05/Sv. 005

HR

Službeni list Europske unije

249

L 114/38

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

05.04.2006.

(1)

Na temelju Ugovora Vijeće pomoću direktiva usvaja minimalne zahtjeve za poticanje poboljšanja zdravlja i sigurnosti radnika, posebno u radnom okruženju, kako bi se osigurala viša razina zaštite. Takvim se direktivama ne smiju nametati administrativna, financijska i pravna ograničenja koja bi sprečavala osnivanje i razvoj malih i srednjih poduzeća.

(2)

Komunikacija Komisije o njezinom akcijskom programu o provedbi Povelje Zajednice o temeljnim socijalnim pravima radnika predviđa uvođenje minimalnih zahtjeva za zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika u pogledu izloženosti radnika rizicima koji su posljedica fizikalnih uzročnika. U rujnu 1990. Europski parlament donio je Rezoluciju o ovom akcijskom programu (4), kojom se posebno poziva Komisija da pripremi posebnu direktivu o rizicima uzrokovanim bukom, vibracijama i drugim fizikalnim uzročnicima na radnom mjestu.

(3)

Kao prvi korak, Europski parlament i Vijeće donijeli su Direktivu 2002/44/EZ od 25. lipnja 2002. o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima s obzirom na izloženost radnika rizicima uzrokovanim fizikalnim čimbenicima (vibracijom) (šesnaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (5). Europski parlament i Vijeće su zatim 6. veljače 2003. donijeli Direktivu 2003/10/EZ o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima pri izlaganju radnika rizicima od fizikalnih uzročnika (buka) (sedamnaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (6). Nakon toga su 29. travnja 2004. Europski parlament i Vijeće donijeli Direktivu 2004/40/EZ o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima s obzirom na izloženost radnika rizicima uzrokovanim fizikalnim čimbenicima (elektromagnetska polja) (osamnaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (7).

(4)

Sada se smatra potrebnim uvođenje mjera za zaštitu radnika od rizika povezanih s optičkim zračenjem, zbog njihova utjecaja na zdravlje i sigurnost radnika, posebno oštećenja očiju i kože. Cilj ovih mjera nije samo osigurati zdravlje i sigurnost svakog pojedinog radnika, već i stvoriti minimalnu osnovu zaštite svih radnika u Zajednici, kako bi se izbjeglo moguće narušavanje tržišnog natjecanja.

(5)

Jedan od ciljeva ove Direktive je pravovremeno otkrivanje štetnih učinaka po zdravlje, koji su posljedica izloženosti optičkom zračenju.

(6)

Ovom Direktivom utvrđuju se minimalni zahtjevi ostavljajući državama članicama mogućnost da zadrže ili donesu strože odredbe za zaštitu radnika, posebno utvrđivanjem nižih vrijednosti kao najviših dopuštenih razina zračenja. Provedba ove Uredbe ne smije služiti kao opravdanje za pogoršanje u odnosu na postojeće stanje u pojedinoj državi članici.

(7)

Sustav zaštite od štetnosti optičkog zračenja mora se, bez pretjeranih detalja, ograničiti na definiciju ciljeva koje je potrebno ostvariti, načela koja treba poštovati i osnovnih vrijednosti koje se moraju primjenjivati, kako bi se državama članicama omogućilo da na jednak način primjenjuju minimalne zahtjeve.

(8)

Razina izloženosti optičkom zračenju može se učinkovitije smanjiti uključivanjem preventivnih mjera u planiranje radnih mjesta te odabirom radne opreme, postupaka i metoda kako bi se prednost dala smanjenju rizika na izvoru. Odredbe koje se odnose na radnu opremu i metode tako doprinose zaštiti radnika koji ih koriste. U skladu s općim načelima prevencije iz članka 6. stavka 2. Direktive Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu (8), mjere kolektivne zaštite imaju prioritet u odnosu na mjere pojedinačne zaštite.

(9)

U svjetlu tehničkog napretka i znanstvenih spoznaja o rizicima povezanim s izloženošću optičkom zračenju, poslodavci moraju provesti prilagodbe s ciljem poboljšanja sigurnosti i zaštite zdravlja radnika.

(10)

Budući da je ova Direktiva pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ, ta se Direktiva primjenjuje na izloženost radnika optičkom zračenju, ne dovodeći u pitanje strože i/ili posebne odredbe sadržane u ovoj Direktivi.

(11)

Ova Direktiva predstavlja praktični korak prema stvaranju socijalne dimenzije unutarnjeg tržišta.

