Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32015R0923

Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/923 оd 11. ožujka 2015. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) br. 241/2014 o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za kapitalne zahtjeve za institucije (Tekst značajan za EGP)

C/2015/1530

SL L 150, 17.6.2015, pp. 1–9 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Legal status of the document In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2015/923/oj

17.6.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 150/1


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/923

оd 11. ožujka 2015.

o izmjeni Delegirane uredbe (EU) br. 241/2014 o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za kapitalne zahtjeve za institucije

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (1), a posebno članak 36. stavak 2. treći podstavak, članak 73. stavak 7. treći podstavak i članak 84. stavak 4. treći podstavak te Uredbe,

budući da:

(1)

Kako bi se izbjegla regulatorna arbitraža i osigurala usklađena primjena kapitalnih zahtjeva u Uniji, važno je osigurati jedinstveni pristup u pogledu odbitka neizravnih i sintetskih ulaganja u vlastite instrumente regulatornog kapitala te neizravnih i sintetskih ulaganja u subjekte financijskog sektora od stavki regulatornog kapitala.

(2)

Budući da su Uredbom (EU) br. 575/2013 već predviđena pravila za izravna ulaganja institucije u vlastite instrumente regulatornog kapitala i izravna ulaganja u instrumente regulatornog kapitala drugih subjekata financijskog sektora, trebalo bi utvrditi dodatna pravila za odbitak ulaganja institucije koja se odnose na neizravna i sintetska ulaganja u vlastite instrumente ili takve instrumente drugih subjekata u financijskom sektoru od regulatornog kapitala.

(3)

Tretman neizravnih ulaganja koja proizlaze iz indeksnih ulaganja obuhvaćen je člankom 76. Uredbe (EU) br. 575/2013 i člancima 25. i 26. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 241/2014 (2). Međutim Delegiranom uredbom (EU) br. 241/2014 nisu obuhvaćena neizravna i sintetska ulaganja koja proizlaze iz konteksta u članku 36. stavku 1. točkama (f), (h) i (i), članku 56. točkama (a), (c), (d) i (f) te članku 66. točkama (a), (c) i (d) Uredbe (EU) br. 575/2013. Potrebno je utvrditi nova pravila u pogledu tretmana neizravnih i sintetskih ulaganja iz tih odredaba.

(4)

Ako kreditna sposobnost institucije utječe na stope određene tržišnim indeksima koji se upotrebljavaju i kao referentna vrijednost za primitak od instrumenata dodatnog osnovnog i dopunskog kapitala te institucije, javljaju se bonitetna pitanja koja se odnose na korelaciju između raspodjela po instrumentu i kreditne sposobnosti institucije. Broj i raznolikost institucija u vijeću trebao bi biti dovoljno visok kako bi se primjereno odražavale aktivnosti na povezanom tržištu. Stoga, ako institucija izdaje instrumente dodatnog osnovnog ili dopunskog kapitala s promjenjivom kamatnom stopom ili fiksnom kamatnom stopom koja će se vratiti na promjenjivu kamatnu stopu, stopa koju plaća za taj instrument ne bi se trebala povećati ako se kreditna sposobnost institucije smanji. Stoga, ako je stopa povezana s indeksom, indeks bi trebao biti dovoljno „širok” kako bi se njime osiguralo da kreditna sposobnost institucije ne bude glavni čimbenik koji utječe na stope određene tim indeksom. Trebalo bi razlikovati korelaciju na osnovi stresa u cijelom sektoru koji utječe na referentnu stopu i korelaciju na osnovi kreditne sposobnosti jedne institucije koja utječe na referentnu stopu.

(5)

Izračun manjinskih udjela na konsolidiranoj i potkonsolidiranoj razini trebao bi biti dosljedan. Stoga bi priznati manjinski udjeli društva kćeri koje je samo matično poduzeće subjekta financijskog sektora trebali odgovarati iznosu koji se dobije za matičnu instituciju tog društva kćeri ako matična institucija primjenjuje bonitetnu konsolidaciju iz dijela prvog glave II. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(6)

S obzirom na sličnu prirodu odbitaka obuhvaćenih člancima 84., 85. i 87. Uredbe (EU) br. 575/2013, iste je odredbe za izračun priznatih manjinskih udjela potrebno primjenjivati na sve navedene slučajeve.

(7)

Ova se Uredba temelji na nacrtu regulatornih tehničkih standarda koji je Komisiji dostavilo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.

