—

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Venezueli, a posebno onu od 16. siječnja 2020. o stanju u Venezueli nakon nezakonitog izbora novog predsjednika i predsjedništva Nacionalne skupštine (parlamentarni državni udar) (1),

—

uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 1. travnja 2020. o prijedlogu SAD-a i stanju u Venezueli u kontekstu pandemije koronavirusa,

—

uzimajući u obzir izjavu stručnjaka UN-a za ljudska prava od 30. travnja 2020. o zdravstvenoj krizi u Venezueli,

—

uzimajući u obzir upozorenje koje su 6. svibnja 2020. izdali stručnjaci UN-a za ljudska prava o razornom utjecaju humanitarne i gospodarske krize u zemlji na ljudska prava,

—

uzimajući u obzir izjavu visoke povjerenice UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet od 2. srpnja 2020. o Venezueli,

—

uzimajući u obzir zajedničko priopćenje za medije Ureda Visokog povjerenika UN-a za izbjeglice (UNHCR) i Međunarodne organizacije za migracije (IOM) od 1. travnja 2020. o stanju izbjeglica i migranata iz Venezuele tijekom krize prouzročene bolešću COVID-19,

—

uzimajući u obzir izjavu glavnog tajnika Organizacije američkih država od 5. siječnja 2020. i 26. lipnja 2020. o stanju u Venezueli,

—

uzimajući u obzir izjave Skupine iz Lime od 20. veljače, 2. ožujka, 2. travnja i 16. lipnja 2020.,

—

uzimajući u obzir izjave potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika o najnovijim događajima u Venezueli od 4. i 16. lipnja 2020.,

—

uzimajući u obzir izjavu Odbora za vanjske poslove od 11. lipnja 2020. o nedavnim napadima na Nacionalnu skupštinu Venezuele,

—

uzimajući u obzir izjavu Međunarodne kontaktne skupine od 16. lipnja 2020. o narušenoj vjerodostojnosti izbornog tijela Venezuele te izjavu od 24. lipnja 2020. o pogoršanju političke krize u Venezueli,

—

uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2020/898 od 29. lipnja 2020. o izmjeni Odluke (ZVSP) 2017/2074 o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Venezueli (2), kojom je jedanaest vodećih venezuelskih dužnosnika dodano na popis osoba na koje se primjenjuju mjere ograničavanja,

—

uzimajući u obzir međunarodnu donatorsku konferenciju u znak solidarnosti s venezuelskim izbjeglicama i migrantima održanu 26. svibnja 2020.,

—

uzimajući u obzir Ustav Venezuele,

—

uzimajući u obzir Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda,

—

uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.

budući da Europska unija i njezine države članice već godinama pružaju podršku venezuelskom stanovništvu i zajednicama koje primaju izbjeglice; budući da su 26. svibnja 2020. Europska unija i španjolska vlada, uz potporu UNHCR-a i IOM-a, sazvale međunarodnu donatorsku konferenciju u znak solidarnosti s venezuelskim izbjeglicama i migrantima; budući da su se međunarodni donatori obvezali da će osigurati 2,544 milijarde EUR, ali samo 595 milijuna EUR u izravnim bespovratnim sredstvima, a ostatak sredstava u uvjetovanim zajmovima; budući da su tijekom konferencije neki zajmoprimci izrazili zabrinutost zbog birokratskih poteškoća i složenih propisa s kojima su se suočili u dobivanju zajmova; budući da će iznos od 595 milijuna EUR u izravnim bespovratnim sredstvima teško pokriti godišnje troškove takve nezapamćene krize u susjednim zemljama Venezuele; budući da međunarodna zajednica mora pronaći inovativna rješenja koja se ne svode samo na humanitarnu pomoć i pomoć dugoročnijoj suradnji kako bi oslobodila i druga moguća financijska sredstva te pomogla venezuelskom narodu da zadovolji hitne potrebe;

B.

budući da pomoć EU-a iznosi više od 319 milijuna EUR unutar i izvan Venezuele; budući da je za humanitarnu pomoć namijenjeno 156 milijuna EUR, za razvoj 136 milijuna EUR, a za stabilnost i mir 27 milijuna EUR;

C.

budući da se ionako teška politička, gospodarska, institucionalna, socijalna i višedimenzionalna humanitarna kriza u Venezueli znatno pogoršala i postala još ozbiljnija tijekom aktualne pandemije; budući da sve veća nestašica lijekova i hrane, masovna kršenja ljudskih prava, hiperinflacija, politička opresija, korupcija i nasilje ugrožavaju živote ljudi te ih prisiljavaju da bježe iz zemlje;

