Access to European Union law
<a href="https://eur-lex.europa.eu/content/help/eurlex-content/experimental-features.html" target="_blank">More about the experimental features corner</a>
Choose the experimental features you want to try
EUR-Lex
Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

You are here
Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search

Document 52020IP0192

Rezolucija Europskog parlamenta od 10. srpnja 2020. o zaštiti financijskih interesa Europske unije – borba protiv prijevara – godišnje izvješće za 2018. (2019/2128(INI))

SL C 371, 15.9.2021, p. 34–47 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Date of document:
10/07/2020; Datum glasanja
Date of vote:
10/07/2020
Author:
Europski parlament, Odbor za proračunski nadzor
Form:
Rezolucija na vlastitu inicijativu
Parliamentary term:
Deveti saziv
Internal reference:
2019/2128(INI)
Session:
2020-2021

15.9.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 371/34

P9_TA(2020)0192

Zaštita financijskih interesa Europske unije – borba protiv prijevara – godišnje izvješće za 2018.

Rezolucija Europskog parlamenta od 10. srpnja 2020. o zaštiti financijskih interesa Europske unije – borba protiv prijevara – godišnje izvješće za 2018. (2019/2128(INI))

(2021/C 371/05)

Europski parlament,

—

uzimajući u obzir članak 310. stavak 6. i članak 325. stavak 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—

uzimajući u obzir svoje rezolucije o prethodnim godišnjim izvješćima Komisije i Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF),

—

uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom Parlamentu i Vijeću od 11. listopada 2019. naslovljeno „30. godišnje izvješće o zaštiti financijskih interesa Europske unije i borbi protiv prijevara – 2018.” (COM(2019)0444) i prateće radne dokumente službi Komisije (SWD(2019)0361, SWD(2019)0362, SWD(2019)0363, SWD(2019)0364 i SWD(2019)0365),

—

uzimajući u obzir izvješće OLAF-a za 2018. (1) i izvješće o radu nadzornog odbora OLAF-a za 2018. godinu,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i Revizorskom sudu naslovljenu „Strategija Komisije za borbu protiv prijevara: pojačano djelovanje radi zaštite proračuna EU-a” (COM(2019)0196),

—

uzimajući u obzir „akcijski plan” (SWD(2019)0170) i „procjenu rizika od prijevare” (SWD(2019)0171) priložene komunikaciji Komisije naslovljenoj „Strategija Komisije za borbu protiv prijevara: pojačano djelovanje radi zaštite proračuna EU-a” (COM(2019)0196),

—

uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2018., s odgovorima institucija (2),

—

uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe o zaštiti proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama od 2. svibnja 2018. (COM(2018)0324),

—

uzimajući u obzir uvođenje standardnih odredbi o zaštiti financijskih interesa EU-a u sve prijedloge Komisije o VFO-u,

—

uzimajući u obzir mišljenje Europskog revizorskog suda br. 8/2018 o prijedlogu Komisije od 23. svibnja 2018. o izmjeni Uredbe o OLAF-u (EU, Euratom) br. 883/2013 u pogledu suradnje s Uredom europskog javnog tužitelja i djelotvornosti istraga koje provodi OLAF (COM(2018)0338),

—

uzimajući u obzir mišljenje Europskog revizorskog suda br. 9/2018 o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa EU-a za borbu protiv prijevara (COM(2018)0386),

—

uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 26/2018 naslovljeno „Niz kašnjenja u primjeni carinskih informatičkih sustava: što je pošlo po zlu?”,

—

uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 01/2019 naslovljeno „Borba protiv prijevara u rashodima EU-a: potrebno je odlučno djelovati”,

—

uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 06/2019 naslovljeno „Suzbijanje prijevara pri potrošnji sredstava EU-a za koheziju: upravljačka tijela moraju poboljšati otkrivanje prijevara, poduzimanje odgovarajućih mjera i koordinaciju relevantnih aktivnosti”,

—

uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 12/2019 naslovljeno „E-trgovina: za velik dio izazova pri naplati PDV a i carina tek treba pronaći rješenje”,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (3) i izvješće o preispitivanju te Uredbe sredinom njezina provedbenog razdoblja koje je Komisija objavila 2. listopada 2017. (COM(2017)0589),

—

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (4) (Direktiva PIF),

—

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (5),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (6),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (7),

—

uzimajući u obzir izvješće od 4. rujna 2019. koje je naručila Komisija naslovljeno „Studija i izvješća o jazu PDV-a u 28 država članica EU-a: završno izvješće”,

—

uzimajući u obzir izvješće od svibnja 2015. koje je naručila Komisija naslovljeno „Studija o kvantificiranju i analizi jaza PDV-a u državama članicama EU-a: izvješće za 2015.” i komunikaciju Komisije od 7. travnja 2016. o akcijskom planu o PDV-u naslovljenu „Put k jedinstvenom europskom području PDV-a – vrijeme je za donošenje odluka” (COM(2016)0148),

—

uzimajući u obzir Izvješće Komisije o suzbijanju korupcije u EU-u od 3. veljače 2014. (COM(2014)0038),

—

uzimajući u obzir Direktivu 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (8),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. lipnja 2011. naslovljenu „Borba protiv korupcije u EU-u” (COM(2011)0308),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. veljače 2017. o ulozi zviždača u zaštiti financijskih interesa EU-a (9),

—

uzimajući u obzir izvješće od 12. svibnja 2017. o napretku u provedbi komunikacije Komisije „Jačanje borbe protiv krijumčarenja cigareta i drugih oblika nezakonite trgovine duhanskim proizvodima – sveobuhvatna strategija EU-a (COM(2013)0324 od 6. lipnja 2013.)” (COM(2017)0235),

—

uzimajući u obzir izvješće kojim je koordinirao OLAF naslovljeno „Prijevare u javnoj nabavi – zbirka upozoravajućih znakova i najboljih praksi” objavljeno 20. prosinca 2017. i priručnik OLAF-a iz 2017. o prijavljivanju nepravilnosti u vezi sa zajedničkim upravljanjem,

—

uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 19/2017 naslovljeno „Uvozni postupci: nedostatci u pravnom okviru i nedjelotvorna provedba utječu na financijske interese EU-a”,

—

uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije u predmetu C-105/14: Kazneni postupak protiv Taricca i drugih (10),

—

uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije u predmetu C-42/17: Kazneni postupak protiv M.A.S i M.B. (11),

—

uzimajući u obzir presudu Općeg suda u predmetu T-48/16: Sigma Orionis SA protiv Europske komisije (12),

—

uzimajući u obzir donošenje Uredbe Vijeća (EU) 2018/1541 od 2. listopada 2018. o izmjeni uredbi (EU) br. 904/2010 i (EU) 2017/2454 u pogledu mjera za jačanje administrativne suradnje u području poreza na dodanu vrijednost kako bi se povećale mogućnosti država članica u borbi protiv najštetnijih oblika prijevara u vezi s PDV-om i smanjio porezni jaz,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2018. o zaštiti financijskih interesa EU-a – povrat novca i imovine iz trećih zemalja u slučaju prijevare (13),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „Moderan proračun Unije koja štiti, osnažuje i brani. Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027.” (COM(2018)0321),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. listopada 2018. o borbi protiv carinskih prijevara i zaštiti vlastitih sredstava EU-a (14),

—

uzimajući u obzir kontinuiranu provedbu programa „Hercule III” (15),

—

uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A9-0103/2020),

A.

