52023XG0526(01)

EUR-Lex

Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

EUROPA
EUR-Lex home
EUR-Lex - 52023XG0526(01) - EN

Help

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

Document 52023XG0526(01)

Zaključci Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o socijalnoj dimenziji održive Europe za mlade 2023/C 185/06

ST/9135/2023/INIT

SL C 185, 26.5.2023, p. 21–28 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

HTML

PDF

Official Journal

26.5.2023

Službeni list Europske unije

C 185/21

Zaključci Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o socijalnoj dimenziji održive Europe za mlade

(2023/C 185/06)

VIJEĆE I PREDSTAVNICI VLADA DRŽAVA ČLANICA, KOJI SU SE SASTALI U OKVIRU VIJEĆA,

PODSJEĆAJUĆI:

da se europskim ciljevima za mlade br. 3 (pod naslovom „Uključiva društva”) i br. 10 (pod naslovom „Održiva zelena Europa”), priloženima strategiji Europske unije za mlade, nastoji „omogućiti i osigurati uključenost svih mladih u društvu” i „ostvariti društvo u kojem su svi mladi aktivni i obrazovani u pogledu okoliša te mogu ostvariti promjene u svakodnevnom životu” (1),

da su mladi moćni pokretači (2) promjena i inovacija te ključni partneri u provedbi Programa održivog razvoja do 2030. i drugih multilateralnih sporazuma i instrumenata, uključujući Pariški sporazum o klimatskim promjenama (3) i europski zeleni plan (4). Osim toga, u Programu UN-a za održivi razvoj do 2030. ponovno je istaknuto načelo prema kojem se nikoga ne smije zapostaviti (5). U skladu s Konvencijom UN-a o pravima djeteta svako dijete ima pravo slobodno izraziti svoja stajališta o svim pitanjima koja ga se tiču (6). Mladi imaju pravo na smisleno sudjelovanje u razvoju, provedbi, praćenju, evaluaciji i naknadnom praćenju politika koje utječu na njih i društvo u cjelini (7),

na priznavanje međugeneracijskog dijaloga i odgovornosti kao temelja dobrog donošenja politika (8), na priznavanje ključne uloge mladih u djelovanju u području okoliša te na važnost isticanja napretka postignutog u poticanju smislenog angažmana mladih (9),

da je Europska godina mladih 2022 (10). poslužila kao poticaj da se mladi, među ostalim oni s manje mogućnosti, osnaže i podupru u stjecanju relevantnog znanja i kompetencija zahvaljujući kojima bi mogli postati aktivni i angažirani građani i nositelji promjena. Na završnoj konferenciji Europske godine mladih na temu „Uzmite budućnost u svoje ruke”, održanoj 6. prosinca 2022., oblikovatelji politika i dionici u području mladih ponovno su istaknuli svoju zajedničku predanost tome da se perspektiva mladih uključi u oblikovanje politika i da se njihovo sudjelovanje u postupcima oblikovanja politika poveća. U više se navrata pozvalo i na stavljanje jačeg naglaska na preventivnu zdravstvenu skrb, borbu protiv problema mentalnog zdravlja i usamljenosti te veće sudjelovanje u organiziranim sportskim aktivnostima;

SVJESNI TOGA DA:

uvažavanje socijalne dimenzije održivog razvoja (11) ključan je aspekt za osnaživanje ranjivih skupina u društvu. Pitanja održivog razvoja intersekcijske su naravi. Socioekonomska i demokratska isključenost usko su povezane, što utječe na to koliko se mladi mogu uključiti u djelovanja za održivi razvoj. Za postizanje pravednog, održivog i uključivog razvoja s pomoću demokratskih procesa potrebno je u obzir uzeti sve perspektive i mišljenja, i to s pomoću načela slobode govora i slobode medija te putem uključivih procesa na svim razinama,