D.

budući da sve veći broj ljudi u Venezueli, a posebice ranjive skupine kao što su žene, djeca i bolesni, pati od malnutricije koja je posljedica ograničenog pristupa kvalitetnim zdravstvenim uslugama, lijekovima, hrani i vodi;

E.

budući da je venezuelski nacionalni zdravstveni sustav znatno oslabljen zbog lošeg postupanja režima, što je dovelo do drastične nestašice lijekova i nedostupnosti medicinskih tretmana; budući da brojke koje je u vezi s pandemijom bolesti COVID-19 dostavio režim nisu vjerodostojne i ne uživaju povjerenje ni ljudi u Venezueli ni međunarodne zajednice;

F.

budući da trenutačna višedimenzionalna kriza u Venezueli za posljedicu ima najveće raseljavanje ikad zabilježeno u toj regiji; budući da je oko 5 milijuna stanovnika Venezuele pobjeglo iz zemlje, od čega je 80 % raseljeno u zemljama regije; budući da je prema UNHCR-u venezuelska izbjeglička kriza druga po veličini u svijetu nakon one u Siriji; budući da se očekuje da bi do kraja 2020. ukupan broj ljudi koji bježe od pogoršanja uvjeta u Venezueli mogao premašiti 6,5 milijuna;

G.

budući da je prema UNHCR-u broj građana Venezuele koji traže azil diljem svijeta porastao za 2 000 %; budući da je 650 000 osoba širom svijeta ispunilo zahtjeve za azil i da je oko dva milijuna dobilo boravišnu dozvolu neke od država Sjeverne ili Južne Amerike; budući da je 12 % stanovništva pobjeglo te da u prosjeku 5 000 ljudi dnevno i dalje odlazi iz zemlje;

H.

budući da je trenutačna globalna javnozdravstvena kriza pogoršala ionako očajnu situaciju za mnoge izbjeglice i migrante iz Venezuele i njihove zemlje domaćine; budući da mnogi migranti i izbjeglice ovise o dnevnim plaćama koje nisu dostatne da zadovolje osnovne potrebe kao što su smještaj, hrana i zdravstvena skrb;

I.

budući da su prema prvim izvješćima o pandemiji koja je opteretila ionako oslabljeni sustav zdravstvene skrbi u toj zemlji bolnice pretrpane oboljelima od bolesti COVID-19, a zaraženi su i deseci zdravstvenih radnika;

J.

budući da je 26. svibnja 2020. nelegitimni venezuelski Vrhovni sud pod kontrolom režima Nicolása Madura neopravdano potvrdio g. Luisa Parru kao predsjednika Nacionalne skupštine; budući da se na toj nezakonitoj sjednici, održanoj u siječnju 2020., nisu poštovali ni pravni postupak ni demokratska ustavna načela jer je velikoj većini predstavnika demokratski izabranih snaga onemogućeno, ponegdje i silom, da nazoči sjednici i slijedom toga glasuje; budući da je zbog nezakonite odluke donesene na toj nelegitimnoj parlamentarnoj sjednici Vijeće EU-a nametnulo sankcije još jedanaest dužnosnika zbog njihove uloge u podrivanju demokracije i vladavine prava, među kojima su Luis Parra i Juan José Mendoza, predsjednik Ustavnog odjela Vrhovnog suda; budući da se Juan Guaidó sam isključio iz bilo koje tranzicijske vlade i da Maduro ne može biti dio takve vlade;

K.

budući da je 13. lipnja 2020. nezakoniti Vrhovni sud još jednom imenovao nove članove Državnog izbornog povjerenstva unatoč tome što nema zakonske ovlasti da to učini; budući da su prema člancima 187. i 296. Ustava Venezuele ta imenovanja isključiva odgovornost Nacionalne skupštine, tijela koje demokratski biraju građani Venezuele; budući da Europski parlament neće priznati nijednu odluku ni presudu koju su jednostrano donijela ta nelegitimna tijela; budući su dužnosnici odgovorni za te odluke također dodani na popis sankcija EU-a;

L.

budući da je Nicolás Maduro naredio veleposlaniku Europske unije da napusti zemlju u roku od 72 sata nakon što je EU uveo ciljane sankcije za nekoliko dužnosnika odgovornih za teška kršenja ljudskih prava te da je usto veleposlaniku Španjolske zaprijetio daljnjim odmazdama; budući da su u svibnju 2020. zabilježeni slučajevi uznemiravanja francuskog veleposlanstva u Caracasu te je među ostalim prekinuta opskrba vodom i električnom energijom u veleposlanikovoj rezidenciji; budući da je režim odlučio poništiti tu odluku i ne protjerati veleposlanika EU-a;

