke na tržišno natjecanje. Svaka dodijeljena potpora s iznosom iznad tih pragova i nadalje je obuhvaćena obvezom prijave prema članku 88. stavku 3. Ugovora.

(24)

Kako bi se osiguralo da potpore budu razmjerne i ograničene na potrebni iznos, pragovi se, kad god je to moguće, trebaju izraziti u obliku intenziteta potpore vezanih uz skup opravdanih troškova. Budući da se temelje na obliku potpore za koji je teško odrediti opravdane troškove, pragovi za potpore u obliku rizičnog kapitala trebaju se izraziti kao maksimalni iznosi potpore.

(25)

Pragovi u obliku intenziteta potpore ili iznosa potpore trebaju biti fiksni, u svjetlu iskustava Komisije, i to na razini koja predstavlja prikladnu ravnotežu između što manjeg narušavanja tržišnog natjecanja u sektoru obuhvaćenom potporama i rješavanja predmetnog tržišnog nedostatka ili pitanja kohezije. U pogledu regionalnih potpora za ulaganja, ovaj prag treba se postaviti na razinu koja uzima u obzir dopuštene intenzitete potpora prema kartama regionalnih potpora.

(26)

Kako bi se odredilo poštuju li se pragovi pojedinačne prijave i maksimalni intenziteti potpora utvrđeni ovom Uredbom, potrebno je uzeti u obzir ukupni iznos javne pomoći za potpomognutu djelatnost ili projekt, bez obzira na to je li ta pomoć financirana iz lokalnih, regionalnih, nacionalnih izvora ili izvora Zajednice.

(27)

Nadalje, ova Uredba treba odrediti okolnosti u kojima se mogu zbrajati različite kategorije potpora obuhvaćene ovom Uredbom. U pogledu zbrajanja potpora obuhvaćenih ovom Uredbom s državnim potporama koje nisu obuhvaćene ovom Uredbom, potrebno je uzeti u obzir Odluku Komisije o odobrenju potpora koje nisu obuhvaćene ovom Uredbom, kao i pravila o državnim potporama na kojima se ta odluka temelji. Potrebno je primjenjivati posebne odredbe u vezi zbrajanja potpora za radnike s invaliditetom s drugim kategorijama potpora, ponajviše s potporama za ulaganje, koje se mogu izračunati na temelju predmetnih troškova plaća. Ova Uredba treba također predvidjeti zbrajanje mjera potpora s opravdanim troškovima koje je moguće utvrditi i mjera potpora bez opravdanih troškova koje je moguće utvrditi.

(28)

Kako bi se osiguralo da su potpore potrebne i da djeluju kao poticaj za razvoj daljnjih djelatnosti ili projekata, ova se Uredba ne treba primjenjivati na potpore za djelatnosti kojima bi se korisnik ionako bavio u isključivo tržišnim uvjetima. U pogledu svih potpora obuhvaćenih ovom Uredbom i dodijeljenih malim i srednjim poduzećima, smatra se da je takav poticaj prisutan ako je malo ili srednje poduzeće podnijelo prijavu državi članici prije nego što su započele djelatnosti u vezi s provedbom projekta ili djelatnosti pomognutih potporom. U pogledu potpora u obliku rizičnog kapitala u korist malih i srednjih poduzeća, uvjeti utvrđeni ovom Uredbom, posebno oni vezani uz veličinu tranši ulaganja po ciljanom poduzeću, razine uključenosti privatnih ulagača, veličine poduzetnika i dijela poslovnog ciklusa koji se financira, osiguravaju da mjera rizičnog kapitala ima učinak poticaja.

(29)

U slučaju svih potpora obuhvaćenih ovom Uredbom i dodijeljenih korisniku koji je veliko poduzeće, država članica treba, uz uvjete koji se primjenjuju za mala i srednja poduzeća, također osigurati da korisnik u internom dokumentu sastavi analizu održivosti potpomognutog projekta ili djelatnosti s potporom i bez nje. Država članica treba provjeriti potvrđuje li taj interni dokument znatno povećanje veličine ili opsega projekta/djelatnosti, znatno povećanje ukupnog iznosa koji korisnik troši za subvencionirani projekt ili djelatnost, odnosno znatno povećanje brzine dovršavanja predmetnog projekta/djelatnosti. Kod regionalnih potpora učinak poticaja može se također ostvariti na temelju činjenice da bez potpore projekt ulaganja kao takav ne bi bio proveden u potpomognutoj regiji.

(30)

U slučaju potpore za radnike u nepovoljnom položaju ili radnike s invaliditetom, treba se smatrati da je učinak poticaja prisutan zbog činjenice da predmetna mjera potpore vodi do neto povećanja broja radnika u nepovoljnom položaju ili radnika s invaliditetom kod predmetnog poduzetnika ili vodi do dodatnih troškova u korist sredstava ili opreme namijenjenih radnicima s invaliditetom. Ako je korisnik potpore za zapošljavanje radnika s invaliditetom u obliku subvencija za plaće već koristio potpore za zapošljavanje radnika s invaliditetom, koje su ili udovoljavale uvjetima Uredbe (EZ) br. 2204/2002 ili ih je Komisija pojedinačno odobrila, pretpostavlja se da je uvjet neto povećanja broja radnika s invaliditetom, koji je bio ispunjen za prethodne mjere potpore, također ispunjen i u smislu ove Uredbe.

(31)

Mjere fiskalnih potpora trebaju podlijegati posebnim uvjetima učinka poticaja s obzirom na činjenicu da se one dodjeljuju na temelju postupaka koji su različiti u odnosu na druge kategorije potpora. Za smanjenja poreza za zaštitu okoliša, koja ispunjavaju uvjete Direktive Vijeća 2003/96/EZ od 27. listopada 2003. o preustroju okvira Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije (22), a koja su obuhvaćena ovom Uredbom, smatra se da imaju učinak poticaja u svjetlu činjenice da te snižene stope barem neizravno pridonose poboljšanju zaštite okoliša omogućujući donošenje ili nastavak ukupne predmetne porezne sheme, potičući na taj način poduzetnike obveznike poreza za zaštitu okoliša na smanjivanje razine onečišćenja.

(32)

Osim toga, budući da se za učinak poticaja jednokratne potpore dodijeljene velikim poduzećima smatra da ga je teško utvrditi, ovaj oblik potpore potrebno je izuzeti iz područja primjene ove Uredbe. Komisija ispituje postojanje takvog učinka poticaja u kontekstu prijave predmetne potpore na temelju kriterija utvrđenih u primjenljivim smjernicama, okvirima ili drugim instrumentima Zajednice.

(33)

Kako bi se osigurala transparentnost i učinkovito praćenje u skladu s člankom 3. Uredbe (EZ) br. 994/98, prikladno je uspostaviti standardni obrazac koji će države članice koristiti za pružanje sažetka informacija Komisiji kad god se u skladu s ovom Uredbom provodi program potpora ili jednokratna potpora. Obrazac za sažetak informacija potrebno je koristiti za objavljivanje mjera u Službenom listu Europske unije i na internetu. Sažetak informacija potrebno je dostaviti Komisiji u elektroničkom obliku koristeći uspostavljeni računalni sustav. Predmetna država članice treba na internetu objaviti cjeloviti tekst takve mjere potpore. U slučaju jednokratnih mjera potpore, poslovne tajne mogu se obrisati. Ime ili naziv korisnika i iznos potpore ne mogu se, međutim, smatrati poslovnom tajnom. Države članice trebaju osigurati da takav tekst ostane dostupan na internetu sve dok je mjera potpore na snazi. S izuzetkom potpora u obliku fiskalnih mjera, akt kojim se dodjeljuje potpora također bi trebao sadržavati pozivanje na određenu odredbu poglavlja II. ove Uredbe mjerodavnu za takav akt.

(34)

Kako bi se osigurala transparentnost i učinkovito praćenje, Komisija treba odrediti posebne uvjete koji se tiču oblika i sadržaja godišnjih izvješća koja države članice dostavljaju Komisiji. Osim toga, potrebno je donijeti pravila o zapisima koje države članice moraju čuvati u vezi s programima potpora i pojedinačnim potporama izuzetim ovom Uredbom, uzimajući u obzir odredbe članka 15. Uredbe (EZ) br. 659/1999.

(35)

Potrebno je odrediti daljnje uvjete koje treba ispunjavati svaka mjera potpore izuzeta ovom Uredbom. Uzimajući u obzir članak 87. stavak 3. točke (a) i (c) Ugovora, da bi takve potpore bile u interesu Zajednice, trebaju biti razmjerne tržišnim nedostacima ili ograničenjima koje nastoje prevladati. Prema tome, prikladno je ograničiti područje primjene ove Uredbe, u mjeri u kojoj se odnosi na potpore za ulaganja, na potpore dodijeljene u vezi s određenim materijalnim i nematerijalnim ulaganjima. U svjetlu prekapacitiranosti Zajednice i specifičnih problema narušavanja tržišnog natjecanja u sektorima cestovnog teretnog prometa i zračnog prometa, u pogledu poduzetnika koji svoju glavnu gospodarsku djelatnost obavljaju u tim sektorima prometa, prijevozna sredstva i opremu ne bi trebalo smatrati opravdanim troškovima ulaganja. U pogledu definicije materijalne imovine u smislu potpora za zaštitu okoliša trebaju se primjenjivati posebne odredbe.

(36)

Sukladno načelima koja uređuju potpore obuhvaćene člankom 87. stavkom 1. Ugovora, za potpore se smatra da su dodijeljene u trenutku kada je zakonsko pravo primanja potpore preneseno na korisnika prema primjenljivom nacionalnom pravnom režimu.

(37)

Kako se kod ulaganja ne bi davala prednost faktoru kapitala pred faktorom rada, potrebno je predvidjeti mogućnost mjerenja potpora za ulaganja u korist malih i srednjih poduzeća i regionalnih potpora na temelju troškova ulaganja ili na temelju troškova radnih mjesta izravno otvorenih projektom ulaganja.

