This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 32020R0389
Commission Delegated Regulation (EU) 2020/389 of 31 October 2019 amending Regulation (EU) No 347/2013 of the European Parliament and of the Council as regards the Union list of projects of common interest
Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/389 оd 31. listopada 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s popisom projekata od zajedničkog interesa Unije
Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/389 оd 31. listopada 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s popisom projekata od zajedničkog interesa Unije
C/2019/7772
SL L 74, 11.3.2020, p. 1–19
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
No longer in force, Date of end of validity: 22/06/2022; Implicitno stavljeno izvan snage 32022R0869
Relation | Act | Comment | Subdivision concerned | From | To |
---|---|---|---|---|---|
Modifies | 32013R0347 | Zamjena | prilog VII | 31/03/2020 |
Relation | Act | Comment | Subdivision concerned | From | To |
---|---|---|---|---|---|
Implicitly repealed by | 32022R0869 | 23/06/2022 |
11.3.2020 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 74/1 |
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/389
оd 31. listopada 2019.
o izmjeni Uredbe (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s popisom projekata od zajedničkog interesa Unije
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu i stavljanju izvan snage Odluke br. 1364/2006/EZ i izmjeni uredaba (EZ) br. 713/2009, (EZ) br. 714/2009 i (EZ) br. 715/2009 (1), a posebno njezin članak 3. stavak 4.,
budući da:
(1) |
Uredbom (EU) br. 347/2013 uspostavlja se okvir za utvrđivanje, planiranje i provedbu projekata od zajedničkog interesa koji su potrebni za provedbu devet prioritetnih strateških geografskih energetskih infrastrukturnih koridora utvrđenih u području električne energije, plina i nafte te triju energetskih infrastrukturnih prioritetnih područja na razini Unije za pametne mreže, elektroenergetske autoceste i mreže za transport ugljikova dioksida. |
(2) |
Komisija je ovlaštena sastaviti popis projekata od zajedničkog interesa Unije („popis Unije”). |
(3) |
Popis projekata od zajedničkog interesa utvrđuje se svake dvije godine pa ga stoga treba zamijeniti. |
(4) |
Regionalne skupine iz članka 3. Uredbe (EU) br. 347/2013 ocijenile su projekte predložene za uvrštenje na popis Unije i potvrdile da projekti ispunjavaju kriterije iz članka 4. te Uredbe. |
(5) |
Regionalne skupine usuglasile su se o nacrtima regionalnih popisa projekata od zajedničkog interesa na sastancima na tehničkoj razini. Nakon što je Agencija za suradnju energetskih regulatora (ACER) 25. rujna 2019. dala pozitivna mišljenja o dosljednosti primjene kriterija za ocjenu te analizi troškova i koristi u svim regijama, tijela za donošenje odluka regionalnih skupina donijela su regionalne popise 4. listopada 2019. U skladu s člankom 3. stavkom 3. točkom (a) Uredbe (EU) br. 347/2013 prije donošenja regionalnih popisa svi su predloženi projekti dobili odobrenje država članica na čije se državno područje odnose. |
(6) |
U pogledu projekata predloženih za uključivanje na popis Unije održana su savjetovanja s organizacijama koje predstavljaju relevantne dionike, uključujući proizvođače, operatore distribucijskih sustava, dobavljače te organizacije za zaštitu potrošača i okoliša. |
(7) |
Projekti od zajedničkog interesa trebali bi biti navedeni na popisu razvrstani po strateškim prioritetima za transeuropsku energetsku infrastrukturu prema redoslijedu utvrđenom u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 347/2013. Projekti na popisu Unije ne bi trebali biti rangirani. |
(8) |
Projekti od zajedničkog interesa trebali bi biti navedeni kao samostalni projekti od zajedničkog interesa ili kao dio klastera nekoliko projekata od zajedničkog interesa jer su međuovisni ili (potencijalno) konkurentni. |
(9) |
Na popisu Unije navedeni su projekti u različitim fazama njihova razvoja, među ostalim, u fazi prije analize izvedivosti, fazi analize izvedivosti, fazi ishođenja dozvola i fazi izgradnje. Postoji mogućnost da je za projekte od zajedničkog interesa u ranoj fazi razvoja potrebno provesti studije kako bi se dokazala tehnička i gospodarska održivost i usklađenost sa zakonodavstvom Unije, uključujući zakonodavstvo o okolišu. U tom kontekstu potrebno je na odgovarajući način prepoznati, ocijeniti i izbjeći potencijalne negativne učinke na okoliš ili ih ublažiti. |
(10) |
Uvrštavanjem projekata na popis Unije ne dovodi se u pitanje ishod relevantne procjene utjecaja na okoliš niti ishod postupka izdavanja dozvola. U skladu s člankom 5. stavkom 8. Uredbe (EU) br. 347/2013 projekt koji nije u skladu s pravom Unije može se ukloniti s popisa Unije. U skladu s člankom 5. Uredbe potrebno je nadzirati provedbu projekata od zajedničkog interesa, uključujući njihovu usklađenost s relevantnim zakonodavstvom. |
(11) |
Uredbu (EU) br. 347/2013 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Prilog VII. Uredbi (EU) br. 347/2013 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 31. listopada 2019.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
PRILOG
Prilog VII. Uredbi (EU) br. 347/2013 zamjenjuje se sljedećim:
„PRILOG VII.
