Schengensko područje

 

SAŽETAK DOKUMENTA:

Schengenska pravna stečevina – Sporazum između vlada država Ekonomske unije Beneluksa, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama

Schengenska pravna stečevina – Konvencija o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. između vlada država Gospodarske unije Beneluksa, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama

ČEMU SLUŽI SCHENGENSKO PODRUČJE?

• Cilj je schengenskog područja omogućiti stanovnicima Europske unije (EU) da putuju preko unutarnjih granica država članica EU-a bez kontrole ili potrebe za pokazivanjem putovnica.
• Otvaranje unutarnjih granica jedna je od prednosti schengenskog područja. Druga je osiguravanje sigurnosti njegovih građana. To uključuje pooštravanje i primjenu jedinstvenih kriterija za kontrolu ulaska neschengenskih državljana u EU na zajedničkoj vanjskoj granici, razvijanje suradnje između graničnih straža, nacionalne policije i pravosudnih tijela te upotrebu sofisticiranih sustava razmjene informacija.
• Schengenska pravna stečevina mijenjana je s pridruživanjem novih zemalja području i uključivanjem novog zakonodavstva EU-a u nju.

KLJUČNE TOČKE

Suradnja

Schengenska suradnja razvila se iz inicijalnog plana između nekoliko vlada u punopravno područje politike EU-a po sljedećim fazama:

• 1985. Belgija, Zapadna Njemačka, Francuska, Luksemburg i Nizozemska (pet od tadašnjih deset zemalja Europske ekonomske zajednice, danas države članice EU-a) potpisale su u luksemburškom mjestu Schengen sporazum o postupnom ukidanju kontrole unutarnjih granica.
• 1990. Istih pet zemalja potpisalo je Schengensku konvenciju kojom se dopunjuje sporazum i utvrđuju mjere i zaštitne mjere za provođenje politike ukidanja kontrole unutarnjih granica.
• 1995. Provedba Schengenskog programa započinje sudjelovanjem sedam država članica EU-a.
• 1997. Ugovorom iz Amsterdama schengenska pravna stečevina uključena je u pravni okvir EU-a.

Članstvo

• Počevši s pet članica osnivačica, schengensko područje sada uključuje sve države članice, osim Irske i Cipra, uz četiri zemlje Europskog udruženja slobodne trgovine: Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku.
• Od 1. siječnja 2023. ukinute su kontrole osoba na unutarnjim kopnenim i morskim granicama između Hrvatske i drugih zemalja schengenskog područja, a schengenska pravna stečevina u potpunosti se primijenila na Hrvatsku (Odluka Vijeća (EU) 2022/2451).
• Od 31. ožujka 2024., pravila schengenske pravne stečevine u potpunosti se primjenjuju na Bugarsku i Rumunjsku te su ukinute kontrole na unutarnjim zračnim i morskim granicama. Vijeće Europske unije naknadno će jednoglasno donijeti odluku o ukidanju kontrola na unutarnjim kopnenim granicama s Grčkom, Mađarskom i Bugarskom i Rumunjskom.

Nadzor unutarnjih granica u praksi

• Svatko, bez obzira na državljanstvo, može bez kontrole prijeći unutarnju granicu unutar schengenskog područja.
• Nacionalna tijela mogu provoditi policijske provjere na terenu ili na granici ili na pograničnim područjima kada se one temelje na općim informacijama i iskustvu te nije riječ o sustavnim provjerama putovnica.
• Pojedinci moraju posjedovati određene putne isprave, ovisno o tome jesu li oni državljani EU-a, članovi obitelji iz zemalja izvan EU-a ili državljani zemalja izvan EU-a.
• Schengenska zemlja iznimno može ponovno uvesti granični nadzor, u početku do 30 dana ako postoji ozbiljna prijetnja javnoj politici ili unutarnjoj sigurnosti. Mora obavijestiti ostale schengenske zemlje, Europski parlament, Europsku komisiju i javnost.

Vanjske granice

U schengenskom području postupno su se pooštravale kontrole na njegovim vanjskim granicama te su konsolidirane u jedinstveni skup pravila. Ta pravila sada obuhvaćaju:

• način na koji se trebaju provoditi kontrole osoba koje prelaze vanjsku granicu EU-a u skladu sa Zakonikom o schengenskim granicama;
• usklađivanje uvjeta za ulazak uz zajedničku viznu politiku i pravila o vizama za kratkotrajan boravak (do tri mjeseca);
• veću suradnju policije s pravima na prekogranični nadzor i potjeru;
• jaču pravosudnu suradnju bržim sustavom izručenja i prijenosom kaznenih presuda među nadležnim tijelima.

Schengenski informacijski sustav (SIS)

Ova opsežna računalna baza podataka:

• podupire kontrolu vanjskih granica i suradnju u izvršavanju zakona između schengenskih zemalja;
• nastala je 1995. i nakon toga se proširila, zadnji put 2018. zbog novih migracijskih i sigurnosnih izazova;
• sadržava podatke o:
  • osumnjičenicima za kaznena djela,
  • pojedincima koji možda nemaju pravo ulaska ili boravka u EU-u,
  • nestalim osobama,
  • ukradenoj, protupravno prisvojenoj ili izgubljenoj imovini;
• njime se koriste nacionalna tijela odgovorna za:
  • granični nadzor,
  • policijsku i carinsku kontrolu,
  • javno gonjenje u kaznenom postupku i sudske istrage prije optužbe,
  • izdavanje viza i dozvola boravka;
• mogu mu pristupiti Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, Agencija Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu i Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva.