(38)

Programi potpora za zaštitu okoliša u obliku smanjenja poreza, potpore za radnike u nepovoljnom položaju, regionalne potpore za ulaganja, potpore za novoosnovane mala poduzeća, potpore za nova poduzeća koja su osnovale žene ili potpore u obliku rizičnog kapitala dodijeljenog korisniku na jednokratnoj osnovi mogu imati velik utjecaj na tržišno natjecanje na mjerodavnom tržištu budući da one daju korisniku prednost pred drugim poduzetnicima koji nisu primili takve potpore. Budući da se dodjeljuju samo pojedinačnom poduzetniku, jednokratne potpore vjerojatno će imati ograničen pozitivan strukturalan učinak na okoliš, zapošljavanje radnika s invaliditetom i radnike u nepovoljnom položaju, regionalnu koheziju ili tržišni nedostatak rizičnog kapitala. Iz tog je razloga programe potpora za te kategorije potpora potrebno izuzeti na temelju ove Uredbe, dok jednokratne potpore treba prijaviti Komisiji. Ova bi Uredba, međutim, trebala izuzeti jednokratne regionalne potpore kada se takve jednokratne potpore koriste kao nadopuna potporama dodijeljenim na temelju programa regionalnih potpora za ulaganja, s gornjom granicom za jednokratnu komponentu koja iznosi 50 % ukupne potpore koja se dodjeljuje ulaganju.

(39)

Odredbe ove Uredbe koje se odnose na potpore za ulaganje i zapošljavanje za mala i srednja poduzeća ne smiju pružiti, kao što je to bio slučaj s Uredbom (EZ) br. 70/2001, bilo kakvu mogućnost za povećavanje maksimalnog intenziteta potpore kroz regionalni bonus. Međutim, potrebno je omogućiti dodjelu maksimalnog intenziteta potpora, utvrđenog odredbama o regionalnim potporama za ulaganja, i malim i srednjim poduzećima, sve dok su ispunjeni uvjeti za dodjelu regionalnih potpora za ulaganja i potpora za zapošljavanje. Jednako tako, odredbe vezane uz potpore za ulaganja u okoliš ne smiju dopustiti mogućnost povećanja maksimalnog intenziteta potpore kroz regionalni bonus. Također je potrebno omogućiti da se maksimalni intenziteti potpora utvrđeni odredbama o regionalnim potporama za ulaganja primijene na projekte koji imaju pozitivan učinak na okoliš, sve dok su ispunjeni uvjeti za dodjelu regionalnih potpora za ulaganja.

(40)

Rješavanjem teškoća u nerazvijenim područjima, nacionalne regionalne potpore promiču gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju država članica i Zajednice kao cjeline. Nacionalne regionalne potpore oblikovane su tako da pomažu razvoj regija koje su najnerazvijenije kroz podršku ulaganju i stvaranju radnih mjesta u održivom kontekstu. One promiču osnivanje novih poduzetnika, širenje postojećih poduzetnika, diverzifikaciju proizvodnje poduzetnika kroz nove dodatne proizvode ili temeljnu promjenu u sveukupnom proizvodnom procesu postojećeg poduzetnika.

(41)

Kako bi se spriječilo da se veliki regionalni projekti ulaganja umjetno dijele u potprojekte, izbjegavajući tako pragove za prijavu koje predviđa ova Uredba, veliki projekt ulaganja potrebno je smatrati jedinstvenim projektom ulaganja ako je ulaganje unutar razdoblja od tri godine ostvario jedan poduzetnik ili poduzetnici, a sastoji se od dugotrajne imovine strukturirane na ekonomski nerazdvojiv način. Kako bi ocijenile je li ulaganje ekonomski nerazdvojivo, države članice trebaju uzeti u obzir tehničke, funkcionalne i strateške veze i neposrednu zemljopisnu blizinu. Ekonomska nerazdvojivost treba se ocjenjivati neovisno o vlasništvu. To znači da prilikom određivanja čini li veliki projekt ulaganja jedinstveni projekt ulaganja ocjena treba biti ista bez obzira izvodi li projekt samo jedan poduzetnik, više poduzetnika koji dijele troškove ulaganja, ili više poduzetnika koji snose troškove odvojenih ulaganja unutar istog projekta (na primjer u slučaju zajedničkog pothvata).

(42)

Za razliku od regionalnih potpora koje trebaju biti ograničene na potpomognuta područja, potpore za ulaganje i zapošljavanje za mala i srednja poduzeća trebaju se moći dodjeljivati i u potpomognutim i u nepotpomognutim područjima. Države članice trebaju biti u mogućnosti pružiti potpore za ulaganje u potpomognutim područjima sve dok poštuju ili sve uvjete koji se odnose na regionalne potpore za ulaganja i zapošljavanje, ili sve uvjete koji se odnose na potpore za ulaganje i zapošljavanje za mala i srednja poduzeća.

(43)

Gospodarski razvoj potpomognutih regija ometa relativno niska razina poduzetničkih aktivnosti, a posebno broj poduzetnika početnika niži od prosjeka. Prema tome, potrebno je uključiti u ovu Uredbu kategoriju potpora koje se mogu dodjeljivati uz regionalne potpore za ulaganja kako bi se osigurali poticaji za podršku poduzetnicima početnicima i malim poduzećima u potpomognutim područjima u ranim fazama njihovog razvoja. Kako bi se osiguralo da ove potpore za novoosnovane poduzetnike u potpomognutim regijama budu učinkovito usmjerene, ovu je kategoriju potpora potrebno stupnjevati u skladu s poteškoćama s kojima je suočena svaka kategorija regije. Osim toga, kako bi se izbjegao neprihvatljiv rizik narušavanja tržišnog natjecanja, uključujući i rizik istiskivanja postojećih poduzeća, potpore moraju biti strogo ograničene na mala poduzeća, ograničene u iznosu i smanjivane protekom vremena. Dodjela potpora oblikovanih isključivo za novoosnovana mala poduzeća ili nova poduzeća koja su osnovala žene može stvoriti neželjene poticaje tako da se mala poduzeća ugase i ponovno pokrenu kako bi primili ovu kategoriju potpora. Države članice trebaju biti svjesne ovog rizika i trebaju oblikovati programe potpora tako da se izbjegne ovaj problem, primjerice određivanjem ograničenja na prijave vlasnika nedavno zatvorenih poduzetnika.

(44)

Gospodarski razvoj Zajednice mogu ometati niske razine poduzetničke aktivnosti određenih kategorija stanovništva koje su na neki način u nepovoljnom položaju, kao na primjer kroz otežan pristup financijskim sredstvima. U tom je smislu Komisija razmotrila mogućnost tržišnog nedostatka kod različitih kategorija osoba i u ovom trenutku može zaključiti da je posebno kod žena niži postotak osnivanja poduzetnika početnika u usporedbi s muškarcima, kako se između ostalog može vidjeti i iz statističkih podataka Eurostata. Prema tome, u ovu je Uredbu potrebno uključiti kategoriju potpora koje daju poticaje za žene koje pokreću svoje poslovanje kako bi se uklonili određeni tržišni nedostaci s kojima se žene suočavaju posebno u vezi s pristupom financijskim sredstvima. Žene se također susreću s posebnim poteškoćama budući da snose troškove uzdržavanja članova obitelji. Takve potpore trebaju dovesti do postizanja stvarne, a ne samo formalne jednakosti između muškaraca i žena smanjivanjem de facto nejednakosti koje postoje u području poduzetništva, u skladu sa zahtjevima sudske prakse Suda Europskih zajednica. Nakon prestanka važenja ove Uredbe, Komisija će morati ponovno razmotriti ostaju li opseg ovog izuzeća i kategorije predmetnih korisnika i dalje opravdani.

(45)

Održivi razvoj je jedan od glavnih stupova Lisabonske strategije za rast i zapošljavanje, uz konkurentnost i sigurnost izvora energije. Održivi razvoj se između ostalog temelji na visokoj razini zaštite i poboljšanja kvalitete okoliša. Promicanje održivosti zaštite okoliša i borba s klimatskim promjenama također vode do povećanja sigurnosti opskrbe, osiguravanja konkurentnosti europskih gospodarstava i raspoloživosti dostupne energije. Područje zaštite okoliša često se suočava s tržišnim nedostacima u obliku negativnih vanjskih učinaka. U uobičajenim tržišnim uvjetima poduzetnici ne moraju nužno biti motivirani smanjiti svoje onečišćenje budući da takvo smanjenje može dovesti do povećanja njihovih troškova. Kad poduzetnici nisu obvezni internalizirati troškove onečišćenja, te troškove snosi društvo u cjelini. Internalizacija takvih troškova može se osigurati nametanjem odredbi o zaštiti okoliša ili porezima. Nedostatak potpunog usklađivanja standarda zaštite okoliša na razini Zajednice stvara nejednake uvjete. Nadalje, viša razina zaštite okoliša može se postići inicijativama koje bi nadmašivale obvezne standarde Zajednice, što može naštetiti konkurentnosti predmetnog poduzetnika.

(46)

Imajući u vidu dovoljno iskustvo stečeno u primjeni smjernica Komisije o državnim potporama za zaštitu okoliša, od obveze prijave trebalo bi izuzeti potpore za ulaganja koja omogućavaju poduzetnicima da premaše standarde Zajednice za zaštitu okoliša ili da povećaju razinu zaštite okoliša u nedostatku standarda Zajednice, zatim potpore za nabavu prijevoznih sredstava koja premašuju standarde Zajednice ili koje u nedostatku standarda Zajednice povećavaju razinu zaštite okoliša, potpore za ranu prilagodbu malih i srednjih poduzeća budućim standardima Zajednice, potpore za zaštitu okoliša koje se tiču ulaganja u štednju energije, potpore za zaštitu okoliša koje se tiču ulaganja u visokoučinkovitu kogeneraciju, potpore za zaštitu okoliša vezane uz ulaganja koja promiču obnovljive izvore energije uključujući potpore za ulaganja vezane uz održiva biogoriva, potpore za studije zaštite okoliša i određene potpore u obliku sniženja poreza za zaštitu okoliša.

