10.4.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 107/13

(1)

Vijeće je, nakon antidampinškog ispitnog postupka („početni ispitni postupak”) Uredbom (EZ) br. 172/2008 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz ferosilicija („FeSi”) trenutačno obuhvaćenog oznakama KN 7202 21 00, 7202 29 10 i 7202 29 90, podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”), Egipta, Kazakstana, bivše jugoslavenske republike Makedonije i Rusije („konačne antidampinške mjere”).

(2)

Mjere su bile u obliku pristojbe ad valorem utvrđene na razini od 31,2 % za uvoz iz NRK-a, uz iznimku društava Erdos Xijin Kuangye Co. (15,6 %) i Lanzhou Good Land Ferroalloy Factory Co. (29,0 %), na razini od 18,0 % za uvoz iz Egipta, uz iznimku društva The Egyptian Ferroalloys Co. (15,4 %), na razini od 33,9 % za uvoz iz Kazakstana, na razini od 5,4 % za uvoz iz bivše jugoslavenske republike Makedonije i na razini od 22,7 % za uvoz iz Rusije, uz iznimku društva Bratsk Ferroalloy Plant (17,8 %).

(3)

Provedbenom uredbom Vijeća (EU) br. 1297/2009 (3) stavljena je izvan snage antidampinška pristojba na uvoz ferosilicija podrijetlom iz bivše jugoslavenske republike Makedonije uvedena Uredbom (EZ) br. 172/2008.

(4)

Europska komisija („Komisija”) primila je 30. studenoga 2009. zahtjev za djelomičnu reviziju tijekom važenja mjere („revizija tijekom važenja mjere”) na temelju članka 11. stavka 3. Osnovne uredbe koji je podnijelo društvo Joint Stock Company Chelyabinsk Electrometallurgical Integrated Plant, proizvođač izvoznik iz Rusije, i s njim povezano društvo Joint Stock Company Kuznetsk Ferroalloy Works (dalje u tekstu zajedno se navode kao „ruska grupacija”). Vijeće je Provedbenom uredbom (EU) br. 60/2012 (4) zaključilo djelomičnu reviziju tijekom važenja mjere na temelju nedostatnih dokaza o trajnoj prirodi promijenjenih okolnosti. Točnije, ruska grupacija nije dokazala da je priroda njezina ponašanja u vezi s određivanjem cijena trajna. Stoga dampinška marža utvrđena za rusku grupaciju u početnom ispitnom postupku nije izmijenjena. Ponuda ruske grupacije za preuzimanje obveze odbijena je na istom temelju.

(5)

Nakon objave obavijesti o predstojećem isteku (5) konačnih antidampinških mjera koje su na snazi Komisija je 28. studenoga 2012. primila zahtjev za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka tih mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe. Zahtjev je podnijelo udruženje Euroalliages („podnositelj zahtjeva”) u ime proizvođača koji čine više od 25 % ukupne proizvodnje ferosilicija u Uniji.

(6)

Zahtjev se odnosio na sljedeće dvije zemlje: NRK i Rusiju.

(7)

Zahtjev se temeljio na obrazloženju da bi istek mjera vjerojatno doveo do nastavka ili ponavljanja dampinga i štete za industriju Unije.

(8)

Utvrdivši nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera, Komisija je 28. veljače 2013. u obavijesti objavljenoj u Službenom listu Europske unije (6) („Obavijest o pokretanju revizije”) najavila pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(9)

Ispitnim postupkom u vezi s nastavkom ili ponavljanjem dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2012. do 31. prosinca 2012. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2009. do 31. prosinca 2012. („razmatrano razdoblje”).

(10)

Komisija je o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera službeno obavijestila podnositelje zahtjeva, ostale poznate proizvođače iz Unije, proizvođače izvoznike iz NRK-a i Rusije, nepovezane uvoznike, korisnike za koje se zna da se na njih odnosi ispitni postupak i predstavnike zemalja izvoznica. Zainteresirane strane mogle su u pismenom obliku iznijeti svoje stavove i zatražiti raspravu u roku iz Obavijesti o pokretanju revizije.

(11)

Rasprava je odobrena svim zainteresiranim stranama koje su to zatražile i dokazale da postoje posebni razlozi da im se omogući rasprava.

(12)

S obzirom na očito velik broj proizvođača izvoznika iz NRK-a i nepovezanih uvoznika u Uniji uključenih u ispitni postupak, u Obavijesti o pokretanju revizije predviđeno je uzorkovanje u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe. Kako bi Komisija mogla odlučiti je li uzorkovanje potrebno i, ako jest, kako bi izabrala uzorak, od prethodno navedenih strana zatraženo je da se jave Komisiji u roku od 15 dana od pokretanja revizije i dostave podatke zatražene u Obavijesti o pokretanju revizije.

(13)

S obzirom na to da je samo jedan proizvođač iz NRK-a dostavio podatke zatražene u Obavijesti o pokretanju revizije i izrazio spremnost na suradnju s Komisijom, odlučeno je da se za proizvođače izvoznike iz NRK-a ne provede uzorkovanje. Nakon što je primio upitnik, proizvođač izvoznik odlučio je da neće nastaviti suradnju. Stoga se smatra da ni jedan proizvođač izvoznik iz NRK-a nije surađivao u ispitnom postupku.

(14)

Što se tiče Rusije, na suradnju u ispitnom postupku bili su pozvani svi poznati ruski proizvođači, odnosno društva Bratsk Ferroalloy Plant, Serov Ferroalloy Plant, NLMK i ruska grupacija. Samo jedna ruska grupacija surađivala je s Komisijom u tekućem ispitnom postupku revizije.

(15)

Nije primljen ni jedan odgovor na upitnik od nepovezanih uvoznika. Stoga se smatra da ni jedan nepovezani uvoznik u Uniji nije surađivao u ispitnom postupku.

(16)

Odgovori na upitnike primljeni su od šest od sedam poznatih proizvođača ferosilicija iz Unije. S obzirom na relativno ograničen broj proizvođača iz Unije, u ispitnom postupku revizije nije predviđeno uzorkovanje.

(17)

Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorijama sljedećih društava:

(18)

Dotični je proizvod ferosilicij trenutačno obuhvaćen oznakama KN 7202 21 00, 7202 29 10 i 7202 29 90, podrijetlom iz NRK-a i Rusije.

(19)

Ferosilicij se proizvodi u elektrolučnim pećima smanjenjem kvarca s pomoću proizvoda koji sadržavaju ugljik. Taj je postupak energetski intenzivan. Ferosilicij se prodaje u obliku komada, zrnaca ili praha različite kvalitete ovisno o sadržaju silicija i nečistoća (npr. aluminija). Ferosilicij sa sadržajem silicija od 70 % i više smatra se ferosilicijem visoke čistoće. Ako mu je sadržaj silicija veći od 55 % i manji od 70 %, riječ je o proizvodu srednje čistoće, a ferosilicij sa sadržajem silicija manjim od 55 % proizvod je niske čistoće. Dotični se proizvod u osnovi upotrebljava kao deoksidant i kao slitinska komponenta u industriji željeza i čelika.

(20)

Za ferosilicij koji u Uniji proizvodi i prodaje industrija Unije i ferosilicij koji se proizvodi i prodaje u Norveškoj („analogna zemlja”) s obzirom na to da je NRK zemlja bez tržišnoga gospodarstva koja nije ispitivana tijekom ovog ispitnog postupka te je u Rusiji utvrđeno da u biti imaju jednaka fizička i kemijska svojstva te istu osnovnu namjenu kao ferosilicij koji se proizvodi u NRK-u i Rusiji i prodaje za izvoz u Uniju. Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(21)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe ispitano je je li vjerojatno da istek postojećih mjera dovede do nastavka ili ponavljanja dampinga iz dviju dotičnih zemalja.

(22)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 13., s ispitnim postupkom nije surađivao ni jedan kineski proizvođač izvoznik. Stoga se, u izostanku suradnje proizvođača izvoznika iz NRK-a, sveukupna analiza uključujući i izračun dampinga temelji na dostupnim činjenicama u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe.

(23)

Dakle, vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga ocijenjena je na temelju zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera zajedno s ostalim izvorima podataka kao što su trgovinski statistički podaci o uvozu i izvozu (Eurostat i kineski podaci o izvozu) i ostalim javno dostupnim podacima.

(24)

Izostanak suradnje utjecao je na usporedbu uobičajene vrijednosti s izvoznom cijenom različitih vrsti proizvoda. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 30. u nastavku teksta, smatralo se primjerenim i uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu odrediti na globalnoj osnovi, odnosno na temelju jednog pojedinačnog proizvoda, u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe.

(25)

U skladu s člankom 11. stavkom 9. Osnovne uredbe, ista metodologija upotrijebljena za utvrđivanje dampinga u početnom ispitnom postupku primijenjena je svaki put kad je utvrđeno da se okolnosti nisu promijenile.