(8)

Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo provelo je otvoreno javno savjetovanje o nacrtu regulatornih tehničkih standarda na kojem se temelji ova Uredba, analiziralo je moguće povezane troškove i koristi te zatražilo mišljenje Interesne skupine za bankarstvo osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (3).

(9)

Uredbu (EU) br. 241/2014 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Delegirana uredba (EU) br. 241/2014 mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 1. dodaju se sljedeće točke (o) i (p):

„(o)

o uvjetima prema kojima se indeksi smatraju širim tržišnim indeksima u skladu s člankom 73. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(p)

o potkonsolidiranom izračunu koji se zahtijeva na temelju članka 84. stavka 4. Uredbe (EU) br. 575/2013 u skladu s člankom 84. stavkom 2. i člancima 85. i 87. te Uredbe.”

2.

Umeću se sljedeći članci 15.a do 15.j:

„Članak 15.a

Neizravna ulaganja za potrebe članka 36. stavka 1. točaka (f), (h) i (i) Uredbe (EU) br. 575/2013

1.   Za potrebe članaka 15.c, 15.d, 15.e i 15.i ove Uredbe ‚posrednikom’ iz članka 4. stavka 1. točke 114. Uredbe (EU) br. 575/2013 smatra se bilo koji od sljedećih subjekata koji drži instrumente kapitala subjekata financijskog sektora:

(a)

poduzeće za zajedničko ulaganje;

(b)

mirovinski fond koji nije pod pokroviteljstvom poslodavca;

(c)

mirovinski fond pod pokroviteljstvom poslodavca, ako institucija podržava rizik od ulaganja i ako mirovinski fond pod pokroviteljstvom poslodavca nije neovisan o svojoj instituciji sponzoru;

(d)

subjekti koji su izravno ili neizravno pod kontrolom ili značajnim utjecajem jednoga od sljedećih:

1.

institucije ili njezinih društava kćeri;

2.

matičnog društva institucije ili njegovih društava kćeri;

3.

matičnog financijskog holdinga institucije ili njegovih društava kćeri;

4.

matičnog mješovitog holdinga institucije ili njegovih društava kćeri;

5.

matičnog mješovitog financijskog holdinga institucije ili njegovih društava kćeri;

(e)

subjekti koji su zajednički, izravno ili neizravno pod kontrolom ili značajnim utjecajem jedne institucije, nekoliko institucija ili mreže institucija koje su članovi istog institucionalnog sustava zaštite ili institucionalnog sustava zaštite ili mreže institucija povezanih sa središnjim tijelom koje nisu organizirane kao grupa kojoj institucija pripada;

(f)

subjekti posebne namjene;

(g)

subjekti koji se bave držanjem financijskih instrumenata subjekata financijskog sektora;

(h)

svi subjekti za koje nadležno tijelo smatra da se upotrebljavaju s namjerom zaobilaženja pravila povezanih s odbitkom neizravnih i sintetskih ulaganja.

2.   Ne dovodeći u pitanje stavak 1. točku (h), ‚posrednikom’ iz članka 4. stavka 1. točke 114. Uredbe (EU) br. 575/2013 ne smatraju se:

(a)

mješovita holding društva, institucije, društva za osiguranje i reosiguranje;

(b)

subjekti koji na temelju mjerodavnog nacionalnog prava podliježu zahtjevima Uredbe (EU) br. 575/2013 i Direktive 2013/36/EU;

(c)

subjekti financijskog sektora koji nisu navedeni u točki (a) i koji su pod nadzorom te podliježu zahtjevu za odbitak izravnih i neizravnih ulaganja u svoje instrumente kapitala i ulaganja u instrumente kapitala subjekata financijskog sektora od svojeg regulatornog kapitala.