(47)

Potpore u obliku smanjenja poreza za zaštitu okoliša obuhvaćene ovom Uredbom trebaju, u skladu sa Smjernicama Zajednice za državne potpore za zaštitu okoliša, biti ograničene na razdoblje od 10 godina. Nakon tog razdoblja države članice trebaju ponovno razmotriti prikladnost spomenutog smanjenja poreza. Ovo ne treba dovoditi u pitanje mogućnost da države članice nakon takvog razmatranja ponovno usvoje te ili slične mjere prema ovoj Uredbi.

(48)

Točan izračun dodatnih troškova ulaganja ili proizvodnje u svrhu postizanja zaštite okoliša ključan je za određivanje je li potpora sukladna članku 87. stavku 3. Ugovora. Kako je navedeno u Smjernicama Zajednice za zaštitu okoliša, opravdani troškovi trebaju biti ograničeni na dodatne troškove ulaganja potrebne kako bi se postigla viša razina zaštite okoliša.

(49)

Imajući u vidu teškoće koje se posebno mogu pojaviti u vezi s odbitkom koristi proizašlih iz dodatnog ulaganja, potrebno je predvidjeti pojednostavljenu metodu izračuna dodatnih troškova ulaganja. Prema tome, ti se troškovi u svrhu primjene ove Uredbe trebaju računati bez uzimanja u obzir koristi za redovno poslovanje, troškovnih ušteda ili dodatne pomoćne proizvodnje i bez uzimanja u obzir troškova poslovanja nastalih tijekom vijeka trajanja ulaganja. Maksimalni intenziteti potpora predviđeni ovom Uredbom za različite kategorije spomenutih potpora za ulaganja u zaštitu okoliša su, prema tome, sustavno umanjeni u usporedbi s maksimalnim intenzitetima potpora koje predviđaju Smjernice Zajednice za zaštitu okoliša.

(50)

U pogledu potpora za zaštitu okoliša koje se tiču ulaganja u mjere štednje energije, prikladno je dopustiti državama članicama da izaberu ili pojednostavljenu metodu izračuna ili puni izračun troškova, jednak onome koji predviđaju Smjernice Zajednice za državne potpore za zaštitu okoliša. S obzirom na specifične praktične poteškoće koje se mogu javiti kada se primjenjuje metoda punog izračuna troškova, takve izračune troškova treba ovjeriti vanjski revizor.

(51)

U pogledu potpora za zaštitu okoliša koje se tiču ulaganja u kogeneraciju i potpora za zaštitu okoliša vezanih uz ulaganja koja promiču obnovljive izvore energije, dodatni troškovi trebaju se, u smislu primjene ove Uredbe, izračunavati ne uzimajući u obzir druge mjere podrške dodijeljene za iste opravdane troškove, uz izuzetak drugih potpora za ulaganje u zaštitu okoliša.

(52)

U pogledu ulaganja vezanih uz hidroelektrane, treba primijetiti da njihov utjecaj na okoliš može biti dvojak. One svakako imaju veliki potencijal u pogledu niskih emisija stakleničkih plinova. S druge strane, takva postrojenja također mogu imati negativan utjecaj, primjerice na sustave voda i biološku raznolikost.

(53)

Kako bi se uklonile razlike koje mogu izazvati narušavanje tržišnog natjecanja i olakšala koordinacija između različitih inicijativa Zajednice i nacionalnih inicijativa o malim i srednjim poduzećima, kao i zbog administrativne jasnoće i pravne sigurnosti, definicija malih i srednjih poduzeća koju koristi ova Uredba treba se temeljiti na definiciji iz Preporuke Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikro, malih i srednjih poduzeća (23).

(54)

Mala i srednja poduzeća imaju odlučujuću ulogu u stvaranju radnih mjesta i općenito djeluju kao faktor socijalne stabilnosti i gospodarskog napretka. Međutim, njihov razvoj mogu ograničiti tržišni nedostaci, što dovodi do poteškoća karakterističnih za ta mala i srednja poduzeća. Mala i srednja poduzeća često imaju teškoća u nabavi kapitala, rizičnog kapitala ili zajmova, s obzirom na prirodu određenih financijskih tržišta nesklonih riziku i ograničeni kolateral koji oni mogu ponuditi. Njihova im ograničena sredstva također mogu ograničiti pristup informacijama, prvenstveno u vezi s novim tehnologijama i potencijalnim tržištima. Kako bi se olakšao razvoj gospodarskih aktivnosti malih i srednjih poduzeća, ova Uredba prema tome treba izuzeti određene kategorije potpora kad se one dodjeljuju u korist malih i srednjih poduzeća. Slijedom toga, opravdano je izuzeti takve potpore od obveze prethodne prijave i, samo u svrhu primjene ove Uredbe, smatrati da se, kad je korisnik obuhvaćen definicijom malog i srednjeg poduzeća predviđenom ovom Uredbom i iznos potpore ne premašuje primjenljivi prag prijave, za to malo i srednje poduzeće može pretpostaviti da je u svojem razvoju ograničen tipičnim poteškoćama malih i srednjih poduzeća proizašlih iz tržišnih nedostataka.

(55)

Uzimajući u obzir razlike između malih i srednjih poduzeća, potrebno je odrediti različite osnovne intenzitete potpora i različite bonuse za mala i srednja poduzeća. Tržišni nedostaci koji općenito utječu na mala i srednja poduzeća, uključujući teškoće kod pristupa financijskim sredstvima, uzrokuju čak i veće zapreke razvoju malih poduzeća u usporedbi sa srednje velikim poduzećima.

(56)

Na temelju iskustva stečenog primjenom Smjernica Zajednice za državne potpore za promicanje ulaganja rizičnog kapitala u mala i srednja poduzeća čini se da postoji niz specifičnih tržišnih nedostataka na tržištu rizičnog kapitala u Zajednici u vezi s određenim vrstama ulaganja na određenim stupnjevima razvoja poduzetnika. Ovi tržišni nedostaci slijede iz nesavršenog podudaranja ponude i potražnje rizičnog kapitala. Kao rezultat toga, razina rizičnog kapitala dostupna na tržištu može biti previše ograničena pa poduzetnici ne mogu dobiti sredstva unatoč dobrom poslovnom modelu i mogućnostima rasta. Glavni izvor tržišnog nedostatka koji se odnosi na tržište rizičnog kapitala, koji posebno utječe na pristup malih i srednjih poduzeća kapitalu i koji može opravdati javnu intervenciju, vezan je uz nepotpune ili asimetrične informacije. Slijedom toga, programi rizičnog kapitala u obliku investicijskih fondova kojima se upravlja na komercijalnoj osnovi, a u kojima dovoljni udjel sredstava pružaju privatni ulagači kroz privatni kapital za promicanje profitno motiviranih mjera rizičnog kapitala u korist ciljanih poduzeća, trebaju biti izuzeti od obveze prijave pod određenim uvjetima. Uvjeti koji nalažu da se investicijskim fondovima treba upravljati na komercijalnoj osnovi i da proizlazeće mjere rizičnog kapitala trebaju biti vođene profitom ne bi trebali spriječiti investicijske fondove da usmjere svoje aktivnosti i ciljaju na pojedine segmente tržišta kao što su žene poduzetnice. Ova Uredba ne bi trebala utjecati na status Europskog investicijskog fonda i Europske investicijske banke, kako je određeno u Smjernicama Zajednice za rizični kapital.

(57)

Potpore za istraživanja, razvoj i inovacije mogu doprinijeti gospodarskom rastu jačajući konkurentnost i povećavajući zaposlenost. Na temelju svojih iskustava s primjenom Uredbe (EZ) br. 364/2004, Okvira Zajednice za državne potpore za istraživanja i razvoj i inovacije, čini se da, uzevši u obzir raspoložive kapacitete kako malih i srednjih poduzeća tako i velikih poduzeća za istraživanje i razvoj, tržišni nedostaci mogu spriječiti tržište da postigne optimalnu proizvodnju i dovesti do neučinkovitog rezultata. Takvi neučinkoviti rezultati općenito su povezani s prelijevanjem do kojeg dolazi u odnosu pozitivnih vanjskih učinaka i znanja, prelijevanjem do kojeg dolazi u odnosu javnih dobara i znanja, te s nepotpunim i asimetričnim informacijama i nedostacima u koordinaciji i umrežavanju.

(58)

Potpore za istraživanje, razvoj i inovacije od posebne su važnosti, posebno za mala i srednja poduzeća budući da su jedna od strukturalnih mana malih i srednjih poduzeća teškoće koje oni mogu imati u pristupu novim tehnološkim dosezima, prijenosu tehnologije ili visokokvalificiranom osoblju. Prema tome, potpore za projekte istraživanja i razvoja, potpore za studije tehničke izvedivosti i potpore za pokrivanje troškova prava industrijskog vlasništva za mala i srednja poduzeća, kao i potpore za mlada inovativna mala poduzeća, potpore za usluge savjetovanja za inovacije i potpore za unajmljivanje visokokvalificiranog osoblja trebaju pod određenim uvjetima biti izuzete iz obveze prethodne prijave.

(59)

U vezi s potporama za projekte istraživanja i razvoja, potpomognuti dio istraživačkog projekta treba u potpunosti biti obuhvaćen kategorijom temeljnih istraživanja, industrijskih istraživanja ili eksperimentalnog razvoja. Kad projekt obuhvaća različite zadaće, svaka zadaća treba se razvrstati u kategorije temeljnih istraživanja, industrijskih istraživanja ili eksperimentalnog razvoja, ili se uopće ne razvrstati ni u jednu od tih kategorija. Takvo razvrstavanje ne mora nužno slijediti kronološki pristup u kojem se kreće redom kroz vrijeme od temeljnih istraživanja prema djelatnostima bližim tržištu. Sukladno tome, zadaća koja se izvodi u kasnoj fazi projekta može se kvalificirati kao industrijsko istraživanje. Jednako tako, nije isključeno da djelatnost koja se provodi u ranijoj fazi projekta može predstavljati eksperimentalni razvoj.