skupina koju definiramo kao „mladi” sastoji se od mnoštva pojedinaca s različitim sposobnostima, potrebama, željama, resursima i interesima, koji se suočavaju s različitim izazovima i prilikama te potječu iz različitih obrazovnih, kulturnih, geografskih, ekonomskih i socijalnih sredina. Te razlike utječu na njihove interese, mogućnosti i sposobnost sudjelovanja u djelovanjima usmjerenima na održivi razvoj i okoliš,

imbenici kao što su razlike u gustoći naseljenosti i demografskoj strukturi, odnosno razlike između urbanih, ruralnih i udaljenih, perifernih i slabije razvijenih područja te najudaljenijih regija također utječu na pristupačnost i dostupnost održive infrastrukture mladima,

pandemija bolesti COVID-19, energetska kriza potaknuta agresivnim ratom Ruske Federacije protiv Ukrajine i klimatska kriza razotkrile su nejednakosti u našim društvima, na što je ukazala činjenica da su te krize različite skupine mladih pogodile na različit način, a neke od skupina i na nerazmjeran način. Nejednak pristup ljudskim pravima za mlade s manje mogućnosti, kao što su pristup obrazovanju i zdravstvenoj skrbi, postao je još očitiji uslijed tih kriza. Preduvjeti kao što su mentalno i fizičko zdravlje, životni i stambeni uvjeti, pristup formalnom, neformalnom i informalnom učenju te mogućnosti zapošljavanja i aktivnosti u slobodno vrijeme od ključne su važnosti za otpornost mladih i njihove mogućnosti da žive održivo,

demokracija i ljudska prava nedjeljivi su u odnosu na održivi razvoj s obzirom na to da klimatske promjene nerazmjerno utječu na marginalizirane skupine u ranjivom položaju. Osobe s najmanje resursa nailaze na najviše poteškoća u prilagodbi klimatskim promjenama (12) te je vrlo vjerojatno da će osobe izložene riziku od siromaštva biti izloženije onečišćenju i okolišnim problemima (13). Osim toga, klimatske promjene mogu negativno utjecati na mlade koji na različite načine ovise o prirodnim resursima kako bi radili, živjeli ili sudjelovali u kulturnim tradicijama, i to na načine koji ugrožavaju njihovu sposobnost da oblikuju vlastiti život (14);

SMATRAJU DA:

10.

svi mladi trebali bi imati dobre životne uvjete i izglede za zapošljavanje te moć da oblikuju svoje živote i utječu na oblikovanje politika i razvoj društva. Mladi su jedan od stupova naših društava te nositelji prava pojedinaca i nositelji promjena (15),

11.

znanje, perspektive i iskustva mladih doprinose svrsishodnijim političkim odlukama i vrijedni su resursi u demokratskom procesu. Politika za mlade trebala bi slijediti dvojni pristup, i to takav da se s pomoću aktivnog i smislenog sudjelovanja mladih inicijative oblikuju izravno s mladima, da budu namijenjene njima i da ih oni sami oblikuju te da se politika za mlade uključi u sva područja politika,

12.

politika EU-a za mlade, uključujući dijalog EU-a s mladima, trebala bi doprinijeti stvaranju društva za sve sadašnje i buduće generacije, u kojem se razmatraju i iznalaze rješenja za najveće izazove povezane sa socijalnim pitanjima kao što su siromaštvo, nesvojevoljna usamljenost (16), mentalno zdravlje, održivi razvoj i klimatske promjene, i to bez pogoršanja općenite situacije,

13.

povećanje socijalne uključenosti svih mladih potrebno je kako bi se promicalo razumijevanje međupovezanih globalnih izazova s kojima se svijet suočava i kako bi se mladima pružila potpora u stjecanju znanja, vještina i kompetencija potrebnih za održiviji život te za pojedinačni i skupni doprinos održivijem društvu. U tu svrhu korisni alati mogu biti programi EU-a za mlade Erasmus+ i Europske snage solidarnosti, kao i drugi programi i aktivnosti volontiranja ili civilne službe na razini EU-a i na nacionalnoj razini, ako postoje, te inicijative za građansko sudjelovanje,

14.