(26)

U Obavijesti o pokretanju revizije Komisija je pozvala sve zainteresirane strane da dostave svoje primjedbe na njezin prijedlog da se Norveška upotrijebi kao treća zemlja s tržišnim gospodarstvom za potrebe određivanja uobičajene vrijednosti u pogledu NRK-a. Norveška je u početnom ispitnom postupku služila kao analogna zemlja. U izostanku komentara ijedne strane u tom pogledu, zaključeno je da treba ponovno odabrati Norvešku kao analognu zemlju za izračun uobičajene vrijednosti za NRK u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(27)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe najprije je ispitano je li ukupan obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima koju su ostvarili proizvođači iz Norveške koji surađuju bio reprezentativan u usporedbi s ukupnim obujmom izvoza iz NRK-a u Uniju, odnosno je li ukupan obujam te domaće prodaje činio najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje dotičnog proizvoda u Uniju. Na temelju toga utvrđeno je da je domaća prodaja u analognoj zemlji bila reprezentativna.

(28)

Ispitano je može li se domaća prodaja svakog proizvođača izvoznika smatrati izvršenom u uobičajenom tijeku trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe. To je učinjeno utvrđivanjem udjela profitabilne domaće prodaje nezavisnim kupcima za dotičnu vrstu proizvoda tijekom RIPR-a.

(29)

Uobičajena se vrijednost stoga temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni, koja je izračunana kao ponderirana prosječna cijena profitabilne domaće prodaje ostvarene tijekom RIPR-a.

(30)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 24., kineski proizvođači izvoznici nisu surađivali u ispitnom postupku. Stoga se izvozna cijena temeljila na najboljim dostupnim činjenicama u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe.

(31)

Obujam i uvozne cijene najprije su preuzeti iz baze podataka Eurostata o uvozu za tri oznake KN navedene prethodno u uvodnoj izjavi 18., odnosno s razlikovanjem kvalitete. S obzirom na to da se smatralo primjerenijim utvrditi izvoznu cijenu na temelju prosjeka, podaci preuzeti za oznake KN 7202 29 10 i 7202 29 90 prilagođeni su udjelu silicija u ferosiliciju pod oznakom KN 7202 21 00. Ta je metoda predložena u zahtjevu za reviziju za procjenu ukupnog obujma uvoza na temelju kvalitete FeSi75. Obujam i uvozne cijene svih triju oznaka KN agregirani su i ponderirani kako bi se dobila jedna prosječna vrijednost.

(32)

Konačno, ta prosječna uvozna cijena na razini CIF prilagođena je oduzimanjem troškova prijevoza kako bi se dobila vrijednost na razini franko tvornica. Prodajna je cijena stoga utvrđena u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe, na temelju plaćenih ili naplaćenih cijena zabilježenima u statističkim podacima Eurostata o uvozu.

(33)

Usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene izvršena je na temelju cijena franko tvornica. Kako bi se osigurala primjerena usporedba, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe uzete su u obzir razlike koje utječu na usporedivost cijena. Točnije, izvršene su prilagodbe kako bi se odrazili carinski izvozni porezi, i to na temelju podataka navedenih u zahtjevu za reviziju zbog nedostatka suradnje kineskih proizvođača izvoznika.

(34)

Na temelju prethodno navedenoga utvrđeno je da je dampinška marža, iskazana kao postotak cijene franko granica Unije, neocarinjeno, iznosila 165 %.

(35)

Međutim, treba napomenuti da se ukupan obujam uvoza dotičnog proizvoda u Uniju drastično smanjio nakon uvođenja početnih mjera i da je prethodno navedena dampinška marža bila utvrđena na temelju ograničenog obujma uvoza (odnosno manje od 2 500 tona tijekom RIPR-a).

(36)

Stoga je, radi temeljitosti analize, ispitano i ponašanje u vezi s određivanjem cijena kineskih proizvođača izvoznika na trima najvažnijim tržištima koja nisu u Uniji, odnosno u Japanu, Južnoj Koreji i Sjedinjenim Američkim Državama („SAD”).

(37)

Za te su potrebe upotrijebljeni kineski podaci o izvozu za utvrđivanje cijene kineskog izvoza u Japan, Južnu Koreju i SAD. Usporedbom s prethodno utvrđenom uobičajenom vrijednošću pokazala se i prisutnost dampinga na razini između 86 % i 92 %, ovisno o zemlji odredišta.

(38)

NRK je bez sumnje najveći proizvođač ferosilicija na svijetu. Procjenjuje se da je proizvodni kapacitet NRK-a tijekom RIPR-a iznosio 10–11 milijuna tona godišnje. Stoga se procjenjuje da je industrija NRK-a za poslovanje upotrebljavala 50 % svojeg proizvodnog kapaciteta. To znači da trenutačno postoji rezervni kapacitet od oko 5,5 milijuna tona godišnje, što je gotovo sedam puta više od ukupne potrošnje u Uniji. Unatoč tom trenutačnom višku kapaciteta i na temelju podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva, čini se da se kapacitet u NRK-u i dalje povećava jer se trenutačno grade veće i učinkovitije peći.

(39)

Ne postoje dokazi koji upućuju na to da bi se razina potrošnje na kineskom domaćem tržištu ili tržištima trećih zemalja značajno povećala i tako apsorbirala povećanu proizvodnju kada bi se upotrijebio rezervni kapacitet kineskih proizvođača.

(40)

Nakon uvođenja konačnih mjera u veljači 2008. uvoz iz NRK-a stalno se smanjivao i postao neznatan te je činio manje od 1 % potrošnje u Uniji tijekom RIPR-a. Nakon vrhunca uvoza od oko 330 400 tona 2007., uvoz je pao na manje od 2 500 tona 2012. Međutim, tržište EU-a za ferosilicij i dalje je privlačno za kineski izvoz na temelju uočenih razina cijena.

(41)

Kako je prethodno navedeno, u NRK-u postoji važan višak proizvodnog kapaciteta, što upućuje na snažnu motiviranost da se pronađu alternativna tržišta koja bi apsorbirala taj višak proizvodnog kapaciteta. Međutim, zbog niza izvoznih ograničenja koja je uvela kineska vlada (odnosno izvozna pristojba od 25 %, nepovratni PDV od 17 % i izvozne dozvole), ukupan kineski izvoz smanjio se s vrhunca od 1,5 milijuna tona 2007. na tek 0,4 milijuna tona 2009. Ipak, 2010. primijećeno je povećanje ukupnog izvoza i obujam izvoza povećao se na 0,8 milijuna, a 2013. je procijenjen na 0,7 milijuna tona. Najnoviji podaci upućuju na održivu razinu izvoza čiji je obujam veći od ukupne potrošnje u Uniji.

(42)

Unatoč tim ograničenjima izvoza, kineski su proizvođači izvezli značajan obujam ferosilicija na svjetska tržišta koja ne podliježu nikakvim ograničenjima uvoza (odnosno Japan, Južna Koreja i SAD).

(43)

Na prvi bi pogled azijsko tržište moglo biti alternativa za apsorpciju dijela viška kineske proizvodnje. Međutim, prema podacima koje je dostavio podnositelj zahtjeva, nedavni razvoj na tom tržištu mogao bi ga učiniti manje privlačnim za kineski izvoz.

(44)

Na azijsko će tržište zaista ozbiljno utjecati početak rada dvaju novih postrojenja za proizvodnju ferosilicija u Maleziji (postrojenja Pertama Ferroalloys i Sarawak Ferroalloys). Procjenjuje se da će se malezijska godišnja proizvodnja ferosilicija povećati za 420 000 tona u odnosu na 2014. i da će se prodavati u susjedne zemlje u Jugoistočnoj Aziji, a posebno u Japan, gdje godišnja potražnja iznosi 600 000 tona ferosilicija. Proizvodnja malezijskih objekata za proizvodnju negativno će utjecati na kineski izvoz u Jugoistočnu Aziju. Usto, japanski proizvođači čelika i južnokorejske čeličane već su ušli u sporazume o kupovini značajnog obujma ferosilicija na godinu od novih malezijskih proizvođača, zbog čega će kineski izvoz teže ulaziti na tržište.

(45)

Proizvođač izvoznik u svojim je primjedbama o objavi tvrdio da je malezijska proizvodnja preuveličana. Nakon provjere zaključeno je da je ta primjedba opravdana te je stoga obujam malezijske proizvodnje ispravljen na oko 370 000 tona.

(46)

Stoga se očekuje da će se zbog dodatne malezijske proizvodnje povećati tržišno natjecanje na ovom već zasićenom tržištu gdje NRK i Rusija danas imaju značajan tržišni udjel.

(47)

Smanjena prisutnost kineskih proizvoda na tržištu Unije tijekom RIPR-a objašnjava se uglavnom ograničenjima uvoza koje je uvela kineska vlada kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 41.

(48)

I cijene na tržištu EU-a bile bi privlačne za apsorpciju viška kapaciteta kineskih proizvođača. Prosječna tržišna cijena u Uniji 2012. zaista je bila najmanje jednako visoka kao izvozne cijene kineskih proizvođača u njihove glavne zemlje odredišta (Japan, Južna Koreja i SAD), čime je dodatno naglašena privlačnost tržišta Unije u situaciji kad prodaja na druga odredišta postane otežana.

(49)

Stoga se može zaključiti da je europsko tržište, kao jedno od najvećih na svijetu, i dalje privlačno kineskim proizvođačima.