(60)

U poljoprivrednom sektoru potrebno je izuzeti određene potpore za istraživanje i razvoj ako su ispunjeni uvjeti slični onima koji su predviđeni u pojedinim odredbama utvrđenim za poljoprivredni sektor u Okviru Zajednice za državne potpore za istraživanje i razvoj i inovacije. Ako ti posebni uvjeti nisu ispunjeni, prikladno je urediti da potpore budu izuzete ako ispunjavaju uvjete navedene u općim odredbama ove Uredbe vezanim uz istraživanje i razvoj.

(61)

Promicanje usavršavanja i zapošljavanja radnika u nepovoljnom položaju i radnika s invaliditetom i naknada dodatnih troškova za zapošljavanje radnika s invaliditetom predstavljaju središnje ciljeve gospodarskih i socijalnih politika Zajednice i njezinih država članica.

(62)

Usavršavanje obično donosi pozitivne vanjske učinke društvu u cjelini budući da povećava izbor kvalificiranih radnika dostupnih drugim poduzetnicima, poboljšava konkurentnost industrije Zajednice i igra važnu ulogu u strategiji zapošljavanja Zajednice. Usavršavanje, uključujući e-učenje, također je ključno za organizaciju, prikupljanje i širenje znanja, javnog dobra primarne važnosti. U svjetlu činjenice da poduzetnici u Zajednici općenito premalo ulažu u usavršavanje svojih radnika, posebno kad je to usavršavanje po prirodi općenito i ne vodi do izravnih i konkretnih prednosti za predmetnog poduzetnika, državne potpore mogu pomoći u ispravljanju ovog tržišnog nedostatka. Prema tome, takve potpore trebaju pod određenim uvjetima biti izuzete od prethodne prijave. U pogledu posebnih ograničenja s kojima se suočavaju mala i srednja poduzeća i viših relativnih troškova koje moraju snositi kada ulažu u usavršavanje, intenziteti potpora koje su izuzete ovom Uredbom trebaju biti uvećani za mala i srednja poduzeća. Obilježja usavršavanja u sektoru pomorskog prijevoza opravdavaju poseban pristup za taj sektor.

(63)

Moguće je razlikovati općenito i posebno usavršavanje. Dozvoljeni intenziteti potpora trebaju se razlikovati u skladu s vrstom pruženog usavršavanja i veličinom poduzetnika. Općenito usavršavanje pruža prenosive kvalifikacije i značajno poboljšava sposobnost zapošljavanja radnika koji je prošao usavršavanje. Potpore za ovu svrhu imaju manji učinak narušavanja tržišnog natjecanja, što znači da se viši intenziteti potpora mogu izuzeti od prethodne prijave. Posebno usavršavanje, koje većinom koristi poduzetniku, uključuje veći rizik narušavanja tržišnog natjecanja pa bi prema tome intenzitet potpore koja se može izuzeti od prethodne prijave trebao biti mnogo niži. Usavršavanje se treba smatrati općenitim po svojoj prirodi i onda kada se odnosi na upravljanje u području zaštite okoliša, eko-inovacije ili društvenu odgovornost poduzetnika, i tako povećava sposobnost korisnika da doprinese općim ciljevima u području zaštite okoliša.

(64)

Neke kategorije radnika u nepovoljnom položaju ili radnika s invaliditetom još uvijek proživljavaju osobite teškoće pri ulasku na tržište rada. Zbog toga javne vlasti imaju opravdanje za primjenu mjera kojima poduzetnicima pružaju poticaje za povećanje njihove razine zaposlenosti, posebno zapošljavanjem radnika iz ovih zapostavljenih kategorija. Troškovi zaposlenih čine dio uobičajenih operativnih troškova svakog poduzetnika. Prema tome, posebno je važno da potpore za zapošljavanje radnika s invaliditetom i radnika u nepovoljnom položaju imaju pozitivan učinak na razinu zaposlenosti tih kategorija radnika, a ne samo da poduzetnicima omoguće smanjenje troškova koje bi inače trebali snositi. Slijedom toga, takve potpore trebaju biti izuzete od prethodne prijave kada je vjerojatno da će pomoći tim kategorijama radnika pri ponovnom ulasku na tržište rada ili, u pogledu radnika s invaliditetom, pri ponovnom ulasku i ostanku na tržištu rada.

(65)

Potpore za zapošljavanje radnika s invaliditetom u obliku subvencija plaća mogu se izračunati na temelju pojedinačne razine invalidnosti pojedinog radnika s invaliditetom ili se mogu izraziti kao paušalna svota, uz uvjet da niti jedna metoda ne vodi do toga da potpora premašuje maksimalni intenzitet potpore za svakog pojedinog radnika.

(66)

Primjereno je utvrditi prijelazne odredbe za pojedinačne potpore koje su dodijeljene prije stupanja na snagu ove Uredbe, a nisu bile prijavljene, predstavljajući time povredu obveze propisane u članku 88. stavku 3. Ugovora. Ukidanjem Uredbe (EZ) br. 1628/2006 potrebno je omogućiti da se zatečeni regionalni programi ulaganja, koji su izuzeti, nastave primjenjivati prema uvjetima koje je predviđala ta Uredba, u skladu s člankom 9. stavkom 2. drugim podstavkom te Uredbe.

(67)

U svjetlu iskustva Komisije u ovom području, a posebno učestalosti kojom se općenito javlja potreba revidiranja politike državnih potpora, prikladno je ograničiti razdoblje primjene ove Uredbe. Ako ova Uredba istekne bez produljenja njezinog važenja, programi potpora koji su već izuzeti ovom Uredbom trebali bi i dalje biti izuzeti u daljnjem razdoblju od šest mjeseci kako bi se državama članicama osiguralo vrijeme za prilagodbu.

(68)

Potrebno je staviti izvan snage Uredbu (EZ) br. 70/2001, Uredbu (EZ) br. 68/2001 i Uredbu (EZ) br. 2204/2002, koje su istekle 30. lipnja 2008., kao i Uredbu (EZ) br. 1628/2006,

Poglavlje I.

Članak 1.

Članak 2.

Članak 3.

Članak 4.

Članak 5.

Članak 6.

Članak 7.

Članak 8.

Članak 9.

Članak 10.

Članak 11.

Članak 12.

Poglavlje II.

Odjeljak 1.

Članak 13.

Članak 14.

Odjeljak 2.

Članak 15.

Odjeljak 3.

Članak 16.

Odjeljak 4.

Članak 17.

Članak 18.

Članak 19.

Članak 20.

Članak 21.

Članak 22.

Članak 23.

Članak 24.

Članak 25.

Odjeljak 5.

Članak 26.

Članak 27.

Odjeljak 6.

Članak 28.

Članak 29.

Odjeljak 7.

Članak 30.

Članak 31.

Članak 32.

Članak 33.

Članak 34.

Članak 35.

Članak 36.

Članak 37.

Odjeljak 8.

Članak 38.

Članak 39.

Odjeljak 9.

Članak 40.

Članak 41.

Članak 42.

Poglavlje III.

Članak 43.

Članak 44.

Članak 45.

Prilog I.

Prilog II.

Obrazac za pružanje sažetka informacija o potporama za istraživanje i razvoj u skladu s obvezom proširenog izvješćivanja utvrđenom u članku 9. stavku 4.

Obrazac za pružanje sažetka informacija o potporama za velike projekte ulaganja u skladu s obvezom proširenog izvješćivanja utvrđenom u članku 9. stavku 4.

Prilog III.

(a)

regionalne potpore;

(b)

potpore za mala i srednja poduzeća koja se odnose na ulaganje i zapošljavanje;

(c)

potpore za osnivanje poduzeća kod kojih su osnivači žene;

(d)

potpore za zaštitu okoliša;

(e)

potpore za savjetodavne usluge u korist malih i srednjih poduzeća i za sudjelovanje malih i srednjih poduzeća na sajmovima;

(f)

potpore u obliku rizičnog kapitala;

(g)

potpore za istraživanje, razvoj i inovacije;

(h)

potpore za usavršavanje;

(i)

potpore za radnike u nepovoljnom položaju ili radnike s invaliditetom.

(a)

potpore za djelatnosti vezane uz izvoz, to jest potpore izravno vezane uz izvezene količine, uspostavu i rad distribucijske mreže ili uz druge tekuće troškove povezane s izvoznom djelatnošću;

(b)

potpore koje su uvjetovane time da se prednost daje uporabi domaće robe u odnosu na uvezenu robu.

(a)

potpore u korist djelatnosti u sektorima ribarstva i poljoprivrede, obuhvaćenih Uredbom Vijeća (EZ) br. 104/2000 (24), osim potpora za usavršavanje, potpora u obliku rizičnog kapitala, potpora za istraživanje, razvoj i inovacije i potpora za radnike u nepovoljnom položaju ili radnike s invaliditetom;

(b)

potpore u korist djelatnosti u primarnoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda, osim potpora za usavršavanje, potpora u obliku rizičnog kapitala, potpora za istraživanje i razvoj, potpora za zaštitu okoliša i potpora za radnike u nepovoljnom položaju ili radnike s invaliditetom, ako te kategorije potpora nisu obuhvaćene Uredbom Komisije (EZ) br. 1857/2006;

(c)

potpore u korist djelatnosti prerade i stavljanja u promet poljoprivrednih proizvoda, u sljedećim slučajevima:

(d)

potpore u korist djelatnosti u sektoru ugljena s izuzetkom potpora za usavršavanje, potpora za istraživanje, razvoj i inovacije i potpora za zaštitu okoliša;

(e)

regionalne potpore u korist djelatnosti u sektoru čelika;

(f)

regionalne potpore u korist djelatnosti u sektoru brodogradnje;

(g)

regionalne potpore u korist djelatnosti u sektoru sintetičkih vlakana.

