EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32006L0025

Direktiva 2006/25/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2006. o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima s obzirom na izloženost radnika rizicima uzrokovanim fizikalnim čimbenicima (umjetno optičko zračenje) (devetnaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ)

OJ L 114, 27.4.2006, p. 38–59 (ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, SK, SL, FI, SV)
Special edition in Bulgarian: Chapter 05 Volume 008 P. 235 - 255
Special edition in Romanian: Chapter 05 Volume 008 P. 235 - 255
Special edition in Croatian: Chapter 05 Volume 005 P. 249 - 269

Legal status of the document In force: This act has been changed. Current consolidated version: 26/07/2019

ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2006/25/oj

05/Sv. 005

HR

Službeni list Europske unije

249


32006L0025


L 114/38

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

05.04.2006.


DIREKTIVA 2006/25/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 5. travnja 2006.

o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima s obzirom na izloženost radnika rizicima uzrokovanim fizikalnim čimbenicima (umjetno optičko zračenje) (devetnaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 137. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1), predstavljen nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (2),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s postupkom predviđenim u članku 251. Ugovora (3), u svjetlu zajedničkog teksta koji je odobrio Odbor za mirenje 31. siječnja 2006.,

budući da:

(1)

Na temelju Ugovora Vijeće pomoću direktiva usvaja minimalne zahtjeve za poticanje poboljšanja zdravlja i sigurnosti radnika, posebno u radnom okruženju, kako bi se osigurala viša razina zaštite. Takvim se direktivama ne smiju nametati administrativna, financijska i pravna ograničenja koja bi sprečavala osnivanje i razvoj malih i srednjih poduzeća.

(2)

Komunikacija Komisije o njezinom akcijskom programu o provedbi Povelje Zajednice o temeljnim socijalnim pravima radnika predviđa uvođenje minimalnih zahtjeva za zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika u pogledu izloženosti radnika rizicima koji su posljedica fizikalnih uzročnika. U rujnu 1990. Europski parlament donio je Rezoluciju o ovom akcijskom programu (4), kojom se posebno poziva Komisija da pripremi posebnu direktivu o rizicima uzrokovanim bukom, vibracijama i drugim fizikalnim uzročnicima na radnom mjestu.

(3)

Kao prvi korak, Europski parlament i Vijeće donijeli su Direktivu 2002/44/EZ od 25. lipnja 2002. o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima s obzirom na izloženost radnika rizicima uzrokovanim fizikalnim čimbenicima (vibracijom) (šesnaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (5). Europski parlament i Vijeće su zatim 6. veljače 2003. donijeli Direktivu 2003/10/EZ o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima pri izlaganju radnika rizicima od fizikalnih uzročnika (buka) (sedamnaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (6). Nakon toga su 29. travnja 2004. Europski parlament i Vijeće donijeli Direktivu 2004/40/EZ o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima s obzirom na izloženost radnika rizicima uzrokovanim fizikalnim čimbenicima (elektromagnetska polja) (osamnaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (7).

(4)

Sada se smatra potrebnim uvođenje mjera za zaštitu radnika od rizika povezanih s optičkim zračenjem, zbog njihova utjecaja na zdravlje i sigurnost radnika, posebno oštećenja očiju i kože. Cilj ovih mjera nije samo osigurati zdravlje i sigurnost svakog pojedinog radnika, već i stvoriti minimalnu osnovu zaštite svih radnika u Zajednici, kako bi se izbjeglo moguće narušavanje tržišnog natjecanja.

(5)

Jedan od ciljeva ove Direktive je pravovremeno otkrivanje štetnih učinaka po zdravlje, koji su posljedica izloženosti optičkom zračenju.

(6)

Ovom Direktivom utvrđuju se minimalni zahtjevi ostavljajući državama članicama mogućnost da zadrže ili donesu strože odredbe za zaštitu radnika, posebno utvrđivanjem nižih vrijednosti kao najviših dopuštenih razina zračenja. Provedba ove Uredbe ne smije služiti kao opravdanje za pogoršanje u odnosu na postojeće stanje u pojedinoj državi članici.

(7)

Sustav zaštite od štetnosti optičkog zračenja mora se, bez pretjeranih detalja, ograničiti na definiciju ciljeva koje je potrebno ostvariti, načela koja treba poštovati i osnovnih vrijednosti koje se moraju primjenjivati, kako bi se državama članicama omogućilo da na jednak način primjenjuju minimalne zahtjeve.

(8)

Razina izloženosti optičkom zračenju može se učinkovitije smanjiti uključivanjem preventivnih mjera u planiranje radnih mjesta te odabirom radne opreme, postupaka i metoda kako bi se prednost dala smanjenju rizika na izvoru. Odredbe koje se odnose na radnu opremu i metode tako doprinose zaštiti radnika koji ih koriste. U skladu s općim načelima prevencije iz članka 6. stavka 2. Direktive Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu (8), mjere kolektivne zaštite imaju prioritet u odnosu na mjere pojedinačne zaštite.

(9)

U svjetlu tehničkog napretka i znanstvenih spoznaja o rizicima povezanim s izloženošću optičkom zračenju, poslodavci moraju provesti prilagodbe s ciljem poboljšanja sigurnosti i zaštite zdravlja radnika.

(10)

Budući da je ova Direktiva pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ, ta se Direktiva primjenjuje na izloženost radnika optičkom zračenju, ne dovodeći u pitanje strože i/ili posebne odredbe sadržane u ovoj Direktivi.

(11)

Ova Direktiva predstavlja praktični korak prema stvaranju socijalne dimenzije unutarnjeg tržišta.

(12)

Međusobno dopunjujući pristup kojim se promiče načelo boljeg pravnog uređenja i ujedno osigurava visoka razina zaštite, može se postići kada proizvodi proizvođača izvora optičkog zračenja i njihova popratna oprema udovoljavaju usklađenim normama koje su utvrđene s ciljem zaštite zdravlja i sigurnosti korisnika od štetnosti takvih proizvoda; stoga poslodavci ne moraju ponavljati izmjere ili izračune koje su već izvršili proizvođači kako bi utvrdili sukladnost s osnovnim sigurnosnim zahtjevima za takvu opremu, utvrđenim u važećim direktivama Zajednice, pod uvjetom da se oprema primjereno i redovito održava.