svi mladi trebali bi imati pristup provjerenim informacijama i podacima utemeljenima na dokazima, formuliranima na pristupačan način prilagođen mladima i na više jezika kako bi se osiguralo da svi mladi mogu razumjeti informacije te razvijati svoje održivo ponašanje i ulogu pokretača promjena i informiranih građana i građanki;

ISTIČU:

15.

da globalna priroda izazova kao što su pandemija bolesti COVID-19, klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti iziskuje najširu moguću suradnju na svim razinama, uz očuvanje smislenog i učinkovitog sudjelovanja mladih,

16.

potrebu za daljnjim uključivanjem mladih u politike održivog razvoja na svim razinama kako bi se iskoristio potencijal i kreativnost mladih, prepoznajući da ulaganje u mlade daje snažan poticaj održivoj budućnosti. Potreba za dijalogom o etičkim i socijalnim pitanjima povezanima s održivim razvojem, kako među mladima tako i među generacijama unutar društva, primjerice putem međugeneracijskog dijaloga, ključna je za izgradnju nade i uspostavu razumijevanja i poštovanja različitih perspektiva i stvarnosti,

17.

da je velik broj mladih u Europi osviješten i da se mobilizirao potaknut zabrinutošću za održivost i okolišna pitanja. Istodobno postoje mladi koji se ne bave društvenim pitanjima. Razina mobilizacije i angažmana razlikuje se od jedne mlade osobe do druge i ovisi o različitim čimbenicima kao što su, na primjer, pristup informacijama, obrazovanje, socioekonomski status ili geografska lokacija. Različitim skupinama mladih potrebne su različite vrste poticaja i potpore kako bi sudjelovali u razvoju društva. Stoga je pri rješavanju pitanja kao što su održivi razvoj, ljudska prava, rodna ravnopravnost, jednake mogućnosti, socijalna pravda i klimatske promjene potrebno zauzeti holistički pristup i razviti uključiva i participativna djelovanja,

18.

da su organizacije mladih, rad s mladima i druge neformalne i informalne aktivnosti učenja važni za pružanje informacija i potpore mladima koji su izvan formalnih struktura te da oni često nadopunjuju usluge koje javna tijela pružaju na svim razinama;

NAPOMINJU:

19.

poruku sudionika Konferencije EU-a za mlade iz ožujka 2023. da je važno mladima pružati pouzdane, pristupačne i lako razumljive informacije te pristup formalnom i neformalnom obrazovanju o održivosti i klimatskim promjenama. Ujedno napominju njihovu poruku o važnosti primjene međugeneracijskih i interdisciplinarnih pristupa za osnaživanje mladih pružanjem potrebnih informacija, znanja i alata o tome kako se uključiti u održivu i uključivu praksu;

POZIVAJU DRŽAVE ČLANICE DA NA ODGOVARAJUĆIM RAZINAMA:

20.

osiguraju pristupačne, održive i višerazinske upravljačke strukture (17) i prilike za organizacije mladih i za mlade, uključujući nedovoljno zastupljene skupine mladih, u skladu s postojećim najboljim rješenjima iz prakse, primjerice Kodeksom dobre prakse Vijeća Europe za sudjelovanje građana u postupku donošenja odluka (18), kako bi se omogućilo smisleno sudjelovanje i olakšali dostupni mehanizmi za pružanje povratnih informacija i provedbu evaluacije takvih postupaka,

21.

promiču obrazovne mogućnosti za osobe koje rade s mladima kako bi na neformalan način razvili potrebno znanje, vještine i kompetencije za rješavanje pitanja socijalne uključenosti i održivog razvoja u svojoj praksi,

22.

potiču razvoj mogućnosti osposobljavanja i stručnog učenja za nastavno osoblje (19), uključujući osobe koje rade s mladima, radi boljeg informiranja, obrazovanja i osnaživanja svih mladih u pitanjima održivog razvoja, kako bi mladi imali priliku donositi informirane i održive odluke u svakodnevnom životu te kako bi ih se uključilo u postupke donošenja odluka,

23.