(50)

Na temelju raspoloživog rezervnog kapaciteta u NRK-u i relativno privlačne razine cijena na tržištu Unije može se zaključiti da postoji rizik od povećanja kineskog izvoza dotičnog proizvoda ako se dopusti da mjere koje su na snazi isteknu.

(51)

S obzirom na trenutačan i potencijalan rezervni kapacitet koji postoji u NRK-u, to što je tržište Unije jedno od najvećih na svijetu i očekivani pritisak na kineski izvoz u Jugoistočnu Aziju, može se zaključiti da je vjerojatno da će izvoznici iz NRK-a povećati svoj izvoz u Uniju po dampinškim cijenama stave li se antidampinške mjere izvan snage.

(52)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 14., samo je jedna grupacija proizvođača surađivala s ispitnim postupkom. Međutim, utvrđeno je da ta ruska grupacija čini značajan udjel ukupne ruske proizvodnje, tj. oko 78 % ukupne proizvodnje ferosilicija u Rusiji i većinu uvoza ferosilicija podrijetlom iz Rusije u Uniju. Stoga se smatralo da je za ocjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga potrebno upotrijebiti podatke koje je dostavila ruska grupacija, zajedno s drugim izvorima kao što su zahtjev za reviziju i dostupni trgovinski statistički podaci o uvozu (od Eurostata).

(53)

Za izračun dampinške marže društva JSC CHEMK i JSC KF koja su dio ruske grupacije smatraju se povezanima u smislu članka 143. Carinskog zakonika (7), kao u početnom ispitnom postupku. Stoga je sljedećom metodologijom izračunana jedinstvena dampinška marža za cijelu grupaciju. Veličina dampinga izračunana je za svakog pojedinačnog proizvođača izvoznika prije određivanja ponderirane prosječne dampinške marže za tu grupaciju u cijelosti. Treba napomenuti da je ta metodologija bila drukčija od one iz početnoga ispitnog postupka, kad je izračun dampinga izvršen agregiranjem svih podataka proizvodnih subjekata o proizvodnji i prodaji. U zaključenoj reviziji tijekom važenja mjere upotrijebljena je drukčija metodologija. Promjena okolnosti kojima je opravdana promjena metodologije bila je promjena korporativne strukture grupacije kojom je omogućena identifikacija pojedinačnih proizvođača iz grupacije u pogledu prodaje i proizvodnje.

(54)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe najprije je ispitano je li ukupan obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima koju su ostvarili proizvođači izvoznici koji surađuju bio reprezentativan u usporedbi s njihovim ukupnim obujmom izvozne prodaje u Uniju, odnosno je li ukupan obujam te prodaje činio najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje dotičnog proizvoda u Uniju.

(55)

Ispitano je i je li domaća prodaja bila dostatno reprezentativna za potrebe članka 2. stavka 2. Osnovne uredbe. To je ispitivanje provedeno za vrste proizvoda koje na svojem domaćem tržištu prodaje jedan proizvođač izvoznik za koje je utvrđeno da su izravno usporedive s vrstom proizvoda koja se prodaje za izvoz u Uniju. Domaća prodaja određene vrste proizvoda smatrala se dostatno reprezentativnom kada je ukupan obujam te vrste proizvoda koju je taj proizvođač izvoznik prodao na domaćem tržištu nezavisnim kupcima činio najmanje 5 % ukupnog obujma prodaje usporedive vrste proizvoda izvezene u Uniju.

(56)

Ispitano je i može li se domaća prodaja vrsti proizvoda smatrati izvršenom u uobičajenom tijeku trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe. To je učinjeno utvrđivanjem udjela profitabilne domaće prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu za svaku vrstu dotičnog proizvoda koja se izvozila tijekom RIPR-a.

(57)

Za one vrste proizvoda gdje je više od 80 % obujma prodaje dotične vrste na domaćem tržištu bilo iznad troška, a ponderirana prosječna prodajna cijena te vrste bila jednaka jediničnom trošku proizvodnje ili viša, uobičajena vrijednost po vrsti proizvoda izračunana je kao ponderirani prosjek stvarnih domaćih cijena sve prodaje dotične vrste, neovisno o tome je li ta prodaja bila profitabilna ili ne.

(58)

Kad je obujam profitabilne prodaje te vrste proizvoda činio 80 % ili manje ukupnog obujma prodaje te vrste, ili kad je ponderirana prosječna cijena te vrste bila niža od jediničnog troška proizvodnje, uobičajena vrijednost utvrđena je na temelju stvarne domaće cijene, koja je izračunana kao ponderirana prosječna cijena samo profitabilne domaće prodaje te vrste proizvoda ostvarene tijekom RIPR-a.

(59)

Kad nije bilo domaće prodaje određene vrste proizvoda ili za vrste proizvoda čija domaća prodaja nije bila dostatna, uobičajena vrijednost izračunana je u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe.

(60)

Pri izračunu uobičajene vrijednosti na temelju članka 2. stavka 3. Osnovne uredbe, iznosi za prodajne, opće i administrativne troškove i za dobit temeljili su se, u skladu s člankom 2. stavkom 6. Osnovne uredbe, na stvarnim podacima o proizvodnji i prodaji istovjetnog proizvoda koje su u uobičajenom tijeku trgovine ostvarili proizvođači izvoznici koji surađuju, ili na dostupnim činjenicama.

(61)

Izvozna prodaja ruske grupacije u Uniju tijekom RIPR-a izvršena je putem njezina povezanog društva RFAI (povezani uvoznik) koje je obnašalo sve uvozne funkcije povezane s ulaskom robe u slobodan promet u Uniji, odnosno funkcije povezanog uvoznika.

(62)

Stoga je izvozna cijena utvrđena u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe na temelju cijena po kojima su uvezeni proizvodi prvi put preprodani nezavisnom kupcu, prilagođenih za sve troškove nastale između uvoza i preprodaje kao i za razumnu maržu za troškove POA i za dobit. Za te potrebe upotrijebljen je stvarni postotak POA, a u nedostatku novih podataka od nezavisnih uvoznika u pogledu ostvarene dobiti, upotrijebljena je ista stopa dobiti kao u početnom ispitnom postupku, odnosno 6 %.

(63)

Ruska grupacija tvrdila je da bi se društvo trebalo tretirati kao dio istog jedinstvenog gospodarskog subjekta jer obama upravljaju iste osobe i ta društva djeluju kao jedinstven gospodarski subjekt. Posljedično, pri utvrđivanju izvoznih cijena ne bi trebalo biti odbitaka za troškove POA i dobit društva RFAI.

(64)

U kontekstu prilagodbe iz članka 2. stavka 9. za potrebe izračuna izvozne cijene nebitno je li povezanost između ruske grupacije i društva RFAI bila naravi jedinstvenog gospodarskog subjekta.

(65)

Stoga, s obzirom na to da je izvozna prodaja ruske grupacije izvršena posredstvom povezanog društva (društvo RFAI), izvozna je cijena trebala biti prilagođena odbijanjem razumne marže za troškove POA i dobit, kako je izričito određeno u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe. Na tom temelju tvrdnja mora biti odbačena.

(66)

Proizvođač izvoznik ponovio je tvrdnju o postojanju jedinstvenog gospodarskog subjekta te o tome da se time onemogućuju prilagodbe za troškove POA i dobit u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe. Tvrdio je i da bi, čak i da su prilagodbe opravdane, izračunana izvozna cijena trebala uključivati samo troškove povezane s uvozom koji je izvršilo društvo RFAI, a ne uključivati nikakve troškove POA povezane s izvozom jedinstvenog gospodarskog subjekta. Konačno, izrazio je neslaganje s nalazom o nepostojanju jedinstvenog gospodarskog subjekta u ovom slučaju.

(67)

Postoji li jedinstveni gospodarski subjekt nebitno je u kontekstu izračuna izvozne cijene na temelju članka 2. stavka 9. Osnovne uredbe. Sve dok su ispunjeni uvjeti iz članka 2. stavaka 1. i 9. Osnovne uredbe, udjel upravljanja ili stupanj integracije nebitni su za ocjenu zakonitosti prilagodbi na temelju članka 2. stavka 9. (8). Člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe od Komisije se zahtijeva da, u određenim situacijama, izračuna izvoznu cijenu i tu izračunanu izvoznu cijenu prilagodi za određen broj parametara, uključujući za slučajeve kad se „čini da su strane povezane”. Tekst članka 2. stavka 9. Osnovne uredbe jasan je u smislu da se „provodi prilagodba” (naglašavanje dodala Komisija). Komisija je potvrdila da društvo RFAI obnaša sve funkcije koje obično izvršava povezani uvoznik u Uniji. Društvo RFAI zaista je blisko uključeno u međunarodno poslovanje grupacije (korisnička podrška, logistika i raspored dostava, kupovina osnovnih sredstava i ključnih sirovina itd.). Stoga je ispunjen preduvjet za prilagodbu na temelju članka 2. stavka 9. Osnovne uredbe te su izvršene prilagodbe opravdane. Dakle, zaključuje se da su izvršene prilagodbe bile nužne na temelju članka 2. stavka 9. Osnovne uredbe.