budući da Komisija u suradnji s državama članicama izvršava proračun Unije, od čega je 2018. 74 % izvršeno u okviru podijeljenog upravljanja;

B.

budući da bi Komisija u okviru podijeljenog upravljanja trebala ispuniti svoje obveze u pogledu nadzora, kontrole i revizije;

C.

budući da bi u skladu s člankom 63. Financijske uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 države članice pri izvršavanju zadaća povezanih s izvršenjem proračuna trebale poduzeti sve potrebne mjere za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje nepravilnosti i prijevara;

D.

budući da bi radi zaštite financijskih interesa Unije države članice trebale provoditi ex ante i ex post kontrole, zajamčiti povrat nepropisno isplaćenih sredstava i po potrebi pokrenuti sudski postupak u vezi s time;

E.

budući da bi razumno upravljanje financijama i zaštita financijskih interesa EU-a trebali biti ključni elementi politike EU-a za izvršenje proračuna kako bi se povećalo povjerenje građana tako što će se osigurati da se novac poreznih obveznika koristi ispravno i da se proračun EU-a učinkovito izvršava;

F.

budući da dobra javna potrošnja i zaštita financijskih interesa EU-a doprinose učinkovitom upravljanju proračunom EU-a;

G.

budući da u članku 310. stavku 6. UFEU-a stoji da „Unija i države članice, u skladu s člankom 325., suzbijaju prijevaru i svaki drugi oblik nezakonitih aktivnosti koje utječu na financijske interese Unije”; budući da u članku 325. stavku 2. UFEU-a stoji da „Radi suzbijanja prijevara usmjerenih protiv financijskih interesa Unije, države članice poduzimaju iste mjere koje poduzimaju radi suzbijanja prijevara koje su usmjerene protiv njihovih vlastitih financijskih interesa”; budući da u članku 325. stavku 3. UFEU-a stoji da „države članice koordiniraju svoje djelovanje usmjereno na zaštitu financijskih interesa Unije od prijevara” i da „uz pomoć Komisije organiziraju blisku i redovitu suradnju među nadležnim tijelima”; budući da se u skladu s člankom 325. stavkom 4. UFEU-a zakonodavac mora savjetovati s Revizorskim sudom o svim mjerama koje trebaju biti donesene u područjima suzbijanja i borbe protiv prijevara koje štete financijskim interesima EU-a;

H.

budući da se proračunom EU-a podupiru zajednički ciljevi i pomaže u rješavanju zajedničkih izazova te budući da je dobar učinak preduvjet za postizanje rezultata i prioriteta te da je pojednostavnjenje redovitih procjena prihoda i rashoda i učinka revizijama uspješnosti ključno za izradu proračuna temeljenu na uspješnosti;

I.

budući da EU ima obvezu djelovati u području antikorupcijskih politika u okviru ograničenja utvrđenih UFEU-om; budući da je člankom 67. UFEU-a utvrđena obveza Unije da osigura visoku razinu sigurnosti, uključujući i sprečavanjem i suzbijanjem kaznenih djela i usklađivanjem kaznenih zakona; budući da je prema članku 83. UFEU-a korupcija osobito teško kazneno djelo s prekograničnom dimenzijom, što ima negativne posljedice na financijske interese EU-a;

J.

budući da su prijevare koje uključuju sredstva EU-a jedan od načina kroz koje se kriminalne organizacije upliću u gospodarstvo i ugrožavaju gospodarsku slobodu i slobodno tržišno natjecanje;

K.

budući da je potrebno na odgovarajući način uzeti u obzir raznolikost pravnih i administrativnih sustava u državama članicama kako bi se omogućilo usklađenije djelovanje EU-a za sprječavanje nepravilnosti i suzbijanje prijevara; budući da bi Komisija trebala dodatno pojačati svoje napore u borbi protiv prijevara i nastaviti s njihovom učinkovitom provedbom kako bi se postigli još konkretniji i bolji rezultati;

L.

budući da korupcija predstavlja ozbiljnu prijetnju financijskim interesima Unije, ali i demokraciji i povjerenju u javnu upravu;

M.

budući da je PDV koji ubiru države članice važan izvor prihoda za nacionalne proračune i da su vlastita sredstva od PDV-a činila 11,9 % ukupnog proračuna EU-a za 2018.;

N.

budući da sustavni i institucionalizirani slučajevi korupcije u određenim državama članicama ozbiljno štete financijskim interesima EU-a i predstavljaju prijetnju demokraciji, temeljnim pravima i vladavini prava; budući da je u posebnom izvješću Eurobarometra br. 470 o korupciji, koje je objavljeno u prosincu 2017., navedeno da su opća percepcija i stavovi prema korupciji ostali nepromijenjeni u usporedbi s 2013., što upućuje na to da nisu zabilježeni nikakvi konkretni rezultati u pogledu jačanja povjerenja građana EU-a u njegove institucije;

Otkrivanje nepravilnosti i izvješćivanje o njima

1.

 pozdravlja 30. godišnje izvješće o zaštiti financijskih interesa EU-a i borbi protiv prijevara, kao i napredak postignut tijekom posljednja tri desetljeća u uspostavi i razvoju zakonodavnih temelja i institucionalnog okvira (OLAF i EPPO) za borbu protiv prijevara i nepravilnosti na razini EU-a, u uspostavi suradnje među državama članicama te između njih i Komisije te u postizanju rezultata zaštite proračuna EU-a koji ne bi bili mogući bez zajedničkih napora institucija EU-a i nacionalnih tijela;

2.

 s velikom zabrinutošću primjećuje stalnu izmjenu metoda prijevare i nove obrasce prijevara, sa snažnom transnacionalnom dimenzijom i s prekograničnim mehanizmima prijevare (npr. prijevare u reklamiranju poljoprivrednih proizvoda, fiktivna poduzeća, izbjegavanje plaćanja carina podcjenjivanjem tekstila i obuće koji ulaze u Uniju i carinjenjem u nekoliko država članica, e-trgovina, povećanje prekogranične dimenzije prijevara u pogledu rashoda i krivotvorenje), koji negativno utječu na prihodovnu stranu proračuna EU-a i iziskuju novi koordinirani odgovor na razini EU-a i na nacionalnoj razini;

3.

 napominje da se ukupan broj nepravilnosti koje se smatraju i onih koje se ne smatraju prijevarama prijavljen 2018. godine (11 638 slučajeva) smanjio za 25 % u odnosu na 2017. godinu (15 213 slučajeva) i da je njihova vrijednost ostala stabilna u odnosu na prethodnu godinu (2,5 milijardi EUR u 2018. u odnosu na 2,58 milijardi EUR u 2017.);

4.

 ističe da sve nepravilnosti nisu nužno i prijevare te da se počinjene pogreške moraju jasno razlikovati;

5.

 podsjeća da broj prijavljenih nepravilnosti koje se smatraju prijevarom i s njima povezani iznosi nisu izravni pokazatelji razine prijevara koje utječu na proračun EU-a ili dotične države članice; napominje da je nejasno koliko nepravilnosti koje se smatraju prijevarom Komisija, a posebno države članice, svake godine ne prijave; napominje da se time Parlamentu otežava donošenje korisnih zaključaka o učinkovitosti aktivnosti Komisije u borbi protiv prijevara; stoga poziva Komisiju da razvije metodologiju za poboljšanje pouzdanosti i da pruži točnije procjene razmjera prijevara u EU-u; napominje da su nepravilnosti koje se smatraju prijevarom utjecale na 0,71 % plaćanja iz 2018. i 0,65 % bruto iznosa tradicionalnih vlastitih sredstava prikupljenih za 2018.; napominje nadalje da su nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom utjecale na 0,58 % plaćanja iz 2018. i 1,78 % bruto iznosa tradicionalnih vlastitih sredstava prikupljenih za 2018.;