(12)

Međusobno dopunjujući pristup kojim se promiče načelo boljeg pravnog uređenja i ujedno osigurava visoka razina zaštite, može se postići kada proizvodi proizvođača izvora optičkog zračenja i njihova popratna oprema udovoljavaju usklađenim normama koje su utvrđene s ciljem zaštite zdravlja i sigurnosti korisnika od štetnosti takvih proizvoda; stoga poslodavci ne moraju ponavljati izmjere ili izračune koje su već izvršili proizvođači kako bi utvrdili sukladnost s osnovnim sigurnosnim zahtjevima za takvu opremu, utvrđenim u važećim direktivama Zajednice, pod uvjetom da se oprema primjereno i redovito održava.

(13)

Mjere potrebne za provedbu ove Direktive moraju se donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (9).

(14)

Poštovanje graničnih vrijednosti izloženosti zračenju trebalo bi osigurati visoku razinu zaštite u pogledu učinaka na zdravlje, koji mogu biti posljedica izloženosti optičkom zračenju.

(15)

Komisija bi trebala izraditi praktične smjernice kako bi pomogla poslodavcima, posebno rukovoditeljima malih i srednjih poduzeća, da bolje razumiju tehničke odredbe ove Direktive. Komisija bi trebala nastojati dovršiti ove smjernice što je prije moguće, kako bi državama članicama olakšala donošenje mjera za provedbu ove Direktive.

(16)

U skladu s točkom 34. Međuinstitucionalnog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva (10), države članice se potiče da izrade i objave, za svoje potrebe i u interesu Zajednice, vlastite tablice, kojima se u najvećoj mogućoj mjeri prikazuje odnos između ove Direktive i mjera za njezino prenošenje,

(a)

optičko zračenje: bilo koje elektromagnetsko zračenje u rasponu valnih duljina od 100 nm do 1 mm. Spektar optičkog zračenja dijeli se na ultraljubičasto zračenje, vidljivo zračenje i infracrveno zračenje:

(b)

laser (pojačanje svjetlosti stimuliranom emisijom zračenja): svaki uređaj koji se može izraditi kako bi proizvodio ili pojačavao elektromagnetsko zračenje u rasponu valnih duljina optičkog zračenja, prvenstveno u procesu kontrolirane stimulirane emisije;

(c)

lasersko zračenje: optičko zračenje iz lasera;

(d)

nekoherentno zračenje: svako optičko zračenje koje nije lasersko zračenje;

(e)

granične vrijednosti izloženosti: granice izloženosti optičkom zračenju, koje se neposredno temelje na utvrđenim učincima na zdravlje i biološkim razmatranjima. Poštovanje tih ograničenja jamči zaštitu radnika koji su izloženi umjetnim izvorima optičkog zračenja od svih poznatih štetnih učinaka na zdravlje;

(f)

ozračenje (E) ili gustoća snage: snaga optičkog zračenja koja pada na jedinicu površine ozračenog objekta, izražena u vatima po kvadratnom metru (W m-2);

(g)

izloženost izvoru zračenja (H): vremenski integral ozračenja, izražen u džulima po kvadratnom metru (J m-2);

(h)

radijancija (L): gustoća snage zračenja koju emitira izvor optičkog zračenja u jedinični prostorni kut u smjeru prostiranja zračenja izražen u vatima po kvadratnom metru i po prostornom kutu (W m-2 sr-1);

(i)

razina: kombinacija ozračenja, izloženosti izvoru zračenja i radijancije, kojima je radnik izložen.

(a)

razinu, raspon valne duljine i trajanje izloženosti umjetnim izvorima optičkog zračenja;

(b)

granične vrijednosti izloženosti zračenju iz članka 3. ove Direktive;

(c)

sve učinke na zdravlje i sigurnost radnika, koji se odnose na posebno osjetljive rizične skupine;

(d)

sve moguće učinke na zdravlje i sigurnost radnika, koji su posljedica međusobnog utjecaja optičkog zračenja i fotosenzibilizirajućih kemijskih tvari na radnom mjestu;

(e)

sve neizravne učinke, kao što su privremeno sljepilo, eksplozija ili požar;

(f)

postojanje zamjenske opreme, koja je projektirana za smanjenje razina izloženosti umjetnom optičkom zračenju;

(g)

primjerene informacije dobivene putem zdravstvenog nadzora, uključujući objavljene informacije, u najvećoj mogućoj mjeri;

(h)

višestruke izvore izloženosti umjetnom optičkom zračenju;

(i)

klasifikaciju koja se primjenjuje na laser u skladu s odgovarajućom IEC normom i sve slične klasifikacije u odnosu na sve umjetne izvore koji bi mogli prouzročiti štetu sličnu onoj od lasera klase 3.B ili 4.;

(j)

informacije koje pružaju proizvođači izvora optičkog zračenja te pripadajuće radne opreme, u skladu s odgovarajućim direktivama Zajednice.