Vizni informacijski sustav (VIS)

Vizni informacijski sustav omogućuje schengenskim zemljama da razmjenjuju podatke o vizama, posebno o zahtjevima za izdavanje viza za kratkotrajni boravak. Njime, kao i Schengenskim informacijskim sustavom upravlja Agencija Europske Unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA).

Uvjeti za članstvo

Zemlje koje se prijave za pridruživanje schengenskom području moraju ispunjavati određene uvjete i moraju biti u mogućnosti:

• kontrolirati svoje vanjske granice i izdavati jedinstvene schengenske vize;
• surađivati s drugim nacionalnim agencijama za provedbu zakona radi osiguravanja visokog stupnja sigurnosti;
• primjenjivati zajednički niz schengenskih pravila (poznata kao schengenska pravna stečevina) koja se odnose na pitanja poput provedbe kontrole kopnenih, morskih i zračnih granica, izdavanje viza, podrške policijskoj suradnji i zaštite osobnih podatka;
• upotrebljavati Schengenski informacijski sustav.

DATUM STUPANJA NA SNAGU

Schengenski sporazum, u kojem je prvotno sudjelovalo sedam država članica, stupio je na snagu 26. ožujka 1995., ukidanjem kontrola unutarnjih granica.

POZADINA

Za više informacija vidjeti:

• Schengensko područje (Europska komisija).

GLAVNI DOKUMENTI

Schengenska pravna stečevina – Sporazum između vlada država Ekonomske unije Beneluksa, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama (SL L 239, 22.9.2000., str. 13.–18.).

Schengenska pravna stečevina – Konvencija o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. između vlada država Gospodarske unije Beneluksa, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama (SL L 239, 22.9.2000., str. 19.–62.).

VEZANI DOKUMENTI

Uredba (EU) 2019/1896 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2019. o europskoj graničnoj i obalnoj straži i stavljanju izvan snage uredaba (EU) br. 1052/2013 i (EU) 2016/1624 (SL L 295, 14.11.2019., str. 1.–131.).

Uredba (EU) 2019/817 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području granica i viza i izmjeni uredaba (EZ) br. 767/2008, (EU) 2016/399, (EU) 2017/2226, (EU) 2018/1240, (EU) 2018/1726 i (EU) 2018/1861 Europskog parlamenta i Vijeća te odluka Vijeća 2004/512/EZ i 2008/633/PUP (SL L 135, 22.5.2019., str. 27.–84.).

Sukcesivne izmjene i dopune Uredbe (EU) 2019/817 uključene su u izvorni tekst. Ovaj pročišćeni tekst namijenjen je isključivo dokumentiranju.

Uredba (EU) 2018/1860 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. studenoga 2018. o upotrebi Schengenskog informacijskog sustava za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 312, 7.12.2018., str. 1.–13.).

Vidjeti pročišćeni tekst.

Uredba (EU) 2018/1861 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. studenoga 2018. o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području granične kontrole i o izmjeni Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma te o izmjeni i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1987/2006 (SL L 312, 7.12.2018., str. 14.–55.).

Vidjeti pročišćeni tekst.

Uredba (EU) 2018/1862 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. studenoga 2018. o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, izmjeni i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2007/533/PUP i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1986/2006 Europskog parlamenta i Vijeća i Odluke Komisije 2010/261/EU (SL L 312, 7.12.2018., str. 56.–106.).

Vidjeti pročišćeni tekst.

Uredba (EU) 2018/1806 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva (SL L 303, 28.11.2018., str. 39.–58.).

Vidjeti pročišćeni tekst.

Uredba (EU) 2018/1726 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o Agenciji Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA) te izmjeni Uredbe (EZ) br. 1987/2006 i Odluke Vijeća 2007/533/PUP i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1077/2011 (SL L 295, 21.11.2018., str. 99.–137.).

Vidjeti pročišćeni tekst.

Uredba (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (SL L 77, 23.3.2016., str. 1.–52.).

Vidjeti pročišćeni tekst.

Uredba Vijeća (EU) br. 1053/2013 od 7. listopada 2013. o uspostavi mehanizma evaluacije i praćenja za provjeru primjene schengenske pravne stečevine i stavljanju izvan snage Odluke Izvršnog odbora od 16. rujna 1998. o uspostavi Stalnog odbora za ocjenu i provedbu Schengena (SL L 295, 6.11.2013., str. 27.–37.).

Uredba (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uspostavi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama) (SL L 243, 15.9.2009., str. 1.–58.).

Vidjeti pročišćeni tekst.

Uredba (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o viznom informacijskom sustavu (VIS) i razmjeni podataka među državama članicama o vizama za kratkotrajni boravak (Uredba o VIS-u) (SL L 218, 13.8.2008., str. 60.–81.).

Vidjeti pročišćeni tekst.

Posljednje ažuriranje 29.01.2024