EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32005L0087

Direktiva Komisije 2005/87/EZ od 5. prosinca 2005. o izmjeni Priloga I. Direktivi 2002/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o nepoželjnim tvarima u hrani za životinje u vezi s olovom, fluorom i kadmijem Tekst značajan za EGP

SL L 321M, 21.11.2006, p. 321–326 (MT)
SL L 318, 6.12.2005, p. 19–24 (ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, NL, PL, PT, SK, SL, FI, SV)

Ovaj dokument objavljen je u određenim posebnim izdanjima (BG, RO, HR)

Legal status of the document In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2005/87/oj

03/Sv. 66

HR

Službeni list Europske unije

63


32005L0087


L 318/19

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


DIREKTIVA KOMISIJE 2005/87/EZ

od 5. prosinca 2005.

o izmjeni Priloga I. Direktivi 2002/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o nepoželjnim tvarima u hrani za životinje u vezi s olovom, fluorom i kadmijem

(Tekst značajan za EGP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu 2002/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. svibnja 2002. o nepoželjnim tvarima u hrani za životinje (1), a posebno njezin članak 8. stavak 1.,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o dodacima u hrani za životinje (2), a posebno treću rečenicu njezina članka 13. stavka 2.,

budući da:

(1)

Direktivom 2002/32/EZ određuje se da je zabranjeno korištenje proizvoda predviđenih kao hrana za životinje, koji sadrže nepoželjne tvari čije količine prelaze najviše dopuštene količine utvrđene u njezinu Prilogu I.

(2)

Prilikom donošenja Direktive 2002/32/EZ Komisija je izjavila da će se odredbe utvrđene u Prilogu I. te Direktive preispitivati na temelju ažuriranih znanstvenih procjena rizika i vodeći računa o zabrani razvodnjavanja kontaminiranih nesukladnih proizvoda namijenjenih prehrani životinja.

(3)

Znanstveno vijeće o onečišćivačima u prehrambenom lancu Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) 2. lipnja 2006. na zahtjev Komisije usvojilo je mišljenje u vezi s olovom kao nepoželjnom tvari u hrani za životinje.

(4)

Onečišćenje hrane olovom od interesa je za javno zdravlje. Olovo se nakuplja u određenoj količini u tkivima bubrega i jetara, mišićna tkiva sadrže vrlo niske količine rezidua olova i prijenos u mlijeko je ograničen. Stoga hrana životinjskoga podrijetla nije veći izvor ljudske izloženosti olovu.

(5)

Čini se da su goveda i ovce najosjetljivije životinjske vrste u odnosu na akutnu toksičnost olova. Dojavljena su pojedinačna trovanja, kao posljedica unošenja u tijelo krmiva podrijetlom iz zagađenih područja ili slučajnog unošenja izvora olova. No, razine nađene u komercijalnim krmivima u Europskoj uniji ne uzrokuju kliničke znakove trovanja.

(6)

Zakonske odredbe, trenutačno na snazi u vezi s olovom u proizvodima namijenjenim prehrani životinja, općenito su prikladne i ne predstavljaju bilo kakvu opasnost za zdravlje ljudi, zdravlje životinja niti imaju nepovoljno djelovanje na stočarsku proizvodnju.

(7)

Čini se da su goveda i ovce najosjetljivije životinjske vrste, a zelena krma je značajna sastavnica njihova dnevnog obroka, pa je važno predvidjeti preispitivanje u vezi s mogućim daljnjim smanjenjem najviše dopuštene količine olova u zelenim krmivima.

(8)

Osim toga, preporučljivo je utvrditi najviše dopuštene količine olova u dodacima koji spadaju u funkcionalnu skupinu elemenata u tragovima, veziva i tvari za sprečavanje stvaranja gruda, kao i za premikse. Pri utvrđivanju najviše dopuštene količine za premikse uzimaju se u obzir dodaci s najvećom dopuštenom količinom olova, a ne osjetljivost različitih životinjskih vrsta na olovo. Stoga je odgovornost proizvođača premiksa da osigura da su, s ciljem zaštite zdravlja životinja i javnoga zdravlja, osim poštivanja najviših dopuštenih količina za premikse, upute za korištenje premiksa u skladu s najvišim dopuštenim količinama za dopunske i potpune krmna smjesa.