POPIS PROJEKATA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA UNIJE („POPIS UNIJE”)
iz članka 3. stavka 4.
A. NAČELA KOJA SU PRIMIJENJENA PRI UTVRĐIVANJU POPISA UNIJE
(1) Klasteri projekata od zajedničkog interesa
Neki projekti od zajedničkog interesa sastavni su dijelovi klastera jer su međuovisni, potencijalno konkurentni ili konkurentni. Uspostavljaju se sljedeće vrste klastera projekata od zajedničkog interesa:
a) |
klaster međuovisnih projekata od zajedničkog interesa definira se kao „Klaster X, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:”. Takav je klaster uspostavljen radi utvrđivanja svih projekata od zajedničkog interesa koji su potrebni za rješavanje istog uskog grla u različitim državama i koji predstavljaju sinergije ako se zajednički ostvare. Da bi se ostvarile koristi na razini EU-a, u ovom slučaju moraju se provesti svi projekti od zajedničkog interesa; |
b) |
klaster potencijalno konkurentnih projekata od zajedničkog interesa definira se kao „Klaster X, uključujući barem jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa:” Takav klaster podrazumijeva da nisu poznati razmjeri uskog grla koje dijeli više država. U tom se slučaju ne moraju provesti svi projekti od zajedničkog interesa uključeni u klaster. Tržištu se prepušta da odredi koliko će se projekata od zajedničkog interesa provesti – samo jedan, nekoliko ili svi – ovisno o potrebnom planiranju, izdavanju dozvola i regulatornim odobrenjima. Potreba za projektima od zajedničkog interesa ponovno se ocjenjuje u sljedećem postupku utvrđivanja projekata od zajedničkog interesa, pri čemu će se, među ostalim, u obzir uzeti i potreba za kapacitetom; te |
c) |
klaster konkurentnih projekata od zajedničkog interesa definira se kao „Klaster X, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa:” Takvim klasterom rješava se isto usko grlo. Međutim, razmjeri uskoga grla poznatiji su nego u slučaju klastera potencijalno konkurentnih projekata od zajedničkog interesa pa se stoga mora provesti samo jedan projekt od zajedničkog interesa. Tržištu se prepušta da odredi koji projekt od zajedničkog interesa će se provesti, ovisno o potrebnom planiranju, izdavanju dozvola i regulatornim odobrenjima. Prema potrebi, potreba za projektima od zajedničkog interesa ponovno se procjenjuje u sljedećem postupku utvrđivanja projekata od zajedničkog interesa. |
Svi projekti od zajedničkog interesa podliježu istim pravima i obvezama utvrđenima Uredbom (EU) br. 347/2013.
(2) Trafostanice i kompresorske stanice
Trafostanice, konverterske stanice za električnu energiju i kompresorske stanice za plin smatraju se dijelovima projekata od zajedničkog interesa ako se geografski nalaze na prijenosnom vodu. Trafostanice, konverterske stanice i kompresorske stanice smatraju se samostalnim projektima od zajedničkog interesa i izričito se navode na popisu Unije ako je njihova geografska lokacija različita od lokacije prijenosnih vodova. Podliježu pravima i obvezama utvrđenima u Uredbi (EU) br. 347/2013.
(3) Projekti koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa i projekti koji su postali dijelom drugih projekata od zajedničkog interesa
a) |
Nekoliko projekata uključenih na popise Unije utvrđene Uredbom (EU) br. 1391/2013 i Uredbom (EU) br. 2016/89 više se ne smatraju projektima od zajedničkog interesa zbog barem jednog od sljedećih razloga:
|
Ti projekti (uz izuzetak projekata puštenih u rad ili projekata koji će biti pušteni u rad do kraja 2019.) mogu se razmotriti za uvrštavanje na sljedeći popis Unije ako razlozi njihova neuvrštavanja na trenutačni popis Unije više ne budu primjenjivi.