3.   Za potrebe stavka 1. točke (c) mirovinski fond pod pokroviteljstvom poslodavca smatra se neovisnim o svojoj instituciji sponzoru ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)

mirovinski fond pod pokroviteljstvom poslodavca pravno je odvojen od institucije sponzora i njegovo je upravljanje neovisno;

(b)

statute, osnivačke akte i unutarnja pravila mirovinskog fonda, ovisno o slučaju, odobrilo je neovisno regulatorno tijelo, ili su pravila o osnivanju i funkcioniranju mirovinskog fonda pod pokroviteljstvom poslodavca, ovisno o slučaju, ugrađena u važeće nacionalno pravo predmetne države članice;

(c)

povjerenici ili upravitelji mirovinskog fonda pod pokroviteljstvom poslodavca obvezni su na temelju mjerodavnog nacionalnog prava postupati nepristrano i u najboljem interesu korisnika sustava, a ne sponzora, razborito upravljati imovinom mirovinskog fonda pod pokroviteljstvom poslodavca i poštovati ograničenja iz osnivačkih dokumenata ili zakonskog ili regulatornog okvira opisanog u točki (b);

(d)

statuti, osnivački dokumenti ili pravila o osnivanju i funkcioniranju mirovinskog fonda pod pokroviteljstvom poslodavca iz točke (b) uključuju ograničenja ulaganja koje mirovinski fond pod pokroviteljstvom poslodavca može obavljati u instrumente regulatornog kapitala institucije sponzora.

4.   Ako mirovinski fond pod pokroviteljstvom poslodavca iz stavka 1. točke (c) drži instrumente regulatornog kapitala institucije sponzora, institucija sponzor tretira to ulaganje kao neizravno ulaganje u vlastite instrumente redovnog osnovnog kapitala, vlastite instrumente dodatnog osnovnog kapitala ili vlastite instrumente dopunskog kapitala, ovisno o slučaju. Iznos koji treba odbiti od stavki redovnog osnovnog kapitala, stavki dodatnog osnovnog kapitala ili stavki dopunskog kapitala, ovisno o slučaju, izračunava se u skladu s člankom 15.c.

Članak 15.b

Sintetska ulaganja za potrebe članka 36. stavka 1. točaka (f), (h) i (i) Uredbe (EU) br. 575/2013

1.   Sljedeći financijski proizvodi smatraju se sintetskim ulaganjima u instrumente kapitala u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkama (f), (h) i (i) Uredbe (EU) br. 575/2013:

(a)

izvedeni instrumenti koji uključuju instrumente kapitala subjekta financijskog sektora kao odnosne instrumente ili im kao referentni subjekt služi subjekt financijskog sektora;

(b)

jamstva ili kreditna zaštita pružena trećoj osobi za ulaganja treće osobe u instrument kapitala subjekta financijskog sektora.

2.   Financijski proizvodi navedeni u stavku 1. uključuju sljedeće:

(a)

ulaganja u ugovore o razmjeni ukupnog prinosa od instrumenta kapitala subjekta financijskog sektora;

(b)

opcije kupnje koje je kupila institucija i koje su ugrađene u instrument kapitala subjekta financijskog sektora;

(c)

opcije prodaje koje prodaje institucija i koje su ugrađene u instrument kapitala subjekta financijskog sektora ili bilo koje druge stvarne ili potencijalne ugovorne obveze institucije u pogledu kupnje vlastitih instrumenata regulatornog kapitala;

(d)

ulaganja u ugovore o terminskoj kupnji ugrađene u instrument kapitala subjekta financijskog sektora.

Članak 15.c

Izračun neizravnih ulaganja za potrebe članka 36. stavka 1. točaka (f), (h) i (i) Uredbe (EU) br. 575/2013

Iznos neizravnih ulaganja koji je potrebno odbiti od stavki redovnog osnovnog kapitala u skladu sa zahtjevima iz članka 36. stavka 1. točaka (f), (h) i (i) Uredbe (EU) br. 575/2013 izračunava se na jedan od sljedećih načina:

(a)

u skladu s pristupom u slučaju nastanka statusa neispunjavanja obveza navedenim u članku 15.d;

(b)

ako nadležno tijelo prihvati obrazloženje institucije o tome da je pristup opisan u članku 15.d pretjerano opterećuje, u skladu s pristupom koji se temelji na strukturi opisanim u članku 15.e. Institucije ne primjenjuju pristup koji se temelji na strukturi opisan u članku 15.e za izračun iznosa odbitaka koji se odnose na ulaganja u posrednike iz članka 15.a stavka 1. točaka (d) i (e).