M.

budući da se Madurov režim okomio i na političke stranke Acción Democrática, Primero Justicia i Un Nuevo Tiempo uz sustavni progon s uporištem u presudama nelegitimnog Vrhovnog suda, kojima se stranke lišava njihova aktualnog vodstva protiv volje njihovih članova; budući da je Madurov režim demokratsku političku stranku Voluntad Popular proglasio terorističkom organizacijom;

N.

budući da je demokratska međunarodna zajednica, uključujući Europsku uniju, čvrsto odbacila tu izbornu farsu te sve takve nezakonite radnje; budući da je tim potezima maksimalno ograničen prostor za demokratsko djelovanje u zemlji i stvorene su goleme prepreke rješavanju političke krize u Venezueli; budući da je stvaranje uravnotežene i uključive nacionalne krizne vlade, u kojoj su zastupljeni svi demokratski politički i socijalni sektori u zemlji i koja može odgovoriti na trenutačne humanitarne potrebe, ključno za prevladavanje rastuće krize;

O.

budući da su poštovanje međunarodnih standarda, neovisno i uravnoteženo Državno izborno povjerenstvo te ravnopravni uvjeti koji osiguravaju sudjelovanje političkih stranaka i kandidata temelj vjerodostojnog izbornog postupka, čime se omogućuju slobodni i pošteni parlamentarni i predsjednički izbori;

P.

budući da nedozvoljeno financiranje i strano uplitanje režima u izbore predstavljaju znatnu prijetnju europskim demokracijama;

Q.

budući da je provedba odluka EU-a u području vanjskih poslova u rukama nacionalnih tijela, ali da je Komisija odgovorna za praćenje provedbe prava Unije;

R.

budući da su 12. lipnja 2020. vlasti u Kabo Verdeu uhitile Alexa Saaba, poslovnog čovjeka koji je umiješan u nekoliko korupcijskih afera koje uključuju Madurov režim te da sada čeka na odluku suda i moguće izručenje; budući da slučaj Saab svjedoči o raširenosti korupcije u Venezueli dok se zemlja nalazi usred dosad neviđene humanitarne krize; budući da je na popisu za 2019. godinu od 180 zemalja na Indeksu percepcije korupcije koji sastavlja organizacija Transparency International ta zemlja zauzela 173. mjesto;

S.

budući da se broj političkih zatvorenika povećao od početka masovnih građanskih nemira 2014. i trenutačno ih je više od 430; budući da postoje navodi o jedanaest pritvorenih Europljana u Venezueli; budući da Međunarodni kazneni sud trenutačno vodi preliminarnu istragu o brojnim slučajevima mučenja od strane režima zbog zločina protiv čovječnosti; budući da su slučajevi represije, proizvoljnih pritvaranja i mučenja porasli tijekom krize prouzročene bolešću COVID-19; budući da je u izvješću visoke povjerenice Bachelet od 2. srpnja 2020. o Venezueli dokumentirano više od 1 300 izvansudskih pogubljenja koja su počinile snage sigurnosti između 1. siječnja i 31. svibnja 2020.;

T.

budući da Madurov režim nije pružio transparentne informacije niti prihvatio međunarodnu humanitarnu pomoć ni dao prednost potrebama i pravima najranjivijih dijelova stanovništva; budući da je 1. lipnja 2020. sklopljen sporazum između Ministarstva Narodne vlasti za zdravlje i savjetodavnog tima Nacionalne skupštine za bolest COVID-19 kako bi se omogućilo da se humanitarna pomoć isporuči Venezueli i to bez političkog utjecaja preko Panameričke zdravstvene organizacije (PAHO), premda je režim godinama odbijao svaki oblik humanitarne pomoći;

U.

budući da Madurov režim od 2016. podupire nezakonito obrtničko rudarenje zlata u venezuelskom dijelu Amazone radi financiranja nezakonitih oružanih skupina; budući da se zlato krijumčari iz zemlje nezakonitim kanalima za prodaju i nezakonitu razmjenu u inozemstvu; budući da se takozvano krvavo zlato vadi i iskorištava na štetu ljudskih prava i okoliša u nezakonitim i kriminalnim uvjetima koji su ozbiljna prijetnja i za ljudska prava i za okoliš;

V.

budući da su potrebne učinkovite mjere kako bi se zaustavila sigurnosna prijetnja za širu regiju koju predstavljaju veze diktatorskog Madurova režima, terorističkih skupina i organiziranih oružanih skupina koje provode svoje kriminalne aktivnosti u Venezueli;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.