(a)

druge radne metode koje smanjuju rizik od optičkog zračenja;

(b)

izbor opreme koja emitira manje optičko zračenje, uzimajući u obzir posao koji treba obaviti;

(c)

tehničke mjere za smanjenje emisije optičkog zračenja uključujući, prema potrebi, uporabu automatskih sigurnosnih sklopki, zaštitne opreme ili sličnih mehanizama za zaštitu zdravlja;

(d)

odgovarajuće programe održavanja radne opreme, sustava radnih mjesta i radnih postaja;

(e)

projektiranje i raspored radnih mjesta i radnih postaja;

(f)

ograničenje trajanja i jakosti izloženosti;

(g)

dostupnost odgovarajuće osobne zaštitne opreme;

(h)

upute proizvođača opreme ako je to obuhvaćeno odgovarajućim direktivama Zajednice.

(a)

mjere poduzete za provedbu ove Direktive;

(b)

granične vrijednosti izloženosti zračenju i s njima povezane moguće rizike;

(c)

rezultate procjene, mjerenja i/ili izračuna razina izloženosti umjetnom optičkom zračenju izvedenih u skladu s člankom 4. ove Direktive, uz objašnjenje njihovog značaja i mogućih rizika;

(d)

načine otkrivanja i prijavljivanja štetnih utjecaja na zdravlje koji su posljedica izloženosti;

(e)

okolnosti u kojima radnici imaju pravo na zdravstveni nadzor;

(f)

sigurne radne prakse za smanjivanje rizika zbog izloženosti;

(g)

pravilnu uporabu odgovarajuće osobne zaštitne opreme.

(a)

liječnik ili druga odgovarajuće osposobljena osoba obavješćuje radnika o rezultatu koji se odnosi na njega osobno. Radnik posebno dobiva informacije i savjete u pogledu svih vrsta zdravstvenog nadzora koje bi trebao obaviti nakon izloženosti;

(b)

poslodavca se obavješćuje o svim značajnim nalazima zdravstvenog nadzora, vodeći računa o tajnosti zdravstvenih podataka;

(c)

poslodavac:

(a)

donošenjem direktiva u području tehničkog usklađivanja i normizacije u vezi s projektiranjem, izgradnjom, proizvodnjom ili sastavljanjem radne opreme i/ili radnih mjesta;

(b)

tehničkim napretkom, promjenama u najrelevantnijim usklađenim europskim normama ili međunarodnim specifikacijama i novim znanstvenim otkrićima koja se odnose na izloženost optičkom zračenju na radu,

Ελ (λ,t), Ελ

spektralno ozračenje ili gustoća spektralne snage: snaga izvora zračenja koja pada na jedinicu površine ozračenog objekta, izražena u vatima po kvadratnom metru po nanometru [W m-2 nm-1]; vrijednosti Ελ (λ, t) i Ελ su dobivene mjerenjem ili ih osigurava proizvođač opreme;

Eeff

efektivno ozračenje (UV raspon): ozračenje izračunano unutar raspona UV valnih duljina od 180 do 400 nm pomnoženo spektralnom funkcijom S (λ), izraženo u vatima po kvadratnom metru [W m-2];

H

izloženost izvoru zračenja (ozračenost): vremenski integral ozračenja, izražen u džulima po kvadratnom metru [J m-2];

Heff

efektivna izloženost izvoru zračenja (efektivna ozračenost): izloženost izvoru zračenja pomnoženo spektralnom funkcijom S (λ), izraženo u džulima po kvadratnom metru [J m-2];

EUVA

totalno ozračenje (UVA): izračunano ozračenje unutar raspona UVA valne duljine od 315 do 400 nm, izraženo u vatima po kvadratnom metru [W m-2];

HUVA

izloženost izvoru zračenja (ozračenost): integral vremena i valne duljine ili suma ozračenja unutar raspona valne duljine UVA od 315 do 400 nm, izraženo u džulima po kvadratnom metru [J m-2];

S (λ)

spektralna funkcija koja uzima u obzir odnos između valne duljine i učinaka po zdravlje UV zračenja na oko i kožu, (Tablica 1.2.)) bez dimenzijeb;

t, Δt

vrijeme, trajanje izloženosti, izraženo u sekundama ss;