prednost daju mentalnom zdravlju i dobrobiti mladih, posebno prepoznavanjem problema mentalnog zdravlja kao jednog od najvažnijih zdravstvenih problema mladih (20), jačanjem promicanja mentalnog zdravlja utemeljenog na znanju te napora u području pismenosti i prevencije u vezi s mentalnim zdravljem u različitim okruženjima putem međusektorskih pristupa, kao i promicanjem i razvojem pravednog pristupa kvalitetnim zdravstvenim uslugama koje su integrirane, sigurne i usmjerene na ljude, kako bi se poboljšali zdravlje, dobrobit i kvaliteta života mladih, čime bi se povećala snaga i otpornost društva u cjelini,

24.

razmotre primjenu perspektive mladih koja se temelji na pravima (21) na politike za održivu infrastrukturu, posebno u odnosu na cjenovno pristupačan i dostupan javni prijevoz i stanovanje, kako bi se svim mladima pružile održive i zelene mogućnosti;

POZIVAJU DRŽAVE ČLANICE I EUROPSKU KOMISIJU DA U SVOJIM PODRUČJIMA NADLEŽNOSTI I NA ODGOVARAJUĆIM RAZINAMA, PRIDRŽAVAJUĆI SE NAČELA SUPSIDIJARNOSTI:

25.

pri osmišljavanju i provedbi budućih politika povezanih sa socijalnom uključenošću i održivim razvojem u obzir uzmu rezultate devetog ciklusa dijaloga EU-a s mladima,

26.

svim mladima osiguraju pristup njihovim pravima u skladu s međunarodnim deklaracijama i konvencijama, i to uključivanjem perspektive mladih koja se temelji na pravima u osmišljavanje, provedbu, praćenje i evaluaciju mjera koje utječu na mlade na svim razinama. Važno je omogućiti da donositelji odluka raspolažu potrebnim kompetencijama i imaju pristup odgovarajućim alatima radi stvaranja uključivih i participativnih postupaka donošenja odluka,

27.

dodatno podupiru istraživanja i analize služeći se postojećim alatima kao što je Youth Wiki (22) i prikupljaju raščlanjene podatke o tome kako su socijalna isključenost i klimatske promjene povezane s mentalnim zdravljem, dobrobiti i životnim uvjetima mladih, imajući na umu moguću potrebu za novim pokazateljima i mehanizmima praćenja za mjerenje učinka socijalne isključenosti i klimatskih promjena,

28.

poboljšaju dostupnost različitih mehanizama za sudjelovanje kao što su vijeća mladih, saslušanja mladih i participativne konferencije, uključujući dijalog EU-a s mladima, kao i digitalnih alata za sudjelovanje, osiguravajući njihovu usmjerenost na bojazni različitih skupina mladih u društvu, među ostalim nezastupljenih i nedovoljno zastupljenih skupina mladih, kako bi sudjelovali i preuzeli vodeću ulogu u takvim mehanizmima,

29.

iskoriste puni potencijal programa Erasmus+, Europskih snaga solidarnosti i Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), uključujući prema potrebi inicijativu ALMA, radi stvaranja prilika za uključivije i održivije projekte i djelovanja u području mobilnosti, među ostalim hibridne mobilnosti, za sve mlade. Poseban naglasak trebalo bi staviti na sudjelovanje mladih s manje mogućnosti;

POZIVA EUROPSKU KOMISIJU DA U SKLADU S NAČELOM SUPSIDIJARNOSTI:

30.

na uključiv, višejezičan i pristupačan način prilagođen mladima na europskoj razini osigura dugoročne mjere informiranja o politikama i programima EU-a povezanima s održivim razvojem i klimatskim promjenama te participativnim procesima unutar europskih institucija, među ostalim putem Europskog portala za mlade i drugih relevantnih informacijskih alata,

31.

olakša mogućnosti za aktivnosti uzajamnog učenja o održivosti i uključenosti,

32.

dodatno promiče i podupire međusektorski pristup i sinergije s drugim inicijativama kao što su koalicija „Obrazovanje za klimu”, Preporuka Vijeća o učenju za zelenu tranziciju i održivi razvoj (23) i „novi europski Bauhaus”.