(13)

Mjere potrebne za provedbu ove Direktive moraju se donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (9).

(14)

Poštovanje graničnih vrijednosti izloženosti zračenju trebalo bi osigurati visoku razinu zaštite u pogledu učinaka na zdravlje, koji mogu biti posljedica izloženosti optičkom zračenju.

(15)

Komisija bi trebala izraditi praktične smjernice kako bi pomogla poslodavcima, posebno rukovoditeljima malih i srednjih poduzeća, da bolje razumiju tehničke odredbe ove Direktive. Komisija bi trebala nastojati dovršiti ove smjernice što je prije moguće, kako bi državama članicama olakšala donošenje mjera za provedbu ove Direktive.

(16)

U skladu s točkom 34. Međuinstitucionalnog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva (10), države članice se potiče da izrade i objave, za svoje potrebe i u interesu Zajednice, vlastite tablice, kojima se u najvećoj mogućoj mjeri prikazuje odnos između ove Direktive i mjera za njezino prenošenje,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

ODJELJAK I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Cilj i područje primjene

1.   Ovom Direktivom, koja je devetnaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ, utvrđuju se minimalni zahtjevi za zaštitu radnika od rizika za njihovo zdravlje i sigurnost, koji su posljedica ili bi mogli biti posljedica izloženosti umjetnom optičkom zračenju tijekom rada.

2.   Ova se Direktiva odnosi na rizik za zdravlje i sigurnost radnika zbog štetnih učinaka na oči i kožu, koji su posljedica izloženosti umjetnom optičkom zračenju.

3.   Direktiva 89/391/EEZ u potpunosti se primjenjuje na cijelo područje iz stavka 1., ne dovodeći u pitanje strože i/ili posebne odredbe sadržane u ovoj Direktivi.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

optičko zračenje: bilo koje elektromagnetsko zračenje u rasponu valnih duljina od 100 nm do 1 mm. Spektar optičkog zračenja dijeli se na ultraljubičasto zračenje, vidljivo zračenje i infracrveno zračenje:

i.

ultraljubičasto zračenje: optičko zračenje u rasponu valnih duljina od 100 nm do 400 nm. Ultraljubičasto zračenje dijeli se na UVA (315-400 nm), UVB (280-315 nm) i UVC (100-280 nm);

ii.

vidljivo zračenje: optičko zračenje u rasponu valnih duljina od 380 nm do 780 nm;

iii.

infracrveno zračenje: optičko zračenje u rasponu valnih duljina od 780 nm do 1 mm. Područje infracrvenog zračenja dijeli se na IRA (780-1 400 nm), IRB (1 400 - 3 000 nm) i IRC (3 000 nm-1 mm);

(b)

laser (pojačanje svjetlosti stimuliranom emisijom zračenja): svaki uređaj koji se može izraditi kako bi proizvodio ili pojačavao elektromagnetsko zračenje u rasponu valnih duljina optičkog zračenja, prvenstveno u procesu kontrolirane stimulirane emisije;

(c)

lasersko zračenje: optičko zračenje iz lasera;

(d)

nekoherentno zračenje: svako optičko zračenje koje nije lasersko zračenje;

(e)

granične vrijednosti izloženosti: granice izloženosti optičkom zračenju, koje se neposredno temelje na utvrđenim učincima na zdravlje i biološkim razmatranjima. Poštovanje tih ograničenja jamči zaštitu radnika koji su izloženi umjetnim izvorima optičkog zračenja od svih poznatih štetnih učinaka na zdravlje;

(f)

ozračenje (E) ili gustoća snage: snaga optičkog zračenja koja pada na jedinicu površine ozračenog objekta, izražena u vatima po kvadratnom metru (W m-2);

(g)

izloženost izvoru zračenja (H): vremenski integral ozračenja, izražen u džulima po kvadratnom metru (J m-2);

(h)

radijancija (L): gustoća snage zračenja koju emitira izvor optičkog zračenja u jedinični prostorni kut u smjeru prostiranja zračenja izražen u vatima po kvadratnom metru i po prostornom kutu (W m-2 sr-1);

(i)

razina: kombinacija ozračenja, izloženosti izvoru zračenja i radijancije, kojima je radnik izložen.

Članak 3.

Granične vrijednosti izloženosti

1.   Granične vrijednosti izloženosti za nekoherentno zračenje, koje ne emitiraju prirodni izvori optičkog zračenja, utvrđene su u Prilogu I.

2.   Granične vrijednosti izloženosti zračenju za lasersko zračenje utvrđene su u Prilogu II.

ODJELJAK II.

OBVEZE POSLODAVACA

Članak 4.

Utvrđivanje izloženosti i procjena rizika

1.   Ispunjavajući obveze utvrđene u članku 6. stavku 3. i članku 9. stavku 1. Direktive 89/391/EEZ, poslodavac, ako su radnici izloženi umjetnim izvorima optičkog zračenja, procjenjuje i prema potrebi mjeri i/ili izračunava razine izloženosti optičkom zračenju kojem bi radnici mogli biti izloženi, kako bi mogao utvrditi i primijeniti mjere potrebne za ograničenje izloženosti na važeće najviše dopuštene razine. Metodologija koja se primjenjuje kod procjene, mjerenja i/ili izračuna mora biti u skladu s normama Međunarodne elektrotehničke komisije (IEC) za lasersko zračenje i preporukama Međunarodne komisije za osvjetljenje (CIE) i Europskog odbora za normizaciju (CEN), koje se odnose na nekoherentno zračenje. U slučajevima izloženosti koji nisu obuhvaćeni ovim normama i preporukama, sve dok odgovarajuće norme i preporuke EU-a ne budu dostupne, mjerenje i/ili izračuni provode se primjenom dostupnih nacionalnih ili međunarodnih znanstveno utemeljenih smjernica. U oba slučaja procjena može uzeti u obzir podatke proizvođača opreme, ako su oni obuhvaćeni relevantnim direktivama Zajednice.