(68)

Proizvođač izvoznik tvrdio je da iz presude u predmetu Nikopolsky/Interpipe (9) slijedi da prilagodba izvozne cijene na temelju članka 2. stavka 9. Osnovne uredbe nije dopuštena ako izvoznik i povezani trgovac čine jedinstveni gospodarski subjekt. Ta je tvrdnja neutemeljena. Ta se presuda uistinu odnosi na prilagodbu izvršenu u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom i. za nominalnu naknadu koju je primio trgovac čiji su poslovi slični poslovima posrednika koji posluje na temelju provizije. Ta je sudska praksa stoga nebitna za ovaj slučaj u kojem švicarsko društvo RFAI obavlja sve poslove koje obično obavlja povezani uvoznik. Postojanje jedinstvenog gospodarskog subjekta nema jednak utjecaj na prilagodbe na temelju članka 2. stavka 10. Osnovne uredbe i na zatražene prilagodbe na temelju članka 2. stavka 9. te Uredbe. Nadalje, ne postoji diskrecijsko pravo u pogledu toga može li se zatražiti prilagodba za razumnu maržu za troškove POA i dobit. Takva se prilagodba mora izvršiti na temelju članka 2. stavka 9. Osnovne uredbe kad su strane povezane.

(69)

U pogledu opsega prilagodbe, tvrdnja koja se odnosi na djelomične odbitke troškova POA i dobiti ne može se prihvatiti jer proizvođač izvoznik nije dostavio relevantne dokaze. Prilagodbe na temelju članka 2. stavka 9. Osnovne uredbe svojstvene su izračunu izvozne cijene u najčešćim slučajevima kada postoji povezanost. Kad bi za ukupne troškove POA i dobit bila izvršena samo djelomična prilagodba, takva bi se promjena morala temeljiti na dokazima koje je u pogledu troškova dostavio proizvođač izvoznik, točnije, u pogledu toga predstavljaju li ti troškovi posebne troškove nastale u vezi s bilo kakvom aktivnosti koja nije izravno povezana s uvozom dotičnog proizvoda između uvoza i kasnije preprodaje.

(70)

Ruska grupacija tvrdila je i da ne treba izvršiti odbitak antidampinške pristojbe u izračunu izvozne cijene u skladu s člankom 11. stavkom 10. Osnovne uredbe s obzirom na to da se ta pristojba propisno odražava u preprodajnim cijenama i naknadnim prodajnim cijenama u Uniji.

(71)

Ispitnim je postupkom posebno utvrđeno da preprodajne cijene dotičnog proizvoda u Uniji nisu odražavale pristojbu plaćenu za 99 % prijavljenih transakcija. Stoga se može zaključiti da se antidampinška pristojba ne odražava propisno u preprodajnim cijenama ruske grupacije. Posljedično, ta se tvrdnja ruske grupacije nije mogla prihvatiti, a iznos antidampinških pristojbi odbijen je pri izračunu izvoznih cijena u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe.

(72)

Usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene izvršena je na temelju cijena franko tvornica. Kako bi se osigurala primjerena usporedba, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe, uzete su u obzir razlike koje utječu na usporedivost cijena.

(73)

Prilagodbe su izvršene za troškove prijevoza, osiguranja, terminala i rukovanja, troškove kredita i komisija, prema potrebi i kad je to bilo opravdano, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe.

(74)

U skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe ponderirana prosječna uobičajena vrijednost uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom po vrsti proizvoda na temelju cijena franko tvornica za svakog proizvođača izvoznika koji surađuje, a koji je dio ruske grupacije.

(75)

Predmetni proizvođač izvoznik iznio je nekoliko tvrdnji u pogledu izračuna dampinške marže.

(76)

Kao prvo, u pogledu prilagodbe troška kvarcita koji kupuje jedan proizvođač iz te grupacije od drugog proizvođača iz grupacije osporen je dodatak od 5 % profitne marže revidiranoj kupovnoj cijeni. Tvrdilo se da su oba ta društva članovi istog jedinstvenog gospodarskog subjekta.

(77)

Iako je tvrdnja o jedinstvenom gospodarskom subjektu nebitna u kontekstu prilagodbe troška za kvarcit, uvažava se da se transakcije između povezanih strana mogu izvršiti bez ostvarenja dobiti. U izostanku prodaje kvarcita vanjskim stranama nije bilo moguće dokazati ni ostvarenje ikakve dobiti. Posljedično, profitna marža prilagođenog troška kvarcita isključena je te je u skladu s tim revidirano utvrđivanje dampinga.

(78)

Druga se tvrdnja odnosila na Komisijinu primjenu preporuka Tijela WTO-a za rješavanje sporova u sporu s Norveškom u pogledu lososa. U tom predmetu preporučeno je da u slučaju kad domaća prodaja određene vrste proizvoda nije reprezentativna troškovi POA i dobit ostvareni tim transakcijama svejedno treba upotrijebiti u izračunu uobičajene vrijednosti. Proizvođač izvoznik tvrdio je i da nije dopušteno primijeniti novu metodologiju u reviziji zbog predstojećeg isteka mjera jer kao temelj za to ne postoje nikakve bitne promjene okolnosti.

(79)

Komisija je razjasnila metodologiju Odbora iz spora o lososu u raspravi s proizvođačem izvoznikom, koji je i dalje smatrao da se u preporuci Odbora krši članak 2. stavke 4. i 6. Osnovne uredbe. Međutim, provedba tih presuda zadaća je Komisije u okviru njezinih obveza prema WTO-u. Tom se metodologijom utječe na sve slučajeve, a ne samo na ispitne postupke pokrenute na temelju članka 5. Osnovne uredbe.

(80)

Na temelju treće tvrdnje Komisija je ispravila one slučajeve kad je trošak jednog proizvođača izvoznika koji pripada grupaciji uspoređen s određenom prodajom drugog proizvođača izvoznika.

(81)

Komisija nadalje potvrđuje da su za promet izvršene iste prilagodbe kao za troškove proizvodnje, kao što su troškovi prijevoza, osiguranja i rukovanja, radi uspostave testa profitabilnosti, i za troškove pakiranja radi utvrđivanja dampinških marži.

(82)

U četvrtoj tvrdnji proizvođač izvoznik smatra da je antidampinška pristojba na snazi neopravdano odbijena od izvozne cijene. Kako bi se dokazala ta tvrdnja, navodi se da su cijene izvozne prodaje bile više nego 100 % više u razdoblju ispitnog postupka revizije u odnosu na razdoblje početnog ispitnog postupka, čime se navodno dokazuje da je antidampinška pristojba bila uključena u izvozne cijene. Nadalje, određene uvozne i antidampinške pristojbe nije trebalo odbiti jer su one navodno bile plaćene unaprijed i odnosile su se na buduće razdoblje. Konačno, Komisija u obzir nije trebala uzeti ni troškove za ured u Japanu, kao ni švicarski porez na dohodak na razini konfederacije i na razini kantona.

(83)

Dokazi koje je dostavio proizvođač izvoznik nisu zaključni u kontekstu dokazivanja da je antidampinška pristojba odgovarajuće uključena u izvoznu cijenu u ovom slučaju i za ovaj proizvod. Od početnog su se ispitnog postupka znatno povećali i preprodajne cijene i troškovi proizvodnje. Stoga se povećanje izvoznih cijena ne može zaključno pripisati navodnoj uključenosti te pristojbe. Radi prikazivanja nezaključnosti dostavljenih dokaza Komisija je usporedila izvozne cijene s troškom robe, uključujući antidampinšku pristojbu, iz razdoblja ispitnog postupka revizije, čime se pokazalo da 99 % izvoznih transakcija nema izvoznu cijenu dovoljno visoku za pokrivanje antidampinške pristojbe. Konačno, ako se pristojba i ne odbije, to i dalje ne bi bilo dostatno za poništenje nalaza o značajnom dampingu te ne bi utjecalo na zaključak o vjerojatnosti nastavka dampinga. Stoga to ne bi utjecalo na ishod tekućeg ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera.

(84)

Komisija je uočila da nije moguće pretplatiti uvozne i antidampinške pristojbe i da se te pristojbe naplaćuju pri uvozu. Nadalje, grupacija je upotrebljavala carinsko skladište, što znači da je pristojbe trebalo platiti jedino kad se stvarno izvrše uvoz i prodaja. Nadalje, na temelju usporedbe bruto bilance od 31. prosinca 2012. i revidiranih računa jasno je utvrđeno da su revizori prekvalificirali navodno pretplaćene antidampinške pristojbe u stvarno plaćene antidampinške pristojbe kao trošak u računu dobiti i gubitka.

(85)

Troškovi ureda u Japanu nisu bili povezani s dotičnim proizvodom te zato nisu utjecali na izračun Komisije. Ta je tvrdnja stoga odbačena. Konačno, navedeni švicarski porezi mogli su se isključiti jedino ako su bili povezani s porezom na dobit, što se čini da je i bio slučaj na temelju odgovora na objavu. Izračun dampinga stoga je u skladu s time prilagođen.