Članak 15.d

Pristup u slučaju nastanka statusa neispunjavanja obveza za izračun neizravnih ulaganja za potrebe članka 36. stavka 1. točaka (f), (h) i (i) Uredbe (EU) br. 575/2013

1.   Iznos neizravnih ulaganja u instrumente redovnog osnovnog kapitala koji je potrebno odbiti u skladu sa zahtjevima iz članka 36. stavka 1. točaka (f), (h) i (i) Uredbe (EU) br. 575/2013 izračunava se na sljedeći način:

(a)

ako su izloženosti svih ulagatelja u posredniku jednako rangirane, iznos je jednak postotku financiranja pomnoženom iznosom instrumenata redovnog osnovnog kapitala koje posrednik drži u subjektu financijskog sektora;

(b)

ako izloženosti svih ulagatelja u posredniku nisu jednako rangirane, iznos je jednak postotku financiranja pomnoženom nižim od sljedećih dvaju iznosa:

i.

iznosom instrumenata redovnog osnovnog kapitala koje posrednik drži u subjektu financijskog sektora;

ii.

izloženošću institucije prema posredniku zajedno sa svim drugim financiranjem pruženim posredniku koje je jednako rangirano kao izloženost institucije.

2.   Metoda izračuna navedena u stavku 1. točki (b) provodi se za svaku tranšu financiranja koja je jednako rangirana kao financiranje koje pruža institucija.

3.   Postotak financiranja za potrebe stavka 1. izloženost je institucije prema posredniku podijeljena zbrojem izloženosti institucije prema posredniku i svih ostalih izloženosti prema tom posredniku koje su jednako rangirane kao izloženost institucije.

4.   Izračun utvrđen u stavku 1. provodi se zasebno za svako ulaganje u subjekt financijskog sektora svakog posrednika.

5.   Ako se ulaganja u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekta financijskog sektora drže neizravno preko sljedećeg posrednika ili nekoliko posrednika, postotak financiranja utvrđen stavkom 1. određuje se dijeljenjem iznosa iz točke (a) ovog stavka iznosom iz točke (b) ovog stavka:

(a)

rezultat množenja iznosa financiranja koje institucija pruža posrednicima iznosima financiranja koje ti posrednici pružaju sljedećim posrednicima i iznosima financiranja koje ti sljedeći posrednici pružaju subjektu financijskog sektora;

(b)

rezultat množenja iznosa instrumenata kapitala ili drugih instrumenata, prema potrebi, koje izdaje svaki posrednik.

6.   Postotak financiranja iz stavka 5. izračunava se zasebno za svako ulaganje u subjekt financijskog sektora koje drže posrednici i za svaku tranšu financiranja koja je jednako rangirana kao financiranje koje pružaju institucija i sljedeći posrednici.

Članak 15.e

Pristup koji se temelji na strukturi za izračun neizravnih ulaganja za potrebe članka 36. stavka 1. točaka (f), (h) i (i) Uredbe (EU) br. 575/2013

1.   Iznos koji je potrebno odbiti od stavki redovnog osnovnog kapitala iz članka 36. stavka 1. točke (f) Uredbe (EU) br. 575/2013 jednak je postotku financiranja, kako je definiran u članku 15.d stavku 3. ove Uredbe, pomnoženom iznosom instrumenata redovnog osnovnog kapitala institucije koje drži posrednik.

2.   Iznos koji je potrebno odbiti od stavki redovnog osnovnog kapitala iz članka 36. stavka 1. točaka (h) i (i) Uredbe (EU) br. 575/2013 jednak je postotku financiranja, kako je definiran u članku 15.d stavku 3. ove Uredbe, pomnoženom ukupnim iznosom instrumenata redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora koje drži posrednik.

3.   Za potrebe stavaka 1. i 2., institucija zasebno za svakog posrednika izračunava ukupni iznos instrumenata redovnog osnovnog kapitala institucije koje posrednik drži i ukupni iznos instrumenata redovnog osnovnog kapitala drugih subjekata financijskog sektora koje posrednik drži.

4.   Institucija smatra iznos ulaganja u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, izračunan u skladu sa stavkom 2. ovog članka, značajnim ulaganjem iz članka 43. Uredbe (EU) br. 575/2013 i odbija taj iznos u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkom (i) te Uredbe.

5.   Ako se ulaganja u instrumente redovnog osnovnog kapitala drže neizravno preko sljedećeg posrednika ili nekoliko posrednika, primjenjuje se članak 15.d stavci 5. i 6.

6.   Ako institucija ne može utvrditi ukupne iznose koje posrednik drži u instrumentima redovnog osnovnog kapitala institucije ili instrumentima redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, institucija procjenjuje iznose koje ne može utvrditi upotrebom najviših iznosa koje posrednik može držati na osnovi njegove politike ulaganja.