2.   Procjenu, mjerenja i/ili izračune iz stavka 1. planiraju i u odgovarajućim vremenskim razmacima provode nadležne službe ili osobe, posebno uzimajući u obzir odredbe članaka 7. i 11. Direktive 89/391/EEZ o potrebnoj stručnosti službi ili osoba te o savjetovanju i sudjelovanju radnika. Podaci dobiveni procjenom, uključujući podatke dobivene mjerenjem i/ili izračunom razine izloženosti iz stavka 1., čuvaju se u odgovarajućem obliku, kako bi se omogućilo njihovo naknadno korištenje.

3.   U skladu s člankom 6. stavkom 3. Direktive 89/391/EEZ, poslodavac posvećuje posebnu pozornost prilikom procjene rizika na:

(a)

razinu, raspon valne duljine i trajanje izloženosti umjetnim izvorima optičkog zračenja;

(b)

granične vrijednosti izloženosti zračenju iz članka 3. ove Direktive;

(c)

sve učinke na zdravlje i sigurnost radnika, koji se odnose na posebno osjetljive rizične skupine;

(d)

sve moguće učinke na zdravlje i sigurnost radnika, koji su posljedica međusobnog utjecaja optičkog zračenja i fotosenzibilizirajućih kemijskih tvari na radnom mjestu;

(e)

sve neizravne učinke, kao što su privremeno sljepilo, eksplozija ili požar;

(f)

postojanje zamjenske opreme, koja je projektirana za smanjenje razina izloženosti umjetnom optičkom zračenju;

(g)

primjerene informacije dobivene putem zdravstvenog nadzora, uključujući objavljene informacije, u najvećoj mogućoj mjeri;

(h)

višestruke izvore izloženosti umjetnom optičkom zračenju;

(i)

klasifikaciju koja se primjenjuje na laser u skladu s odgovarajućom IEC normom i sve slične klasifikacije u odnosu na sve umjetne izvore koji bi mogli prouzročiti štetu sličnu onoj od lasera klase 3.B ili 4.;

(j)

informacije koje pružaju proizvođači izvora optičkog zračenja te pripadajuće radne opreme, u skladu s odgovarajućim direktivama Zajednice.

4.   Poslodavac mora posjedovati procjenu rizika u skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom (a) Direktive 89/391/EEZ te utvrditi mjere koje je potrebno primijeniti u skladu s člancima 5. i 6. ove Direktive. Procjena rizika pohranjuje se na odgovarajućem mediju, u skladu s nacionalnim pravom i praksom; može sadržavati obrazloženje poslodavca prema kojem se zbog prirode i opsega rizika koji se odnose na optičko zračenje ne zahtijeva daljnja, detaljnija procjena rizika. Procjena rizika se redovito ažurira, posebno ako je došlo do značajnih promjena zbog kojih može zastarjeti, ili ako rezultati zdravstvenog nadzora pokažu da je to potrebno.

Članak 5.

Odredbe čiji je cilj izbjegavanje ili smanjivanje rizika

1.   Uzimajući u obzir tehnički napredak i dostupnost mjera za nadzor rizika na izvoru, rizici zbog izloženosti umjetnom optičkom zračenju uklanjaju se ili smanjuju na minimum.

Smanjenje rizika zbog izloženosti umjetnom optičkom zračenju temelji se na općim načelima prevencije utvrđenim u Direktivi 89/391/EEZ.

2.   U slučaju kada se na temelju procjene rizika provedene u skladu s člankom 4. stavkom 1., za radnike izložene umjetnim izvorima optičkog zračenja ukazuje na bilo kakvu mogućnost prekoračenja graničnih vrijednosti izloženosti zračenju, poslodavac izrađuje i provodi akcijski plan koji uključuje tehničke i/ili organizacijske mjere, s ciljem sprečavanja izloženosti iznad graničnih vrijednosti, uzimajući u obzir posebno:

(a)

druge radne metode koje smanjuju rizik od optičkog zračenja;

(b)

izbor opreme koja emitira manje optičko zračenje, uzimajući u obzir posao koji treba obaviti;

(c)

tehničke mjere za smanjenje emisije optičkog zračenja uključujući, prema potrebi, uporabu automatskih sigurnosnih sklopki, zaštitne opreme ili sličnih mehanizama za zaštitu zdravlja;

(d)

odgovarajuće programe održavanja radne opreme, sustava radnih mjesta i radnih postaja;

(e)

projektiranje i raspored radnih mjesta i radnih postaja;

(f)

ograničenje trajanja i jakosti izloženosti;

(g)

dostupnost odgovarajuće osobne zaštitne opreme;

(h)

upute proizvođača opreme ako je to obuhvaćeno odgovarajućim direktivama Zajednice.

3.   Na temelju procjene rizika, provedene u skladu s člankom 4., radna mjesta na kojima bi radnici mogli biti izloženi razinama optičkog zračenja iz umjetnih izvora, koje prelaze vrijednosti upozorenja, označavaju se odgovarajućim oznakama u skladu s Direktivom Vijeća 92/58/EEZ od 24. lipnja 1992. o minimalnim zahtjevima za postavljanje sigurnosnih znakova i/ili znakova za zaštitu zdravlja na radu (deveta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (11). Takva se područja označavaju i njima se ograničava pristup tamo gdje je to tehnički izvedivo i gdje postoji rizik od mogućeg prekoračenja graničnih vrijednosti.

4.   Radnici ni u kojem slučaju ne smiju biti izloženi vrijednostima višim od graničnih vrijednosti izloženosti. Ako u bilo kojem slučaju, unatoč mjerama koje je poduzeo poslodavac kako bi se pridržavao ove Direktive u pogledu umjetnih izvora optičkog zračenja, granične vrijednosti izloženosti zračenju budu prekoračene, poslodavac neodgodivo poduzima mjere za smanjenje izloženosti ispod graničnih vrijednosti. Poslodavac utvrđuje razloge zbog kojih je došlo do prekoračenja graničnih vrijednosti izloženosti i u skladu s tim prilagođava zaštitne i preventivne mjere, kako bi spriječio ponovno prekoračenje graničnih vrijednosti.

5.   U skladu s člankom 15. Direktive 89/391/EEZ, poslodavac prilagođava mjere iz ovog članka zahtjevima radnika iz posebno osjetljivih rizičnih skupina.