(86)

Komisija je revidirala prilagođenu kamatu na zajam društva iz grupacije s Britanskih Djevičanskih Otoka drugom društvu iz grupacije kao odgovor na tvrdnju da se ti zajmovi mogu odobriti po povoljnijim uvjetima od tržišnih te da bi imali smisla jedino kad bi kamata na zajam bila niža od one koju nude banke. Komisija nadalje potvrđuje da je profitna marža za društvo RFAI bila primijenjena na neto vrijednost računa u računovodstvenoj valuti tog društva, a da se nije temeljila na cijenama CIF kojima su dodani određeni troškovi.

(87)

Uzimajući u obzir prethodna razmatranja i reviziju izračuna koja se temelji na prihvaćanju tvrdnji o prodaji kvarcita unutar grupacije, zajma unutar grupacije i švicarskog poreza na dohodak na razini konfederacije i na razini kantona, dampinška marža izražena kao postotak cijene franko granica Unije, neocarinjeno, revidirana je i utvrđena na razini od 43 %.

(88)

Treba podsjetiti i na to da je u reviziji tijekom važenja mjere prethodno spomenutoj u uvodnoj izjavi 4. zaključeno da je ruska grupacija uvozila po dampinškim cijenama u razdoblju od listopada 2009. do rujna 2010.

(89)

Nakon analize postojanja dampinga tijekom RIPR-a ispitana je i vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga.

(90)

Rusija je drugi najveći proizvođač ferosilicija na svijetu. Prema društvu za istraživanje tržišta Metal Expert, kapacitet za proizvodnju ferosilicija u Rusiji iznosi oko 900 000 tona. To uključuje proizvodnju u pećima u kojima se može proizvoditi ferosilicij, ali i druge vrste ferolegura. Zaista, proizvodna oprema dvaju proizvođača (tj. društava JSC CHEMK i Serov Ferroalloy Plant) može se u vrlo kratkom razdoblju preusmjeriti s proizvodnje ferosilicija na proizvodnju drugih vrsta ferolegura. Međutim, opremom ostalih ruskih proizvođača (tj. društava Bratsk Ferroalloy Plant, NLMK i JSC KF) može se proizvoditi samo ferosilicij.

(91)

Nakon objave, jedini proizvođač izvoznik koji surađuje tvrdio je da su njegovi podaci zanemareni pri izračunu ruskog proizvodnog kapaciteta. Međutim, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 52., primarni izvor upotrijebljenih podataka bili su podaci koje je dostavila ruska grupacija. Izvješće društva Metal Export upotrijebljeno je za utvrđivanje proizvodnih kapaciteta drugih ruskih proizvođača. Ta se tvrdnja stoga odbacuje.

(92)

Nadalje, taj je proizvođač izvoznik tvrdio da je proizvodnja društva JSC CHEMK pogrešno procijenjena te tvrdio da je gotovo nemoguće prijeći s proizvodnje jedne ferolegure na proizvodnju druge bez znatnih dodatnih troškova i vremenske zadrške. Međutim, dokazi prikupljeni tijekom provjere na licu mjesta u poslovnim prostorijama društva JSC CHEMK pokazuju da se peći tog društva mogu prebaciti s proizvodnje jedne ferolegure na proizvodnju druge bez prethodno opisane vremenske zadrške. Ta se tvrdnja stoga odbacuje.

(93)

Bilo je procijenjeno da je stvarna proizvodnja tijekom RIPR-a iznosila oko 633 000 tona (na temelju stupnja kvalitete FeSi75), uz raspoloživi rezervni kapacitet u iznosu do 267 000 tona. Primjenom konzervativnog pristupa i uzimajući u obzir proizvodni kapacitet koji se upotrebljava za proizvodnju drugih ferolegura, rezervni kapacitet za ferosilicij iznosi najmanje 120 000 tona.

(94)

Ruska grupacija tvrdila je da je procjena ruskog rezervnog kapaciteta pogrešno utvrđena s obzirom na to da Komisija nije uzela u obzir da ta ruska grupacija posluje pri 95–100 % svojeg proizvodnog kapaciteta. Međutim, kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi, konzervativan pristup primijenjen je i uzimanjem u obzir stvarnog rezervnog kapaciteta. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(95)

Na temelju izvješća društva Metal Exper, veliki rezervni kapacitet objašnjava se time što je domaća potražnja smanjena za 50 % između 2002. i 2009. i nije se mijenjala do 2012. Proizvodni kapacitet stoga uvelike premašuje potražnju na domaćem tržištu. Ruski proizvođači stoga ovise o izvozu.

(96)

Unatoč tome što trenutačno postoje mjere na snazi, tržište EU-a i dalje je privlačno za izvoz iz Rusije. Na temelju razine uvoza zabilježene tijekom RIPR-a vidjeti se da su uvedene antidampinške mjere donekle utjecale na ruski uvoz, ali je taj uvoz tijekom RIPR-a i dalje bio prisutan u znatnoj mjeri.

(97)

Jedna je strana tvrdila da tržište Europske unije za ferosilicij ne bi bilo privlačno globalnom dobavljaču kao što je ruska grupacija i da postoji naglo ukupno smanjenje uvoza koje se nastavilo i u 2012. Ta je strana tvrdila da se to kretanje neće promijeniti ni u budućnosti. Međutim, ispitivanjem podataka o trgovini prikupljenih od Eurostata u skladu s člankom 14. stavkom 6. Osnovne uredbe pokazalo se da je ruski uvoz bio prilično stabilan tijekom razdoblja između 2010. i 2012.

(98)

Osim toga, pri usporedbi izvoznih cijena dotičnog proizvoda za Europsku uniju s cijenama istovjetnog proizvoda koje se za ferosilicij naplaćuju na tržištima trećih zemalja, izlazi na vidjelo da su izvozne cijene ruske grupacije za EU više, ovisno o zemlji odredišta.

(99)

Stoga se tvrdnja o neprivlačnosti tržišta Unije za ruske proizvođače mora odbaciti.

(100)

Jedna je strana tvrdila da rusko tržište postaje sve privlačnije s obzirom na nekoliko budućih projekata kao što su Zimske olimpijske igre 2014. kojima bi se trebala potaknuti domaća potražnja za čelikom i tako povećati domaća potrošnja ferosilicija. Međutim, najprije treba istaknuti da ta strana nije dostavila nikakve relevantne podatke ili procjene u pogledu utjecaja tih projekata na domaću potrošnju ferosilicija. U svakom slučaju, da se ta situacija ostvari, taj bi utjecaj počeo biti vidljiv već tijekom 2012. i 2013. Međutim, dostupni podaci pokazuju je domaća potražnja ostala stabilna. Konačno, učinak tih projekata u svakom bi slučaju bio ograničen i privremen. Stoga se ta tvrdnja odbacuje. Jedna je strana tvrdila da se višak kapaciteta u Rusiji u velikoj mjeri apsorbira izvozom na azijska tržišta i u SAD. Tijekom RIPR-a ruski su proizvođači zaista izvozili preko 73 % svoje proizvodnje na svjetska tržišta. Međutim, kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 93., i dalje postoji važan proizvodni višak kapaciteta u Rusiju zbog smanjenja domaće potrošnje, zbog čega je potrebno pronaći alternativna tržišta kako bi se nadoknadio gubitak domaće prodaje i apsorbirao višak proizvodnog kapaciteta.

(101)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 44., tržišno natjecanje na azijskim tržištima povećat će se zbog novih postrojenja izgrađenih u Maleziji koja će krenuti s proizvodnjom oko 420 000 tona u 2014. Ta će situacija dodatno otežati ruski izvoz na azijsko tržište.

(102)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 45., malezijska proizvodnja revidirana je na 370 000 tona.

(103)

Nadalje, u SAD-u, na jednom od njihovih glavnih izvoznih tržišta, ruski izvoznici već se nose s antidampinškim ispitnim postupkom za koji su u peticiji prijavljene znatne dampinške marže.

(104)

Stoga treba zaključiti da ruski proizvođači izvoznici uvelike ovise o izvozu na tržišta trećih zemalja gdje će tržišno natjecanje porasti. Zbog toga će im tržište Unije postati još privlačnije.

(105)

U pogledu prethodno opisanih nalaza može se zaključiti da je uvoz iz Rusije i dalje dampinški i da postoji velika vjerojatnost od nastavka dampinga. S obzirom na trenutačan i potencijalan budući rezervni kapacitet u Rusiji, to što je tržište Unije jedno od najvećih tržišta na svijetu i očekivano povećanje kapaciteta na tržištu Jugoistočne Azije, može se zaključiti da je vjerojatno da će ruski izvoznici dodatno povećati obujam svojeg izvoza u Uniju po dampinškim cijenama dopusti li se da mjere prestanu vrijediti.

(106)

U kontekstu prethodnih razmatranja zaključuje se da, dopusti li se da mjere prestanu vrijediti, postoji značajan i stvaran rizik od nastavka dampinga povezanog s ferosilicijem podrijetlom iz NRK-a i Rusije.

(107)

Tijekom RIPR-a istovjetni je proizvod proizvodilo sedam proizvođača iz Unije. Oni čine industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe te se u nastavku teksta navode kao „industrija Unije”.