7.   Ako institucija ne može odrediti, na osnovi politike ulaganja, najviši iznos koji posrednik drži u instrumentima redovnog osnovnog kapitala institucije ili instrumentima redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, institucija tretira iznos financiranja koje drži u posredniku kao ulaganje u vlastite instrumente redovnog osnovnog kapitala i odbija ga u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkom (f) Uredbe (EU) br. 575/2013.

8.   Odstupajući od stavka 7. ovog članka, institucija tretira iznos financiranja koje drži u posredniku kao ulaganje koje nije značajno i odbija ga u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkom (h) Uredbe (EU) br. 575/2013 ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)

iznosi financiranja niži su od 0,25 % redovnog osnovnog kapitala institucije;

(b)

iznosi financiranja niži su od 10 milijuna EUR;

(c)

institucija ne može razumno odrediti iznose vlastitih instrumenata redovnog osnovnog kapitala koje drži posrednik.

9.   Ako se posrednik financira u obliku udjela ili dionica u subjektu za zajednička ulaganja, institucija može zadužiti treće osobe iz članka 132. stavka 5. Uredbe (EU) br. 575/2013 da uz uvjete iz tog članka izračunaju i iskažu ukupne iznose iz stavka 6 ovog članka.

Članak 15.f

Izračun sintetskih ulaganja za potrebe članka 36. stavka 1. točaka (f), (h) i (i) Uredbe (EU) br. 575/2013

1.   Iznos sintetskih ulaganja koji je potrebno odbiti od stavki redovnog osnovnog kapitala u skladu sa zahtjevima iz članka 36. stavka 1. točaka (f), (h) i (i) Uredbe (EU) br. 575/2013 jest sljedeći:

(a)

za ulaganja iz knjige trgovanja:

i.

za opcije, iznos delta-ekvivalenta relevantnih instrumenata izračunan u skladu s dijelom III. glavom IV. Uredbe (EU) br. 575/2013;

ii.

za sva ostala sintetska ulaganja, nominalni ili zamišljeni iznos, ovisno o slučaju;

(b)

za ulaganja iz knjige pozicija kojima se ne trguje:

i.

za opcije kupnje, sadašnja tržišna vrijednost;

ii.

za sva ostala sintetska ulaganja, nominalni ili zamišljeni iznos, ovisno o slučaju.

2.   Institucija odbija sintetska ulaganja iz stavka 1. od datuma potpisivanja ugovora između institucije i druge ugovorne strane.

Članak 15.g

Izračun značajnih ulaganja za potrebe članka 36. stavka 1. točke (i) Uredbe (EU) br. 575/2013

1.   Za potrebe članka 36. stavka 1. točke (i) Uredbe (EU) br. 575/2013, kako bi se procijenilo posjeduje li institucija više od 10 % instrumenata redovnog osnovnog kapitala subjekta financijskog sektora, u skladu s člankom 43. točkom (a) navedene Uredbe, institucije zbrajaju iznose svojih bruto dugih pozicija u izravnim ulaganjima te neizravnih ulaganja u instrumente redovnog osnovnog kapitala tog subjekta financijskog sektora iz članka 15.a stavka 1. točaka (d) do (h) ove Uredbe.

2.   Nadležno tijelo uzima u obzir neizravna i sintetska ulaganja kako bi procijenilo jesu li ispunjeni uvjeti iz članka 43. točaka (b) i (c) Uredbe (EU) br. 575/2013.

Članak 15.h

Ulaganja u dodatni osnovni kapital i dopunski kapital

Metodologija iz članaka 15.a do 15.f ove Uredbe primjenjuje se mutatis mutandis na ulaganja u dodatni osnovni kapital za potrebe članka 56. točaka (a), (c) i (d) Uredbe (EU) br. 575/2013 i na ulaganja u dopunski kapital za potrebe članka 66. točaka (a), (c) i (d) navedene Uredbe, pri čemu se upućivanja na redovni osnovni kapital čitaju kao upućivanja na dodatni osnovni ili dopunski kapital, ovisno o slučaju.