Članak 6.

Obavješćivanje i osposobljavanje radnika

Ne dovodeći u pitanje članke 10. i 12. Direktive 89/391/EEZ, poslodavac osigurava da radnici koji su izloženi riziku od umjetnog optičkog zračenja na radu i/ili njihovi predstavnici budu obaviješteni i osposobljeni vezano uz rezultate procjene rizika iz članka 4. ove Direktive, što se posebno odnosi na:

(a)

mjere poduzete za provedbu ove Direktive;

(b)

granične vrijednosti izloženosti zračenju i s njima povezane moguće rizike;

(c)

rezultate procjene, mjerenja i/ili izračuna razina izloženosti umjetnom optičkom zračenju izvedenih u skladu s člankom 4. ove Direktive, uz objašnjenje njihovog značaja i mogućih rizika;

(d)

načine otkrivanja i prijavljivanja štetnih utjecaja na zdravlje koji su posljedica izloženosti;

(e)

okolnosti u kojima radnici imaju pravo na zdravstveni nadzor;

(f)

sigurne radne prakse za smanjivanje rizika zbog izloženosti;

(g)

pravilnu uporabu odgovarajuće osobne zaštitne opreme.

Članak 7.

Savjetovanje i sudjelovanje radnika

Savjetovanje i sudjelovanje radnika i/ili njihovih predstavnika o pitanjima obuhvaćenim ovom Direktivom odvija se u skladu s člankom 11. Direktive 89/391/EEZ.

ODJELJAK III.

OSTALE ODREDBE

Članak 8.

Zdravstveni nadzor

1.   S ciljem sprečavanja i ranog otkrivanja svih štetnih učinaka na zdravlje, kao i prevencije svih dugoročnih rizika po zdravlje i svih rizika od kroničnih bolesti, koji su posljedica izloženosti optičkom zračenju, države članice donose propise kojima se osigurava primjereni zdravstveni nadzor radnika u skladu s člankom 14. Direktive 89/391/EEZ.

2.   Države članice osiguravaju da zdravstveni nadzor provodi liječnik ili stručnjak za medicinu rada ili zdravstveno tijelo odgovorno za zdravstveni nadzor, u skladu s nacionalnim pravom i praksom.

3.   Države članice utvrđuju pravila kojima se osigurava da se za svakog radnika nad kojim se provodi zdravstveni nadzor u skladu sa stavkom 1. vodi zdravstvena dokumentacija koja se ažurira. Zdravstvena dokumentacija sadrži sažetak rezultata provedenog zdravstvenog nadzora. Dokumentacija se čuva u odgovarajućem obliku, koji omogućuje kasniji uvid u rezultate nadzora, vodeći računa o tajnosti podataka. Preslike odgovarajuće dokumentacije daju se nadležnom tijelu na zahtjev, vodeći računa o tajnosti podataka. Poslodavac poduzima odgovarajuće mjere kako bi osigurao da liječnik, stručnjak za medicinu rada ili zdravstveno tijelo odgovorno za zdravstveni nadzor, na način koji propisuje država članica, ima pristup rezultatima procjene rizika iz članka 4. kada ti rezultati mogu biti značajni za zdravstveni nadzor. Svaki od radnika na vlastiti zahtjev ima pravo na pristup svojoj osobnoj zdravstvenoj dokumentaciji.

4.   U svakom slučaju, ako se utvrdi izloženost iznad graničnih vrijednosti, dotičnom radniku/radnicima treba omogućiti liječnički pregled u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i praksom. Liječnički pregled provodi se i u slučaju kada je na temelju zdravstvenog nadzora kod radnika otkrivena bolest ili štetni učinak na zdravlje, za koji liječnik ili stručnjak za medicinu rada smatra da je posljedica izloženosti umjetnom optičkom zračenju na radu. U oba slučaja, kada je prekoračena granična vrijednost zračenja ili se utvrde štetni učinci po zdravlje (uključujući bolesti):

(a)

liječnik ili druga odgovarajuće osposobljena osoba obavješćuje radnika o rezultatu koji se odnosi na njega osobno. Radnik posebno dobiva informacije i savjete u pogledu svih vrsta zdravstvenog nadzora koje bi trebao obaviti nakon izloženosti;

(b)

poslodavca se obavješćuje o svim značajnim nalazima zdravstvenog nadzora, vodeći računa o tajnosti zdravstvenih podataka;

(c)

poslodavac:

revidira procjenu rizika, koja je provedena u skladu s člankom 4.,

revidira mjere predviđene za uklanjanje ili smanjenje rizika u skladu s člankom 5.,

uzima u obzir savjet stručnjaka medicine rada ili druge odgovarajuće osposobljene osobe ili nadležnog tijela kod provedbe bilo koje mjere potrebne radi uklanjanja ili smanjenja rizika u skladu s člankom 5., i

osigurava stalni zdravstveni nadzor te provjeru zdravstvenog statusa svih drugih radnika koji su bili izloženi na sličan način. U takvim slučajevima nadležan liječnik, stručnjak za medicinu rada ili nadležno tijelo može predložiti zdravstveni pregled izloženih osoba.

Članak 9.

Sankcije

Države članice predviđaju odgovarajuće sankcije, koje se primjenjuju u slučaju kršenja nacionalnog zakonodavstva donesenog na temelju ove Direktive. Te sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

Članak 10.

Tehničke izmjene

1.   Europski parlament i Vijeće donose izmjene graničnih vrijednosti izloženosti, navedenih u prilozima, u skladu s postupkom iz članka 137. stavka 2. Ugovora.

2.   Izmjene priloga strogo tehničke prirode u skladu s

(a)

donošenjem direktiva u području tehničkog usklađivanja i normizacije u vezi s projektiranjem, izgradnjom, proizvodnjom ili sastavljanjem radne opreme i/ili radnih mjesta;

(b)

tehničkim napretkom, promjenama u najrelevantnijim usklađenim europskim normama ili međunarodnim specifikacijama i novim znanstvenim otkrićima koja se odnose na izloženost optičkom zračenju na radu,

donose se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 11. stavku 2.

Članak 11.