(108)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 16., šest proizvođača iz Unije dostavilo je zatražene podatke. Procjenjuje se da dotična društva čine oko 90 % ukupne proizvodnje u Uniji, a njihovo stanje smatra se reprezentativnim za industriju Unije.

(109)

Potrošnja u Uniji utvrđena je na temelju nepovezanih i povezanih obujama prodaje industrije Unije na tržištu Unije, procjene za proizvođača koji ne surađuje (na temelju zahtjeva za reviziju) i podataka o uvozu od Eurostata na razini oznake KN.

(110)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji povećala se za 40 %. Međutim, treba uzeti u obzir da je početna godina razmatranog razdoblja (2009.) bila iznimno loša godina zbog negativnih učinaka gospodarske krize. Unatoč djelomičnom oporavku nakon 2009., potrošnja u Uniji i dalje nije dostigla razine zabilježene tijekom početnog ispitnog postupka kad je potrošnja svake godine bila veća od 850 tisuća tona.

Tablica 1.

Potrošnja

(111)

Obujam i tržišni udjeli uvoza iz NRK-a i Rusije analizirani su na temelju Eurostata i podataka prikupljenih u skladu s člankom 14. stavkom 6. Osnovne uredbe. S obzirom na to da je obujam uvoza iz NRK-a vrlo nizak, uvoz iz dotičnih zemalja nije ocijenjen kumulativno.

(112)

Tijekom razmatranog razdoblja utvrđeno je da se dampinški uvoz u Uniju razvio u pogledu obujma i tržišnog udjela sljedećim tijekom:

Tablica 2.

Obujam i tržišni udjeli dotičnog uvoza

(113)

Obujam uvoza iz dotičnih zemalja znatno se smanjio, za 48 % tijekom razmatranog razdoblja. I tržišni udjel tog uvoza smanjio se s 15,2 % u 2009. na 5,7 % u RIPR-u. Kao posljedica tog kretanja kineski je izvoz gotovo prestao postojati na tržištu Unije. Međutim, ruski proizvođači izvoznici i dalje drže znatan tržišni udjel zbog kojeg je Rusija četvrti najveći izvoznik u Uniju.

(114)

U tablici u nastavku teksta prikazana je prosječna cijena dampinškog uvoza. Tijekom razmatranog razdoblja prosječna cijena uvoza iz NRK-a smanjila se za 38 %. Prosječna cijena uvoza iz Rusije povećala se za 31 % tijekom tog razdoblja, ali je ostala niža od prodajnih cijena industrije Unije.

Tablica 3.

Prosječna cijena dampinškog uvoza

(115)

Kako bi se odredilo obaranje cijene tijekom RIPR-a, ponderirane prosječne prodajne cijene po vrsti proizvoda proizvođača iz Unije koji surađuju naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođene razini franko tvornica, uspoređene su s odgovarajućim ponderiranima prosječnim cijenama po vrsti proizvoda za uvoz od ruskih proizvođača izvoznika koji surađuju naplaćenima prvom nezavisnom kupcu na tržištu Unije, utvrđenima na osnovi CIF s odgovarajućim prilagodbama za carinske pristojbe.

(116)

S obzirom na to da ni jedan kineski proizvođač izvoznik nije surađivao u ispitnom postupku revizije, obaranje cijena za kineski izvoz određeno je u usporedbi s ponderiranim prosječnim cijenama koje proizvođači iz Unije naplaćuju nepovezanim kupcima na tržištu Unije na temelju cijena franko tvornica s prosječnim cijenama kineskog izvoza na osnovi CIF dobivenima od Eurostata, uz odgovarajuće prilagodbe za carinske pristojbe.

(117)

Rezultat te usporedbe izražen kao postotak prometa proizvođača iz Unije koji surađuju ostvaren tijekom RIPR-a pokazao je ponderiranu prosječnu maržu obaranja cijena na tržištu Unije u rasponu od 6 % do 39 % za Rusiju i 46 % za NRK.

(118)

Obujam uvoza iz trećih zemalja na tržište Unije povećao se za 33 % tijekom razmatranog razdoblja, što je u skladu s porastom potrošnje. Tržišni udjel uvoza iz trećih zemalja ostao je relativno stabilan u razmatranom razdoblju i iznosio oko 70 % potrošnje u Uniji uz blago smanjenje u RIPR-u. Međutim, geografska struktura uvoza bila je promjenjiva, a očito je bilo povećanje obujma uvoza i tržišnog udjela Brazila i Norveške, što su zemlje koje su, čini se, ostvarile najveću korist od povećane potrošnje.

(119)

Prosječne cijene uvoza iz trećih zemalja povećale su se za 22 % tijekom razmatranog razdoblja i ostale daleko iznad razine cijena uvoza iz NRK-a i Rusije.

(120)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitala sve gospodarske čimbenike i pokazatelje koji utječu na stanje industrije Unije.

(121)

Za potrebe analize štete, gospodarsko stanje industrije Unije ocjenjuje se na temelju pokazatelja kao što su proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udjel i rast, zaposlenost, produktivnost, veličina stvarne dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga, prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala, zalihe i troškovi rada.

(122)

Proizvodnja industrije Unije znatno se povećala tijekom razmatranog razdoblja. Taj je rast bio najizraženiji između 2009. i 2011. kada se proizvodnja povećala za 178 %. Kasnije je tijekom RIPR-a ostala stabilna. Podsjeća se da je početna godina razmatranog razdoblja bila iznimna zbog ekonomske krize, tj. bila joj je svojstvena vrlo niska razina proizvodnje. Zaista, ne dovodeći u pitanje značajan oporavak nakon 2009., treba podsjetiti na to da proizvodnja industrije Unije i dalje nije dostigla početnu razinu iz početnog ispitnog postupka (2003. godina) tijekom kojeg je zabilježena proizvodnja iznosila 270 tisuća tona.

Tablica 5.

Ukupna proizvodnja industrije Unije

(123)

Proizvodni kapacitet tijekom razmatranog razdoblja ostao je relativno stabilan, premda je u RIPR-u došlo do blagog povećanja. Kako se proizvodnja znatno povećala u razdoblju od 2009. do 2011., iskorištenost kapaciteta pokazivala je opći rast od 179 %. To se kretanje promijenilo u RIPR-u kad se iskorištenost kapaciteta smanjila. Ta negativna promjena, međutim, nije bila posljedica smanjenja stvarne proizvodnje, nego povećanja samog kapaciteta.

Tablica 6.

Proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(124)

Obujam prodaje nepovezanim kupcima koju je na tržištu Unije izvršila industrija Unije (utvrđen na temelju prodaje povezanim i nepovezanim kupcima u Uniji) pratio je kretanje potrošnje od 2009. do 2011. godine. Daljnji nagli porast u RIPR-u posljedica je preusmjeravanja prodaje industrije Unije s povezanih na nepovezane kupce u Uniji, što je uočeno ove godine. To je posljedica promjene korporativne strukture jednog proizvođača iz Unije.

Tablica 7.

Prodaja industrije Unije nepovezanim kupcima

(125)

Dok je obujam prodaje na tržištu Unije pratio kretanje potrošnje, tržišni udjel industrije Unije nakon početnoga naglog porasta 2010. ostao je relativno stabilan u razmatranom razdoblju uz blago povećavanje.

Tablica 8.

Tržišni udjel industrije Unije

(126)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 111., potrošnja u Uniji porasla je za 40 % između 2009. i RIPR-a. Industrija Unije uspjela je tijekom istog razdoblja ostvariti korist od tog porasta te povećati svoj obujam prodaje i tržišni udjel.

(127)

Zaposlenost industrije Unije u vezi s dotičnim proizvodom povećala se za gotovo 50 % u razmatranom razdoblju. To povećanje broja zaposlenika pratilo je još izraženije povećanje produktivnosti, mjerene kao proizvodnja (u tonama) po zaposleniku godišnje, koje je iznosilo 86 % u tom razdoblju.

Tablica 9.

Zaposlenost i produktivnost

(128)

Kako je prethodno navedeno u uvodnim izjavama 37. i 87., dampinške marže uvoza iz dotičnih zemalja i dalje su visoke. Analizom pokazatelja štete pokazalo se da se industrija oporavlja od prethodnih dampinških praksi. Međutim, taj je oporavak počeo nedavno, a tijekom RIPR-a na tržištu Unije uočeno je smanjenje određenih pokazatelja štete kao što su profitabilnost, novčani tok i povrat ulaganja. Nadalje, treba napomenuti da se taj pozitivan razvoj događa pod zaštitom trenutačnih antidampinških mjera. Budu li mjere stavljene izvan snage, utjecaj stvarnih dampinških marži na industriju Unije bit će značajan.

(129)

Prosječna prodajna cijena koju proizvođači iz Unije naplaćuju nepovezanim kupcima u Uniji povećala se za 25 % od 2009. do 2011., i zatim ponovno smanjila u RIPR-u. Ta kretanja cijena odražavaju se u općim promjenama troškova sirovina i energije tijekom tog razdoblja. Slično kretanje, tj. povećanje u razdoblju od 2009. do 2011. te smanjenje tijekom RIPR-a može se uočiti u prodajnim cijenama uvoza iz trećih zemalja koji zauzimaju veći dio tržišta Unije.