(1) Prilog 3. Rezoluciji Vijeća Europske unije i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, o okviru za europsku suradnju u području mladih: strategija Europske unije za mlade za razdoblje 2019. – 2027., SL C 456, 18.12.2018. str. 1

(2) Zaključci Vijeća o sveobuhvatnom pristupu za ubrzanje provedbe Programa UN-a za održivi razvoj do 2030. Bolja ponovna izgradnja nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19 (dok. 9850/21).

(3) Ujedinjeni narodi, Pariški sporazum, 2015.

(4) Europska komisija, Komunikacija Komisije naslovljena „Europski zeleni plan”, COM(2019) 640 final.

(5) Promijeniti svijet: Program održivog razvoja do 2030., Opća skupština UN-a, A/RES/70/1.

(6) Ujedinjeni narodi, Konvencija o pravima djeteta. Rezolucija Opće skupštine 44/25.

(7) Zaključci Vijeća o zaštiti i stvaranju građanskih prostora za mlade kojima se olakšava smisleno sudjelovanje mladih (SL C 501 I, 13.12.2021, str. 19).

(8) Zaključci Vijeća o promicanju međugeneracijske dimenzije u području mladih radi poticanja dijaloga i socijalne kohezije (SL C 495, 29.12.2022, str. 56).

(9) Stockholm +50, The Global Youth Policy Paper: Third Official Version (Dokument o politikama o mladima u svijetu Stockholm +50: treća službena verzija), svibanj 2022.

(10) Odluka (EU) 2021/2316 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. prosinca 2021. o Europskoj godini mladih (2022.), SL L 462, 28.12.2021., str. 1–9.

(11) Za definiciju „socijalne dimenzije održivog razvoja” vidjeti Prilog II. Prilogu.

(12) Ujedinjeni narodi, Svjetsko izvješće o mladima (2020.).

(13) Eurostat, „Pokazatelji kvalitete života – prirodni i životni okoliš”, 2022.

(14) Komunikacija Komisije naslovljena „Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama”, COM(2021) 82 final.

(15) Zaključci Vijeća o poticanju angažmana mladih kao nositelja promjena radi zaštite okoliša (SL C 159, 12.4.2022, str. 9).

(16) Za definiciju „usamljenosti” vidjeti Prilog II. Prilogu.

(17) Zaključci Vijeća o jačanju višerazinskog upravljanja pri promicanju sudjelovanja mladih u procesima donošenja odluka, SL C 241, 21.6.2021, str. 3.

(18) Vijeće Europe, Kodeks dobre prakse za sudjelovanje građana u postupku donošenja odluka, CONF/PLE(2009)CODE1.

(19) Za definiciju „nastavnog osoblja” vidjeti Prilog II. Prilogu.

(20) Europska komisija, Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje, Children and mental health: preventive approaches to anxiety and depression (Djeca i mentalno zdravlje: preventivni pristupi anksioznosti i depresiji), Ured za publikacije, 2021.

(21) Za definiciju „perspektive mladih koja se temelji na pravima” vidjeti Prilog II. Prilogu.

(22) Youth Wiki internetska je platforma Europske komisije koja sadrži informacije o politikama europskih zemalja za mlade.

(23) SL C 243, 27.6.2022., str. 1–9.

PRILOG I.

REFERENTNI DOKUMENTI

Pri usvajanju ovih Zaključaka Vijeće i predstavnici vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, primili su na znanje dokumente u nastavku.

