Access to European Union law
<a href="https://eur-lex.europa.eu/content/help/eurlex-content/experimental-features.html" target="_blank">More about the experimental features corner</a>
Choose the experimental features you want to try
EUR-Lex
Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

You are here
Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search

Document 52020AE2886

    Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Europa na djelu: oporavak i priprema za sljedeću generaciju (COM(2020) 456 final), o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Proračun EU-a za provedbu europskog plana oporavka (COM(2020) 442 final), o Prijedlogu uredbe Vijeća o uspostavi Instrumenta Europske unije za oporavak radi potpore oporavku nakon pandemije bolesti COVID-19 (COM(2020) 441 final/2 – 2020/0111 (NLE)), o Izmijenjenom prijedlogu uredbe Vijeća o utvrđivanju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. (COM(2020) 443 final – 2018/0166 (APP)), o Izmijenjenom prijedlogu odluke Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije (COM(2020) 445 final – 2018/0135 (CNS)), o Prijedlogu uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014.–2020. (COM(2020) 446 final – 2020/0109 (APP)) i o Izmijenjenom prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije te o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata, odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi posebnog programa za provedbu Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije, uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju, uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (COM(2020) 459 final – 2018/0224 (COD))

    EESC 2020/02886

    SL C 364, 28.10.2020, p. 124–131 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    Date of document:
    16/07/2020; Datum glasanja
    Date of vote:
    16/07/2020
    Date lodged:
    10/06/2020
    Author:
    Europski gospodarski i socijalni odbor
    Responsible body:
    Section for Economic and Monetary Union and Economic and Social Cohesion, EESC_ECO
    Rapporteur:
    Petru Sorin DANDEA Tommaso DI FAZIO Petr ZAHRADNÍK
    Form:
    Mišljenje
    Term of office:
    2015-2020
    Internal reference:
    ECO/523, AVIS-SECTION 2020/2886 FIN
    Session:
    553
    Treaty:
    Ugovor o funkcioniranju Europske unije
    Legal basis:
    Link
    Link
    Link
    Select all documents mentioning this document
    Earlier related instruments:
    Instruments cited:
    Link

    28.10.2020   

    HR

    Službeni list Europske unije

    C 364/124

    Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Europa na djelu: oporavak i priprema za sljedeću generaciju

    (COM(2020) 456 final)

    o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Proračun EU-a za provedbu europskog plana oporavka

    (COM(2020) 442 final),

    o Prijedlogu uredbe Vijeća o uspostavi Instrumenta Europske unije za oporavak radi potpore oporavku nakon pandemije bolesti COVID-19

    (COM(2020) 441 final/2 – 2020/0111 (NLE))

    o Izmijenjenom prijedlogu uredbe Vijeća o utvrđivanju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027.

    (COM(2020) 443 final – 2018/0166 (APP))

    o Izmijenjenom prijedlogu odluke Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije

    (COM(2020) 445 final – 2018/0135 (CNS))

    o Prijedlogu uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014.–2020.

    (COM(2020) 446 final – 2020/0109 (APP))

    i o Izmijenjenom prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije te o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata, odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi posebnog programa za provedbu Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije, uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju, uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća

    (COM(2020) 459 final – 2018/0224 (COD))

    (2020/C 364/17)

    Glavni izvjestitelj:

    Petru Sorin DANDEA

    Glavni izvjestitelj:

    Tommaso DI FAZIO

    Glavni izvjestitelj:

    Petr ZAHRADNÍK

    Zahtjev za savjetovanje:

    Europski parlament, 17.6.2020. (COM(2020) 459 final – 2018/0224 (COD))

    Vijeće Europske unije, 10.6.2020. (COM(2020) 459 final – 2018/0224 (COD))

    Europska komisija, 17.6.2020.:

    COM(2020) 441 final/2 – 2020/0111 (NLE)

    COM(2020) 442 final

    COM(2020) 443 final – 2018/0166 (APP)

    Europska komisija, 2.7.2020.:

    COM(2020) 445 final – 2018/0135 (CNS)

    COM(2020) 446 final – 2020/0109 (APP)

    COM(2020) 456 final

    Pravni temelj:

    članak 43. stavak 2., članak 173. stavak 3., članak 182. stavak 1., članci 188. i 304. UFEU-a

    Nadležna stručna skupina:

    Stručna skupina za ekonomsku i monetarnu uniju te ekonomsku i socijalnu koheziju

    Odluka Predsjedništva:

    9.6.2020.

    Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

    16.7.2020.

    Plenarno zasjedanje br.:

    553

    Rezultat glasovanja

    (za/protiv/suzdržani):

    206/4/5

    1.   Zaključci i preporuke

    1.1.

    		 EGSO je svjestan teških gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije bolesti COVID-19 za sve države članice. Stoga snažno podržava Komisijin prijedlog o instrumentu Next Generation EU („Sljedeća generacija EU-a”) kao posebnom alatu za brz i djelotvoran oporavak. Komisija je uzela u obzir gospodarske i socijalne asimetrije uzrokovane mjerama donesenima nakon krize iz 2008. te svoje djelovanje temelji na načelu solidarnosti među zemljama, prema kojem se nitko ne izostavlja. Time se vraća temeljnim vrijednostima Europske unije utvrđenima u osnivačkom ugovoru, koje odlučno primjenjuje.

    1.2.

    		 EGSO je više nego svjestan izvanredne i teške gospodarske situacije koju je uzrokovala pandemija i slaže se s donesenim skupom mjera za ublažavanje negativnih učinaka na gospodarske rezultate. Učinci su različiti, a uključuju ne samo neviđeni poremećaj u potražnji i smanjenje likvidnosti nego i prekid lanaca opskrbe i velike probleme u opskrbi, pri čemu su se mnoga poduzeća zbog prekinutih lanaca opskrbe suočila s problemima oko dijelova, radne snage, sirovina itd. te su zbog toga morala zaustaviti svoje proizvodne procese. U tom smislu donesene mjere moraju biti izvanredne i EGSO traži da budu vrlo opsežne.

    1.3.

    		 EGSO stoga pozdravlja odluku o osiguravanju pouzdanog financijskog alata za Uniju koji će svim državama članicama omogućiti brz i djelotvoran gospodarski i socijalni oporavak. EGSO sa zadovoljstvom pozdravlja Komisijinu odluku o uspostavi izvanrednog fonda za oporavak koji će sadržavati sve što je potrebno da se oživi gospodarstvo Unije i usto ponovno učvrsti njegova konkurentnost na svjetskoj razini i socijalna postignuća koja su svojstvena Europskoj uniji i koja moraju ostati jedan od ključnih ciljeva.

    1.4.

    		 EGSO vrlo pozitivno gleda na dvije glavne odluke Komisije. Prva je odluka uvođenje izvanrednog financijskog instrumenta za oporavak u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira. VFO je instrument čija postupovna pravila prihvaćaju sve države članice, koji već dugo dobro funkcionira i stoga je u potpunosti funkcionalan. Druga je glavna odluka povećanje zajedničkog duga, koji će se otplatiti tijekom duljeg razdoblja, te sprečavanje nastanka izravnoga golemog financijskog opterećenja za države članice u kratkom roku, koje se bez iznimke u većoj ili manjoj mjeri suočavaju s negativnim gospodarskim i socijalnim učincima pandemije.

    1.5.

    		 Komisija je na temelju druge odluke zatražila odobrenje da iskoristi visoki kreditni rejting Europske unije na financijskom tržištu kako bi, u uzastopnim tranšama, na vrlo dugi rok podigla zajedničke europske zajmove s niskim kamatnim stopama za sve države članice. To financiranje mora pomoći u što bržem oživljavanju europskog gospodarstva, ponovnom uspostavljanju povjerenja i izgradnji održivije i pravednije Unije.

    1.6.

    		 EGSO pozdravlja te dvije donesene ključne odluke jer, kao što je više puta navedeno u predstavljenim zakonodavnim i nezakonodavnim tekstovima, gospodarstva država članica više se ne mogu sama boriti protiv nepovoljnih učinaka krize s obzirom na njihovu snažnu međuovisnost koja proizlazi iz višegodišnje konsolidacije jedinstvenog tržišta, kojom je ostvaren povoljan učinak u skladu s ciljem osnivača EU-a i osnivačkih ugovora.

    1.7.