6.

 sa zabrinutošću prima na znanje zaključak Revizorskog suda da Komisija nema dovoljnu razinu uvida u razmjere, prirodu i uzroke prijevara; ponovno poziva Komisiju da uspostavi jedinstven sustav za prikupljanje usporedivih podataka o nepravilnostima i slučajevima prijevara od država članica kako bi standardizirala postupak izvješćivanja te zajamčila kvalitetu i usporedivost pruženih podataka;

7.

 nadalje, poziva Komisiju da provede sveobuhvatne provjere kako bi se osigurala potpuna transparentnost i kvaliteta podataka koje države članice dostavljaju u sustav za upravljanje nepravilnostima (IMS);

8.

 napominje da je broj prijavljenih nepravilnosti koje se smatraju prijevarom prijavljen u 2018. (1 152 slučaja) ostao stabilan u usporedbi s 2017.; međutim, žali zbog toga što su se predmetni iznosi povećali za 183 %, što je razlog za ozbiljnu zabrinutost; to je povećanje u velikoj mjeri posljedica dviju nepravilnosti koje se smatraju prijevarom u vezi s rashodima za kohezijsku politiku; naglašava potrebu za povratom tih visokih iznosa što je prije moguće;

9.

 uzima u obzir činjenicu da je u pogledu broja nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom evidentiranih u 2018. zabilježen pad od 27 % (10 487 slučajeva), dok su se povezani financijski iznosi smanjili za 37 % na 1,3 milijarde EUR;

10.

 ističe i žali zbog činjenice da mnoge države članice nemaju specifične zakone za borbu protiv organiziranog kriminala, iako je njegova prisutnost u prekograničnim aktivnostima i sektorima koji utječu na financijske interese EU-a, kao što je slučaj s krijumčarenjem ili krivotvorenjem valuta, u stalnom porastu;

11.

 poziva države članice da bliže surađuju u pogledu razmjene informacija kako bi se poboljšalo prikupljanje podataka i povećala učinkovitost njihovih kontrola te zajamčila prava i slobode građana; podsjeća na ulogu Komisije u koordinaciji suradnje među državama članicama; poziva Komisiju da pomogne u koordinaciji uspostave jedinstvenog sustava za prikupljanje podataka o nepravilnostima i slučajevima prijevara iz država članica;

12.

 poziva Revizorski sud da u slučajevima namjerne zlouporabe sredstava u svoje revizijske uzorke kontinuirano uvrštava odgovorne institucije i upravljačka tijela;

13.

 zabrinjava ga što je, kako bi se smanjilo administrativno opterećenje tijela država članica, prema Uredbi o zajedničkim odredbama (EU) br. 1303/2013 obvezno prijaviti samo nepravilnosti koje se smatraju ili ne smatraju prijevarom koje se odnose na više od 10 000 EUR doprinosa iz fondova ESI; podsjeća na to da je u području poljoprivrede i Europskog socijalnog fonda velik broj plaćanja znatno ispod praga od 10 000 EUR, koji se isplaćuje kao isplata naknada (na temelju ispunjavanja određenih uvjeta) te posljedično može predstavljati neprijavljene slučajeve prijevare ispod praga za koji je nužno izvješćivanje, primjećuje, međutim, opažanje Revizorskog suda u njegovim godišnjim izvješćima za 2017. i 2018. da su isplate naknada manje podložne pogreškama od povrata troškova, što je metoda isplate za projekte iznad 10 000 EUR;

14.

 oštro osuđuje veliku zlouporabu europskih strukturnih i investicijskih fondova od strane visokih vladinih dužnosnika u Češkoj i drugih javnih aktera u Mađarskoj, Grčkoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Italiji; napominje da takva prijevara ide na štetu malih obiteljskih poduzeća kojima su subvencije najpotrebnije;

15.

 snažno osuđuje zlouporabu kohezijskih fondova; žali zbog toga što se sredstva EU-a zahvaćena financijskim ispravcima povezanima s nepravilnostima koje se smatraju prijevarom mogu ponovno upotrijebiti bez dodatnih posljedica ili ograničenja; smatra da takav sustav ugrožava financijske interese EU-a; stoga poziva Komisiju da pomno prati upotrebu fondova EU-a i da razmotri razvoj sustava u kojem postoje ograničenja za daljnju upotrebu u slučaju ispravaka;

16.

 podsjeća na zahtjeve u pogledu transparentnosti za ZPP i kohezijske politike, koji obvezuju nadležna tijela država članica da vode javno dostupan popis krajnjih korisnika; poziva države članice da takve podatke objavljuju u ujednačenom strojno čitljivom formatu i da zajamče interoperabilnost informacija; poziva Komisiju da prikupi i agregira podatke te objavi popise najvećih korisnika iz svakog fonda u svakoj državi članici;

17.

 ustraje u tome da Komisija predloži poseban mehanizam za podnošenje pritužbi na razini Unije kako bi se pružila potpora poljoprivrednicima ili korisnicima koji su suočeni s, primjerice, oduzimanjem zemljišta, lošim postupanjem nacionalnih tijela, pritiskom kriminalnih struktura ili organiziranog kriminala, ili osobama koje su podvrgnute prisilnom ili robovskom radu, dajući im priliku da brzo podnesu pritužbu Komisiji koju bi ona trebala hitno provjeriti;

18.

 naglašava da Europska komisija trenutačno ne poduzima dostatne mjere za borbu protiv tih vrsta prijevara; potiče Komisiju da provede učinkovite kontrole, zajedno s obvezujućim mjerama; napominje da bi Ured europskog javnog tužitelja trebao imati važnu ulogu u provođenju prekograničnih ispitivanja, otkrivanju i prijavljivanju slučajeva prijevare te privođenju počinitelja prijevara pravdi;

Prihodi – vlastita sredstva

19.

 primjećuje porast od 1 % u broju zabilježenih slučajeva prijevare za tradicionalna vlastita sredstva (473 slučaja u 2018.), i žali zbog povećanja povezanih financijskih iznosa za 116 %;

20.

 napominje da je broj nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom za 2018. bio 10 % niži od prosjeka za razdoblje 2014. – 2018., ali žali zbog toga što je povezani iznos 17 % veći;

21.

 duboko je zabrinut zbog toga što je prema statistici brzih procjena Komisije porezni jaz 2018. iznosio otprilike 130 milijardi EUR, što predstavlja približno 10 % ukupnog očekivanog prihoda od PDV-a, te zbog procjene Komisije prema kojoj slučajevi prijevara u vezi s PDV-om unutar Unije koštaju oko 50 milijardi EUR godišnje; žali zbog gubitka 5 milijardi EUR godišnje u području isporuke robe male vrijednosti iz trećih zemalja;

22.

 pozdravlja donošenje Direktive o zaštiti financijskih interesa, kojom se pojašnjavaju pitanja prekogranične suradnje i uzajamne pravne pomoći između država članica, Eurojusta, Ureda europskog javnog tužitelja i Komisije u rješavanju prijevara povezanih s PDV-om;