(a)

programe potpora koji ne isključuju na izričit način plaćanje pojedinačne potpore u korist poduzetnika koji podliježe neizvršenom nalogu za povrat sredstava slijedom prethodne odluke Komisije kojom se potpora ocjenjuje nezakonitom i nesukladnom zajedničkom tržištu;

(b)

jednokratne potpore u korist poduzetnika koji podliježe neizvršenom nalogu za povrat sredstava slijedom prethodne odluke Komisije kojom se potpora ocjenjuje nezakonitom i nesukladnom sa zajedničkim tržištem;

(c)

potpore poduzetnicima u teškoćama.

(a)

u slučaju društva s ograničenom odgovornošću, ako je nestalo više od polovine njegovog upisanog kapitala, a više od jedne četvrtine tog kapitala izgubljeno je u posljednjih 12 mjeseci; ili

(b)

u slučaju trgovačkog društva u kojem barem neki članovi odgovaraju svom svojom imovinom za dugove društva, ako je nestalo više od polovine njegovog kapitala prikazanog u knjigama društva, a više od jedne četvrtine tog kapitala izgubljeno je u posljednjih 12 mjeseci; ili

(c)

za svaku vrstu trgovačkog društva, ako ono ispunjava kriterije domaćeg prava za pokretanje cjelokupnog stečajnog postupka.

1.

„potpora” znači svaka mjera koja ispunjava sve kriterije utvrđene u članku 87. stavku 1. Ugovora;

2.

„program potpora” znači svaki akt na temelju kojeg se mogu dodjeljivati pojedinačne potpore, bez daljnjih mjera provedbe, poduzetnicima definiranim u aktu na općenit i apstraktan način, kao i svaki akt na čijoj se osnovi potpora koja nije vezana uz određeni projekt može dodijeliti jednom poduzetniku ili više njih na neodređeno vremensko razdoblje i/ili u neograničenom iznosu;

3.

„pojedinačna potpora” znači:

4.

„jednokratna (ad hoc) potpora” znači pojedinačna potpora koja nije dodijeljena na temelju programa potpora;

5.

„intenzitet potpore” znači iznos potpore izražen kao postotak opravdanih troškova;

6.

„transparentna potpora” znači potpora za koju je moguće točno izračunati bruto ekvivalent potpore ex ante bez potrebe za procjenom rizika;

7.

„mala i srednja poduzeća” znači poduzetnici koji ispunjavaju uvjete utvrđene u Prilogu I.;

8.

„velika poduzeća” znači poduzetnici koji ne ispunjavaju kriterije utvrđene u Prilogu I.;

9.

„potpomognuta područja” znači regije prihvatljive za primanje regionalnih potpora, kako je određeno u odobrenoj karti regionalnih potpora za predmetnu državu članicu u razdoblju 2007. -2013.;

10.

„materijalna imovina” znači, ne dovodeći u pitanje članak 17. stavak 12., imovina vezana uz zemljište, građevine i postrojenja, strojeve i opremu; u sektoru prometa prijevozna sredstva i oprema smatraju se prihvatljivom imovinom, osim kad se odnose na regionalne potpore i cestovni teretni promet i zračni promet;

11.

„nematerijalna imovina” znači imovina koja nastaje prijenosom tehnologije stjecanjem patentnih prava, licenci, tehnološkog znanja i iskustva (know-how) ili nepatentiranog tehničkog znanja;

12.

„veliki projekt ulaganja” znači ulaganje u osnovna sredstva s opravdanim troškovima iznad 50 milijuna eura, izračunanima prema cijenama i tečajevima na datum dodjele potpore;

13.

„broj zaposlenika” znači broj godišnjih jedinica rada, odnosno broj osoba zaposlenih na puno radno vrijeme u godini dana, dok se posao sa skraćenim radnim vremenom i sezonski posao računaju kao dio godišnje jedinice rada;

14.

„radna mjesta izravno otvorena projektom ulaganja” znači radna mjesta u vezi s djelatnošću na koju se odnosi ulaganje, uključujući radna mjesta otvorena slijedom povećanja stope iskoristivosti kapaciteta koji je nastao ulaganjem;

15.

„trošak plaća” znači ukupni iznos koji korisnik potpore mora platiti za predmetna radna mjesta, a koji se sastoji od:

16.

„potpore za malo i srednje poduzeća koje se odnose na ulaganje i zapošljavanje” znači potpore koje ispunjavaju uvjete utvrđene u članku 15.;

17.

„potpore za ulaganje” znači regionalne potpore za ulaganje i zapošljavanje prema članku 13., potpore za malo i srednje poduzeće koje se odnose na ulaganje i zapošljavanje prema članku 15. i potpore za ulaganje u zaštitu okoliša prema člancima 18. do 23.;

18.

„radnik u nepovoljnom položaju” znači svaka osoba koja:

19.

„radnik u izrazito nepovoljnom položaju” znači svaka osoba koja je nezaposlena najmanje 24 mjeseca;

20.

„radnik s invaliditetom” znači svaka osoba:

21.

„zaštićena radna mjesta” znači radna mjesta u poduzetniku u kojem radi najmanje 50 % radnika s invaliditetom;

22.

„poljoprivredni proizvodi” znači:

23.

„prerada poljoprivrednih proizvoda” znači svako djelovanje na poljoprivrednom proizvodu koje rezultira proizvodom koji je također poljoprivredni proizvod, osim djelatnosti na poljoprivrednim dobrima koje su neophodne za pripremu životinjskih ili biljnih proizvoda za prvu prodaju;

24.

„stavljanje poljoprivrednih proizvoda u promet” znači držanje ili izlaganje s ciljem prodaje, ponuda na prodaju, isporuka ili bilo koji drugi način stavljanja u promet, osim kada primarni proizvođač prvi put prodaje proizvod preprodavateljima i prerađivačima i osim svih djelatnosti u vezi s pripremom proizvoda za takvu prvu prodaju; prodaja krajnjim potrošačima koju obavlja poljoprivrednik smatra se stavljanjem u promet ako se odvija u zasebnim za to osiguranim prostorijama;

25.

„djelatnosti u turizmu” znači sljedeće djelatnosti u skladu s NACE Rev. 2:

26.

„povratni predujam” znači zajam projektu koji je isplaćen u jednoj ili više rata, a uvjeti njegovog povrata ovise o rezultatu projekta istraživanja, razvoja i inovacija;

27.

„rizični kapital” znači financiranje osigurano kroz dionički kapital ili instrumente nalik dioničkom kapitalu za poduzetnike u ranim fazama njihovog rasta (sjemenska, početna i razvojna faza);

28.

„novo poduzeće čiji su osnivači žene” znači malo poduzeće koje ispunjava sljedeće uvjete:

29.

„sektor čelika” znači sve djelatnosti vezane uz proizvodnju jednog ili više sljedećih proizvoda:

30.

„sektor umjetnih vlakana” znači:

(a)

potpore sadržane u bespovratnim sredstvima i subvencijama kamatnih stopa;

(b)

potpore sadržane u zajmovima, pri čemu je bruto ekvivalent potpore izračunan na temelju referentne stope koja prevladava u trenutku dodjele;

(c)

potpore sadržane u programima jamstava:

(d)

potpore sadržane u fiskalnim mjerama, pri čemu mjera predviđa gornju vrijednost koja osigurava da ne dođe do premašivanja primjenljivog praga.

(a)

potpore sadržane u ubrizgavanju svježeg kapitala, ne dovodeći u pitanje posebne odredbe o rizičnom kapitalu;

(b)

potpore sadržane u mjerama rizičnog kapitala, osim potpora koje ispunjavaju uvjete iz članka 29.

(a)

potpore za malo i srednje poduzeća koje se odnose na ulaganje i zapošljavanje: 7,5 milijuna eura po poduzetniku, po projektu ulaganja;

(b)

potpore za ulaganje u zaštitu okoliša: 7,5 milijuna eura po poduzetniku, po projektu ulaganja;

(c)

potpore za savjetodavne usluge u korist malih i srednjih poduzeća: 2 milijuna eura po poduzetniku, po projektu;

(d)

potpore za sudjelovanje malih i srednjih poduzeća na sajmovima: 2 milijuna eura po poduzetniku, po projektu;

(e)

potpore za projekte istraživanja i razvoja i za studije izvedivosti:

(f)

potpore za troškove prava industrijskog vlasništva za mala i srednja poduzeća: 5 milijuna eura po poduzetniku, po projektu;

(g)

potpore za usavršavanje: 2 milijuna eura po poduzetniku, po projektu usavršavanja;

(h)

potpore za zapošljavanje radnika u nepovoljnom položaju: 5 milijuna eura po poduzetniku u jednoj godini;

(i)

potpore za zapošljavanje radnika s invaliditetom u obliku subvencija za plaće: 10 milijuna eura po poduzetniku u jednoj godini;

(j)

potpore za naknadu dodatnih troškova za zapošljavanje radnika s invaliditetom: 10 milijuna eura po poduzetniku u jednoj godini.

(a)

ako je ciljani poduzetnik primio kapital u okviru mjere rizičnog kapitala iz članka 29. i nakon toga se, tijekom prve tri godine od prvog ulaganja rizičnog kapitala prijavi za potporu iz područja primjene ove Uredbe, odgovarajući pragovi potpora ili maksimalni opravdani iznosi prema ovoj Uredbi smanjuju se za 50 % općenito i za 20 % za ciljane poduzetnike smještene u potpomognutim područjima; smanjenje ne smije premašiti ukupni iznos primljenog rizičnog kapitala; smanjenje se ne primjenjuje na potpore za istraživanje, razvoj i inovacije koje su izuzete prema člancima 31. do 37.;

(b)

tijekom prve tri godine nakon dodjele, potpore za nova inovativna poduzeća ne smiju se zbrajati s drugim potporama izuzetim prema ovoj Uredbi, uz jedinu iznimku potpora izuzetih prema članku 29. i potpora izuzetih prema člancima 31. do 37.