Takvi projekti nisu projekti od zajedničkog interesa, ali su radi transparentnosti i jasnoće sa svojim izvornim brojem projekta od zajedničkog interesa navedeni u dijelu C. Priloga VII. kao „ Projekti koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa ”.
b) |
Nadalje, neki projekti uvršteni na popise Unije utvrđene Uredbom (EU) br. 1391/2013 i Uredbom (EU) br. 2016/89 postali su tijekom postupka provedbe sastavni dijelovi drugih (klastera) projekata od zajedničkog interesa. Takvi se projekti više ne smatraju samostalnim projektima od zajedničkog interesa, ali su radi transparentnosti i jasnoće sa svojim izvornim brojem projekta od zajedničkog interesa navedeni u dijelu C. Priloga VII. kao „ Projekti koji su sada sastavni dijelovi drugih projekata od zajedničkog interesa ”. |
(4) Definicija izraza „Projekti od zajedničkog interesa s dvostrukom oznakom kao elektroenergetske autoceste”
„Projekti od zajedničkog interesa s dvostrukom oznakom kao elektroenergetske autoceste” znači projekti od zajedničkog interesa koji pripadaju jednom od prioritetnih elektroenergetskih koridora i prioritetnom tematskom području elektroenergetskih autocesta.
B. POPIS PROJEKATA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA UNIJE
(1) Prioritetni koridor Mreža sjevernih mora (NSOG)
Br. |
Definicija |
||||||
1.3. |
Klaster Danska – Njemačka, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:
|
||||||
1.6. |
Interkonekcija Francuska – Irska između La Martyrea (FR) i Great Islanda ili Knockrahe (IE) [trenutačno poznata kao Keltski interkonekcijski vod] |
||||||
1.7. |
Klaster interkonekcija Francuska – Ujedinjena Kraljevina, uključujući barem jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa:
|
||||||
1.8. |
Klaster Njemačka – Norveška [trenutačno poznat kao projekt NordLink]
|
||||||
1.9. |
|
||||||
1.10. |
Klaster interkonekcija Ujedinjena Kraljevina – Norveška, uključujući barem jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa:
|
||||||
1.12. |
Klaster postrojenja za skladištenje električne energije u Ujedinjenoj Kraljevini, uključujući barem jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa:
|
||||||
1.14. |
Interkonekcija između Revsinga (DK) i Bicker Fena (UK) [trenutačno poznata kao projekt Viking Link] |
||||||
1.15. |
Interkonekcija između područja Antwerpena (BE) i okolice Kemsleya (UK) [trenutačno poznata kao projekt Nautilus] |
||||||
1.16. |
Interkonekcija između Nizozemske i Ujedinjene Kraljevine |
||||||
1.17. |
Postrojenje za skladištenje energije u obliku komprimiranog zraka u Zuidwendingu (NL) |
||||||
1.18. |
Postrojenje za skladištenje električne energije na načelu reverzibilne hidroelektrane na moru u Belgiji [trenutačno poznat kao projekt iLand] |
||||||
1.19. |
Jedno ili više čvorišta u Sjevernome moru s interkonekcijskim vodovima za države koje omeđuju Sjeverno more (Danska, Njemačka, Nizozemska) [trenutačno poznato kao projekt North Sea Wind Power Hub] |
||||||
1.20. |
Interkonekcija između Njemačke i Ujedinjene Kraljevine [trenutačno poznata kao projekt NeuConnect] |
(2) Prioritetni koridor elektroenergetskih interkonekcija između sjevera i juga u zapadnoj Europi (NSI Zapad – elektroenergetika)
Br. |
Definicija |
||||||
2.4. |
Interkonekcija između Codrongianosa (IT), Lucciane (Korzika, FR) i Suvereta (IT) [trenutačno poznata kao projekt SACOI 3] |
||||||
2.7. |
Interkonekcija između Akvitanije (FR) i Baskije (ES) [trenutačno poznata kao projekt Biskajski zaljev] |
||||||
2.9. |
Unutarnji dalekovod između Osteratha i Philippsburga (DE) za povećanje kapaciteta na zapadnim granicama [trenutačno poznat kao projekt Ultranet] |
||||||
2.10. |
Unutarnji dalekovod između Brunsbüttela/Wilstera i Grοβgartacha/Bergrheinfelda-West (DE) za povećanje kapaciteta na sjevernim i južnim granicama [trenutačno poznat kao projekt Suedlink] |
||||||
2.13. |
Klaster interkonekcija Irska – Ujedinjena Kraljevina, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:
|
||||||
2.14. |
Interkonekcija između Thusisa/Silsa (CH) i Verderio Inferiorea (IT) [trenutačno poznata kao projekt Greenconnector] |