23.

 ponavlja svoje stajalište da OLAF-ove nadležnosti u području istraga u vezi s porezom na dodanu vrijednost ni na koji način ne bi trebale biti ograničene ni podložne dodatnim administrativnim uvjetima; poziva Vijeće da uzme u obzir stajalište Parlamenta o tom pitanju tijekom pregovora o uredbi o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara u pogledu suradnje s Uredom europskog javnog tužitelja i o učinkovitosti istraga OLAF-a;

24.

 ističe važnu ulogu OLAF-a u istragama o predmetima povezanima s PDV-om; pozdravlja izmjenu Uredbe Vijeća (EU) br. 904/2010 o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevare u području poreza na dodanu vrijednost (16), donesenu 2018. kojom se uvode mjere za jačanje kapaciteta nacionalnih poreznih uprava za provjeru prekograničnih isporuka, proširuju nadležnosti OLAF-a kako bi se olakšale i koordinirale istrage prijevara u vezi s PDV-om i suzbili najštetniji oblici prijevara u vezi s PDV-om te smanjio jaz PDV-a;

25.

 pozdravlja izmijenjenu Uredbu Vijeća (EU) br. 904/2010 kako bi se maksimalno povećao potencijal novog softvera za analizu transakcijske mreže (TNA) za utvrđivanje mreža prevare u cijelom EU-u; s ciljem jačanja suradnje i razmjene informacija među nacionalnim poreznim tijelima radi boljeg otkrivanja i brzog presretanja kružnih prijevara povezanih s PDV-om; poziva na donošenje mjera kojima bi se u potpunosti osigurala zaštita podataka gospodarskih subjekata nad kojima se provodi istraga, navedenih u novom softveru za analizu transakcijske mreže (TNA);

26.

 pozdravlja uvođenje mjera za dijeljenje relevantnih podataka o carinskom postupku 42 i postupku 63 od 2020. nadalje među nacionalnim poreznim tijelima, čime se državi članici uvoza i državi članici klijenta omogućuje unakrsna provjera PDV brojeva, vrijednosti uvezene robe, vrste proizvoda itd.;

27.

 naglašava da je iznimno važno da države članice daju prednost razvoju nacionalnih strategija za borbu protiv prijevara;

28.

 naglašava ozbiljnost prijevara koje se odnose na PDV, posebno takozvanu „kružnu prijevaru” u okviru koje nepostojeći trgovac ne plaća PDV nadležnim poreznim tijelima iako je kupcu naplaćen;

29.

 primjećuje da su solarne ploče roba koja je 2018. bila najviše pogođena prijevarama i nepravilnostima u pogledu novčane vrijednosti, kao što je to bio slučaj i 2017. i 2016.; pozdravlja inspekcije na licu mjesta koje provodi Komisija i naglašava važnost istraga OLAF-a i koordinacijske uloge OLAF-a u tom području;

30.

 pozdravlja činjenicu da je nekoliko država članica uvelo nove informatičke alate, pristupe temeljene na riziku i inicijative za suočavanje s izazovima u području tradicionalnog prikupljanja vlastitih sredstava; potiče države članice na daljnju suradnju u zajedničkom korištenju tih alata, pristupa i inicijativa, daljnju razmjenu dobrih praksi i poboljšanje suradnje u okviru Eurofisca;

31.

 zabrinut je zbog toga što su prijevare u prihodima zbog umanjivanja vrijednosti robe uvezene u EU iz trećih zemalja i dalje prijetnja financijskim interesima EU-a; uviđa da je prekogranična trgovina robom koja je nabavljena e-trgovinom znatan izvor poreznih prijevara u EU-u, posebno kada je riječ o robi manjih dimenzija; poziva države članice da potpunom provedbom preporuka Komisije riješe probleme povezane s prekograničnom e-trgovinom, posebno u vezi s mogućom zlouporabom olakšica za pošiljke male vrijednosti;

32.

 napominje da je Komisija u prosincu 2018. predstavila novi akcijski plan za borbu protiv nezakonite trgovine duhanom koji se uglavnom temelji na operativnim mjerama provedbe zakona;

33.

 napominje da se nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom prvenstveno otkrivaju kontrolama nakon puštanja robe, ali naglašava važnost carinskih kontrola prije ili u trenutku puštanja robe, kao i dobrovoljnih priznanja, za otkrivanje nepravilnosti;

34.

 ponovno podsjeća na to da je kombinacija različitih metoda otkrivanja (kontrole pri puštanju u promet i nakon puštanja u promet, inspekcije koje provode službe za borbu protiv prijevara i druge metode) najučinkovitiji način za otkrivanje prijevara i da učinkovitost svake metode ovisi o državi članici u pitanju, učinkovitoj koordinaciji njezinih uprava i sposobnosti relevantnih službi država članica da međusobno komuniciraju;

35.

 zabrinut je što neke države članice redovito prijavljuju da nisu zabilježile nijedan slučaj prijevare; poziva Komisiju da istraži tu situaciju jer smatra da je vrlo niska vjerojatnost da u tim državama ne postoje aktivnosti kojima se vrše prevare; poziva Komisiju da u tim zemljama provodi nasumične provjere na licu mjesta;

36.

 primjećuje da je prosječna stopa povrata za slučajeve koji su prijavljeni kao prijevare u razdoblju 1989. – 2018. iznosila oko 41 %; također napominje da je stopa povrata za slučajeve prijevare koji su prijavljeni i otkriveni 2018. iznosila 70 %, što je znatno iznad prosječne stope; ponavlja svoj poziv Komisiji da za te slučajeve razvije strategiju za poboljšanje stope povrata;

37.

 primjećuje da je ukupna stopa povrata za slučajeve koji se ne smatraju prijevarama, a koji su prijavljeni kao prijevare u razdoblju 1989. – 2018. iznosila oko 72 %;

38.

 ponavlja poziv Komisiji da svake godine podnosi izvješće o iznosu vraćenih vlastitih sredstava EU-a u skladu s preporukama OLAF-a i da obavijesti o iznosima koje još treba vratiti;

Rashodi

39.

 primjećuje smanjenje od 3 % u broju slučajeva (679) prijavljenih nepravilnosti koje se smatraju prijevarama u 2018., a koje utječu na rashode; ističe, međutim, zabrinjavajući suprotni trend kada je riječ o s tim povezanim financijskim iznosima (1,032 milijarde EUR), odnosno povećanju od 198 %;

40.

 pozdravlja smanjenje od 4 % u zabilježenim nepravilnostima koje se ne smatraju prijevarom, kao i smanjenje od 48 % s tim povezanih financijskih iznosa (844,9 milijuna EUR);

41.

 pozdravlja činjenicu da su na rashodovnoj strani neke države članice donijele više operativnih mjera kao što su uvođenje informatičkih alata za procjenu rizika, procjene rizika od prijevara i tečajevi osposobljavanja za podizanje opće svijesti o prijevarama; poziva sve preostale države članice da što je prije moguće povećaju napore u pogledu donošenja takvih mjera;

42.

 primjećuje da u nekim državama članicama nisu prijavljene nepravilnosti koje se smatraju prijevarom; poziva Komisiju da nastavi podupirati države članice u cilju poboljšanja kvalitete i broja kontrola te da podijeli najbolje prakse u borbi protiv prijevara;

43.