Tablica 10.

Prodajne cijene i troškovi

(130)

Tijekom razmatranog razdoblja novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala proizvođača iz Unije razvijali su se na sljedeći način:

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(131)

Profitabilnost proizvođača iz Unije koji surađuje utvrđena je izražavanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Profitna je marža 2009. bila vrlo niska, pa čak i negativna za neke proizvođače iz Unije. Međutim, počela se oporavljati 2010. u skladu s povećanjem potrošnje i prodaje. Ipak, treba napomenuti da se tijekom RIPR-a profitna marža smanjuje unatoč tome što je obujam prodaje industrije Unije koja surađuje (uzimajući u obzir i promjene korporativne strukture) ostao stabilan. To je temelj za zabrinutost u vezi s budućim kretanjima profitnih marži industrije EU-a.

(132)

Novčani tok, što je sposobnost industrije za financiranje vlastitih djelatnosti, a koji je izračunan na temelju poslovanja, bio je pozitivan tijekom cijeloga razmatranog razdoblja. Međutim, taj se pokazatelj poboljšao jedino 2010. Nakon toga, tijekom sljedećih dviju godina, značajno se pogoršao. Ispitni je postupak pokazao i da je pogoršanje novčanog toka bilo izraženije za manje proizvođače iz Unije. To je temelj za zabrinutost u vezi sa sposobnošću industrije EU-a da nastavi s potrebnim financiranjem vlastitih djelatnosti u trenutačnom gospodarskom kontekstu.

(133)

Razvoj profitabilnosti i novčanog toka tijekom razmatranog razdoblja utjecao je na sposobnost ulaganja u vlastite djelatnosti proizvođača iz Unije koji surađuju. Posljedično, razina ulaganja ostaje relativno visoka i stabilna tijekom razmatranog razdoblja. Povrat ulaganja izražen kao postotak dobiti od neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja postao je pozitivan tek nakon 2009. Međutim, prateći kretanje profitabilnosti i novčanog toka, i taj je pokazatelj postigao svoj vrhunac 2010. nakon čega se stalno smanjivao tijekom 2011. i 2012.

(134)

U svjetlu prethodno navedenoga može se zaključiti da se, iako su financijski rezultati proizvođača iz Unije koji surađuju ostali povoljni tijekom većeg dijela razmatranog razdoblja, povrat ulaganja počeo pogoršavati prema kraju tog razdoblja, a posebno tijekom RIPR-a. Kako je prikazano u tablici 11., profitabilnost prodaje EU-a značajno se smanjila, a novčani tok koji je ostvarila industrija Unije bio je niži od vrijednosti ulaganja, što ukazuje na to da je industrija morala pribjeći vanjskom financiranju u RIPR-u.

(135)

Istodobno je prijavljena i zabrinutost u vezi sa sposobnošću prikupljanja kapitala. Taj bi čimbenik mogao predstavljati kritičan element ranjivosti industrije Unije u slučaju da mjere prestanu vrijediti. U trenutačnom gospodarskom stanju vjerojatno je da bi industrija Unije imala poteškoće s pronalaženjem financijskih sredstava za suočavanje s povratkom dampinškog uvoza iz dotičnih zemalja i da bi ponovno pretrpjela ozbiljnu štetu u vrlo kratkom vremenskom okviru. To je posebno zabrinjavajuće za male i srednje poduzetnike koji su dio industrije Unije.

(136)

Iako se razina završnih zaliha proizvođača iz Unije koji surađuju povećala za 32 % između 2009. i RIPR-a, smanjila se razmjerno razinama proizvodnje te je proizvođači ne smatraju abnormalno visokom.

Tablica 12.

Završne zalihe

(137)

Dok se broj ljudi koje zapošljavaju proizvođači iz Unije koji surađuju povećao za gotovo 50 % u razmatranom razdoblju, njihove prosječne plaće ostale su stabilne u tom razdoblju.

Tablica 13.

Troškovi rada

(138)

Ispitnim se postupkom pokazalo da se uvoz jeftinih dampinških proizvoda iz dotičnih zemalja na tržište Unije smanjio nakon uvođenja početnih mjera 2008. Time je industriji Unije omogućeno da postigne visoke razine proizvodnje, poveća obujam prodaje, tržišni udjel i profitabilnost te da općenito poboljša svoje financijsko stanje.

(139)

Stoga se zaključuje da industrija Unije tijekom RIPR-a nije pretrpjela materijalnu štetu. Međutim, s obzirom na pad potrošnje i pogoršanje tijekom RIPR-a određenih financijskih pokazatelja kao što su profitabilnost, novčani tok i povrat ulaganja, stanje industrije Unije i dalje je osjetljivo.

(140)

Kako bi se procijenila vjerojatnost ponavljanja štete ako mjere prestanu vrijediti, analizirao se mogući utjecaj kineskog i ruskog uvoza na tržište Unije i na industriju Unije u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(141)

Analiza je bila usmjerena na kretanje potrošnje na tržištu Unije, rezervni kapacitet, trgovinske tokove i privlačnost tržišta Unije te na ponašanje dotičnih zemalja u vezi s određivanjem cijena.

(142)

Potrošnja dotičnog proizvoda u Uniji smanjila se u RIPR-u za 10 % u usporedbi s prethodnom godinom. To istodobno predstavlja smanjenje veće od 25 % u usporedbi s razinom prije krize, iz 2007. Smanjenje potrošnje dotičnog proizvoda proizlazi iz smanjene proizvodnje čelika u Uniji, a sljedećih se godina može očekivati daljnje smanjenje. To će za industriju Unije biti izazov jer će se ona suočiti s visoko konkurentnom okolinom. Stoga se smatra da se prisutnost jeftinog dampinškog uvoza iz NRK-a i Rusije ne može tolerirati. Taj će uvoz vršiti silazni pritisak na cijene na tržištu i remetiti tržišno natjecanje čime će prouzročiti značajnu materijalnu štetu proizvođačima iz Unije.

(143)

Treba napomenuti da se ukupan kapacitet za proizvodnju dotičnog proizvoda u NRK-u procjenjuje na 10–11 milijuna tona, što premašuje svjetsku potrošnju ferosilicija. Istodobno, ukupna iskorištenost kapaciteta iznosi oko 50 %.

(144)

Kineski izvoz ferosilicija na svjetska tržišta bio je relativno stabilan tijekom razmatranog razdoblja na razini od 0,8 milijuna tona. Ta je razina izvoza najvećim dijelom posljedica izvoznih ograničenja kako je opisano u uvodnoj izjavi 41. Međutim, Unija nema kontrolu nad tim mehanizmima, a kineska vlada može u bilo kojem trenutku ukinuti ograničenja izvoza i izložiti tržište Unije ozbiljnoj prijetnji od poplave izvoza dotičnog proizvoda iz Kine.

(145)

Čak i da ograničenja izvoza ostanu na snazi, treba naglasiti da je trenutačni obujam kineskog izvoza na svjetska tržišta veći od ukupne potrošnje u Uniji.

(146)

Bilo bi razumno očekivati, kao posljedicu privlačnosti tržišta EU-a prethodno opisane u uvodnim izjavama od 40. do 49., da bi u slučaju stavljanja mjera izvan snage barem dio trenutačnoga kineskog izvoza bio preusmjeren na tržište Unije, a posebno zato što će se taj izvoz uskoro suočiti s dodatnom konkurencijom na svojim uobičajenim azijskim tržištima zbog razvoja dodatnoga proizvodnog kapaciteta u Maleziji kako je prethodno objašnjeno u uvodnoj izjavi 44.

(147)

Istek antidampinških pristojbi zajedno s oštrijom konkurencijom u Aziji zasigurno će učiniti tržište Unije privlačnim odredištem za kineske izvoznike. U tom se kontekstu podsjeća na to da je prije uvođenja mjera Kina bila jedan od glavnih izvoznika na tržište Unije.

(148)

Konačno, na temelju trenutačne razine kineskih izvoznih cijena, veličine utvrđene dampinške marže i postojanja značajnog obaranja cijena, potvrđuje se da će u nedostatku antidampinških mjera nepošteno tržišno natjecanje zbog kineskog izvoza prouzročiti materijalnu štetu industriji Unije.

(149)

Tijekom ispitnog postupka revizije utvrđeno je da je proizvodnja dotičnog proizvoda u Rusiji tijekom RIPR-a iznosila 633 tisuća tona, dok se proizvodni kapacitet procjenjuje na 900 tisuća tona. Na temelju toga ostaje oko 267 tisuća tona rezervnog kapaciteta, što je samo po sebi dovoljno za zadovoljavanje trećine potražnje u Uniji.

(150)

U pogledu ruskog izvoza dotičnog proizvoda treba napomenuti da Rusija trenutačno izvozi 73 % svoje proizvodnje. Osim Unije, ostala su tradicionalna izvozna tržišta SAD, Japan i Južna Koreja. U pogledu povećane konkurencije na azijskim tržištima, kako je prethodno opisano u uvodnoj izjavi 44., postoje jake naznake da će većina tih trgovinskih tokova biti preusmjerena u Uniju u slučaju stavljanja antidampinških mjera izvan snage. Taj učinak mogao bi biti i veći ako se na temelju tekućeg antidampinškog ispitnog postupka u vezi s izvozom iz Rusije u SAD-u (kao rezultata ispitnog postupka pokrenutog u srpnju 2013.) uvele mjere.