||||||
2.16. |
Klaster unutarnjih dalekovoda, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:
|
||||||
2.17. |
Interkonekcija Portugal – Španjolska između Beariza i Fontefrije (ES), Fontefrije (ES) i Ponte de Lime (PT) (prethodno Vile Frie/Viane do Castelo) te između Ponte de Lime i Vile Nove de Famalicão (PT) (prethodno Vile do Conde) (PT), uključujući trafostanice u Bearizu (ES), Fontefríi (ES) i Ponte di Limi (PT) |
||||||
2.18. |
Povećanje kapaciteta reverzibilne hidroelektrane u Kaunertalu u Tirolu (AT) |
||||||
2.23. |
Unutarnji dalekovodi na belgijskoj sjevernoj granici između Zandvlieta i Lillo-Liefkenshoeka (BE) te između Liefkenshoeka i Mercatora, uključujući trafostanicu u Lillu (BE) [trenutačno poznati kao projekt BRABO II. + III.] |
||||||
2.27. |
|
||||||
2.28. |
|
||||||
2.29. |
Hidroelektrana Silvermines (IE) |
||||||
2.30. |
Reverzibilna hidroelektrana Riedl (DE) |
(3) Prioritetni koridor elektroenergetske interkonekcije između sjevera i juga u srednjoistočnoj i južnoj Europi (NSI Istok – elektroenergetika)
Br. |
Definicija |
||||||||||
3.1. |
Klaster Austrija – Njemačka, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:
|
||||||||||
3.4. |
Interkonekcija između Wurmlacha (AT) i Somplaga (IT) |
||||||||||
3.7. |
Klaster Bugarska – Grčka između Marice Istok 1 i N. Sante te potrebne unutarnje nadogradnje u Bugarskoj, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:
|
||||||||||
3.8. |
Klaster Bugarska – Rumunjska za povećanje kapaciteta [trenutačno poznat kao Crnomorski koridor], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:
|
||||||||||
3.9. |
|
||||||||||
3.10. |
Klaster Izrael – Cipar – Grčka [trenutačno poznat kao Euroazijski interkonekcijski vod], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:
|
||||||||||
3.11. |
Klaster unutarnjih dalekovoda u Češkoj, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:
|
||||||||||
3.12. |
Unutarnji dalekovod u Njemačkoj između Wolmirstedta i Isarta za povećanje unutarnjeg prijenosnog kapaciteta između sjevera i juga [trenutačno poznat kao projekt SuedOstLink] |
||||||||||
3.14. |
Unutarnje nadogradnje u Poljskoj [dio klastera trenutačno poznatog kao projekt GerPol Power Bridge], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:
|
||||||||||
3.16. |
|
||||||||||
3.17. |
Interkonekcija Mađarska – Slovačka između Sajóvánke (HU) i Rimavske Sobote (SK) |
||||||||||
3.21. |
Interkonekcija između Salgarede (IT) i regije Divača-Beričevo (SI) |
||||||||||
3.22. |
Klaster Rumunjska – Srbija [trenutačno poznat kao Srednji kontinentalni istočni koridor], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:
|
||||||||||
3.23. |
Reverzibilna hidroelektrana u Jadenici (BG) |
||||||||||
3.24. |
Reverzibilna hidroelektrana u Amfilochiji (EL) |
||||||||||
3.27. |
Interkonekcija između Sicilije (IT) i tuniskog čvorišta (TU) [trenutačno poznata kao projekt ELMED] |
(4) Prioritetni koridor Plana interkonekcije baltičkog elektroenergetskog tržišta (BEMIP Elektroenergetika)
Br. |
Definicija |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
4.2. |
Klaster Estonija – Latvija između Kilingi-Nõmmea i Rige [trenutačno poznat kao Treća interkonekcija], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
4.4. |
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
4.5. |
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
4.6. |
Reverzibilna hidroelektrana u Estoniji |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
4.7. |
Povećanje kapaciteta reverzibilne hidroelektrane u Kruonisu (LT) |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
4.8. |
Integracija i sinkronizacija elektroenergetskog sustava baltičkih zemalja s europskim mrežama, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
4.10. |
Klaster Finska – Švedska [trenutačno poznat kao Treća interkonekcija Finska – Švedska], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:
|
(5) Prioritetni koridor plinske interkonekcije između sjevera i juga u zapadnoj Europi (NSI Zapad – plin)
Br. |
Definicija |
5.3. |