Odbor

1.   Komisiji pomaže Odbor iz članka 17. Direktive 89/391/EEZ.

2.   Kod upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezina članka 8.

Razdoblje iz članka 5. stavka 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3.   Odbor donosi svoj poslovnik.

ODJELJAK IV.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 12.

Izvješća

Svakih pet godina države članice Komisiji podnose izvješće o praktičnoj provedbi ove Direktive, navodeći pritom stajališta socijalnih partnera.

Svakih pet godina Komisija izvješćuje Europski parlament, Vijeće, Europski gospodarski i socijalni odbor i Savjetodavni odbor za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu o sadržaju ovih izvješća, o svojoj procjeni razvoja u predmetnom području i svim inicijativama koje je moguće opravdati uzimajući u obzir nove znanstvene spoznaje.

Članak 13.

Praktične smjernice

Radi lakše provedbe ove Direktive Komisija sastavlja praktične smjernice za odredbe članaka 4. i 5. i priloga I. i II.

Članak 14.

Prenošenje

1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 27. travnja 2010. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst odredaba nacionalnog prava koje donesu ili koje su već donijele u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 15.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 16.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 5. travnja 2006.

Za Europski parlament

Predsjednik

J. BORRELL FONTELLES

Za Vijeće

Predsjednik

H. WINKLER


(1)  SL C 77, 18.3.1993., str. 12. i

SL C 230, 19.8.1994., str. 3.

(2)  SL C 249, 13.9.1993., str. 28.

(3)  Mišljenje Europskog parlamenta od 20. travnja 1994. (SL C 128, 9.5.1994., str. 146.) potvrđeno 16. rujna 1999. (SL C 54, 25.2.2000., str. 75.), Zajedničko stajalište Vijeća od 18. travnja 2005. (SL C 172 E, 12.7.2005., str. 26.) i Stajalište Europskog parlamenta od 16. studenoga 2005. (još nije objavljeno u Službenom listu), Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 14. veljače 2006. (još nije objavljena u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 23. veljače 2006.

(4)  SL C 260, 15.10.1990., str. 167.

(5)  SL L 177, 6.7.2002., str. 13.

(6)  SL L 42, 15.2.2003., str. 38.

(7)  SL L 159, 30.4.2004., str. 1. Direktiva kako je ispravljena u SL L 184, 24.5.2004., str. 1.

(8)  SL L 183, 29.6.1989., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 284, 31.10.2003., str. 1.).

(9)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(10)  SL C 321, 31.12.2003., str. 1.

(11)  SL L 245, 26.8.1992., str. 23.


PRILOG I

Nekoherentno optičko zračenje

Razine izloženosti optičkom zračenju, koje su značajne sa stajališta biofizike, mogu se odrediti na temelju dolje navedenih formula. Uporaba formula ovisi o rasponu zračenja koje emitira izvor, dok je rezultate potrebno usporediti s odgovarajućim graničnim vrijednostima izloženosti navedenim u tablici 1.1. Na pojedini izvor optičkog zračenja može se odnositi više parametara i odgovarajućih graničnih vrijednosti izloženosti.

Točke od (a) do (o) odnose se na odgovarajuće redove u tablici 1.1.

(a)

Formula

(Heff je relevantan samo u rasponu od 180 do 400 nm)

(b)

Formula

(HUVA je relevantan samo u rasponu od 315 do 400 nm)

(c), (d)

Formula

(LB je relevantan samo u rasponu od 300 do 700 nm)

(e), (f)

Formula

(EB je relevantan samo u rasponu od 300 do 700 nm)

(g) do (l)

Formula

(Vidjeti tablicu 1.1. za odgovarajuće vrijednosti λ1 i λ2)

(m), (n)

Formula

(EIR je relevantan samo u rasponu od 780 do 3 000 nm)

(o)

Formula

(Hskin je relevantan samo u rasponu od 380 do 3 000 nm)

Za potrebe ove Direktive, gore navedene formule mogu se zamijeniti sljedećim formulama i uporabom diskrecijskih vrijednosti utvrđenih u sljedećim tablicama:

(a)

Formula

i

Formula

(b)

Formula

i

Formula

(c), (d)

Formula

 

(e), (f)

Formula

 

(g) do (l)

Formula

(Vidjeti tablicu 1.1. za odgovarajuće vrijednosti λ1 i λ2)

(m), (n)

Formula

 

(o)

Formula

i

Formula

Napomene:

Ελ (λ,t), Ελ

spektralno ozračenje ili gustoća spektralne snage: snaga izvora zračenja koja pada na jedinicu površine ozračenog objekta, izražena u vatima po kvadratnom metru po nanometru [W m-2 nm-1]; vrijednosti Ελ (λ, t) i Ελ su dobivene mjerenjem ili ih osigurava proizvođač opreme;

Eeff

efektivno ozračenje (UV raspon): ozračenje izračunano unutar raspona UV valnih duljina od 180 do 400 nm pomnoženo spektralnom funkcijom S (λ), izraženo u vatima po kvadratnom metru [W m-2];

H

izloženost izvoru zračenja (ozračenost): vremenski integral ozračenja, izražen u džulima po kvadratnom metru [J m-2];

Heff

efektivna izloženost izvoru zračenja (efektivna ozračenost): izloženost izvoru zračenja pomnoženo spektralnom funkcijom S (λ), izraženo u džulima po kvadratnom metru [J m-2];

EUVA

totalno ozračenje (UVA): izračunano ozračenje unutar raspona UVA valne duljine od 315 do 400 nm, izraženo u vatima po kvadratnom metru [W m-2];

HUVA

izloženost izvoru zračenja (ozračenost): integral vremena i valne duljine ili suma ozračenja unutar raspona valne duljine UVA od 315 do 400 nm, izraženo u džulima po kvadratnom metru [J m-2];

S (λ)

spektralna funkcija koja uzima u obzir odnos između valne duljine i učinaka po zdravlje UV zračenja na oko i kožu, (Tablica 1.2.)) bez dimenzijeb;

t, Δt

vrijeme, trajanje izloženosti, izraženo u sekundama ss;

λ

valna duljina, izražena u nanometrima,nmn;

Δλ

širina pojasa, izražena u nanometrima,nmn, koji je izračunan ili izmjeren;