(9)

Znanstveno vijeće o zagađivačima u prehrambenom lancu Europske agencije za sigurnost prehrambenih proizvoda (EFSA) 22. rujna 2004. na zahtjev Komisije usvojilo je mišljenje u vezi s fluorom kao nepoželjnom tvari u hrani za životinje.

(10)

Fluorid se gomila posebno u kalcificirajućim tkivima. Suprotno tomu, prijenos u jestiva tkiva, uključujući mlijeko i jaja, ograničen je. Stoga, koncentracija fluorida u hranama životinjskoga podrijetla doprinosi tek marginalno izloženosti ljudi.

(11)

U Europskoj uniji razine fluorida u travi na pašnjacima, bilju i krmnim smjesama općenito su niske i slijedom toga izloženost životinja fluoridu uglavnom je ispod razine koja uzrokuje štetne posljedice. Međutim, u nekim određenim zemljopisnim područjima i tu i tamo u blizini industrijskih postrojenja s visokom emisijom fluorida, prekomjerna izloženost fluoru povezana je s deformacijama zubi i kostura.

(12)

Postojeći zakonski propisi u vezi s fluorom u proizvodima namijenjenim prehrani životinja su zadovoljavajući i osiguravaju da ti proizvodi ne predstavljaju bilo kakvu opasnost za zdravlje ljudi i životinja, niti imaju štetno djelovanje na stočarsku proizvodnju.

(13)

Postupak ekstrakcije koji se primjenjuje znatno utječe na analitičke rezultate te je stoga preporučljivo utvrditi postupak ekstrakcije. Mogu se primjenjivati jednakovrijedni postupci s dokazanom jednakovrijednom učinkovitošću ekstrakcije.

(14)

Razina fluora u morskim rakovima takva je da se morala promijeniti za morske krile kako bi se uzele u obzir nove tehnike prerade kojima se poboljšava prehrambena kvaliteta i smanjuje gubitak biomase, ali što također ima za posljedicu više razine fluora u gotovom krajnjem proizvodu.

(15)

Direktivom Komisije 84/547/EEZ od 26. listopada 1984., kojom se izmjenjuju prilozi Direktivi Vijeća 70/524/EEZ u vezi s dodacima u hrani za životinje (3), utvrđuje se najviša dopuštena količina fluora u vermikulitu (E 561). Područje djelovanja Direktive 2002/32/EZ predviđa mogućnost utvrđivanja najviših dopuštenih količina nepoželjnih tvari u dodacima hrani za životinje, kao i pravila prema kojima se nepoželjne tvari skupljaju u jedinstveni tekst radi veće jasnoće.

(16)

Znanstveno vijeće o zagađivačima u prehrambenom lancu Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), 2. lipnja 2004. usvojilo je na zahtjev Komisije mišljenje u vezi s kadmijem kao nepoželjnom tvari u hrani za životinje.

(17)

Zagađenost hrane kadmijem od interesa je za javno zdravlje. Akumuliranje kadmija u životinjskom tkivu ovisi o koncentraciji u prehrani i trajanju izlaganja. Kratki životni vijek životinja poput svinja za tov i peradi umanjuje opasnost od nepoželjnih koncentracija kadmija u jestivim tkivima tih životinja. Preživači i konji, međutim, mogu za vrijeme njihova životnog vijeka biti izloženiji kadmiju koji je prisutan na pašnjacima. U određenim područjima to može imati za posljedicu nepoželjno nakupljanje kadmija, posebno u bubrezima.

(18)

Kadmij je otrovan za sve životinjske vrste. Kod većine domaćih životinjskih vrsta, uključujući svinje, koje se smatraju najosjetljivijom vrstom, ne dolazi do većih kliničkih simptoma ako koncentracija kadmija u prehrani ne prelazi 5 mg/kg hrane za životinje.

(19)

Postojeći zakonski propisi u vezi s kadmijem u proizvodima namijenjenim prehrani životinja zadovoljavajući su i osiguravaju da ti proizvodi ne predstavljaju bilo kakvu opasnost za zdravlje ljudi i životinja, niti imaju štetno djelovanje na stočarsku proizvodnju.