(a)

znatno povećanje veličine projekta/djelatnosti, kao posljedica potpore;

(b)

znatno povećanje obuhvata projekta/djelatnosti, kao posljedica potpore;

(c)

znatno povećanje ukupnog iznosa koji korisnik troši na projekt/djelatnost, kao posljedica potpore;

(d)

znatno povećanje brzine dovršavanja predmetnog projekta/djelatnosti;

(e)

u vezi s regionalnim potporama za ulaganje spomenutima u članku 13., potvrda da se projekt kao takav u nedostatku potpore ne bi proveo u predmetnom potpomognutom području.

(a)

fiskalna mjera uspostavlja zakonsko pravo na potporu u skladu s objektivnim kriterijima i bez daljnjeg korištenja diskrecijskog prava države članice; i

(b)

fiskalna je mjera donesena prije nego što je počeo rad na potpomognutom projektu ili djelatnosti; ovaj se uvjet ne primjenjuje u slučaju programa koji su nasljednici fiskalnih programa.

(a)

ulaganja u materijalnu i/ili nematerijalnu imovinu vezanog uz osnivanje novog poduzetnika, širenje postojećeg poduzetnika, diversifikaciju proizvodnje poduzetnika na nove dodatne proizvode ili temeljitu promjenu u sveukupnom proizvodnom procesu postojećeg poduzetnika; ili

(b)

nabave osnovnih sredstava izravno povezanih s poduzetnikom, ako se poduzetnik ugasio ili bi se bio ugasio da nije bio kupljen, a sredstva je kupio neovisni ulagač; u slučaju nasljeđivanja poslovanja malog poduzeća u korist obitelji prvotnog(-ih) vlasnika ili u korist bivših zaposlenika, uvjet da osnovna sredstva treba kupiti neovisni ulagač ukida se.

(a)

mora se koristiti isključivo u poduzetniku koji prima potporu; u pogledu regionalnih potpora za ulaganja, mora se koristiti isključivo u poduzetniku koji prima potpore;

(b)

mora se voditi kao imovina koja se amortizira;

(c)

mora biti kupljena od treće strane po tržišnim uvjetima, bez da je kupac, u smislu članka 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (28), u položaju ostvarivati nadzor nad prodavateljem i obrnuto; ili

(d)

u slučaju potpora za malo i srednje poduzeće koje se odnose na ulaganje, mora biti uključena u imovinu poduzetnika najmanje tri godine; u slučaju regionalnih potpora za ulaganja, mora biti uključena u imovinu poduzetnika i ostati u poduzetniku koji prima potporu najmanje pet godina, odnosno u slučaju malih i srednjih poduzeća najmanje tri godine.

(a)

radna mjesta trebaju se otvoriti u roku od tri godine od dovršetka ulaganja;

(b)

projekt ulaganja treba voditi do neto povećanja broja zaposlenih u predmetnom poduzetniku, u usporedbi s prosjekom za proteklih 12 mjeseci;

(c)

radna mjesta koja su stvorena trebaju biti očuvana tijekom minimalnog razdoblja od pet godina u slučaju velikog poduzeća i tijekom minimalnog razdoblja od tri godine u slučaju malih i srednjih poduzeća.

(a)

50 % opravdanih ulaganja u regije prihvatljive prema članku 87. stavku 3. točki (a) Ugovora i 40 % opravdanih ulaganja u druge regije prihvatljive za regionalne potpore, kao što je određeno u karti regionalnih potpora odobrenoj za predmetne države članice za razdoblje 2007. – 2013., ako je korisnik malo ili srednje poduzeće;

(b)

25 % opravdanih ulaganja u regije prihvatljive prema članku 87. stavku 3. točki (a) Ugovora i 20 % opravdanih ulaganja u druge regije prihvatljive za regionalne potpore, kako je određeno u karti regionalnih potpora odobrenoj za predmetne države članice za razdoblje 2007. – 2013., ako korisnik ima manje od 750 zaposlenih i/ili manje od 200 milijuna eura prihoda, izračunanih u skladu s Prilogom I. ovoj Uredbi.

(a)

2 milijuna eura za mala poduzeća s gospodarskim djelatnostima u regijama prihvatljivim za iznimku predviđenu člankom 87. stavkom 3. točkom (a) Ugovora;

(b)

1 milijun eura za mala poduzeća s gospodarskim djelatnostima u regijama prihvatljivim za iznimku predviđenu člankom 87. stavkom 3. točkom (c) Ugovora.

(a)

u regijama obuhvaćenim člankom 87. stavkom 3. točkom (a) Ugovora, 35 % opravdanih troškova nastalih u prve tri godine nakon osnivanja poduzetnika i 25 % u sljedeće dvije godine;

(b)

u regijama obuhvaćenim člankom 87. stavkom 3. točkom (c) Ugovora, 25 % opravdanih troškova nastalih u prve tri godine nakon osnivanja poduzetnika i 15 % u sljedeće dvije godine.

(a)

kamate na vanjsko financiranje i dividenda na vlastiti angažirani kapital koja ne premašuje referentnu stopu;

(b)

naknade za iznajmljivanje proizvodnih postrojenja/opreme;

(c)

troškovi energije, vode, grijanja, porezi (osim PDV-a i poreza na poslovni prihod) i administrativne naknade;

(d)

amortizacija, naknade za zakup proizvodnih postrojenja/opreme, kao i troškovi plaća, uz uvjet da temeljna ulaganja ili mjere otvaranja radnih mjesta i zapošljavanja nisu ostvarivale korist od drugih potpora.

(a)

20 % opravdanih troškova u slučaju malih poduzeća;

(b)

10 % opravdanih troškova u slučaju srednjih poduzeća.

(a)

troškovi ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu; ili

(b)

procijenjeni troškovi plaća za radna mjesta izravno otvorena projektom ulaganja, izračunani kroz razdoblje od dvije godine.

(a)

75 % opravdanih ulaganja u najudaljenijim regijama;

(b)

65 % opravdanih ulaganja na manjim egejskim otocima u smislu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1405/2006 (29);

(c)

50 % opravdanih ulaganja u regijama prihvatljivima prema članku 87. stavku 3. točki (a) Ugovora;

(d)

40 % opravdanih ulaganja u svim drugim regijama.

(a)

kamate na vanjsko financiranje i dividenda na vlastiti angažirani kapital koja ne premašuje referentnu stopu;

(b)

naknade za iznajmljivanje proizvodnih postrojenja/opreme;

(c)

troškovi energije, vode, grijanja, porezi (osim PDV-a i poreza na poslovni prihod) i administrativne naknade;

(d)

amortizacija, naknade za zakup proizvodnih postrojenja/opreme kao i troškovi plaća, uz uvjet da temeljna ulaganja ili mjere otvaranja radnih mjesta i zapošljavanja nisu ostvarivale korist od drugih potpora;

(e)

troškovi dječje skrbi i roditeljske skrbi uključujući, gdje je to primjenljivo, troškove koji se odnose na roditeljski dopust.

1.

„zaštita okoliša” znači svako djelovanje kojim se ublažava i sprečava šteta fizičkom okolišu ili prirodnim resursima nastala slijedom djelatnosti korisnika, kojim se smanjuje rizik takve štete ili koji vodi učinkovitijem korištenju prirodnih resursa, uključujući mjere štednje energije i korištenje obnovljivih izvora energije;

2.

„mjere štednje energije” znači djelovanja koja poduzetnicima omogućavaju smanjenje količine korištene energije, posebno u njihovom poslovnom ciklusu;

3.

„standard Zajednice” znači:

4.

„obnovljivi izvori energije” znači sljedeći obnovljivi nefosilni izvori energije: vjetar, sunce, geotermalni izvori, valovi, plima i oseka, hidroelektrane, biomasa, odlagališni plin, plinovi postrojenja za preradu otpadnih voda i bioplin;

5.

„biogoriva” znači tekuća ili plinovita goriva za potrebe prometa, koja se proizvode iz biomase;

6.

„održiva biogoriva” znači biogoriva koja ispunjavaju uvjete održivosti utvrđene u članku 15. prijedloga Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o promicanju korištenja energije iz obnovljivih izvora (31); nakon što Direktivu usvoje Europski parlament i Vijeće te se ona objavi u Službenom listu Europske unije, vrijedit će kriteriji održivosti određeni u Direktivi;

7.

„energija iz obnovljivih izvora energije” znači energija koju proizvode postrojenja koja koriste samo obnovljive izvore energije, kao i udjel, izražen u kalorijskoj vrijednosti, energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije u hibridnim postrojenjima – koja također koriste konvencionalne izvore energije; uključuje obnovljivu električnu energiju koja se koristi za punjenje sustava za skladištenje, ali isključuje električnu energiju proizvedenu kao rezultat sustava za skladištenje;

8.

„kogeneracija” znači istovremena proizvodnja toplinske energije i električne i/ili mehaničke energije u jednom procesu;

9.

„visokoučinkovita kogeneracija” znači kogeneracija koja ispunjava kriterije iz Priloga III. Direktivi 2004/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (32) i zadovoljava usklađene referentne vrijednosti učinkovitosti utvrđene Odlukom Komisije 2007/74/EZ (33);

10.

„porez za zaštitu okoliša” znači porez čija posebna porezna osnovica ima jasan negativan učinak na okoliš ili koji za cilj ima oporezivanje određenih djelatnosti, roba ili usluga tako da troškovi za okoliš budu uključeni u njihovu cijenu i/ili tako da se proizvođači i potrošači usmjere na djelatnosti koje su prihvatljivije za okoliš;

11.

„minimalna razina poreza Zajednice” znači minimalna razina poreza koju predviđa zakonodavstvo Zajednice; za energetske proizvode i električnu energiju minimalna razina poreza Zajednice je minimalna razina poreza utvrđena u Prilogu I. Direktivi 2003/96/EZ;

12.

„materijalna imovina” znači ulaganja u zemljište koja su nužno potrebna da bi se zadovoljili ciljevi zaštite okoliša, zatim ulaganja u zgrade, postrojenja i opremu s ciljem smanjenja ili uklanjanja onečišćenja i neugodnosti, kao i ulaganja u prilagodbu metoda proizvodnje s ciljem zaštite okoliša.