Lλ (λ), Lλ

spektralna radijancija izvora izražena u vatima po kvadratnom metru po prostornom kutu po nanometru [W m-2 sr-1 nm-1];

R (λ)

spektralna funkcija koja uzima u obzir odnos između valne duljine i toplinske ozljede oka uzrokovane vidljivim i IRA zračenjem (Tablica 1.3.)) bez dimenzijeb;

LR

efektivna radijancija (toplinska ozljeda): izračunana radijancija pomnožena spektralnom funkcijom R (λ), izraženo u džulima po kvadratnom metru [J m-2];

B (λ)

spektralna funkcija koja uzima u obzir odnos između valne duljine i fotokemijske ozljede oka uzrokovane zračenjem plavog svjetla (Tablica 1.3.)) bez dimenzijeb;

LB

efektivna radijancija (plavo svjetlo): izračunana radijancija pomnožena spektralnom funkcijom B (λ) izraženo u vatima po kvadratnom metru po prostornom kutu [W m-2 sr-1];

EB

efektivno ozračenje (plavo svjetlo): izračunano ozračenje koje je spektralno ograničeno s B (λ) izraženo u vatima po kvadratnom metru [W m-2];

EIR

ukupno ozračenje (toplinska ozljeda): izračunano ozračenje unutar raspona infracrvenih valnih duljina od 780 nm do 3 000 nm izraženo u vatima po kvadratnom metru [W m-2];

Eskin

ukupno ozračenje (vidljivo, IRA i IRB): izračunano ozračenje unutar raspona vidljivih i infracrvenih valnih duljina od 380 nm do 3 000 nm izraženo u vatima po kvadratnom metru [W m-2];

Hskin

izloženost izvoru zračenja (ozračenost): integral vremena i valne duljine ili suma ozračenja unutar raspona vidljivih i infracrvenih valnih duljina od 380 do 3 000 nm, izraženo u džulima po kvadratnom metru [J m-2];

α

zorni kut: kut formiran iz vidljivog izvora, promatran iz neke točke u prostoru, izražen miliradijanima (mrad). Vidljivi izvor je stvaran ili virtualan objekt koji stvara najmanju moguću sliku na mrežnici.

Tablica 1.1.

Granične vrijednosti izloženosti zračenju za nekoherentno optičko zračenje

Indeks

Valna duljina nm

Granična vrijednost izloženosti zračenju

Jedinice

Komentar

Dio tijela

Štetnost

a.

180-400

(UVA, UVB i UVC)

Heff = 30

Dnevna razina 8 sati

[J m-2]

 

rožnica oka

konjunktiva

leća

koža

fotokeratitis

konjunktivitis

nastanak sive mrene

eritema

elastoza

karcinom kože

b.

315-400

(UVA)

HUVA = 104

Dnevna razina 8 sati

[J m-2]

 

očna leća

nastanak sive mrene

c.

300-700

(plavo svjetlo) vidjeti napomenu 1.

Formula

za t ≤ 10 000 s

LB: [Wm-2s r-1]

t: [sekunde]

za α ≥ 11 mrad

mrežnica oka

fotoretinitis

d.

300-700

(plavo svjetlo) vidjeti napomenu 1.

LB = 100

za t > 10 000 s

[W m-2s r-1]

e.

300-700

(plavo svjetlo) vidjeti napomenu 1.

Formula

za t ≤ 10 000 s

EB: [W m-2]

t: [sekunde]

za α < 11 mrad

vidjeti napomenu 2.

f.

300-700

(plavo svjetlo) vidjeti napomenu 1.

EB = 0,01

T > 10 000 s

[W m-2]

g.

380-1400

(vidljivo i IRA)

Formula

za t > 10 s

[W m-2s r-1]

Cα = 1,7 za

α ≤ 1,7 mrad

Cα = α za

1,7 ≤ α ≤ 100 mrad

Cα = 100 za

α > 100 mrad

λ1 = 380; λ2 = 1 400

mrežnica oka

opeklina mrežnice

h.

380-1 400

(vidljivo i IRA)

Formula

za 10μs≤ t≤ 10s

LR: [W m-2s r-1]

t: [sekunde]

i.

380-1 400

(vidljivo i IRA)

Formula

za t < 10μs

[W m-2s r-1]

j.

780-1 400

(IRA)

Formula

za t> 10s

[W m-2s r-1]

Cα = 11 za

α ≤ 11mrad

Cα = α za

11 ≤α ≤ 100 mrad

Cα = 100 za

α > 100 mrad

(mjerenje vidnog polja: 11mrad)

λ1 = 780; λ2 = 1 400

mrežnica oka

opeklina mrežnice

k.

780-1 400

(IRA)

Formula

za 10μs ≤ t ≤ 10s

LR: [W m-2s r-1]

t: [sekunde]

l.

780-1 400

(IRA)

Formula

za t < 10μs

[W m-2s r-1]

m.

780-3 000

(IRA i IRB)

EIR = 18 000 t-0,75

za t ≤ 1 000s

E: [W m-2]

t: [sekunde]

 

rožnica oka

leće

opeklina rožnice

nastanak sive mrene

n.

780-3 000

(IRA i IRB)

EIR = 100

za t > 1 000s

[W m-2]

o.

380-3 000

(vidljivo, IRA i IRB)

Hskin = 20 000 t 0,25

za t < 10 s

H: [J m-2]

t: [sekunde]

 

koža

opeklina

Napomena 1:

Raspon od 300-700 nm obuhvaća dijelove UVB, kompletno UVA i većinu vidljivog zračenja; međutim, s time povezana štetnost obično se navodi kao štetnost „plavog svjetla”. Plavo svjetlo prema preciznoj definiciji obuhvaća samo raspon od približno 400-490nm.

Napomena 2:

Za točno fiksiranje vrlo malih izvora sa zornim kutom < 11 mrad, LB može biti konvertirano u EB. Ovo se obično primjenjuje samo na oftalmološke instrumente ili na stabilizirano oko tijekom anestezije. Maksimalno „vrijeme zurenja” pronalazi se pomoću: tmax = 100/EB kod koje je EB izraženo W m-2. Zbog pokreta oka tijekom normalnih vizualnih zadataka to ne prelazi 100 s.