—	Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljena „Europski zeleni plan”, COM(2019) 640 final

—	Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljena „Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama”, COM(2021) 82 final

—	Zaključci Vijeća o sveobuhvatnom pristupu za ubrzanje provedbe Programa UN-a za održivi razvoj do 2030. – Bolja ponovna izgradnja nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19 (dok. 9850/21)

—	Zaključci Vijeća o zaštiti i stvaranju građanskih prostora za mlade kojima se olakšava smisleno sudjelovanje mladih (SL C 501 I, 13.12.2021, str. 19)

—	Zaključci Vijeća o promicanju međugeneracijske dimenzije u području mladih radi poticanja dijaloga i socijalne kohezije (SL C 495, 29.12.2022, str. 56)

—	Zaključci Vijeća o poticanju angažmana mladih kao nositelja promjena radi zaštite okoliša (SL C 159, 12.4.2022, str. 9)

—	Zaključci Vijeća o jačanju višerazinskog upravljanja pri promicanju sudjelovanja mladih u procesima donošenja odluka, SL C 241, 21.6.2021, str. 3

—	Vijeće Europe, Kodeks dobre prakse za sudjelovanje građana u postupku donošenja odluka, CONF/PLE(2009)CODE1

—	Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljena „Unija ravnopravnosti: Strategija o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030.”, COM(2021) 101 final

—	Odluka (EU) 2021/2316 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. prosinca 2021. o Europskoj godini mladih (2022.), SL L 462, 28.12.2021., str. 1–9.

—

Europska komisija, Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje, Children and Mental Health: preventive approaches to anxiety and depression (Djeca i mentalno zdravlje: preventivni pristupi anksioznosti i depresiji): Europska platforma za ulaganje u djecu, Ured za publikacije, 2021.

—	Eurostat, „Pokazatelji kvalitete života – prirodni i životni okoliš”, rujan 2022.

—	Europski parlament, Vijeće i Europska komisija, Međuinstitucijski proglas o europskom stupu socijalnih prava (SL C 428, 13.12.2017, str. 10)

—	Okvir za provedbu Strategije Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu za obrazovanje za održivi razvoj od 2021. do 2030.

—

Izvješće Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) Znanost za politiku, Baarck, J., Balahur-Dobrescu, A., Cassio, L.G., D’hombres, B., Pasztor, Z. i Tintori, G., Loneliness in the EU. Insights from surveys and online media data (Usamljenost u EU-u. Uvidi iz anketa i internetskih medijskih podataka), Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2021.

—	OECD, Global Teaching InSights, Teaching for Climate Action – Summary of Insights (Uvidi u globalno poučavanje, Poučavanje za klimatsko djelovanje – sažetak uvida), 2021.

—	Rezolucija Vijeća Europske unije i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, o okviru za europsku suradnju u području mladih: strategija Europske unije za mlade za razdoblje 2019. – 2027., SL C 456, 18.12.2018.

—	Stockholm +50, The Global Youth Policy Paper: Third Official Version (Dokument o politikama o mladima u svijetu Stockholm +50: treća službena verzija), svibanj 2022.

—	Promijeniti svijet: Program održivog razvoja do 2030., Opća skupština UN-a, A/RES/70/1.

—	Ujedinjeni narodi, Svjetsko izvješće o mladima (2020.)

—	Ujedinjeni narodi, Pariški sporazum, 2015.

—	Ujedinjeni narodi, Konvencija o pravima osoba s invaliditetom. Zbornik ugovora 2515, 2006.

—	Ujedinjeni narodi, Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša, Aarhus, 1998.

—	Ujedinjeni narodi, Konvencija o pravima djeteta (1989.) ugovor br. 27531 Zbornik ugovora Ujedinjenih naroda 1577, čl. 12.

—	Ujedinjeni narodi, Opća deklaracija o ljudskim pravima, 1948.

—	Ujedinjeni narodi, izvješće Svjetske komisije za okoliš i razvoj, Our common future (Naša zajednička budućnost) [izvješće Brundtlanda], A/42/427, 1987.

PRILOG II.

DEFINICIJE

Za potrebe ovih zaključaka Vijeća primjenjuju se sljedeće definicije:

Nastavno osoblje: uključuje učitelje ili nastavnike (za koje je priznato da imaju status učitelja ili nastavnika ili jednakovrijedan status u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i praksom) i voditelje osposobljavanja (svaka osoba koja provodi jednu ili više aktivnosti povezanih s teoretskom ili praktičnom funkcijom osposobljavanja u ustanovi koja pruža obrazovanje ili osposobljavanje ili na radnom mjestu). To obuhvaća učitelje i nastavnike u općem obrazovanju, nastavno osoblje u visokom obrazovanju, nastavno osoblje i voditelje osposobljavanja u inicijalnom i trajnom strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, odgojitelje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te edukatore odraslih i osobe koje rade s mladima (1).