(a)

ulaganje omogućava korisniku da poveća razinu zaštite okoliša koja proizlazi iz njegovih aktivnosti premašivanjem primjenljivih standarda Zajednice, bez obzira na prisutnost obveznih nacionalnih standarda koji su stroži od standarda Zajednice;

(b)

ulaganje omogućava korisniku da poveća razinu zaštite okoliša koja proizlazi iz njegovih djelatnosti u nedostatku standarda Zajednice.

(a)

ako se trošak ulaganja u zaštitu okoliša može jednostavno utvrditi u ukupnom trošku ulaganja, ovaj precizni trošak vezan uz zaštitu okoliša predstavlja opravdane troškove;

(b)

u svim drugim slučajevima, dodatni troškovi ulaganja utvrđuju se usporedbom ulaganja s protučinjeničnim stanjem bez državne potpore; ispravna protučinjenična stavka je trošak tehnički usporedivog ulaganja koje pruža nižu razinu zaštite okoliša (koja odgovara obveznim standardima Zajednice, ako postoje) i koje bi vjerodostojno moglo biti ostvareno bez potpore („referentno ulaganje”); tehnički usporedivo ulaganje je ulaganje s istim proizvodnim kapacitetom i svim drugim tehničkim značajkama (osim onih izravno vezanih uz dodatna ulaganja za zaštitu okoliša); nadalje, takvo referentno ulaganje mora, s gledišta poslovanja, biti vjerodostojna alternativa ulaganju koje je predmet ocjene.

(a)

ako se poduzetnik prilagođava nacionalnim standardima koji su usvojeni u nedostatku standarda Zajednice, opravdani troškovi sastoje se od dodatnih troškova ulaganja nužnih za postizanje razine zaštite okoliša koju zahtijevaju nacionalni standardi;

(b)

ako se poduzetnik prilagođava nacionalnim standardima koji su stroži od mjerodavnih standarda Zajednice ili te nacionalne standarde premašuje, odnosno ako premašuje standarde Zajednice, opravdani se troškovi sastoje od dodatnih troškova ulaganja nužnih za postizanje razine zaštite okoliša više od razine koju nalažu standardi Zajednice. Troškovi ulaganja koji su potrebni za postizanje razine zaštite koju nalažu standardi Zajednice nisu opravdani;

(c)

ako standardi ne postoje, opravdani troškovi se sastoje od troškova ulaganja nužnih za postizanje više razine zaštite od one koju bi predmetni poduzetnik ili poduzetnici postigli bez ikakvih potpora za ulaganja.

(a)

uvjete utvrđene u stavcima 2. i 3. ovog članka; ili

(b)

uvjete utvrđene u stavcima 4. i 5. ovog članka.

1.

„dionički kapital” znači vlasnički udjel u poduzetniku, koji predstavljaju dionice izdane ulagačima;

2.

„instrumenti nalik dioničkom kapitalu” znači financijski instrumenti čiji se povrat imatelju pretežno zasniva na dobiti ili gubicima temeljnog ciljnog poduzetnika, a koji nisu osigurani u slučaju insolventnosti;

3.

„privatni kapital” znači privatno, za razliku od javnog, ulaganje dioničkog kapitala ili instrumenata nalik dioničkom kapitalu u poduzetnike čije dionice nisu uvrštene na dioničko tržište, uključujući rizični kapital;

4.

„sjemenski kapital” znači financijska sredstva osigurana za istraživanje, ocjenu i razvoj početnog koncepta, što prethodi početnoj fazi;

5.

„početni kapital” znači financijska sredstva osigurana poduzetnicima koji nisu komercijalno prodali svoj proizvod ili uslugu i još ne ostvaruju dobit za razvoj proizvoda i početno stavljanje u promet;

6.

„razvojni kapital” znači financijska sredstva osigurana za rast i razvoj poduzetnika koji može, ali ne mora, doseći točku pokrića početnih troškova ili poslovati s dobiti, u svrhu povećanja proizvodnih kapaciteta, razvoja tržišta ili proizvoda odnosno za nabavu dodatnog obrtnog kapitala;

7.

„izlazna strategija” znači strategija likvidacije udjela fonda rizičnog kapitala ili privatnog kapitala u skladu s planom ostvarivanja maksimalnog povrata, koja uključuje prodaju udjela, otpise, otplatu povlaštenih udjela/zajmova, prodaju drugom upravitelju rizičnog kapitala, prodaju financijskoj instituciji i prodaju putem javne ponude, uključujući primarne javne ponude;

8.

„ciljni poduzetnik” znači poduzetnik u kojeg namjerava ulagati ulagač ili investicijski fond.

(a)

za svako ulaganje treba postojati poslovni plan koji sadrži detalje razvoja proizvoda, prodaje i profitabilnosti, i utvrđuje ex ante održivost projekta; i

(b)

za svako ulaganje mora postojati jasna i ostvariva izlazna strategija.

(a)

treba postojati ugovor između upravitelja fonda i sudionika u fondu, koji predviđa da je naknada upravitelju fonda vezana uz rezultat fonda i navodi ciljeve fonda i predloženi vremenski raspored ulaganja; i

(b)

privatni ulagači zastupljeni su u procesu donošenja odluka, primjerice kroz vijeće ulagača ili savjetodavno vijeće; i

(c)

na upravljanje fondovima primjenjuju se najbolja praksa i nadzor regulatora.

1.

„istraživačka organizacija” znači subjekt, kao što je sveučilište ili istraživački institut, bez obzira na zakonski status (ustrojen na temelju javnog ili privatnog prava), odnosno način financiranja čiji je prvenstveni cilj provoditi temeljna istraživanja, industrijska istraživanja ili eksperimentalni razvoj i širiti rezultate putem predavanja, objavljivanja ili transfera tehnologije; sva dobit mora se ponovno ulagati u te djelatnosti, objavu njihovih rezultata ili podučavanje; poduzetnici koji imaju utjecaj na takvu organizaciju, na primjer kroz svoj status imatelja udjela ili članova te organizacije, nemaju nikakav povlašteni pristup istraživačkim kapacitetima takve organizacije ili rezultatima istraživanja koja je organizacija provela;

2.

„temeljno istraživanje” znači eksperimentalni ili teorijski rad poduzet prvenstveno kako bi se stekla nova znanja o temeljnim načelima fenomena i vidljivih činjenica, bez vidljive izravne primjene u praksi;

3.

„industrijska istraživanja” znači planirana istraživanja ili kritično istraživanje s ciljem stjecanja novog znanja i vještina za razvoj novih proizvoda, procesa ili usluga odnosno za postizanje znatnog poboljšanja u postojećim proizvodima, procesima ili uslugama. Sastoji se od proizvodnje dijelova za složene sustave, što je nužno za industrijska istraživanja, posebno za vrednovanje općenitih tehnologija, uz izuzeće prototipova;

4.

„eksperimentalni razvoj” znači stjecanje, kombiniranje, oblikovanje i korištenje postojećih znanstvenih, tehnoloških, poslovnih i ostalih mjerodavnih znanja i vještina u svrhu izrade planova i aranžmana ili dizajna novih, promijenjenih ili poboljšanih proizvoda, procesa ili usluga. Ovo također može uključivati, primjerice, druge djelatnosti za konceptualno definiranje, planiranje i dokumentiranje novih proizvoda, procesa ili usluga. Ove djelatnosti također mogu sadržavati proizvodne nacrte, crteže, planove i ostalu dokumentaciju, uz uvjet da nisu namijenjeni komercijalnoj uporabi;

Razvoj komercijalno uporabljivih prototipova i pilot projekata također je uključen ako je prototip nužno konačni komercijalni proizvod i ako ga je preskupo proizvesti samo da bi se koristio u svrhu prikazivanja i vrednovanja. U slučaju naknadnog komercijalnog korištenja pokaznih projekata i pilot projekata, svi prihodi koji proizlaze iz takve uporabe moraju se oduzeti od opravdanih troškova.

Eksperimentalna proizvodnja i ispitivanje proizvoda, procesa i usluga također su prihvatljivi, uz uvjet da se ne mogu koristiti ili izmijeniti tako da se mogu koristiti u industrijskoj primjeni ili komercijalno.

Eksperimentalni razvoj ne uključuje rutinske ili periodične izmjene proizvoda, proizvodnih linija, proizvodnih procesa, postojećih usluga i drugih djelatnosti u tijeku, čak i ako takve promjene mogu predstavljati poboljšanja;

5.

„visokokvalificirano osoblje” znači istraživači, inženjeri, dizajneri i marketinški stručnjaci sa sveučilišnim obrazovanjem i najmanje 5 godina mjerodavnog profesionalnog iskustva; doktorsko usavršavanje može se ubrojiti u mjerodavno profesionalno iskustvo;

6.

„privremeni premještaj” znači privremeno zapošljavanje osoblja kod korisnika tijekom nekog vremenskog razdoblja, nakon kojeg osoblje ima pravo vratiti se svom prethodnom poslodavcu.

(a)

temeljna istraživanja;

(b)

industrijska istraživanja;

(c)

eksperimentalni razvoj.

(a)

100 % opravdanih troškova za temeljna istraživanja;

(b)

50 % opravdanih troškova za industrijska istraživanja;

(c)

25 % opravdanih troškova za eksperimentalni razvoj.