    		 U širem kontekstu cjelokupnog VFO-a program Next Generation EU općenito pokazuje kako u budućnosti mobilizirati i iskoristiti zajednička financijska sredstva EU-a. Usto, možda se čini da je ukupan iznos od 750 milijardi EUR golem, ali je svakako u okviru ekonomskih mogućnosti EU-a (iznosi tek 4,1 % BDP-a EU-a u 2019.) i može se u cijelosti otplatiti do 2058.

    1.8.

    		 EGSO cijeni inovativan i originalan pristup Europske komisije u svrhu povećanja fiskalne osnove EU-a s 1,1 % BDP-a EU-a na otprilike 1,7 % u usporedivim mjerilima, ili još više ako to bude potrebno u budućnosti. EGSO smatra da je taj odgovor pokazatelj za to kako u budućnosti na moderan način mobilizirati i iskoristiti zajednička financijska sredstva EU-a.

    1.9.

    		 EGSO s odobravanjem pozdravlja činjenicu da bi novopredloženi instrument trebao biti usko koordiniran s postupkom europskog semestra, čija je održivost dokazana, te podupire prijedlog da države članice odrede svoje potrebe u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost.

    1.10.

    		 EGSO pozdravlja Komisijin prijedlog o proračunu EU-a u kojem će se uvesti dodatna stvarna vlastita sredstva na temelju različitih poreza (prihodi iz sustava EU-a za trgovanje emisijama, oporezivanje digitalnog gospodarstva, prihodi velikih poduzeća). EGSO konkretno ističe da bi veliku financijsku potporu koja je državama članicama EU-a potrebna da bi prebrodile gospodarsku krizu trebalo popratiti ambicioznijim projektom fiskalne reforme – fiskalnom unijom – čiji je cilj uspostavljanje usklađenog poreznog sustava koji se temelji na načelima poštenog tržišnog natjecanja i solidarnosti te izbjegavanje poremećaja i diskriminacije u državama EU-a koji dovode do oportunizma i samih država i pojedinačnih poreznih obveznika te narušavaju jedinstvo jedinstvenog tržišta.

    1.11.

    		 EGSO poziva Europsku komisiju da izradi dobro potkrijepljen i sporazumni prateći dokument o vlastitim financijskim sredstvima EU-a; EGSO razumije da je rok za otplatu sredstava instrumenta Next Generation EU dug, ali konačno rješenje o vlastitim sredstvima mora se donijeti znatno prije tog datuma.

    1.12.

    		 EGSO odlučno poziva na što bržu primjenu mjera koje je Komisija predložila, pri čemu je vrijeme ključan element. Stoga poziva Vijeće da bez odgode postigne konsenzus tako da uvjeri države članice koje se trenutačno protive planu u vrijednost jedinstva i kohezije u ovom teškom razdoblju i podsjeti ih da su sve države, bez iznimke, gospodarski i socijalno ovisne jedna o drugoj.

    1.13.

    		 Naposljetku, EGSO želi napomenuti da je kriza ponovno istaknula potrebu za ubrzavanjem poduzetih reformi europodručja i za prevladavanjem ograničenja koja i dalje sprečavaju istinsku gospodarsku, socijalnu, fiskalnu i političku integraciju. To je pitanje EGSO već istaknuo i prilikom prethodne financijske krize koja je izbila 2008.

    2.   Sažetak prijedloga Komisije

    2.1.

    		 Kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 i njezine neposredne gospodarske i socijalne posljedice, Europska komisija je 27. lipnja 2020. predložila privremeni instrument za oporavak u vrijednosti od 750 milijardi EUR, pod nazivom Next Generation EU, kako bi povećala financijski kapacitet proračuna EU-a.

    2.2.

    		 Instrument za oporavak ugrađen je u ojačani višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027. kako bi se ulaganja hitno usmjerila onamo gdje je to najpotrebnije, ojačalo jedinstveno tržište, unaprijedila suradnja u područjima kao što su zdravlje i upravljanje krizama, a Unija dobila dugoročan proračun za pokretanje zelene i digitalne tranzicije te stvaranje pravednijeg i otpornijeg gospodarstva.

    2.3.

    		 Plan oporavka sastoji se od bespovratnih sredstava u iznosu od 440 milijardi EUR koja će se rasporediti po svim naslovima proračuna. Nadalje, 60 milijardi EUR činit će jamstva. Oko 250 milijardi EUR države članice primit će u obliku zajmova.

    2.4.