(151)

U tom pogledu jedan je proizvođač izvoznik iz Rusije tvrdio da uvođenje pristojbi u SAD-u na ferosilicij podrijetlom iz Rusije nije vjerojatno. Za potkrijepljenje te tvrdnje dostavljeni su i neki neslužbeni nalazi tekućeg ispitnog postupka. Međutim, taj proizvođač nije dostavio nikakve dokumente kojima bi dokazao te tvrdnje i s obzirom na to da je u SAD-u pokrenut antidampinški ispitni postupak koji još uvijek traje, ne može se isključiti uvođenje mjera.

(152)

Istek antidampinških pristojbi zajedno s pojačanim tržišnim natjecanjem na njihovim glavnim izvoznim tržištima učinit će tržite Unije privlačnim odredištem za ruske izvoznike. U tom se kontekstu podsjeća da je prije uvođenja mjera Rusija bila jedan od glavnih izvoznika na tržište Unije i da je ondje i dalje prisutna unatoč tome što su mjere na snazi već pet godina.

(153)

Konačno, treba naglasiti da se ruska prijetnja u pogledu obujma nadopunjava ruskom politikom određivanja cijena na izvoznim tržištima. Kako u početnom ispitnom postupku, tako i trenutačnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera pokazalo se da se ruska dampinška praksa čini strukturalna: ruska izvozna cijena sustavno je niža od cijene na ruskom domaćem tržištu. Nadalje, trenutačnim ispitnim postupkom potvrđeno je da cijene ruskog uvoza i dalje obaraju prodajne cijene proizvođača iz Unije.

(154)

S obzirom na nalaze ispitnog postupka, posebno na rezervni kapacitet dostupan u dotičnim zemljama, nastavak dampinga i ograničenu sposobnost kineskih i ruskih izvoznika da prodaju na drugim glavnim tržištima trećih zemalja čime se povećava privlačnost tržišta Unije, zaključuje se da bi se ukidanjem mjera oslabio položaj industrije Unije na njezinu ključnom tržištu i da bi se ponovila pretrpljena šteta zbog vjerojatnoga kineskog i ruskog uvoza po dampinškim cijenama.

(155)

Ne postoje razlozi za vjerovanje da bi se bolji rezultati industrije Unije zbog mjera koje su na snazi nastavili ili poboljšali ako se mjere ukinu. Naprotiv, postoje povoljni uvjeti za vjerojatno premještanje uvoza iz dotičnih zemalja na tržište Unije po dampinškim cijenama i u značajnom obujmu, a koji bi vjerojatno umanjili pozitivan razvoj na tržištu Unije postignut tijekom razmatranog razdoblja. Pretpostavljenim dampinškim uvozom mogao bi se izvršiti pritisak na prodajne cijene industrije Unije, što bi dovelo do gubitka njezina tržišnog udjela i posljedično negativno utjecalo na financijske rezultate industrije Unije koja je i dalje osjetljiva.

(156)

U tom pogledu primljena je primjedba jednog ruskog proizvođača izvoznika koji je tvrdio da se nalaz o ponavljanju štete ne može temeljiti na jednostavnoj mogućnosti, već na vjerojatnosti ponavljanja štete. Međutim, ispitni postupak pokazao je niz činjeničnih elemenata, uključujući činjenicu da dampinške prakse ruskih proizvođača i dalje postoje, kao i rezervni kapacitet u Rusiji. Nadalje, činjenica je da je u RIPR-u potrošnja u Uniji niža nego prije početnog ispitnog postupka. Konačno, na globalnoj razini očekuje se veća proizvodnja dotičnog proizvoda, posebno na azijskom tržištu. Razmotre li se ti elementi zajedno, na temelju dostupnih činjenica postoji razumna sigurnost da bi industrija Unija ponovno pretrpjela štetu zbog dampinškog uvoza dopusti li se da mjere prestanu vrijediti.

(157)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe ispitano je bi li zadržavanje postojećih mjera bilo protivno interesu Unije u cjelini. Odlučivanje o interesu Unije temeljilo se na procjeni različitih interesa koji su uključeni, tj. interesa industrije Unije, uvoznika i korisnika. Svim zainteresiranim stranama omogućeno je da izjasne svoje stavove u skladu s člankom 21. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(158)

S obzirom na to da je ovo ispitni postupak revizije postojećih mjera, njime je omogućena procjena svakog neopravdanoga negativnog učinka postojećih antidampinških mjera na zainteresirane strane.

(159)

Prethodno je, u uvodnoj izjavi 154., zaključeno da bi industrija Unije vjerojatno pretrpjela ozbiljno pogoršanje stanja dopusti li se da antidampinške mjere prestanu vrijediti. Stoga bi nastavak mjera bio koristan za industriju Unije jer bi proizvođači iz Unije trebali biti u mogućnosti zadržati obujam prodaje, tržišni udjel, profitabilnost i svoje cjelokupno pozitivno gospodarsko stanje. Suprotno tome, ukidanjem mjera ozbiljno bi se narušila održivost industrije Unije jer postoje razlozi zbog kojih se očekuje premještanje kineskog i ruskog uvoza na tržište Unije po dampinškim cijenama i u značajnom obujmu zbog kojeg bi došlo do ponavljanja štete.

(160)

U trenutačnoj je reviziji s Komisijom surađivalo deset korisnika iz Unije (ljevaonice i proizvođači čelika). Četiri odgovora sastojala su se od općenitih komentara, dok ih je samo šest sadržavalo potpune odgovore na upitnik. Na temelju tih podataka utvrđeno je da trošak dotičnog proizvoda u prosjeku ima utjecaj od 1 % na ukupan trošak proizvodnje za korisnike, a taj postotak ne dostiže 2 % ni za jednog korisnika koji surađuje. Stoga, iako su neki korisnici ostvarivali gubitke tijekom 2011. i RIPR-a, to se ne može pripisati postojanju antidampinških pristojbi na uvoz ferosilicija.

(161)

Treba uzeti u obzir da je tržišni udjel Kine i Rusije na tržištu Unije tijekom početnoga ispitnog postupka iznosio oko 40 %, a pristojbe za te dvije zemlje kreću se u rasponu od 15,6 % do 31,2 %. Stoga bi se mogući utjecaj isteka pristojbi mogao procijeniti kao ušteda troškova koja u prosjeku nije viša od 0,1 % (izračunano na temelju tržišnog udjela od 40 % za zemlje na koje se odnose mjere i prosječne pristojbe ad valorem od 20 %). Zbog tog razloga nije vjerojatno da bi istek pristojbe imao utjecaj na povratak profitabilnosti korisnika koji su tijekom posljednjih dviju godina razmatranog razdoblja pretrpjeli gubitke. Nadalje, zbog naravi proizvoda te zbog nekoliko izvora opskrbe dostupnih na tržištu, korisnici mogu lako mijenjati dobavljače.

(162)

Svi poznati uvoznici obaviješteni su o pokretanju revizije. Ni jedan uvoznik dotičnog proizvoda nije odgovorio na upitnik o uzorkovanju priložen Obavijesti o pokretanju revizije. Ispitnim postupkom otkriveno je da uvoznici mogu lako kupovati od različitih izvora koji su trenutačno dostupni na tržištu, posebno od industrije Unije i većih izvoznika iz trećih zemalja koji prodaju po cijenama koje nisu dampinške. Usto, u izostanku interesa uvoznika zaključeno je da zadržavanje mjera ne bi bilo protivno njihovu interesu.

(163)

S obzirom na prethodno navedeno, zaključuje se da ne postoje snažni razlozi u interesu Unije protiv zadržavanja trenutačnih antidampinških mjera.

(164)

Sve su strane obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Nakon te objave odobreno im je i razdoblje za dostavljanje primjedaba. Podnesci i primjedbe propisno su uzeti u obzir ako su bili opravdani.

(165)

Iz prethodno navedenoga slijedi, kako je predviđeno člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, da treba zadržati antidampinške mjere primjenjive na uvoz ferosilicija podrijetlom iz NRK-a i Rusije, uvedene Uredbom Vijeća (EZ) br. 172/2008.

(166)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera sveo na najmanji mogući zbog velike razlike među stopama pristojbi, smatra se da su u ovom slučaju potrebne posebne mjere kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi. Te posebne mjere, koje se primjenjuju samo na društva za koja je uvedena pojedinačna stopa pristojbe, uključuju sljedeće: podnošenje carinskim tijelima država članica valjanoga trgovačkog računa koji je u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Prilogu ovoj Uredbi. Uvoz uz koji se ne nalazi takav račun podliježe preostaloj antidampinškoj pristojbi koja se primjenjuje na sve druge proizvođače.

(167)

Odbor osnovan u skladu s člankom 15. Stavkom 1. Osnovne uredbe odbor nije donio mišljenje,