λ

valna duljina, izražena u nanometrima,nmn;

Δλ

širina pojasa, izražena u nanometrima,nmn, koji je izračunan ili izmjeren;

Lλ (λ), Lλ

spektralna radijancija izvora izražena u vatima po kvadratnom metru po prostornom kutu po nanometru [W m-2 sr-1 nm-1];

R (λ)

spektralna funkcija koja uzima u obzir odnos između valne duljine i toplinske ozljede oka uzrokovane vidljivim i IRA zračenjem (Tablica 1.3.)) bez dimenzijeb;

LR

efektivna radijancija (toplinska ozljeda): izračunana radijancija pomnožena spektralnom funkcijom R (λ), izraženo u džulima po kvadratnom metru [J m-2];

B (λ)

spektralna funkcija koja uzima u obzir odnos između valne duljine i fotokemijske ozljede oka uzrokovane zračenjem plavog svjetla (Tablica 1.3.)) bez dimenzijeb;

LB

efektivna radijancija (plavo svjetlo): izračunana radijancija pomnožena spektralnom funkcijom B (λ) izraženo u vatima po kvadratnom metru po prostornom kutu [W m-2 sr-1];

EB

efektivno ozračenje (plavo svjetlo): izračunano ozračenje koje je spektralno ograničeno s B (λ) izraženo u vatima po kvadratnom metru [W m-2];

EIR

ukupno ozračenje (toplinska ozljeda): izračunano ozračenje unutar raspona infracrvenih valnih duljina od 780 nm do 3 000 nm izraženo u vatima po kvadratnom metru [W m-2];

Eskin

ukupno ozračenje (vidljivo, IRA i IRB): izračunano ozračenje unutar raspona vidljivih i infracrvenih valnih duljina od 380 nm do 3 000 nm izraženo u vatima po kvadratnom metru [W m-2];

Hskin

izloženost izvoru zračenja (ozračenost): integral vremena i valne duljine ili suma ozračenja unutar raspona vidljivih i infracrvenih valnih duljina od 380 do 3 000 nm, izraženo u džulima po kvadratnom metru [J m-2];

α

zorni kut: kut formiran iz vidljivog izvora, promatran iz neke točke u prostoru, izražen miliradijanima (mrad). Vidljivi izvor je stvaran ili virtualan objekt koji stvara najmanju moguću sliku na mrežnici.

dP

snaga, izražena u vatima [W];

dA

površina, izražena u kvadratnim metrima [m2];

E(t), E

ozračenje ili gustoća snage: snaga izvora zračenja koja pada na jedinicu površine, općenito izražena u vatima po kvadratnom metru [W m-2]. Vrijednosti E(t), E su dobivene mjerenjem ili ih osigurava proizvođač opreme;

H

izloženost izvoru zračenja (ozračenost): izloženost izvoru zračenja, izražena u džulima po kvadratnom metru [J m-2];

t

vrijeme, trajanje izloženosti, izraženo u sekundama [s];

λ

valna duljina, izražena u nanometrima [nm];

γ

ograničavajući konusni kut mjerenja vidnog polja, izražen u miliradijanima [mrad];

γm

mjerenje vidnog polja, izraženo u miliradijanima [mrad];

α

zorni kut izvora, izražen u miliradijanima [mrad];

ograničavajući otvor: kružna površina po kojoj je usrednjeno ozračenje i izloženost izvoru zračenja;

G

integrirana radijancija: integral radijancije po zadanom vremenu izloženosti izražen kao energija zračenja po jedinici površine radijacijskog objekta po jediničnom kutu emisije, u džulima po kvadratnom metru [J m-2 sr-1].

1.

Izloženost svakom pojedinačnom impulsu zračenja u nizu emisija ne smije prelaziti najvišu graničnu razinu za pojedinačan impuls takvog trajanja impulsa.

2.

Izloženost svakoj grupi impulsa (ili podskupini impulsa u nizu) izvršenom u vremenu t ne smije prelaziti granične vrijednosti izloženosti za vrijeme t.

3.

Izloženost svakom pojedinačnom impulsu unutar grupe impulsa ne smije prelaziti granične vrijednosti za pojedinačan impuls pomnožen faktorom kumulativno-toplinske korekcije Cp = N-0,25, pri čemu je N broj impulsa. Ovo se pravilo primjenjuje samo na granične vrijednosti izloženosti za zaštitu od toplinskih ozljeda, kada se svi impulsi u manje od Tmin smatraju jednim pojedinačnim impulsom.