Terminal za UPP u Shannonu (IE) i plinovod do njega |
5.19. |
Spajanje Malte s europskom plinskom mrežom – interkonekcija na plinovodu s Italijom u Geli |
5.21. |
Prilagođavanje radi prelaska s plina niske ogrjevne vrijednosti na plin visoke ogrjevne vrijednosti u Francuskoj i Belgiji |
(6) Prioritetni koridor plinske interkonekcije između sjevera i juga u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi (NSI Istok – plin)
Br. |
Definicija |
||||||||||||||
6.2. |
Interkonekcija između Poljske, Slovačke i Mađarske s povezanim unutarnjim nadogradnjama, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:
te
|
||||||||||||||
6.5. |
Klaster Krk: terminal za UPP sa spojnim i evakuacijskim plinovodima prema Mađarskoj i šire, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:
|
||||||||||||||
6.8. |
Klaster za razvoj i poboljšanje infrastrukture kojom se omogućuje rad balkanskog plinskog čvorišta, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:
|
||||||||||||||
6.9. |
|
||||||||||||||
6.20. |
Klaster za povećanje skladišnog kapaciteta u jugoistočnoj Europi, uključujući barem jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa:
te jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa:
|
||||||||||||||
6.23. |
Interkonekcija Mađarska – Slovenija – Italija (Nagykanizsa (HU) — Tornyiszentmiklós (HU) — Lendava (SI) – Kidričevo (SI) – Ajdovščina (SI) – Šempeter (SI) – Gorizia (IT)) |
||||||||||||||
6.24. |
Klaster za postupno povećanje kapaciteta na dvosmjernom transportnom koridoru (Bugarska) – Rumunjska – Mađarska – (Austrija) (trenutačno poznatom kao projekt ROHUAT/BRUA) kako bi se na interkonekciji Rumunjska-Mađarska postignuo kapacitet od 1,75 bcm/a u 1. fazi, 4,4 bcm/a u 2. fazi te mogli uključiti novi resursi iz Crnog mora u 2. fazi:
|
||||||||||||||
6.26. |
|
||||||||||||||
6.27. |
UPP terminal u Gdanjsku (PL) |
(7) Prioritetni koridor Južni plinski koridor (SGC)
Br. |
Definicija |
||||||
7.1. |
Klaster projekata od zajedničkog interesa za integriranu, namjensku i prilagodljivu infrastrukturu i povezanu opremu za transport najmanje 10 bcm/a novih izvora plina od kaspijske regije preko Azerbajdžana, Gruzije i Turske do tržišta EU-a u Grčkoj i Italiji, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:
|
||||||
7.3. |
Klaster projekata od zajedničkog interesa za infrastrukturu za dovođenje novog plina iz rezervi plina na istočnom Sredozemlju, uključujući:
te ovisno o tome jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa:
|
||||||
7.5. |
Razvoj plinske infrastrukture u Cipru [trenutačno poznat kao projekt Cyprus Gas2EU] |
(8) Prioritetni koridor plana međusobnog povezivanja baltičkog energetskog tržišta u području plina (BEMIP Plin)
Br. |
Definicija |
||||
8.2. |
Klaster za dogradnju infrastrukture u istočnom dijelu regije Baltičkog mora, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:
|
||||
8.3. |
Klaster za infrastrukturu, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:
|
||||
8.5. |
Interkonekcija Poljska – Litva [trenutačno poznata kao projekt GIPL] |
(9) Prioritetni koridor za povezivanje u području opskrbe naftom u srednjoistočnoj Europi (OSC)
Br. |
Definicija |
||||
9.1. |
Naftovod Adamowo – Brody: naftovod koji povezuje pretovarište JSC Uktransnafta u Brodyju (Ukrajina) i terminal za skladištenje naftnih derivata Adamowo (Poljska) |
||||
9.2. |
Naftovod Bratislava – Schwechat: naftovod koji povezuje Schwechat (Austrija) i Bratislavu (Slovačka) |
||||
9.4. |
Naftovod Litvínov (Češka) – Spergau (Njemačka): projekt proširenja naftovoda za sirovu naftu Družba s rafinerijom TRM Spergau |
||||
9.5. |
Klaster Pomeranski naftovod (Poljska), uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:
|
||||
9.6. |
TAL Plus: proširenje kapaciteta naftovoda TAL između Trsta (Italija) i Ingolstadta (Njemačka) |
(10) Prioritetno tematsko područje uvođenja pametnih mreža
Br. |
Definicija |
10.3. |
SINCRO.GRID (Slovenija, Hrvatska) – Inovativna integracija sinergijskih, dokazanih tehnoloških rješenja za istodobno povećanje sigurnosti poslovanja slovenskih i hrvatskih elektroenergetskih sustava |