Članak 15.i

Redoslijed i najviši iznos odbitaka neizravnih ulaganja u instrumente regulatornog kapitala subjekata financijskog sektora

1.   Poštujući ograničenja utvrđena u stavcima 2. ili 3., ovisno o slučaju, ako posrednik drži instrumente redovnog osnovnog kapitala, instrumente dodatnog osnovnog kapitala i instrumente dopunskog kapitala subjekata financijskog sektora, najprije se odbijaju instrumenti redovnog osnovnog kapitala, zatim instrumenti dodatnog osnovnog kapitala i na kraju instrumenti dopunskog kapitala.

2.   Ako posrednik drži instrumente regulatornog kapitala institucija, institucije pri primjeni stavka 1. na svaku vrstu ulaganja najprije odbijaju ulaganja u vlastite instrumente regulatornog kapitala.

3.   Ako institucija neizravno drži instrumente kapitala subjekata financijskog sektora, iznos koji se treba odbiti od regulatornog kapitala institucije ne smije biti viši od nižeg od sljedećih dvaju iznosa:

(a)

ukupnog financiranja koje institucija pruža posredniku;

(b)

iznosa instrumenata regulatornog kapitala koje posrednik drži u subjektu financijskog sektora.

Članak 15.j

Goodwill

Kako bi primijenile odbitke iz članka 36. stavka 1. točke (h) Uredbe (EU) br. 575/2013, institucije mogu odabrati da pri određivanju primjenjivog iznosa koji je potrebno odbiti u skladu s člankom 46. navedene Uredbe ne utvrđuju zasebno goodwill.”

3.

Umeće se sljedeći članak 24.a:

„Članak 24.a

Raspodjela po instrumentima regulatornog kapitala – širi tržišni indeksi

1.   Indeks kamatne stope smatra se širim tržišnim indeksom ako ispunjava sve sljedeće uvjete:

(a)

upotrebljava se za određivanje međubankovne kamatne stope u jednoj valuti ili više njih;

(b)

upotrebljava se kao referentna kamatna stopa za dug s promjenjivom kamatnom stopom koji izdaje institucija u istoj valuti, ovisno o slučaju;

(c)

izračunava ga tijelo koje je neovisno o institucijama koje doprinose indeksu (‚vijeće’) kao prosječnu kamatnu stopu;

(d)

svaka stopa određena u skladu s indeksom temelji se na cijenama koje dostavlja vijeće institucija koje posluju na međubankovnom tržištu;

(e)

sastavom vijeća iz točke (c) osigurava se zadovoljavajuća razina reprezentativnosti institucija koje su prisutne u državi članici.

2.   Za potrebe stavka 1. točke (e) zadovoljavajuća razina reprezentativnosti smatra se postignutom u bilo kojem od sljedećih slučajeva:

(a)

ako vijeće iz stavka 1. točke (c) uključuje najmanje 6 različitih institucija koje doprinose indeksu prije primjene bilo kakvog smanjenja cijena za potrebe određivanja kamatne stope;

(b)

ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

i.

vijeće iz stavka 1. točke (c) uključuje najmanje 4 različite institucije koje doprinose indeksu prije primjene bilo kakvog smanjenja cijena za potrebe određivanja kamatne stope;

ii.

institucije u vijeću iz stavka 1. točke (c) koje doprinose indeksu predstavljaju najmanje 60 % povezanog tržišta.

3.   Povezano tržište iz stavka 2. točke (b) podtočke ii. zbroj je imovine i obveza institucija u vijeću koje efektivno doprinose indeksu, u domaćoj valuti, podijeljen zbrojem imovine i obveza u domaćoj valuti kreditnih institucija u relevantnoj državi članici, uključujući podružnice s poslovnim nastanom u državi članici, i novčanih fondova u relevantnoj državi članici.

4.   Burzovni indeks smatra se širim tržišnim indeksom ako je diversificiran na odgovarajući način u skladu s člankom 344. Uredbe (EU) br. 575/2013.”

4.

Umeće se sljedeći članak 34.a:

„Članak 34.a

Manjinski udjeli uključeni u konsolidirani redovni osnovni kapital

1.   Za potrebe određivanja izračuna potkonsolidacije u skladu sa zahtjevima iz članka 84. stavka 2., članka 85. stavka 2. i članka 87. stavka 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, kvalificirani manjinski udjeli društva kćeri iz članka 81. te Uredbe koje je samo matično društvo subjekta iz članka 81. stavka 1. te Uredbe izračunavaju se kako je opisano u stavcima 2. do 4. ovog članka.