 ističe važnost detaljnog nadzora i upravljanja bespovratnim sredstvima dodijeljenima u okviru programâ ESIF-a (europskih strukturnih i investicijskih fondova, tj. Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda, Kohezijskog fonda, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo, FAMI-ja (Fonda za azil, migracije i integraciju), FEAD-a (Fonda europske pomoći za najpotrebitije) i EGF-a (Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji)), u cilju učinkovite dodjele proračunskih sredstava za te fondove bez inflacije te izbjegavanja prijevara;

44.

 poziva Komisiju, OLAF, Ured europskog javnog tužitelja i države članice da u pogledu zajedničke poljoprivredne politike za koju je 2018. zabilježeno 249 nepravilnosti koje se smatraju prijevarama (-6 %), s ukupnim iznosom od 63,3 milijuna EUR (+10 %) te 363 nepravilnosti 2018. (+5 %) za kohezijsku politiku, s ukupnim iznosom od 959,6 milijuna EUR (+199 %); da primijene najstrože mjere za borbu protiv prijevara u vezi s javnim novcem koji se isplaćuje iz proračuna EU-a;

45.

 napominje da je u razdoblju izvještavanja za ZPP 2018. – 2014. razina učestalosti prijevara koja predstavlja postotak slučajeva za koje se sumnja da su prijevare i utvrđenih prijevara u odnosu na ukupan broj prijavljenih nepravilnosti iznosi 10 %, da „razina iznosa prijevara” iznosi oko 23 % ukupnog financijskog iznosa na koji su utjecale nepravilnosti; nadalje, napominje da „stopa otkrivanja prijevara”, koja predstavlja postotak ukupnog financijskog iznosa na koji utječu moguće i utvrđene prijevare u odnosu na ukupne rashode, iznosi samo 0,11 %, dok stopa „otkrivanja nepravilnosti”, koja predstavlja postotak ukupnog financijskog iznosa zahvaćenog nepravilnostima u odnosu na ukupne rashode, iznosi 0,37 %;

46.

 slično tome, izričito napominje da „stopa otkrivanja prijevara” za kohezijsku politiku iznosi 0,86 %, dok „stopa otkrivanja nepravilnosti” iznosi 0,34 %;

47.

 ponavlja važnost transparentnosti rashoda, tražeći potpuni pristup informacijama u slučaju financiranja sredstvima Europske unije;

Strategija Komisije za borbu protiv prijevara

Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF)

48.

 napominje da je OLAF 2018. pokrenuo 219 istraga, a zaključio njih 167, preporučujući financijske povrate u iznosu od 371 milijun EUR; nadalje, napominje da je na kraju godine u tijeku bilo 414 istraga;

49.

 prima na znanje širenje uloge službi za usklađivanje borbe protiv prijevara (AFCOS) u poticanju učinkovitosti različitih kanala za prekograničnu suradnju među državnim vlastima, posebno u borbi protiv carinskih prijevara, ali i za suradnju s OLAF-om;

50.

 pozdravlja usvajanje strategije Komisije za borbu protiv prijevara iz travnja 2019. koja je prilagođena dvama važnim dodacima zakonodavstvu EU-a o borbi protiv prijevara usvojenima 2017., odnosno Direktivi PIF, kojom se utvrđuju stroži zajednički standardi za kazneno zakonodavstvo država članica za zaštitu financijskih interesa EU-a, i Uredbi o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO);

51.

 žali zbog toga što Komisija još nije u svoj godišnji program rada uključila prijedlog instrumenta za uzajamnu administrativnu pomoć na rashodovnoj strani; smatra da se takva inicijativa uklapa u odredbu iz članka 225. Ugovora;

52.

 skreće pozornost na ključnu ulogu OLAF-a i potrebu za njegovim daljnjim jačanjem i osiguravanjem učinkovite koordinacije s Uredom europskog javnog tužitelja;

53.

 žali zbog toga što je samo dvanaest država članica dosad provelo novu Direktivu PIF, još osam ju je provelo djelomično, a ostale još nisu; napominje da je rok za provedbu nove Direktive PIF već istekao 6. srpnja 2019.; poziva Komisiju da što prije objavi popis svih država članica koje nisu prenijele Direktivu u nacionalno zakonodavstvo u zadanom roku; poziva sve preostale države članice da poduzmu sve potrebne mjere i osiguraju potpuno i ispravno prenošenje Direktive u najkraćem mogućem roku; poziva Komisiju da pomno prati postupak prenošenja u svim državama članicama te da iskoristi svoje ovlasti za pokretanje postupaka zbog povrede prava ako se države članice ne pridržavaju postupka prenošenja;

54.

 podsjeća da nova strategija Komisije za borbu protiv prijevara obuhvaća: i. prijevare (uključujući prijevare u vezi s PDV-om), korupciju i pronevjeru koje utječu na financijske interese EU-a, kako su definirani u člancima 3. i 4. Direktive PIF; ii. druga kaznena djela koja utječu na financijske interese Unije, primjerice kaznena djela povezana sa zlouporabom postupaka javne nabave ako utječu na proračun EU-a; iii. nepravilnosti kako su definirane u članku 1. stavku 2. Uredbe (EZ, Euratom) br. 2988/95 (ako su namjerne, ali nisu već obuhvaćene prethodno navedenim kaznenim djelima) i iv. ozbiljno kršenje profesionalnih obveza osoblja ili članova institucija i tijela Unije, kako je navedeno u članku 1. stavku 4. Uredbe o OLAF-u i članku 2. stavku 1. drugom podstavku Odluke Komisije 1999/352/EZ, EZUČ, Euratom o osnivanju Europskog ureda za borbu protiv prijevara (17);

55.

 pozdravlja nove prioritete nove strategije Komisije za borbu protiv prijevara, kao što je poboljšanje razumijevanja obrazaca prijevara, profila prevaranata i sustavnih nedostataka povezanih s prijevarama koji utječu na proračun EU-a, kao i optimizacija koordinacije, suradnje i radnih procesa za borbu protiv prijevara, posebno među službama Komisije i izvršnim agencijama;

56.

 žali zbog toga što je samo jedanaest država članica donijelo nacionalnu strategiju za borbu protiv prijevara; poziva preostale države članice da napreduju s donošenjem svojih nacionalnih strategija za borbu protiv prijevara; poziva Komisiju da potiče preostale države članice da napreduju s donošenjem svojih nacionalnih strategija za borbu protiv prijevara; poziva Komisiju da razmotri donošenje nacionalnih strategija za borbu protiv prijevara kao uvjeta za pristup fondovima EU-a;

57.

 pozdravlja novi prijedlog Programa EU-a za borbu protiv prijevara, koji će OLAF provesti izravnim upravljanjem; napominje da Program EU-a za borbu protiv prijevara obuhvaća i. program potrošnje Hercule III kojim se podupiru djelovanja protiv prijevara, korupcije i svih drugih nezakonitih radnji koje štete financijskim interesima Unije, ii. informacijski sustav za borbu protiv prijevara (AFIS) koji je operativna aktivnost i u biti obuhvaća skup carinskih IT aplikacija unutar zajedničkog informacijskog sustava kojim upravlja Komisija i iii. Sustav za upravljanje nepravilnostima (IMS), tj. alat za sigurnu elektroničku komunikaciju kojim se državama članicama olakšava izvršavanje njihove obveze prijave nepravilnosti, uključujući prijevare, i podupire upravljanje nepravilnostima i njihovu analizu;

58.