    		 Kako bi financirala predložene mjere oporavka, Europska komisija na financijskim će tržištima u ime Unije posuditi do 750 milijardi EUR za potrebe mjera oporavka u razdoblju 2021.–2024.

    2.5.

    		 Da bi to omogućila, Komisija će iskoristiti postojeći prostor u proračunu – razliku između gornje granice vlastitih sredstava u dugoročnom proračunu (maksimalni iznos sredstava koji Unija može zatražiti od država članica kako bi ispunila svoje financijske obveze) i gornje granice stvarne potrošnje (gornja granica VFO-a za plaćanja).

    2.6.

    		 Gornja granica vlastitih sredstava iznimno će se privremeno povećati za 0,6 postotnih bodova. To povećanje pridodaje se trajnoj gornjoj granici vlastitih sredstava od 1,4 % bruto nacionalnog dohotka EU-a, predloženoj na temelju ekonomskih nesigurnosti i Brexita. Povećanje od 0,6 postotnih bodova prestat će važiti kada se otplate sva sredstva i prestanu postojati sve obveze.

    2.7.

    		 Zahvaljujući jamstvu koje pruža postojeći prostor u proračunu EU-a, EU će moći izdati dužničke instrumente po relativno povoljnim uvjetima u usporedbi s mnogim pojedinačnim državama članicama. Prikupljena sredstava otplatit će se iz budućih proračuna EU-a, s početkom nakon 2027. i najkasnije do 2058. Zajmove će otplatiti države članice koje su ih primile.

    2.8.

    		 Budući da komponentu zajmova čini 250 milijardi EUR, EU će zajednički otplatiti 500 milijardi EUR u okviru mehanizma vlastitih sredstava (međutim, EU bi snosio odgovornost i za neispunjavanje obveza država članica u vezi sa zajmovima preostalih 250 milijardi EUR).

    2.9.

    		 Kako bi se olakšala otplata tržišnog financiranja i dodatno pomoglo u smanjenju pritiska na nacionalne proračune, Komisija će predložiti dodatna nova vlastita sredstva – uz ona koja je već predložila – u kasnijoj fazi financijskog razdoblja 2021.–2027. Ona će biti usko povezana s prioritetima EU-a (klimatske promjene, kružno gospodarstvo i pravedno oporezivanje).

    2.10.

    		 Novac iz paketa za oporavak iskoristit će se na temelju triju stupova.

    2.10.1.

    		 PRVI STUP – potpora državama članicama kako bi se oporavile, otklonile štetu i iz krize izišle još snažnije. Uključuje niz instrumenata za potporu ulaganjima i reformama u državama članicama, uz naglasak na područjima na koja je kriza najviše utjecala i u kojima postoje najveće potrebe za izgradnjom otpornosti:

    —

    novi mehanizam za oporavak i otpornost u vrijednosti od 560 milijardi EUR koji će se upotrijebiti za ulaganja i reforme za oporavak i izgradnju otpornosti,

    —

    u okviru inicijative REACT-EU osigurat će se dodatna sredstva za kohezijsku politiku u iznosu od 55 milijardi EUR od ovog trenutka do 2022.,

    —

    promjene u Europskom socijalnom fondu plus,

    —

    prijedlog jačanja Fonda za pravednu tranziciju u iznosu do 40 milijardi EUR,

    —

    prijedlog povećanja proračuna Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj za 15 milijardi EUR.

    2.10.2.

    		 DRUGI STUP – ponovno pokretanje gospodarstva i poticanje privatnih ulaganja:

    —

    u novom Instrumentu za potporu solventnosti iskoristit će se proračunsko jamstvo EU-a kako bi se mobilizirala privatna sredstva radi hitnog pružanja potpore kapitalu održivih europskih poduzeća u svim gospodarskim sektorima,

    —

    ojačani program InvestEU, koji je posebno prikladan za mobilizaciju ulaganja i podupiranje politika Unije tijekom oporavka u područjima kao što su održiva infrastruktura, inovacije i digitalizacija,

    —

    Komisija predlaže da se u okviru programa InvestEU uspostavi instrument za strateška ulaganja kako bi se povećala otpornost Europe izgradnjom strateške autonomije u ključnim lancima opskrbe na europskoj razini.

    2.10.3.