2.   Ako se nadležno tijelo koristi diskrecijskim pravom iz članka 9. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, izračun koji je potrebno izvršiti u skladu sa stavcima 3. i 4. ovog članka provodi se na temelju položaja institucije kao da diskrecijsko pravo nije primijenjeno.

3.   Ako društvo kći postupa u skladu s dijelom trećim Uredbe (EU) br. 575/2013 na temelju svojeg konsolidiranog položaja, primjenjuje se sljedeće:

(a)

redovni osnovni kapital tog društva kćeri na konsolidiranoj osnovi iz članka 84. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) br. 575/2013 uključuje priznate manjinske udjele koji proizlaze iz njegovih vlastitih društava kćeri izračunane u skladu s člankom 84. Uredbe (EU) br. 575/2013 i odredbama utvrđenima ovom Uredbom;

(b)

za potrebe potkonsolidiranog izračuna iznos redovnog osnovnog kapitala u skladu sa zahtjevima iz članka 84. stavka 1. točke (a) podtočke i. Uredbe (EU) br. 575/2013 iznos je koji je potreban za ispunjavanje zahtjeva za redovni osnovni kapital tog društva kćeri na razini njegova konsolidiranog položaja izračunan u skladu s člankom 84. stavkom 1. točkom (a) te Uredbe. Specifični kapitalni zahtjevi iz članka 104. Direktive 2013/36/EU zahtjevi su koje je odredilo nadležno tijelo društva kćeri;

(c)

iznos potrebnog konsolidiranog redovnog osnovnog kapitala u skladu s člankom 84. stavkom 1. točkom (a) podtočkom ii. Uredbe (EU) br. 575/2013 doprinos je društva kćeri na temelju njegova konsolidiranog položaja kapitalnim zahtjevima za redovni osnovni kapital institucije za koju se priznati manjinski udjeli izračunavaju na konsolidiranoj osnovi. Za potrebe izračuna doprinosa uklanjaju se sve unutargrupne transakcije među društvima uključenima u bonitetni opseg konsolidacije institucije.

4.   Pri provedbi konsolidacije iz stavka 3. točke (c) društvo kći ne uključuje kapitalne zahtjeve koji proizlaze iz njegovih društava kćeri koja nisu uključena u bonitetni opseg konsolidacije institucije za koju se izračunavaju priznati manjinski udjeli.

5.   Ako se izuzeće iz članka 84. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 primjenjuje na društvo kćer, svako matično društvo društva kćeri koje ostvaruje korist od izuzeća može uključiti u svoj redovni osnovni kapital manjinske udjele koji proizlaze iz društava kćeri određenog društva kćeri koje samo ostvaruje korist od izuzeća, uz uvjet da su izračuni iz članka 84. stavka 1. te Uredbe i ove Uredbe izvršeni za svako od navedenih društava kćeri. Iznos redovnog osnovnog kapitala uključen u regulatorni kapital na razini matičnog društva ne premašuje iznos koji bi bio uključen da društvu kćeri nije odobreno izuzeće.

6.   Ako matična institucija ima društvo kćer posrednika koje nije navedeno u članku 81. stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 i ako to društvo kći posrednik ima društva kćeri iz članka 81. stavka 1. te Uredbe, matična institucija može u svoj redovni osnovni kapital uključiti iznos manjinskog udjela koji proizlazi iz tih društava kćeri izračunan u skladu s člankom 84. stavkom 1. te Uredbe. Matična institucija ne može međutim u svoj redovni osnovni kapital uključiti manjinske udjele koji proizlaze iz posredničkih društava kćeri koja nisu navedena u članku 81. stavku 1 Uredbe (EU) br. 575/2013.

7.   Metodologija navedena u stavcima 2., 3. i 4. primjenjuje se mutatis mutandis i na izračun iznosa instrumenata kvalificiranog osnovnog kapitala u skladu s člankom 85. Uredbe (EU) br. 575/2013 i iznosa kvalificiranog regulatornog kapitala u skladu s člankom 87. te Uredbe, pri čemu se upućivanja na redovni osnovni kapital čitaju kao upućivanja na osnovni ili regulatorni kapital.”

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. ožujka 2015.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)   SL L 176, 27.6.2013., str. 1.

(2)  Delegirana uredba Komisije (EU) br. 241/2014 od 7. siječnja 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za kapitalne zahtjeve za institucije (SL L 74, 14.3.2014., str. 8.).

(3)  Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.)


Top