10.4. |
ACON (Češka, Slovačka) – Glavni cilj ACON-a (ponovno povezanih mreža) poticanje je integracije češkog i slovačkog tržišta električne energije |
10.6. |
Pametna granična inicijativa (Francuska, Njemačka) – Pametna granična inicijativa povezat će politike Francuske i Njemačke kako bi one podržale svoje gradove i teritorije u njihovim strategijama energetske tranzicije i europske tržišne integracije |
10.7. |
Danube InGrid (Mađarska, Slovačka) – projektom se potiče prekogranična koordinacija upravljanja elektroenergetskom mrežom, posebno usmjerena na unapređivanje prikupljanja i razmjene podataka |
10.8. |
Data Bridge (Estonija, Latvija, Litva, Danska, Finska, Francuska) – je projekt kojim se želi izgraditi zajednička europska platforma za objedinjavanje podataka radi integracije različitih vrsta podataka (pametni mjerni podaci, mrežni operativni podaci, tržišni podaci) s ciljem razvoja nadogradivih rješenja za EU koja bi se mogla prenijeti i primijeniti na slične probleme |
10.9. |
Projektom prekogranične fleksibilnosti (Estonija, Finska) – želi se poduprijeti integraciju obnovljivih izvora energije i povećati sigurnost opskrbe prekograničnim pružanjem usluga fleksibilnosti u Estoniji, Finskoj i Aalandu koje pruža distribuirana proizvodnja energije. |
(11) Prioritetno tematsko područje elektroenergetskih autocesta
Popis projekata od zajedničkog interesa s dvostrukom oznakom kao elektroenergetske autoceste
Br. |
Definicija |
||||||
Prioritetni koridor Mreža sjevernih mora (NSOG) |
|||||||
1.3. |
Klaster Danska – Njemačka, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:
|
||||||
1.6. |
Interkonekcija Francuska – Irska između La Martyrea (FR) i Great Islanda ili Knockrahe (IE) [trenutačno poznata kao Keltski interkonekcijski vod] |
||||||
1.7. |
Klaster interkonekcija Francuska – Ujedinjena Kraljevina, uključujući barem jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa:
|
||||||
1.8. |
Klaster Njemačka – Norveška [trenutačno poznat kao projekt NordLink]
|
||||||
1.10. |
Klaster interkonekcija Ujedinjena Kraljevina – Norveška, uključujući barem jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa:
|
||||||
1.14. |
Interkonekcija između Revsinga (DK) i Bicker Fena (UK) [trenutačno poznata kao projekt Viking Link] |
||||||
1.15. |
Interkonekcija između područja Antwerpena (BE) i okolice Kemsleya (UK) [trenutačno poznata kao projekt Nautilus] |
||||||
1.16. |
Interkonekcija između Nizozemske i Ujedinjene Kraljevine |
||||||
1.19. |
Jedno ili više čvorišta u Sjevernome moru s interkonekcijskim vodovima za države koje omeđuju Sjeverno more (Danska, Njemačka, Nizozemska) [trenutačno poznato kao projekt North Sea Wind Power Hub] |
||||||
1.20. |
Interkonekcija između Njemačke i Ujedinjene Kraljevine [trenutačno poznata kao projekt NeuConnect] |
||||||
Prioritetni koridor elektroenergetskih interkonekcija između sjevera i juga u zapadnoj Europi (NSI Zapad – elektroenergetika) |
|||||||
2.7. |
Interkonekcija između Akvitanije (FR) i Baskije (ES) [trenutačno poznata kao projekt Biskajski zaljev] |
||||||
2.9. |
Unutarnji dalekovod između Osteratha i Philippsburga (DE) za povećanje kapaciteta na zapadnim granicama [trenutačno poznat kao projekt Ultranet] |
||||||
2.10. |
Unutarnji dalekovod između Brunsbüttela/Wilstera i Grοβgartacha/Bergrheinfelda-West (DE) za povećanje kapaciteta na sjevernim i južnim granicama [trenutačno poznat kao projekt Suedlink] |
||||||
2.13. |
Klaster interkonekcija Irska – Ujedinjena Kraljevina, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:
|
||||||
Prioritetni koridor elektroenergetske interkonekcije između sjevera i juga u srednjoistočnoj i južnoj Europi (NSI Istok – elektroenergetika) |
|||||||
3.10. |
Klaster Izrael – Cipar – Grčka [trenutačno poznat kao Euroazijski interkonekcijski vod], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:
|
||||||
3.12. |
Unutarnji dalekovod u Njemačkoj između Wolmirstedta i Isara za povećanje unutarnjeg prijenosnog kapaciteta između sjevera i juga [trenutačno poznat kao projekt SuedOstLink] |