(a)

kada se potpora dodjeljuje malim i srednjim poduzećima, intenzitet potpore može se uvećati za 10 postotnih bodova za srednja poduzeća i 20 postotnih bodova za mala poduzeća; i

(b)

može se dodati bonus od 15 postotnih bodova, do maksimalnog intenziteta potpore od 80 % opravdanih troškova, ako:

(a)

troškovi osoblja (istraživača, tehničara i drugog pomoćnog osoblja u opsegu u kojem je ono zaposleno na istraživačkom projektu);

(b)

troškovi instrumenata i opreme u opsegu i u razdoblju u kojem se koriste za istraživački projekt; ako se takvi instrumenti i oprema ne koriste tijekom njihovog cijelog životnog vijeka za istraživački projekt, opravdanima se smatraju samo troškovi amortizacije koji se odnose na trajanje istraživačkog projekta, izračunani na temelju dobre računovodstvene prakse;

(c)

troškovi zgrada i zemljišta, u opsegu i u razdoblju u kojem se koriste za istraživački projekt; za zgrade, opravdanima se smatraju samo troškovi amortizacije koji se odnose na trajanje istraživačkog projekta, izračunati na temelju dobre računovodstvene prakse; za zemljište, opravdanim se smatraju troškovi komercijalnog prijenosa ili stvarno nastali kapitalni troškovi;

(d)

troškovi ugovornih istraživanja, tehničkog znanja i patenata koji su kupljeni ili licencirani od vanjskih izvora po tržišnim cijenama, ako je transakcija izvršena nepristrano i nema naznake dogovornog djelovanja, kao i savjetodavni troškovi i troškovi istovjetnih usluga ako se koriste isključivo za djelatnosti istraživanja;

(e)

dodatni režijski troškovi nastali izravno kao rezultat istraživačke djelatnosti;

(f)

drugi troškovi poslovanja, uključujući troškove materijala, potrošne robe i sličnih proizvoda, nastali izravno kao rezultat istraživačke djelatnosti.

(a)

za mala i srednja poduzeća, 75 % opravdanih troškova za studije koje su priprema za djelatnosti industrijskih istraživanja i 50 % opravdanih troškova za studije koje su priprema za djelatnosti eksperimentalnog razvoja;

(b)

za velika poduzeća, 65 % opravdanih troškova za studije koje su priprema za djelatnosti industrijskih istraživanja i 40 % opravdanih troškova za studije koje su priprema za djelatnosti eksperimentalnog razvoja.

(a)

svi troškovi koji prethode dodjeli prava u matičnom pravnom sustavu, uključujući troškove vezane uz pripremu, registraciju i ispitivanje prijave, kao i troškovi nastali prilikom obnove prijave prije nego što je pravo dodijeljeno;

(b)

prijevodi i drugi troškovi nastali kako bi se pravo dobilo ili potvrdilo u drugim pravnim sustavima;

(c)

troškovi nastali prilikom obrane valjanosti prava tijekom službenog ispitivanja prijave i mogućeg postupka opovrgavanja, čak i ako ti troškovi nastanu nakon dodjele prava.

(a)

u vezi s uslugama savjetovanja za inovacije, troškovi vezani uz: savjetovanje uprave, tehnološku pomoć, usluge prijenosa tehnologije, usavršavanje, savjetovanje prilikom preuzimanja, zaštite i trgovanja pravima intelektualnog vlasništva i za licencne ugovore, savjetovanje o uporabi standarda;

(b)

u vezi s uslugama podrške inovacijama, troškovi vezani uz: uredske prostore, baze podataka, tehničke knjižnice, istraživanje tržišta, korištenje laboratorija, označivanje kvalitete, testiranje i certificiranje.

1.

„posebno usavršavanje” znači usavršavanje koje uključuje poduku izravno i prvenstveno primjenljivu na trenutni ili budući položaj zaposlenika kod poduzetnika, koja pruža kvalifikacije koje nisu prenosive ili su samo ograničeno prenosive na druge poduzetnike ili poslovna područja;

2.

„opće usavršavanje” znači usavršavanje koje uključuje poduku koja nije samo ili prvenstveno primjenljiva na trenutni ili budući položaj zaposlenika kod poduzetnika, već koja pruža kvalifikacije koje su većinom prenosive na druge poduzetnike i poslovna područja. Usavršavanje se smatra „općim”, primjerice:

(a)

25 % opravdanih troškova za posebno usavršavanje; i

(b)

60 % opravdanih troškova za opće usavršavanje.

(a)

za 10 postotnih bodova ako se usavršavanje provodi za radnike s invaliditetom ili radnike u nepovoljnom položaju;

(b)

za 10 postotnih bodova ako se potpora dodjeljuje srednjem poduzeću i za 20 postotnih bodova ako se potpora dodjeljuje malom poduzeću.

(a)

osoba koja se usavršava nije aktivan član posade, nego je pomoćni član posade; i

(b)

usavršavanje se provodi na brodovima koji se vode u registrima Zajednice.

(a)

troškovi predavača;

(b)

putni troškovi predavača i polaznika, uključujući i smještaj;

(c)

drugi tekući troškovi kao što su materijali i potrošna roba izravno vezani uz projekt;

(d)

amortizacija alata i opreme, u opsegu u kojem se isključivo koriste za projekt usavršavanja;

(e)

troškovi usmjeravanja i savjetovanja u vezi s projektom usavršavanja;

(f)

troškovi polaznika i opći indirektni troškovi (administrativni troškovi, najam, režijski troškovi) do ukupnog iznosa drugih opravdanih troškova iz točaka (a) do (e). U pogledu troškova polaznika, u obzir se uzimaju samo sati u kojima polaznici stvarno sudjeluju u usavršavanju, nakon odbitka svih proizvodnih sati.

(a)

troškovi prilagodbe poslovnih prostora;

(b)

troškovi zapošljavanja osoblja za vrijeme utrošeno samo za pomoć radnicima s invaliditetom;

(c)

troškovi prilagodbe ili nabave opreme, odnosno nabave i provjere računalnih programa koje koriste radnici s invaliditetom, uključujući prilagođenu ili pomoćnu tehnološku opremu; troškovi su dodatni u odnosu na one koje bi korisnik snosio da zapošljava radnike bez invaliditeta;

(d)

ako korisnik pruža zaštićeno zaposlenje, troškovi izgradnje ili širenja predmetnog poduzetnika i ugradnje opreme, kao i svi troškovi administracije i prijevoza koji su izravna posljedica zapošljavanja radnika s invaliditetom.

(a)

javna investicijska društva, društva rizičnog kapitala, pojedinci ili skupine pojedinaca s redovitom djelatnošću ulaganja rizičnog kapitala koji ulažu dionički kapital u poduzetnike koji nisu uvršteni na burzu (poslovni anđeli), uz uvjet da je ukupno ulaganje tih poslovnih anđela u istom poduzeću manje od 1 250 000 eura;

(b)

sveučilišta ili neprofitni istraživački centri;

(c)

institucionalni ulagači, uključujući fondove regionalnog razvoja;

(d)

autonomne lokalne vlasti s godišnjim proračunom manjim od 10 milijuna eura i s manje od 5 000 stanovnika.

(a)

poduzeće ima većinu glasačkih prava imatelja udjela ili članova u drugom poduzeću;

(b)

poduzetnik ima pravo postaviti ili smijeniti većinu članova upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela u drugom poduzeću;

(c)

poduzetnik ima pravo ostvarivati vladajući utjecaj na drugo poduzeće prema ugovoru sklopljenom s tim poduzećem ili prema odredbi njegovog statuta ili društvenog ugovora;

(d)

poduzetnik, koji je imatelj udjela ili član u drugom poduzeću, sam kontrolira, prema dogovoru s drugim imateljima udjela ili članovima tog poduzeća, većinu glasačkih prava imatelja udjela ili članova u tom poduzeću.

(a)

zaposlenih;

(b)

osoba koje rade za podređeno poduzeće, a smatraju se zaposlenima prema nacionalnom pravu;

(c)

vlasnika-upravitelja;

(d)

partnera koji se bave redovitom djelatnošću kod poduzeća i ostvaruju pogodnost od njegovih financijskih koristi.

1.

Potpora u korist (ime ili naziv poduzetnika koji prima(ju) potporu, je li malo/srednje poduzeće ili ne):

2.

Referenca programa potpora (referenca Komisije za zatečeni(-e) program(e) na temelju kojeg(-ih) se dodjeljuje potpora):

3.

Javni subjekt/subjekti koji pruža(ju) podršku (naziv i kontakt podaci tijela javne vlasti koje dodjeljuje potporu):

4.

Država članica u kojoj se potpomognuti projekt ili mjera odvija:

5.

Vrsta projekta ili mjere:

6.

Kratak opis projekta ili mjere:

7.

Opravdani troškovi, ako je primjenljivo (u eurima):

8.

Diskontirani iznos potpore (bruto) u eurima:

9.

Intenzitet potpore (% bruto ekvivalenta potpore):

10.

Uvjeti vezani uz plaćanje predložene potpore (ako postoje):

11.

Planirani datum početka i završetka projekta ili mjere:

12.

Datum dodjele potpore:

1.

Potpora u korist (ime ili naziv poduzetnika koji prima(ju) potporu).

2.

Referenca programa potpora (referenca Komisije za zatečeni(-e) program(e) na temelju kojeg(-ih) se dodjeljuje potpora).

3.

Javni subjekt/subjekti koji pruža(ju) podršku (naziv i kontakt podaci tijela javne vlasti koje dodjeljuje potporu).

4.

Država članica u kojoj se ulaganje odvija.

5.

Regija (razina NUTS 3) u kojoj se ulaganje odvija.

6.

Općina (prije razina NUTS 5, sada LAU 2) u kojoj se ulaganje odvija.

7.

Vrsta projekta (osnivanje novog poduzetnika, širenje postojećeg poduzetnika, proširenje proizvodnje poduzetnika na nove dodatne proizvode ili temeljita promjena u sveukupnom proizvodnom procesu postojećeg poduzetnika).

8.

Proizvedeni proizvodi ili pružene usluge na temelju projekta ulaganja (s nomenklaturom PRODCOM/NACE ili nomenklaturom CPA za projekte u sektoru usluga).

9.

Kratki opis projekta ulaganja.

10.

Diskontirani opravdani trošak projekta ulaganja (u eurima).

11.

Diskontirani iznos potpore (bruto) u eurima.

12.

Intenzitet potpore (% bruto ekvivalenta potpore).

13.

Uvjeti vezani uz plaćanje predložene potpore (ako postoje).

14.

Planirani datum početka i završetka projekta.

15.

Datum dodjele potpore.