 napominje da su Programu EU-a za borbu protiv prijevara i njegovim novim prioritetima potrebna dostatna financijska sredstva kako bi se postigli rezultati; stoga je zabrinut zbog prijedloga predsjednika Europskog vijeća da se proračun Programa EU-a za borbu protiv prijevara smanji sa 156 milijuna EUR za razdoblje 2014. – 2020. na 111 milijuna EUR za razdoblje 2021. – 2027.;

59.

 ponavlja da je u nacionalne strategije za borbu protiv prijevara potrebno uključiti proaktivne metode za borbu protiv prijevara kojima se osigurava ne samo otkrivanje, već i učinkovito sprečavanje prijevara;

Napredak u osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO)

60.

 prima na znanje da je privremeni upravni direktor imenovan 2018.;

61.

 ističe da je osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) ključan događaj za zaštitu financijskih interesa Unije; ističe važnost Ureda europskog javnog tužitelja u borbi protiv prijevara, korupcije i ozbiljnih prekograničnih prijevara povezanih s PDV-om;

62.

 pozdravlja činjenicu da su se 2018. Nizozemska i Malta odlučile pridružiti Uredu europskog javnog tužitelja; primjećuje da se zaključno s krajem listopada 2019. pet država članica nije pridružilo Uredu europskog javnog tužitelja; međutim, podsjeća da se u skladu s uvodnom izjavom 9. Uredbe (EU) 2017/1939 mogu toj prekograničnoj suradnji pridružiti u bilo kojem trenutku; potiče sve preostale države članice da se što prije pridruže Uredu europskog javnog tužitelja; poziva Komisiju da aktivno promiče i potiče članstvo u Uredu europskog javnog tužitelja među državama članicama koje za sada oklijevaju u tome kako bi se osiguralo djelotvorno i učinkovito prekogranično funkcioniranje diljem EU-a;

63.

 ističe da je postupak odabira glavnog europskog javnog tužitelja dovršen 2019.; pozdravlja imenovanje Laure Codruta Kovesi prvom glavnom europskom javnom tužiteljicom nakon postupka odabira u koji su bili uključeni Europski parlament, Vijeće i neovisna skupina stručnjaka koje je odabrala Komisija;

64.

 ističe da su nedovoljno financiranje i manjak osoblja u Uredu europskog javnog tužitelja tijekom faze uspostave Ureda europskog javnog tužitelja neprihvatljivi; duboko žali zbog toga što je Komisija uvelike podcijenila potrebna sredstva; naglašava da je Ured europskog javnog tužitelja morao obraditi do 3 000 predmeta godišnje od samog početka svoga djelovanja; naglašava da je Uredu europskog javnog tužitelja potrebno još barem 76 radnih mjesta i 8 milijuna EUR kako bi do kraja 2020. postao u potpunosti operativan; protivi se načelu tužitelja na nepuno radno vrijeme; traži od država članica da što prije imenuju javne tužitelje na puno radno vrijeme; snažno poziva Komisiju da donese nacrt izmjene proračuna;

65.

 ističe da će nakon osnivanja Ureda europskog javnog tužitelja OLAF ostati jedini ured odgovoran za zaštitu financijskih interesa EU-a u državama članicama koji je odlučio da se neće pridružiti Uredu europskog javnog tužitelja; ističe da se prema mišljenju 8/2018 Europskog revizorskog suda prijedlogom Komisije o izmjeni Uredbe o OLAF-u ne rješava pitanje slabe učinkovitosti administrativnih istraga koje provodi OLAF; ističe da je važno osigurati da OLAF i dalje bude snažan partner u radu Ureda europskog javnog tužitelja koji u potpunosti funkcionira;

66.

 naglašava da bi se buduća suradnja OLAF-a i Ureda europskog javnog tužitelja trebala temeljiti na tijesnoj suradnji, učinkovitoj razmjeni informacija i komplementarnosti, izbjegavajući pritom dupliciranje ili sukob nadležnosti; podsjeća da se Parlament protivi smanjenju osoblja OLAF-a za 45 radnih mjesta;

67.

 poziva suzakonodavce da na vrijeme postignu dogovor o reviziji Uredbe o OLAF-u kako bi se osigurala jasna podjela nadležnosti između OLAF-a i Ureda europskog javnog tužitelja bez preklapanja, prije nego što Ured europskog javnog tužitelja postane funkcionalan;

Područja koja bi se mogla poboljšati

68.

 ističe dva područja koja bi se mogla poboljšati: kao prvo, kako bi se poboljšala procjena rizika od prijevara i upravljanje rizikom od prijevara, Komisija i države članice trebaju povećati svoju analitičku sposobnost kako bi mogle pretraživati podatke o obrascima prijevara, profilima počinitelja prijevara i nedostacima u sustavima unutarnje kontrole EU-a; kao drugo, kako bi se osigurala dosljednost i optimizirale učinkovitost i djelotvornost, procjenu i upravljanje rizicima od prijevara potrebno je usko koordinirati i nadzirati;

69.

 ističe da veza između korupcije i prijevara u EU-u može imati negativan učinak na proračun EU-a; žali zbog toga što Komisija više ne smatra da je potrebno objavljivati izvješća o borbi protiv korupcije; nadalje, poziva Komisiju da razmotri uspostavu mreže tijela za sprečavanje korupcije unutar Europske unije; žali zbog odluke Komisije da antikorupcijski nadzor uključi u postupak gospodarskog upravljanja u okviru europskog semestra; smatra da je to dodatno smanjilo praćenje od strane Komisije i da su podaci dostupni samo za vrlo mali broj država; nadalje žali zbog činjenice da je ta promjena pristupa uglavnom usmjerena na gospodarski učinak korupcije i gotovo u potpunosti zanemaruje druge dimenzije korupcije, kao što je povjerenje građana u javnu upravu, pa čak i demokratske strukture država članica; stoga odlučno poziva Komisiju da nastavi s objavljivanjem svojih izvješća o borbi protiv korupcije; ponavlja svoj poziv Komisiji da se uključi u sveobuhvatniju i dosljedniju politiku EU-a za borbu protiv korupcije, uključujući dubinsku ocjenu antikorupcijskih politika u svakoj državi članici;

70.

 ponavlja da učinak tzv. rotirajućih vrata može biti štetan za odnose između institucija i interesnih skupina; poziva institucije EU-a da razviju sustavan pristup tom problemu;

71.

 ponavlja svoj poziv Komisiji da uspostavi interni mehanizam evaluacije za institucije EU-a;

72.

 poziva Komisiju da kao jedan od svojih glavnih prioriteta osmisli strategiju na europskoj razini za proaktivno izbjegavanje sukoba interesa za sve financijske izvršitelje proračuna EU-a;

73.

 smatra da su potrebne daljnje inicijative za mjerenje gubitka carinskih prihoda i razvoj učinkovite metodologije za takvo mjerenje, barem za njegove glavne elemente;

74.

 također smatra da bi carinske provjere trebalo prilagoditi novim rizicima od prijevara i brzom širenju prekogranične trgovine koje omogućavaju e-trgovina i digitalizirano poslovanje;

75.

 primjećuje da širenje e-trgovine predstavlja izazov za porezna tijela, primjerice u slučajevima kada prodavač nema porezni identifikacijski broj u EU-u ili kada su iznosi prijavljenog PDV-a znatno niži od stvarne vrijednosti prijavljenih transakcija;

76.