(12) Prekogranična mreža ugljikovog dioksida
Br. |
Definicija |
12.2. |
Projekt CO2-Sapling je komponenta prometne infrastrukture u okviru projekta Acorn, cjelovitog lanca hvatanja i skladištenja ugljika (Ujedinjena Kraljevina, u daljnjim fazama Nizozemska i Norveška) |
12.3. |
Projektom CO2 TransPorts nastoji se uspostaviti infrastruktura za olakšavanje hvatanja, prijevoza i skladištenja CO2 velikih razmjera u lukama Rotterdam, Antwerpen i North Sea Port. |
12.4. |
Projekt Northern lights je komercijalni projekt prekograničnog transportnog povezivanja za CO2 koji obuhvaća nekoliko europskih inicijativa za hvatanje ugljika (Ujedinjena Kraljevina, Irska, Belgija, Nizozemska, Francuska, Švedska) i transport uhvaćenog CO2 brodom do odlagališta u norveškom epikontinentalnom pojasu |
12.5. |
U okviru projekta Athos predlaže se infrastruktura za transport CO2 iz industrijskih područja u Nizozemskoj koja je otvorena za primanje dodatnog CO2 od drugih država poput Irske i Njemačke. Osnovna ideja projekta je izgradnja prekogranične interoperabilne prometne infrastrukture velikog kapaciteta s otvorenim pristupom. |
12.6. |
Cilj projekta Ervia Cork jest prenamjena postojećih kopnenih i odobalnih plinovoda i izgradnja novog namjenskog cjevovoda za CO2 koji bi služio za transport uhvaćenog CO2 od postrojenja za hvatanje, upotrebu i skladištenje ugljika iz teške industrije i plinskih turbina s kombiniranim kružnim procesom, do postrojenja za odlaganje. |
C. POPISI „PROJEKATA KOJI SE VIŠE NE SMATRAJU PROJEKTIMA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA” I „PROJEKATA KOJI SU POSTALI DIJELOM DRUGIH PROJEKATA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA NA DRUGOM I/ILI TREĆEM POPISU PROJEKATA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA”
1. Prioritetni koridor Mreža sjevernih mora (NSOG)
Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa |
1.1.1. |
1.1.2. |
1.1.3. |
1.2. |
1.3.2. |
1.4. |
1.5. |
1.7.4. |
1.8.2. |
1.9.2. |
1.9.3. |
1.9.4. |
1.9.5. |
1.9.6. |
1.11.1. |
1.11.2. |
1.11.3. |
1.11.4. |
1.12.1. |
1.12.2. |
1.12.5. |
2. Prioritetni koridor elektroenergetskih interkonekcija između sjevera i juga u zapadnoj Europi (NSI Zapad – elektroenergetika)
Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa |
2.2.1. |
2.2.2. |
2.2.3. |
2.2.4. |
2.3.1. |
2.3.2. |
2.5.1. |
2.5.2. |
2.6. |
2.8. |
2.11.1. |
2.11.2. |
2.11.3. |
2.12. |
2.15.1. |
2.15.2. |
2.15.3. |
2.15.4. |
2.16.2. |
2.19. |
2.20. |
2.21. |
2.22. |
2.24. |
2.25.1. |
2.25.2. |
2.26. |
2.28.1. |
Projekti koji su postali dijelom drugih projekata od zajedničkog interesa na drugom i/ili trećem popisu projekata od zajedničkog interesa |
|
Izvorni broj projekta od zajedničkog interesa |
Broj projekta od zajedničkog interesa čiji je sada sastavni dio |
2.1. |
3.1.4. |
3. Prioritetni koridor elektroenergetske interkonekcije između sjevera i juga u srednjoistočnoj i južnoj Europi (NSI Istok – elektroenergetika)
Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa |
3.1.3. |
3.2.1. |
3.2.2. |
3.2.3. |
3.3. |
3.5.1. |
3.5.2. |
3.6.1. |
3.6.2. |
3.8.2. |
3.8.3. |
3.8.6. |
3.9.2. |
3.9.3. |
3.9.4. |
3.10.3. |
3.13. |
3.14.1. |
3.15.1. |
3.15.2. |
3.16.2. |
3.16.3. |
3.18.1. |
3.18.2. |
3.19.2. |
3.19.3. |
3.20.1. |
3.20.2. |
3.22.5. |
3.25. |
3.26. |
Projekti koji su postali dijelom drugih projekata od zajedničkog interesa na drugom i/ili trećem popisu projekata od zajedničkog interesa |
|
Izvorni broj projekta od zajedničkog interesa |
Broj projekta od zajedničkog interesa čiji je sada sastavni dio |
3.19.1. |
3.22.5. |
4. Prioritetni koridor Plana interkonekcije baltičkog elektroenergetskog tržišta (BEMIP Elektroenergetika)
Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa |
4.1. |
4.4.1. |
4.5.1. |
4.5.3. |
4.5.4. |
4.5.5. |
4.8.5. |
4.8.6. |
Projekti koji su postali dijelom drugih projekata od zajedničkog interesa na drugom i/ili trećem popisu projekata od zajedničkog interesa |
|
Izvorni broj projekta od zajedničkog interesa |
Broj projekta od zajedničkog interesa čiji je sada sastavni dio |