Tablica 1.2.

S (λ))bez dimenzijeb, 180 nm do 400 nm

λ u nm

S (λ)

λ u nm

S (λ)

λ u nm

S (λ)

λ u nm

S (λ)

λ u nm

S (λ)

180

0,0120

228

0,1737

276

0,9434

324

0,000520

372

0,000086

181

0,0126

229

0,1819

277

0,9272

325

0,000500

373

0,000083

182

0,0132

230

0,1900

278

0,9112

326

0,000479

374

0,000080

183

0,0138

231

0,1995

279

0,8954

327

0,000459

375

0,000077

184

0,0144

232

0,2089

280

0,8800

328

0,000440

376

0,000074

185

0,0151

233

0,2188

281

0,8568

329

0,000425

377

0,000072

186

0,0158

234

0,2292

282

0,8342

330

0,000410

378

0,000069

187

0,0166

235

0,2400

283

0,8122

331

0,000396

379

0,000066

188

0,0173

236

0,2510

284

0,7908

332

0,000383

380

0,000064

189

0,0181

237

0,2624

285

0,7700

333

0,000370

381

0,000062

190

0,0190

238

0,2744

286

0,7420

334

0,000355

382

0,000059

191

0,0199

239

0,2869

287

0,7151

335

0,000340

383

0,000057

192

0,0208

240

0,3000

288

0,6891

336

0,000327

384

0,000055

193

0,0218

241

0,3111

289

0,6641

337

0,000315

385

0,000053

194

0,0228

242

0,3227

290

0,6400

338

0,000303

386

0,000051

195

0,0239

243

0,3347

291

0,6186

339

0,000291

387

0,000049

196

0,0250

244

0,3471

292

0,5980

340

0,000280

388

0,000047

197

0,0262

245

0,3600

293

0,5780

341

0,000271

389

0,000046

198

0,0274

246

0,3730

294

0,5587

342

0,000263

390

0,000044

199

0,0287

247

0,3865

295

0,5400

343

0,000255

391

0,000042

200

0,0300

248

0,4005

296

0,4984

344

0,000248

392

0,000041

201

0,0334

249

0,4150

297

0,4600

345

0,000240

393

0,000039

202

0,0371

250

0,4300

298

0,3989

346

0,000231

394

0,000037

203

0,0412

251

0,4465

299

0,3459

347

0,000223

395

0,000036

204

0,0459

252

0,4637

300

0,3000

348

0,000215

396

0, 000 035

205

0,0510

253

0,4815

301

0,2210

349

0,000207

397

0,000033

206

0,0551

254

0,5000

302

0,1629

350

0,000200

398

0,000032

207

0,0595

255

0,5200

303

0,1200

351

0,000191

399

0,000031

208

0,0643

256

0,5437

304

0,0849

352

0,000183

400

0,000030

209

0,0694

257

0,5685

305

0,0600

353

0,000175

 

 

210

0,0750

258

0,5945

306

0,0454

354

0,000167

 

 

211

0,0786

259

0,6216

307

0,0344

355

0,000160

 

 

212

0,0824

260

0,6500

308

0,0260

356

0,000153

 

 

213

0,0864

261

0,6792

309

0,0197

357

0,000147

 

 

214

0,0906

262

0,7098

310

0,0150

358

0,000141

 

 

215

0,0950

263

0,7417

311

0,0111

359

0,000136

 

 

216

0,0995

264

0,7751

312

0,0081

260

0,000130

 

 

217

0,1043

265

0,8100

313

0,0060

261

0,000126

 

 

218

0,1093

266

0,8449

314

0,0042

362

0,000122

 

 

219

0,1145

267

0,8812

315

0,0030

363

0,000118

 

 

220

0,1200

268

0,9192

316

0,0024

364

0,000114

 

 

221

0,1257

269

0,9587

317

0,0020

365

0,000110

 

 

222

0,1316

270

1,0000

318

0,0016

366

0,000106

 

 

223

0,1378

271

0,9919

319

0,0012

367

0,000103

 

 

224

0,1444

272

0,9838

320

0,0010

368

0,000099

 

 

225

0,1500

273

0,9758

321

0,000819

369

0,000096

 

 

226

0,1583

274

0,9679

322

0,000670

370

0,000093

 

 

227

0,1658

275

0,9600

323

0,000540

371

0,000090

 

 

Tablica 1.3.

B (λ), R (λ) bez dimenzijeb, 380 nm do 1400 nm

λ u nm

B (λ)

R (λ)

300 ≤ λ < 380

0,01

380

0,01

0,1

385

0,013

0,13

390

0,025

0,25

395

0,05

0,5

400

0,1

1

405

0,2

2

410

0,4

4

415

0,8

8

420

0,9

9

425

0,95

9,5

430

0,98

9,8

435

1

10

440

1

10

445

0,97

9,7

450

0,94

9,4

455

0,9

9

460

0,8

8

465

0,7

7

470

0,62

6,2

475

0,55

5,5

480

0,45

4,5

485

0,32

3,2

490

0,22

2,2

495

0,16

1,6

500

0,1

1

500 < λ ≤ 600

100,02·(450-λ)

1

600 < λ ≤ 700

0,001

1

700 < λ ≤ 1 050

100,002· (700-λ)

1 050 < λ ≤ 1 150

0,2

1 150 < λ ≤ 1 200

0,2×100,02· (1 150-λ)

1 200 < λ ≤ 1 400

0,02


PRILOG II

Lasersko optičko zračenje

Razine izloženosti optičkom zračenju, koje su značajne sa stajališta biofizike, mogu se odrediti na temelju formula navedenih u nastavku. Korištenje odgovarajuće formule ovisi o valnoj duljini i trajanju zračenja koje emitira izvor, a rezultate je potrebno usporediti s odgovarajućim graničnim razinama izloženosti iz tablica od 2.2. do 2.4. Kod pojedinog izvora laserskog optičkog zračenja moguća je pojava više od jedne razine izloženosti te njoj odgovarajuće granične vrijednosti.

Koeficijenti korišteni za izračun u tablicama od 2.2. do 2.4. navedeni su u tablici 2.5., a korekcije za ponovljenu izloženost u tablici 2.6.