(20)

Do sada nije utvrđena najviša dopuštena količina za hranu za kućne ljubimce i krmiva mineralnoga podrijetla osim fosfata. Preporučljivo je utvrditi najvišu dopuštenu količinu za te proizvode namijenjene za prehranu životinja. Preporučljivo je izmijeniti sadašnju najvišu dopuštenu količinu kadmija za hranu za ribe kako bi se uzeo u obzir najnoviji napredak u formulaciji hrane za ribe u koju je uključen veći omjer ribljeg ulja i ribljeg brašna. Osim toga, preporučljivo je utvrditi najviše dopuštene količine kadmija u dodacima koji spadaju u funkcionalnu skupinu mineralni elementi u tragovima, veziva i tvari za sprečavanje stvaranja gruda, kao i za premikse. Pri utvrđivanju najviše dopuštene količine za premikse uzimaju se u obzir dodaci s najvećom količinom kadmija, a ne osjetljivost pojedinih životinjskih vrsta na kadmij. Kako je predviđeno u članku 16. Uredbe (EZ) br. 1831/2003, s ciljem zaštite zdravlja životinja i javnog zdravlja, odgovornost je proizvođača premiksa osigurati da su, osim poštivanja najviših dopuštenih količina za premikse, upute za korištenje premiksa u skladu s najvišim dopuštenim količinama za dopunske i potpune krmne smjese.

(21)

Stoga je, u skladu s tim, potrebno izmijeniti Direktivu 2002/32/EZ i Direktivu 84/547/EEZ.

(22)

Mjere predviđene u ovoj Direktivi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja,

DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Prilog I. Direktivi 2002/32/EZ mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Direktivi.

Članak 2.

Ne dovodeći u pitanje ostale uvjete za odobravanje dodatka vermikulita, koji pripada u skupinu „veziva, tvari za sprečavanje stvaranja gruda i sredstva za zgrušavanje”, utvrđenih u Direktivi 70/524/EEZ, najviša dopuštena količina fluora mora biti kako je predviđeno u Prilogu ovoj Direktivi.

Članak 3.

1.   Države članice donose potrebne zakone i druge propise kako bi se uskladili s odredbama ove Direktive najkasnije dvanaest mjeseci od njezina stupanja na snagu. One odmah dostavljaju Komisiji tekst tih odredbi i korelacijsku tablicu između tih odredbi i ove Direktive.

Kad države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine toga upućivanja utvrđuju države članice.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst odredbi nacionalnog prava koji se donosi u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 4.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetoga dana od objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 5.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 5. prosinca 2005.

Za Komisiju

Markos KYPRIANOU

Član Komisije


(1)  SL L 140, 30.5.2002., str. 10. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2005/8/EZ (SL L 27, 29.1.2005., str. 44.).

(2)  SL L 268, 18.10.2003., str. 29. Uredba kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 378/2005 (SL L 59, 5.3.2005., str. 8.).

(3)  SL L 297, 15.11.1984., str. 40.


PRILOG

Prilog I. Direktivi 2002/32/EZ mijenja se kako slijedi:

1.

Redak 2., olovo, zamjenjuje se sljedećim:

Nepoželjne tvari

Proizvodi namijenjeni prehrani životinja

Najviša dopuštena količina u mg/kg (ppm) u odnosu na hranu za životinje sa sadržajem vlage od 12 %

(1)

(2)

(3)

„2.

Olovo (*)

Krmiva s iznimkom:

10

– zelena krma (**)

30  (***)

– fosfati i vapnenaste morske alge

15

– kalcijev karbonat

20

– kvasci

5

Dodaci koji pripadaju funkcionalnoj skupini mineralna mješavina

100

– cinkov oksid

400  (***)

– manganov oksid, željezov karbonat, bakrov karbonat

200  (***)

Dodaci koji pripadaju funkcionalnoj skupini veziva, tvari za sprečavanje stvaranja gruda, osim

30  (***)

– klinoptilolit vulkanskoga podrijetla

60  (***)

Premiksi

200  (***)

Dopunske krma smjesa uz iznimku

10

– mineralnih mješavina

15

Potpuna krmna smjesa

5

2.