 ističe da bi se sustavom koji bi nadležnim tijelima omogućio razmjenu informacija olakšala unakrsna provjera računovodstvene evidencije za transakcije između dviju država članica ili više njih kako bi se spriječila prekogranična prijevara u odnosu na strukturne i investicijske fondove, čime se jamči transverzalan i cjelovit pristup zaštiti financijskih interesa država članica; ponavlja svoj zahtjev Komisiji da podnese zakonodavni prijedlog o uzajamnoj administrativnoj pomoći u područjima europskog financiranja za koja ne postoje odredbe;

77.

 zabrinut je zbog rizika od prijavljivanja manje vrijednosti robe isporučene iz trećih zemalja u okviru e-trgovine; pozdravlja korake koje je OLAF poduzeo kako bi se riješio problem prijevara u vezi s PDV-om u području e-trgovine;

78.

 podsjeća da Komisija nema pristup informacijama koje razmjenjuju države članice radi sprečavanja i suzbijanja prijevara s nepostojećim trgovcem unutar Zajednice (MTIC), koje se uobičajeno nazivaju kružnim prijevarama; smatra da bi Komisija trebala imati pristup Eurofiscu kako bi bolje nadzirala, ocjenjivala i poboljšavala razmjenu podataka među državama članicama; poziva sve države članice da, u skladu s preporukom Revizorskog suda, sudjeluju u svim područjima djelovanja Eurofisca kako bi omogućile i ubrzale razmjenu informacija s pravosudnim tijelima i tijelima za kazneni progon kao što su Europol i OLAF; poziva države članice i Vijeće da Komisiji omoguće pristup tim podacima u cilju poticanja suradnje, jačanja pouzdanosti podataka i borbe protiv prekograničnog kriminala;

79.

 poziva OLAF da obavijesti Parlament o ishodu svojih istraga povezanih s uvozom odjevnih predmeta male vrijednosti u okviru e-trgovine; poziva Komisiju i države članice da prate transakcije u okviru e-trgovine koje uključuju prodavatelje s poslovnim nastanom izvan EU-a koji ne prijavljuju PDV (npr. tako što neopravdano označavaju proizvod kao „uzorak”) ili namjerno izračunavaju nižu vrijednost robe kako bi u potpunosti izbjegli ili smanjili iznos PDV-a koji trebaju platiti;

80.

 uviđa potrebu za ispravljanjem određenih nedostataka u funkcioniranju trenutačnog sustava EU-a za borbu protiv prijevara, posebno kad je riječ o prikupljanju točnih podataka o nepravilnostima koje se smatraju ili ne smatraju prijevarom;

81.

 poziva Komisiju i države članice da koriste i poboljšaju, gdje je to moguće, zajedničke metode izvješćivanja kako bi se pružile sveobuhvatne i usporedive informacije o razini otkrivene prijevare u rashodima EU-a;

82.

 poziva Komisiju da osigura učinkovitost IT sustava pod nazivom „sustav za upravljanje nepravilnostima” (IMS) kojim upravlja OLAF kako bi sva nadležna tijela mogla pravodobno prijaviti informacije o kaznenim istragama povezanima s prijevarama koje utječu na financijske interese EU-a;

83.

 ističe da je potpuna transparentnost u opravdavanju rashoda od ključne važnosti, posebno kad je riječ o infrastrukturnim radovima koji se izravno financiraju fondovima EU-a ili financijskim instrumentima; poziva Komisiju da građanima EU-a omogući potpun pristup informacijama o sufinanciranim projektima;

84.

 podsjeća države članice da je suradnja s Komisijom nužna kako bi se osigurala učinkovita potrošnja i ocijenili rezultati;

85.

 napominje da u područjima podijeljenog upravljanja Komisija nije ovlaštena pokretati postupak isključenja nepouzdanih gospodarskih subjekata iz primanja sredstava EU-a ako to ne učine nadležna tijela država članica; poziva države članice da u sustavu za upravljanje nepravilnostima bez odgode prijavljuju nepravilnosti koje se smatraju prijevarama te da na što bolji način koriste sustav ranog otkrivanja i isključivanja;

86.

 inzistira na tome da države članice na što učinkovitiji način koriste alat za sprječavanje prijevara koji nudi baza podataka ARACHNE, i to podnošenjem pravodobnih podataka i iskorištavanjem mogućnosti koje pružaju veliki podaci kako bi se spriječile prijevare i nepravilno korištenje sredstava EU-a; poziva Komisiju da razmotri mogućnost obaveznog korištenja alata ARACHNE;

87.

 ističe ulogu i odgovornost država članica u provedbi sporazuma o administrativnoj suradnji, djelotvornosti kontrola, prikupljanju podataka i praćenju usklađenosti trgovaca s regulatornim okvirom;

88.

 poziva Komisiju da osigura odgovarajuću pravnu zaštitu za istraživačke novinare u skladu s onom koja se pruža zviždačima;

Javna nabava

89.

 napominje da se kroz javnu nabavu troši znatan iznos javnih ulaganja (2 bilijuna EUR godišnje); naglašava prednosti e-javne nabave u borbi protiv prijevara, među kojima ističe uštede za sve strane, povećanu transparentnost te pojednostavljene i skraćene postupke;

90.

 žali zbog činjenice da se samo nekoliko država članica koristi novim tehnologijama za sve važne korake u postupcima javne nabave (e-objava, elektronički pristup dokumentaciji za nadmetanje, elektroničko podnošenje ponuda, e-evaluacija, e-dodjela, e-naručivanje, elektroničko izdavanje računa i e-plaćanje); poziva države članice da na internetu stave na raspolaganje sve obrasce za postupke javne nabave i javno dostupne registre ugovora u strojno čitljivom formatu;

91.

 pozdravlja rokove koje je Komisija utvrdila za uvođenje e-javne nabave u EU-u i poziva Komisiju da djeluje u skladu s time;

Digitalizacija

92.

 poziva Komisiju da izradi okvir za digitalizaciju svih postupaka provedbe politika EU-a (pozivi na podnošenje prijedloga, prijave, ocjenjivanje, provedba, plaćanja) koji će se primjenjivati u svim državama članicama;

93.

 poziva Komisiju da uspostavi poticaje za stvaranje elektroničkog profila javnih naručitelja za one države članice u kojima takvi profili nisu dostupni;

94.

 pozdravlja odluku EU-a da se konačno pridruži GRECO-u kao promatrač; poziva Komisiju da što prije ponovno započne pregovore s GRECO-om kako bi se pravodobno ocijenila njezina usklađenost s Konvencijom Ujedinjenih naroda protiv korupcije te da uspostavi interni mehanizam evaluacije za institucije EU-a;

Međunarodna suradnja

95.

 uzima u obzir stupanje na snagu Sporazuma između EU-a i Norveške o administrativnoj suradnji i pomoći pri naplati u području PDV-a od 1. rujna 2018.;

96.

 pozdravlja organizaciju godišnjeg seminara (održanog u Bosni i Hercegovini u lipnju 2018.) za partnerska tijela u državama kandidatkinjama i potencijalnim državama kandidatkinjama o najboljim praksama u uspješnim istragama prijevara, kao i radionicu održanu u Ukrajini u srpnju 2018. na kojoj su sudjelovale sve relevantne službe za borbu protiv prijevara, u okviru Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Ukrajine;

97.