    		 TREĆI STUP – izvlačenje pouka iz krize i suočavanje s europskim strateškim izazovima:

    —

    novi zdravstveni program pod nazivom EU4Health u vrijednosti od 9,4 milijarde EUR kako bi se osiguralo da je Unija opremljena ključnim kapacitetima za brzi odgovor na krize u budućnosti,

    —

    povećanje sredstava za rescEU, mehanizam Unije za civilnu zaštitu, u iznosu od 2 milijarde EUR,

    —

    povećanje sredstava za program Obzor Europa na 94,4 milijarde EUR,

    —

    povećanje sredstava za Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju na 86 milijardi EUR preko novog jamstva za vanjsko djelovanje te dodatnih 1 milijardu EUR za Europski fond za održivi razvoj,

    —

    povećanje sredstava Instrumenta za humanitarnu pomoć za 5 milijardi EUR.

    2.11.

    		 Uz povećanja sredstava u okviru instrumenta Next Generation EU, Komisija je predložila i jačanje drugih programa kako bi mogli u cijelosti ispuniti svoju ulogu u izgradnji otpornije Unije i u svladavanju poteškoća koje su donijele pandemija i njezine posljedice:

    programa Digitalna Europa, Instrumenta za povezivanje Europe, programa jedinstvenog tržišta i programa kojima se podupire suradnja u području oporezivanja i carina, programa Erasmus Plus, programa Kreativna Europa, zajedničke poljoprivredne politike i Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo, Fonda za azil i migracije i Fonda za integrirano upravljanje granicama, Fonda za unutarnju sigurnost, instrumenta Unije za pretpristupnu pomoć.

    2.12.

    		 Fond za oporavak dio je strukture proračuna EU-a. Zbog toga će isplate iz njega zahtijevati programiranje i bit će povezane s europskim semestrom (a stoga i makroekonomski uvjetovane). Fond je povezan i sa sustavima Europske komisije za upravljanje proračunom i kontrolu njegova izvršavanja te podliježe proračunskom nadzoru Europskog parlamenta.

    2.13.

    		 Kako bi se prebrodilo prijelazno razdoblje do ratifikacije izmijenjene odluke o vlastitim sredstvima te kako bi se prijeko potrebna sredstva već 2020. stavila na raspolaganje radnicima, poduzećima i državama članicama, Komisija predlaže i prilagodbu dugoročnog proračuna za razdoblje 2014.–2020. da bi omogućila veću potrošnju u 2020.

    2.14.

    		 Strategija rasta EU-a pod nazivom europski zeleni plan – uključujući mehanizam za pravednu tranziciju predložen u siječnju – te digitalna i industrijska strategija Unije ključne su za održivi oporavak EU-a te su i dalje najvažniji element Komisijinih prijedloga jer su presudne za napredovanje našeg gospodarstva i pripremu budućnosti za sljedeću generaciju. Ulaganja i reforme za njihovu provedbu stoga će se morati uključiti u sve nacionalne planove za oporavak i otpornost.

    2.15.

    		 Iako je u svibnju 2018. Komisija predložila ukidanje svih ispravaka na prihodovnoj strani (rabati), s obzirom na gospodarske posljedice pandemije bolesti COVID-19 Komisija sada smatra da bi postupno ukidanje rabata i plan oporavka mogli dovesti do nerazmjernih povećanja doprinosa određenih država članica u sljedećem dugoročnom proračunu. Kako bi se to izbjeglo, Komisija predlaže da se postojeći rabati postupno ukidaju u puno duljem razdoblju.

    2.16.

    		 Komisijin Prijedlog uredbe o zaštiti proračuna EU-a u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava i dalje je ključna značajka paketa oporavka.

    3.   Opće napomene

    3.1.

    		 EGSO osobito uvažava duboke i važne razloge koji su doveli do uspostave instrumenta Next Generation EU i slaže se s njima, koje je 27. svibnja 2020. iznijela predsjednica Komisije Ursula von der Leyen pri predstavljanju plana oporavka Europskom parlamentu. Taj je instrument pravedan pakt među generacijama koji će stvoriti jaču Europsku uniju usmjerenu na budućnost. Sadržavat će primjerene alate za njezino osnaživanje i jačanje kohezije kako bi to donijelo koristi budućim generacijama umjesto da ih samo optereti dugom na izrazito dug rok nastalim u današnje vrijeme.

    3.2.