Redak 3., fluor, zamjenjuje se sljedećim:

Nepoželjne tvari

Proizvodi namijenjeni prehrani životinja

Najviša dopuštena količina u mg/kg (ppm) u odnosu na hranu za životinje sa sadržajem vlage od 12 %

(1)

(2)

(3)

„3.

Fluor (****)

Krmiva s iznimkom:

150

– hrana za životinje životinjskoga podrijetla uz iznimku morskih rakova kao što su morski krili

500

– morski ljuskari kao što su morski krili

3 000

– fosfati

2 000

– kalcijev karbonat

350

– magnezijev oksid

600

– vapnenaste morske alge

1 000

– vermikulit (E 561)

3 000  (*****)

– fosfati i vapnenaste morske alge

 

– kvasci

 

Dopunske krmne smjese

 

– koje sadrže ≥ 4 % fosfora

500

– koje sadrže > 4 % fosfora

125 na 1 % fosfora

Potpune krmne smjese uz iznimku

150

– potpunih krmnih smjesa za goveda, ovce i koze

 

– – u vrijeme laktacije

30

– – ostalo

50

– potpune krmne smjese za svinje

100

– potpune krmne smjese za perad

350

– potpune krmne smjese za piliće

250

3.

Redak 6., olovo, zamjenjuje se sljedećim:

Nepoželjne tvari

Proizvodi namijenjeni prehrani životinja

Najviša dopuštena količina u mg/kg (ppm) u odnosu na hranu za životinje sa sadržajem vlage od 12 %

(1)

(2)

(3)

„6.

Kadmij (******)

Krmiva biljnoga podrijetla:

1

Krmiva životinjskoga podrijetla

2

Krmiva mineralnog podrijetla, osim

2

– fosfata

10

Dodaci koji pripadaju funkcionalnoj skupini mineralni elementi u tragovima osim

10

– bakrovog oksida, manganova oksida, cinkova oksida i manganova sulfata monohidrat

30  (*******)

Dodaci koji pripadaju funkcionalnoj skupini veziva, tvari za sprječavanje stvaranja grudica

2

Premiksi

15  (*******)

Mineralna mješavina

 

– koje sadrže < 7 % fosfora

5

– koje sadrže ≥ 7 % fosfora

0,75 na 1 % fosfora, s najviše 7,5

Dopunske krmne smjese a kućne ljubimce

2

Ostale dopunske hrane krmne smjese

0,5

Potpune krmne smjese za goveda, ovce i koze, te hrana za ribe, osim

1

– potpune krmne smjese za kućne ljubimce

2

– potpune krmne smjese za telad, janjad i jarad, te ostale potpune krmne smjese

0,5


(*)  Najviša dopuštena količina odnosi se na analitičko utvrđivanje olova, pri čemu se ekstrakcija vrši u dušičnoj kiselini (5 % w/w) 30 minuta na temperaturi vrenja. Može se primijeniti istovrijedan postupak ekstrakcije za koji se može dokazati da ima istu učinkovitost ekstrakcije.

(**)  Zelena krma uključuje proizvode namijenjene prehrani životinja poput sijena, silaže (zelene hrane iz silosa), svježe trave itd.

(***)  Količine će se preispitati do 31. prosinca 2007. s ciljem smanjenja najviših dopuštenih količina.”

(****)  Najviša dopuštena količina odnosi se na analitičko utvrđivanje fluora, pri čemu se ekstrakcija vrši u solnoj kiselini 1 N, 20 minuta na sobnoj temperaturi. Može se primijeniti istovrijedan postupak ekstrakcije za kojeg se može dokazati da ima istu učinkovitost ekstrakcije.

(*****)  Količine će se preispitati do 31. prosinca 2007. s ciljem smanjenja najviših dopuštenih količina.”

(******)  Najviša dopuštena količina odnosi se na analitičko utvrđivanje kadmija, pri čemu se ekstrakcija vrši u dušičnoj kiselini (5 % w/w) 30 minuta na temperaturi vrenja. Može se primijeniti istovrijedan postupak ekstrakcije za koji se može dokazati da ima istu učinkovitost ekstrakcije.

(*******)  Razine će se preispitati do 31. prosinca 2007. s ciljem smanjenja najviših dopuštenih količina.”


Top