4.3. |
4.8.9. |
4.9. |
4.8.9. |
5. Prioritetni koridor plinske interkonekcije između sjevera i juga u zapadnoj Europi (NSI Zapad – plin)
Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa |
5.1.1. |
5.1.2. |
5.1.3. |
5.2. |
5.4.1. |
5.4.2. |
5.5.1. |
5.5.2. |
5.6. |
5.7.1. |
5.7.2. |
5.9. |
5.10. |
5.11. |
5.12. |
5.13. |
5.14. |
5.15.1. |
5.15.2. |
5.15.3. |
5.15.4. |
5.15.5. |
5.16. |
5.17.1. |
5.17.2. |
5.18. |
5.20. |
Projekti koji su postali dijelom drugih projekata od zajedničkog interesa na drugom i/ili trećem popisu projekata od zajedničkog interesa |
|
Izvorni broj projekta od zajedničkog interesa |
Broj projekta od zajedničkog interesa čiji je sada sastavni dio |
5.8.1. |
5.5.2. |
5.8.2. |
5.5.2. |
6. Prioritetni koridor plinske interkonekcije između sjevera i juga u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi (NSI Istok – plin)
Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa |
6.2.10. |
6.2.11. |
6.2.12. |
6.2.14. |
6.3. |
6.4. |
6.5.3. |
6.5.4. |
6.5.6. |
6.7. |
6.8.3. |
6.9.2. |
6.9.3. |
6.11. |
6.12. |
6.16. |
6.17. |
6.19. |
6.20.1. |
6.20.5. |
6.21. |
6.22.1. |
6.22.2. |
6.24.1. Uklonjena stavka: Rumunjsko – mađarski reverzibilni tok: mađarski odjeljak, 1. faza – kompresorska stanica u Csanádpaloti Uklonjena stavka: kompresorska stanicu GCA Mosonmagyarovar (razvoj na austrijskoj strani) |
6.24.4. Uklonjena stavka: plinovod Ercsi-Százhalombatta (HU) Uklonjena stavka: Rumunjsko – mađarski reverzibilni tok: mađarski odjeljak, 1. faza – kompresorska stanica u Csanádpaloti |
6.24.10. |
6.25.1. |
6.25.2. |
6.25.4. |
Projekti koji su postali dijelom drugih projekata od zajedničkog interesa na drugom i/ili trećem popisu projekata od zajedničkog interesa |
|
Izvorni broj projekta od zajedničkog interesa |
Broj projekta od zajedničkog interesa čiji je sada sastavni dio |
6.1.1. |
6.2.10. |
6.1.2. |
6.2.11. |
6.1.3. |
6.2.11. |
6.1.4. |
6.2.11. |
6.1.5. |
6.2.11. |
6.1.6. |
6.2.11. |
6.1.7. |
6.2.11. |
6.1.8. |
6.2.2. |
6.1.9. |
6.2.11. |
6.1.10. |
6.2.2. |
6.1.11. |
6.2.2. |
6.1.12. |
6.2.12. |
6.2.3. |
6.2.2. |
6.2.4. |
6.2.2. |
6.2.5. |
6.2.2. |
6.2.6. |
6.2.2. |
6.2.7. |
6.2.2. |
6.2.8. |
6.2.2. |
6.2.9. |
6.2.2. |
6.5.2. |
6.5.6. |
6.6. |
6.26.1. |
6.8.4. |
6.25.4. |
6.13.1. |
6.24.4. |
6.13.2. |
6.24.4. |
6.13.3. |
6.24.4. |
6.14. |
6.24.1. |
6.15.1. |
6.24.10. |
6.15.2. |
6.24.10. |
6.18. |
7.3.4. |
6.24.2. |
6.24.1. |
6.24.3. |
6.24.1. |
6.24.5. |
6.24.4. |
6.24.6. |
6.24.4. |
6.24.7. |
6.24.4. |
6.24.8. |
6.24.4. |
6.24.9. |
6.24.4. |
6.25.3. |
6.24.10. |
6.26.2. |
6.26.1. |
6.26.3. |
6.26.1. |
6.26.4. |
6.26.1. |
6.26.5. |
6.26.1. |
6.26.6. |
6.26.1. |
7. Prioritetni koridor Južnog plinskog koridora (SGC)
Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa |
7.1.1. Uklonjena stavka: Transanatolijski plinovod |
7.1.2. |
7.1.5. |
7.1.7. |
7.2.1. |
7.2.2. |
7.2.3. |
7.4.1. |
7.4.2. |
Projekti koji su postali dijelom drugih projekata od zajedničkog interesa na drugom i/ili trećem popisu projekata od zajedničkog interesa |
|
Izvorni broj projekta od zajedničkog interesa |
Broj projekta od zajedničkog interesa čiji je sada sastavni dio |
7.1.6. |
7.1.3. |
7.1.4. |
7.3.3. |
7.3.2. |
7.5. |
8. Prioritetni koridor plana međusobnog povezivanja baltičkog energetskog tržišta u području plina (BEMIP Plin)
Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa |
8.1.1. |
8.1.2.1. |
8.1.2.2. |
8.1.2.3. |
8.1.2.4. |
8.2.2. |
8.2.3. |
8.4. |
8.6. |
8.7. |
8.8. |
9. Prioritetni koridor za povezivanje u području opskrbe naftom u srednjoistočnoj Europi (OSC)
Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa |
9.3. |
10. Prioritetno tematsko područje uvođenja pametnih mreža
Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa |
10.1. |
10.2. |
10.5. |
11. Prioritetno tematsko područje elektroenergetskih autocesta
Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa |
1.5. |
1.7.4. |
2.2. |
2.4. |
2.5.1. |
3.1.3. |
4.1. |
12. Prioritetno tematsko područje prekogranične mreže ugljikovog dioksida
Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa |
12.1. |