 snažno potiče Komisiju, OLAF i sve druge institucije i tijela Unije kojima je povjerena zaštita financijskih interesa Unije da se aktivno uključe u dijalog i surađuju s partnerskim tijelima u zemljama kandidatkinjama, potencijalnim kandidatkinjama i zemljama Istočnog partnerstva, promičući mjere za učinkovito rješavanje mogućih slučajeva prijevare; poziva Komisiju da razvije konkretne i redovite mehanizme za učinkovito sprečavanje i borbu protiv prijevara sa sredstvima EU-a u tim državama;

98.

 pozdravlja činjenicu da je OLAF potpisao dva sporazuma o administrativnoj suradnji: s Afričkom razvojnom bankom i s Uredom glavnog inspektora Agencije Sjedinjenih Američkih Država za međunarodni razvoj (USAID);

99.

 ističe probleme povezane s provedbom u trećim zemljama Okvirne konvencije o nadzoru nad duhanom („Protokol uz FCTC”);

100.

 poziva agencije EU-a, posebno Europol, Eurojust i OLAF, da sve bliže surađuju s nacionalnim tijelima kako bi se uspješnije otkrile prijevare;

101.

 ističe važnu ulogu zviždača u sprečavanju i otkrivanju prijevara te izvješćivanju o njima; naglašava da je potrebno zaštititi zviždače i poticati istraživačko novinarstvo pravnim sredstvima u državama članicama i unutar Unije; pozdravlja novu Direktivu EU-a o zviždačima, kojom će se od prosinca 2021.pružiti zaštita osobama iz privatnog ili javnog sektora koje prijave kršenja; poziva Komisiju da pomno prati i pomaže državama članicama, osiguravajući potpuno, ispravno i pravovremeno prenošenje Direktive;

102.

 smatra da istraživačko novinarstvo igra ključnu ulogu u poboljšanju razine potrebne transparentnosti u EU-u i državama članicama te da ga treba poticati i podržavati pravnim sredstvima kako u državama članicama tako i u EU-u; poziva Komisiju da razvije sveobuhvatne mjere za zaštitu istraživačkog novinarstva, uključujući mehanizam brzog odgovora za novinare u nevolji i učinkovito zakonodavstvo protiv tzv. praksi „SLAPP” (strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja);

103.

 ističe središnju ulogu koju transparentnost ima u sprečavanju i ranom otkrivanju prijevara i slučajeva sukoba interesa; poziva sve države članice da pojačaju svoje napore kako bi povećale proračunsku transparentnost tako što će zajamčiti da su relevantni podaci o postupcima javne nabave i dodjeli ugovora financiranih javnim sredstvima dostupni i lako pristupačni široj javnosti;

Pravila o transparentnosti i međusektorske odredbe

104.

 pozdravlja usvajanje „Skupne uredbe” i očekuje da će se time drastično smanjiti stope prijevara u području poljoprivredne i kohezijske politike, uz istovremeno pojednostavljenje financijskih pravila EU-a;

105.

 poziva države članice da povećaju razmjenu informacija u okviru mreže Eurofisc o poduzećima i transakcijama za koje postoji mogućnost da su povezani s prijevarama; ističe da su razmjena informacija i pristup pravosudnih i istražnih tijela informacijama, uz poštovanje zaštite osobnih podataka, ključni u borbi protiv prijevara i organiziranog kriminala;

106.

 prepoznaje važnost članka 61. Financijske uredbe i njegova proširenog redefiniranja sukoba interesa za sve financijske izvršitelje proračuna EU-a u okviru različitih načina upravljanja, uključujući na nacionalnoj razini;

107.

 poziva Komisiju kao čuvaricu Ugovora da se bori protiv svih oblika sukoba interesa i da redovito ocjenjuje preventivne mjere koje države članice poduzimaju u cilju sprečavanja sukoba interesa; poziva Komisiju da predloži zajedničke smjernice za izbjegavanje sukoba interesa u koje su uključeni istaknuti političari;

108.

 ističe da mnoge države članice nemaju specifične zakone za borbu protiv organiziranog kriminala, iako je njegova uključenost u prekograničnim aktivnostima i sektorima koji utječu na financijske interese EU-a u stalnom porastu;

109.

 potiče Vijeće da donese zajedničke etičke standarde o svim pitanjima povezanima sa sukobima interesa i da inzistira na postizanju zajedničkog dogovora o tome u svim državama članicama; naglašava da je, s obzirom na raširen problem sukoba interesa u dodjeli sredstava iz poljoprivrednih fondova Unije, neprihvatljivo da članovi Europskog vijeća i Vijeća EU-a ili članovi njihovih obitelji sudjeluju u odlukama o budućem VFO-u ili dodjeli nacionalnih proračuna u slučaju da od tih odluka imaju osobnu korist;

110.

 podsjeća na važnost razdoblja mirovanja za dužnosnike koji su prethodno bili zaposleni u institucijama ili agencijama Unije s obzirom na to da neriješene situacije sukoba interesa mogu ugroziti primjenu visokih etičkih standarda u čitavoj upravi europskih institucija; ističe da se člankom 16. Pravilnika o osoblju institucijama i agencijama Unije omogućuje da odbiju zahtjev bivšeg dužnosnika za zapošljavanje ako ograničenja nisu dovoljna za zaštitu legitimnih interesa institucija; nadalje, poziva upravu EU-a da obavezno objavi svoju procjenu svakog slučaja u skladu s Pravilnikom o osoblju;

111.

 ponavlja svoj stav o potrebi jasne pravne osnove kojom se OLAF-u omogućuje pristup podacima o bankovnim računima uz pomoć nadležnih nacionalnih tijela i za postupanje u slučaju prijevara povezanih s PDV-om, u skladu s revizijom Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013;

o

o o

112.

 nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije, Revizorskom sudu, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF), nadzornom odboru OLAF-a i Uredu europskog javnog tužitelja.

(1)  OLAF, „19. izvješće Europskog ureda za borbu protiv prijevara, od 1. siječnja do 31. prosinca 2018.”, 2019.

(2)  SL C 340, 8.10.2019., str. 1.

(3)  SL L 248, 18.9.2013., str. 1.

(4)  SL L 198, 28.7.2017., str. 29.

(5)  SL L 283, 31.10.2017., str. 1.

(6)  SL L 298, 26.10.2012., str. 1.

(7)  SL L 193, 30.7.2018., str. 1.

(8)  SL L 94, 28.3.2014., str. 65.

(9)  SL C 252, 18.7.2018., str. 56.

(10)  Presuda Suda Europske unije (veliko vijeće) od 8. rujna 2015. u predmetu C-105/14, Kazneni postupak protiv Ive Taricca i dr., ECLI:EU:C:2015:555.

(11)  Presuda Suda Europske unije (veliko vijeće) od 5. prosinca 2017. u predmetu C-42/17, Kazneni postupak protiv M.A.S i M.B., ECLI:EU:C:2017:936.

(12)  Presuda Općeg suda od 3. svibnja 2018. u predmetu T-48/16, Sigma Orionis SA protiv Europske komisije ECLI:EU:T:2018:245.

(13)  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0419.

(14)  SL C 11, 13.1.2020., str. 50.

(15)  Uredba (EU) br. 250/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o uspostavi programa za promicanje mjera u području zaštite financijskih interesa Europske unije (program „Hercule III”) i stavljanju izvan snage Odluke br. 804/2004/EZ (SL L 84, 20.3.2014., str. 6.).

(16)  SL L 268, 12.10.2010., str. 1.

(17)  SL L 136, 31.5.1999., str. 20.

Top