Formula

Formula

Napomene:

dP

snaga, izražena u vatima [W];

dA

površina, izražena u kvadratnim metrima [m2];

E(t), E

ozračenje ili gustoća snage: snaga izvora zračenja koja pada na jedinicu površine, općenito izražena u vatima po kvadratnom metru [W m-2]. Vrijednosti E(t), E su dobivene mjerenjem ili ih osigurava proizvođač opreme;

H

izloženost izvoru zračenja (ozračenost): izloženost izvoru zračenja, izražena u džulima po kvadratnom metru [J m-2];

t

vrijeme, trajanje izloženosti, izraženo u sekundama [s];

λ

valna duljina, izražena u nanometrima [nm];

γ

ograničavajući konusni kut mjerenja vidnog polja, izražen u miliradijanima [mrad];

γm

mjerenje vidnog polja, izraženo u miliradijanima [mrad];

α

zorni kut izvora, izražen u miliradijanima [mrad];

ograničavajući otvor: kružna površina po kojoj je usrednjeno ozračenje i izloženost izvoru zračenja;

G

integrirana radijancija: integral radijancije po zadanom vremenu izloženosti izražen kao energija zračenja po jedinici površine radijacijskog objekta po jediničnom kutu emisije, u džulima po kvadratnom metru [J m-2 sr-1].

Tablica 2.1.

Štetnosti zračenja

Valna duljina [nm]

λ

Raspon zračenja

Izloženi organ

Štetnost

Tablica graničnih vrijednosti izloženosti

180 do 400

UV

oko

fotokemijsko oštećenje i toplinsko oštećenje

2.2., 2.3.

180 do 400

UV

koža

eritema

2.4.

400 do 700

vidljivo

oko

oštećenje mrežnice

2.2.

400 do 600

vidljivo

oko

fotokemijsko oštećenje

2.3.

400 do 700

vidljivo

koža

toplinsko oštećenje

2.4.

700 do 1 400

IRA

oko

toplinsko oštećenje

2.2., 2.3.

700 do 1 400

IRA

koža

toplinsko oštećenje

2.4.

1 400 do 2 600

IRB

oko

toplinsko oštećenje

2.2.

2 600 do 106

IRC

oko

toplinsko oštećenje

2.2.

1 400 do 106

IRB, IRC

oko

toplinsko oštećenje

2.3.

1 400 do 106

IRB, IRC

koža

toplinsko oštećenje

2.4.

Tablica 2.2.

Granične vrijednosti izloženosti oka laserskom zračenju - Kratko trajanje izloženosti < 10 s

Image

Tablica 2.3.

Granične vrijednosti izloženosti oka laserskom zračenju - Dugo trajanje izloženosti ≥ 10 s

Image

Tablica 2.4.

Granične vrijednosti izloženosti kože laserskom zračenju

Image

Tablica 2.5.

Primijenjeni čimbenici korekcije i drugi parametri proračuna

Parametri kako su popisani u ICNIRP

Važeći spektralni raspon (nm)

Vrijednost (razina)

CA

λ < 700

CA = 1,0

700 — 1 050

CA = 100,002(λ-700)

1 050 — 1 400

CA = 5,0

CB

400 — 450

CB = 1,0

450 — 700

CB = 100,02(λ-450)

CC

700 — 1 150

CC = 1,0

1 150 — 1 200

CC = 100,018(λ-1 150)

1 200 — 1 400

CC = 8,0

T1

λ < 450

T1 = 10 s

450 — 500

T1 = 10 · [100,02(λ-450) ] s

λ > 500

T1 = 100 s

Parametar iz ICNIRP

Vrijedi za biološki učinak

Vrijednost

αmin

Svi termički učinci

αmin = 1,4 mrad

Parametar iz ICNIRP

Važeći raspon kuta (mrad)

Vrijednost

CE

α < αmin

CE = 1,0

αmin < α < 100

CE = α/αmin

α > 100

CE = α2/(αmin · αmax) mrad s αmax = 100 mrad

T2

α < 1,5

T2 = 10 s

1,5 < α < 100

T2 = 10 · [10 (a-1,5)/98,5] s

α > 100

T2 = 100 s

Parametar iz ICNIRP

Važeći raspon kuta (mrad)

Vrijednost

γ

t ≤ 100

γ = 11 [mrad]

100 < t < 104

γ = 1,1 t0,5 [mrad]

t > 104

γ = 110 [mrad]

Tablica 2.6.

Korekcije za ponovljenu izloženost

Svako od navedena tri opća pravila primjenjuje se na ponovljenu izloženost zračenju iz laserskih sustava ponavljajućeg impulsa ili skeniranja.

1.

Izloženost svakom pojedinačnom impulsu zračenja u nizu emisija ne smije prelaziti najvišu graničnu razinu za pojedinačan impuls takvog trajanja impulsa.

2.

Izloženost svakoj grupi impulsa (ili podskupini impulsa u nizu) izvršenom u vremenu t ne smije prelaziti granične vrijednosti izloženosti za vrijeme t.

3.

Izloženost svakom pojedinačnom impulsu unutar grupe impulsa ne smije prelaziti granične vrijednosti za pojedinačan impuls pomnožen faktorom kumulativno-toplinske korekcije Cp = N-0,25, pri čemu je N broj impulsa. Ovo se pravilo primjenjuje samo na granične vrijednosti izloženosti za zaštitu od toplinskih ozljeda, kada se svi impulsi u manje od Tmin smatraju jednim pojedinačnim impulsom.

Parametar

Važeći spektralni raspon (nm)

Vrijednost (razina)

Tmin

315 < λ ≤ 400

Tmin = 10-9 s (= 1 ns)

400 < λ ≤ 1 050

Tmin = 18 · 10-6 s (= 18 μs)

1 050 < λ ≤ 1 400

Tmin = 50 · 10-6 s (= 50 μs)

1 400 < λ ≤ 1 500

Tmin = 10-3 s (= 1 ms)

1 500 < λ ≤ 1 800

Tmin = 10 s

1 800 < λ ≤ 2 600

Tmin = 10-3 s (= 1 ms)

2 600 < λ ≤ 106

Tmin = 10-7 s (= 100 ns)


Top