Usamljenost: usamljenost je iznimno subjektivne prirode. Riječ je o percepciji neke osobe da se njezina željena i stvarna mreža odnosa ne podudaraju. Proživljava se kao izrazito negativno iskustvo. Ne radi se isključivo o samom nedovoljnom broju društvenih kontakata, već i o percepciji da ti odnosi nisu dovoljno zadovoljavajući. Drugim riječima, usamljenost ne znači biti sam, već se osjećati sam. U tom se pogledu usamljenost razlikuje od društvene izolacije, koja ima objektivnu konotaciju i definirana je izostankom odnosa s drugim ljudima i/ili vrlo malim brojem značajnih veza (2).

Perspektiva mladih utemeljena na pravima (3): perspektiva mladih utemeljena na pravima povezuje nacionalne ciljeve politike za mlade s pravima djece i mladih kako su utvrđena u međunarodnim konvencijama, zakonima i propisima. Trebala bi se temeljiti na istraživanju i statistici te biti usmjerena na stvaranje uvjeta za uključivanje mladih u opći razvoj društva, i to temeljem vlastitih inicijativa i temeljem inicijativa donositelja odluka. Perspektiva mladih utemeljena na pravima može donositeljima odluka poslužiti kao metoda za stjecanje relevantnih kompetencija kako bi pri donošenju odluka u obzir uzeli perspektive mladih.

Socijalna dimenzija održivog razvoja: održivi razvoj uglavnom se definira kao razvoj kojim se zadovoljavaju sadašnje potrebe, a da se pritom ne ugrozi sposobnost budućih generacija da zadovolje svoje vlastite potrebe (4). Obuhvaća zadovoljavanje osnovnih potreba svih osoba, ali i sve prilike za ispunjenje težnji za boljim životom. Održivi razvoj uključuje tri dimenzije: ekonomsku, socijalnu i okolišnu. Socijalna dimenzija održivog razvoja temelji se na osnovnim vrijednostima pravednosti i demokracije, uključujući mogućnost da svi ljudi ostvare sva ljudska prava, odnosno svoja politička, građanska, ekonomska, socijalna i kulturna prava. Vijeće je 2021. potvrdilo važnost jačanja socijalne dimenzije održivog razvoja radi promicanja ljudskih prava, rodne ravnopravnosti, uključenosti, ljudskog razvoja, socijalne kohezije i jednakosti u svim njezinim oblicima, kao i socijalnog dijaloga, zdravlja i sigurnosti na radu te dostojanstvenog rada (5).

(1) Kako je definirano u Zaključcima Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o obrazovanju i osposobljavanju osoba koje rade s mladima (SL C 412, 9.12.2019 str. 12) i u Preporuci Vijeća o učenju za zelenu tranziciju i održivi razvoj (SL C 243, 27.6.2022, str. 1).

(2) Izvješće Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) Znanost za politiku, Baarck, J., Balahur-Dobrescu, A., Cassio, L.G., D’hombres, B., Pasztor, Z. i Tintori, G., Loneliness in the EU. Insights from surveys and online media data (Usamljenost u EU-u. Uvidi iz anketa i internetskih medijskih podataka), Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2021.

(3) Švedska agencija za mlade i civilno društvo.

(4) Ujedinjeni narodi, izvješće Svjetske komisije za okoliš i razvoj, Our common future (Naša zajednička budućnost) [izvješće Brundtlanda], A/42/427, 1987.

(5) Zaključci Vijeća o sveobuhvatnom pristupu za ubrzanje provedbe Programa UN-a za održivi razvoj do 2030. – Bolja ponovna izgradnja nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19 (dok. 9850/21).

Top

Choose the experimental features you want to try