    		 EGSO posebno izdvaja sljedeće razloge zbog kojih je prijedlog izvanredan, čak revolucionaran:

    —

    proračunska sredstva EU-a prvi će se put koristiti uz implicitni dug, koji će se moći otplatiti u sljedećih 30 godina,

    —

    sredstva će se prvi put posuditi na financijskim tržištima i rješenje će biti ispitano na tržištu, a tijekom tog razdoblja za ukupni iznos jamčio bi EU kao cjelina,

    —

    rješenje bi moglo dovesti do budućeg povećanja vlastitih sredstava EU-a i posljedičnog smanjenja izravne ovisnosti o doprinosima država članica,

    —

    povećala bi se i fiskalna osnova Unije s trenutačnih 1,1 % BDP-a EU-a na oko 1,7 % u usporedivim vrijednostima,

    —

    rješenje pruža veliku potporu, i to ne samo onima pogođenima pandemijom nego i onima kojima je potrebna pomoć u strukturnim reformama,

    —

    u prijedlogu se uvelike oslanja na upotrebu financijskih instrumenata koji će osigurati djelotvorniju raspodjelu sredstava.

    3.3.

    		 U ovoj fazi potrebno je izbjeći recipročne negativne posljedice iskazivanjem solidarnosti sa zemljama koje je najviše pogodila pandemija i/ili s gospodarstvima koja su slabija zbog trenutačnih neravnoteža i ograničenja u europodručju.

    3.4.

    		 EGSO prepoznaje važnost objave programa Next Generation EU te prijedloga iz izmijenjenog prijedloga za VFO za razdoblje 2021.–2027. o povećanju fiskalne (proračunske) osnove EU-a i njezine prilagodbe trenutačnim hitnim potrebama. Predložene fiskalne mjere dopunjavaju i korake koji su već poduzeti u okviru monetarnih i strukturnih politika te u regulatornim okvirima.

    3.5.

    		 U brojnim prethodnim mišljenjima, a osobito i u mišljenju iz 2018. o VFO-u za razdoblje 2021.–2027., EGSO je pozivao na snažan proračun EU-a i opremljenost EU-a financijskim sredstvima koja će mu omogućiti da vjerodostojno izvrši svoj politički program (1).

    3.6.

    		 Kad je riječ o financiranju proračuna EU-a, EGSO i Europski parlament već dulje vrijeme pozivaju na dovoljno velik iznos autonomnih, transparentnih i pravednih vlastitih sredstava te na odmak od prevladavanja doprinosa koji se temelje na BND-u. EGSO podržava zaključke Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva kojom predsjeda Mario Monti (2). Metode povećanja prihoda trebale bi dopunjavati ciljeve politike EU-a i pridonositi im. EGSO stoga pozdravlja Komisijin prijedlog o dodatnim stvarnim vlastitim sredstvima (3).

    3.7.

    		 EGSO poziva Europsku komisiju da izradi prateći dokument politike i provede ispitivanje izvedivosti za vlastita financijska sredstva. EGSO razumije da će donošenje konačnog rješenja zahtijevati određeno vrijeme. Međutim, bilo bi vrlo korisno da se otkloni trenutačna neizvjesnost u pogledu načina financiranja proračuna EU-a. U nedostatku rješenja taj je cjelokupni koncept vrlo ranjiv.

    3.8.

    		 EGSO prima na znanje Komisijin prijedlog, u kontekstu plana oporavka, o duljem razdoblju od onog predloženog 2018. za postupno ukidanje postojećih rabata za određene države članice koje uplaćuju neto doprinose. Međutim, ostaje pri stajalištu koje je iznio u svojim nedavnim mišljenjima, odnosno suštinski poziva na ukidanje svih rabata (4).

    3.9.

    		 Budući da je instrument Next Generation EU uključen u proračun EU-a, to podrazumijeva vezu s europskim semestrom, u smislu uvjetovanosti, i s Komisijinim sustavom upravljanja i kontrole, koji također nadzire Europski parlament. EGSO ističe da bi mogući sukobi između država članica i Komisije ili Komisije i Europskog parlamenta mogli dovesti do znatnog kašnjenja u isplati sredstava.

    3.10.

    		 EGSO smatra da države članice moraju znatno poboljšati svoje kapacitete za programiranje da bi se dodatnih 165 milijardi EUR moglo raspodijeliti u prvim trima godinama novog financijskog okvira te djelotvorno iskoristiti. Odbor preporučuje i da Komisija razmotri mogućnost fleksibilnijih pravila kako bi države članice podržala u dodatnom potrebnom programiranju.

    3.11.

    		 EGSO pozdravlja pismo predsjednikâ glavnih klubova zastupnika Europskog parlamenta u kojem oni potiču Europsko vijeće i Vijeće da brzo postignu dogovor na temelju Komisijina prijedloga. EGSO se također slaže s Rezolucijom Europskog parlamenta od 15. svibnja 2020. u kojoj se Parlament zalaže za paket za oporavak u vrijednosti od 2 bilijuna EUR za suočavanje s posljedicama bolesti COVID-19 (5).

    3.12.

    		 EGSO priznaje da je paket za uspostavljanje instrumenta za oporavak i prilagodbu VFO-a za razdoblje 2021.–2027. potrebama nakon pandemije bolesti COVID-19 izvanredan korak u financiranju EU-a, ali je ujedno nužan i hitan. Proračunska politika EU-a u trenutačnim bi okolnostima naprosto bila nedovoljno fleksibilna i ne bi mogla poduprijeti nikakvo djelovanje koje bi jasno pomoglo u rješavanju ove krizne situacije.

    3.13.

    		 EGSO razumije i da je riječ o najboljem mogućem prijedlogu u trenutačnim političkim okolnostima.

    4.   Posebne napomene

    4.1.

    		 Kad je riječ o mehanizmu za oporavak i otpornost, EGSO iznimno cijeni prijedlog da se on poveže s postupkom europskog semestra i planovima za oporavak i otpornost koji mogu poslužiti kao temelj i referentna točka za financiranje.

    4.2.

    		 Kad je riječ o inicijativi REACT-EU, EGSO pozdravlja ne samo prilično veliko povećanje osnovice za kohezijsku politiku nego i izvanredna pravila o fleksibilnosti koja su osmišljena tako da pružaju znatnu potporu ugroženim područjima i hitnim prioritetima.

    4.3.

    		 EGSO snažno podržava i veliko povećanje u dodjeli sredstava Fondu za pravednu tranziciju te predložene korake u ostalim stupovima mehanizma za pravednu tranziciju. Osmišljeni program sada može lakše i snažnije podržavati strukturni prijelaz na nove i raznovrsnije gospodarske aktivnosti, što je ključni dio zelenog plana EU-a.

    4.4.

    		 Da bi se gospodarstvo vratilo u stanje iz razdoblja prije krize, vrlo je važno stvoriti povoljne uvjete za privatna ulaganja. EGSO pozdravlja prijedlog o uspostavljanju Instrumenta za potporu solventnosti, koji bi trebao pomoći zdravim poduzećima pogođenima pandemijom.

    4.5.

    		 EGSO cijeni sadržaj drugog stupa programa Next Generation EU, koji je usmjeren na oporavak ulagačkih aktivnosti što će se podržati inovativnim financijskim instrumentima.

    4.6.

    		 EGSO pozdravlja sadržaj trećeg stupa programa Next Generation EU, koji se odnosi na pitanja koja su do sada uglavnom bila odgovornost država članica.

    4.7.

    		 EGSO smatra da je struktura programa Next Generation EU dobro uravnotežena i da je usmjerena na potrebe koje treba ispuniti zajedničkim sredstvima EU-a, a da se pritom poštuje načelo supsidijarnosti.

    Bruxelles, 16. srpnja 2020.

    Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

    Luca JAHIER

    (1)  SL C 440, 6.12.2018., str. 106., SL C 81, 2.3.2018., str. 131., SL C 75, 10.3.2017., str. 63. i SL C 34, 2.2.2017., str. 1.

    (2)  FUTURE FINANCING: Final report and recommendations of the High-Level Group on Own Resources (Buduće financiranje: završno izvješće i preporuke Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva), prosinac 2016. https://ec.europa.eu/budget/mff/hlgor/library/reports-communication/hlgor-report_20170104.pdf

    (3)  SL C 440, 6.12.2018., str. 106. i SL C 81, 2.3.2018., str. 131.

    (4)  SL C 440, 6.12.2018., str. 106.

    (5)  https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/TA-9-2020-0124_HR.html

    Top