10/Sv. 003

HR

Službeni list Europske unije

100

L 195/25

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

01.01.2007.

(1)

Treća faza ekonomske i monetarne unije (EMU-a) počela je 1. siječnja 1999. Vijeće je u sastavu šefova država i vlada na sastanku u Bruxellesu 3. svibnja 1998. odlučilo da su Belgija, Njemačka, Španjolska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Austrija, Portugal i Finska ispunile uvjete potrebne za usvajanje jedinstvene valute 1. siječnja 1999. (4)

(2)

Vijeće je 19. lipnja 2000. odlučilo da je Grčka ispunila uvjete potrebne za usvajanje jedinstvene valute 1. siječnja 2001. (5)

(3)

U skladu sa stavkom 1. Protokola o određenim odredbama koje se odnose na Ujedinjenu Kraljevinu Velike Britanije i Sjeverne Irske priloženog Ugovoru, Ujedinjena Kraljevina je obavijestila Vijeće da 1. siječnja 1999. ne namjerava prijeći u treću fazu EMU-a. Ova obavijest nije mijenjana. U skladu sa stavkom 1. Protokola o određenim odredbama koje se odnose na Dansku priloženog Ugovoru i odlukom šefova država i vlada u Edinburghu u prosincu 1992. Danska je obavijestila Vijeće da neće sudjelovati u trećoj fazi EMU-a. Danska nije zatražila pokretanje postupka iz članka 122. stavka 2. Ugovora.

(4)

Na temelju Odluke 98/317/EZ, za Švedsku vrijedi odstupanje kako je određeno u članku 122. Ugovora. U skladu s člankom 4. Akta o pristupanju iz 2003 (6). za Češku, Estoniju, Cipar, Latviju, Litvu, Mađarsku, Maltu, Poljsku, Sloveniju i Slovačka vrijedi odstupanje u smislu članka 122. Ugovora.

(5)

Europska središnja banka (ESB) osnovana je 1. srpnja 1998. Europski monetarni sustav je zamijenjen europskim tečajnim mehanizmom, čija je uspostava usuglašena rezolucijom Europskog vijeća od 16. lipnja 1997. o uspostavi europskog tečajnog mehanizma u trećoj fazi ekonomske i monetarne unije (7). Postupci predviđeni za europski tečajni mehanizam u trećoj fazi ekonomske i monetarne unije (ERM II) utvrđeni su Sporazumom od 1. rujna 1998. između ESB-a i nacionalnih središnjih banka država članica izvan europodručja o utvrđivanju operativnih postupaka za europski tečajni mehanizam u trećoj fazi ekonomske i monetarne unije (8).

(6)

U članku 122. stavku 2. Ugovora utvrđeni su postupci za stavljanje odstupanja izvan snage za dotične države članice. Prema tom članku, Komisija i ESB najmanje jednom u dvije godine ili na zahtjev države članice s odstupanjem izvješćuju Vijeće u skladu s postupkom utvrđenim u članku 121. stavku 1. Ugovora. Slovenija je 2. ožujka 2006. podnijela službeni zahtjev za ocjenu konvergencije.

(7)

Nacionalno zakonodavstvo država članica, uključujući statute nacionalnih središnjih banka, se prema potrebi prilagođavaju kako bi se osigurala usklađenost s člancima 108. i 109. Ugovora i Statutom Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, dalje u tekstu „Statut ESSB-a” Izvješća Komisije i ESB-a osiguravaju detaljnu procjenu usklađenosti zakonodavstva Slovenije s člancima 108. i 109. Ugovora i Statuta ESSB-a.

(8)

Prema članku 1. Protokola o konvergencijskim kriterijima navedenog u članku 121. Ugovora, kriterij stabilnosti cijena iz članka 121. stavka 1. prve alineje Ugovora znači da država članica ima održivu razinu cijena i prosječnu stopu inflacije, promatrano tijekom jedne godine uoči provjere, koja ne prelazi za više od jedan i pol postotna boda stopu inflacije u najviše trima državama članicama koje su ostvarile najbolje rezultate s obzirom na stabilnost cijena. Inflacija će se, za potrebe utvrđivanja kriterija stabilnosti cijena, mjeriti harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena (HIPC) određenim u Uredbi Vijeća (EZ) br. 2494/95 (9). Kako bi se ocijenilo ispunjavanje kriterija stabilnosti cijena, inflacija države članice mjerila se postotnom promjenom aritmetičke sredine 12 mjesečnih indeksa u odnosu na aritmetičku sredinu 12 mjesečnih indeksa prethodnog razdoblja. U jednogodišnjem razdoblju sa završetkom u ožujku 2006. tri države članice koje su ostvarile najbolje rezultate s obzirom na stabilnost cijena bile su Švedska, Finska i Poljska sa stopama inflacije od 0,9 %., 1,0 %. odnosno 1,5 %. Izvješća Komisije i ESB-a uzela su u obzir referentnu vrijednost izračunanu kao jednostavnu aritmetičku sredinu stopa inflacije triju država članica koje su ostvarile najbolje rezultate s obzirom na stabilnost cijena uvećanu 1,5 postotni bod. Tako izračunana referentna vrijednost za jednogodišnje razdoblje sa završetkom u ožujku 2006. iznosila je 2,6 %.

(9)

Prema članku 2. Protokola o konvergencijskim kriterijima, kriterij proračunskog stanja iz članka 121. stavka 1. druge alineje Ugovora znači da država članica u trenutku provjere nije predmetom odluke Vijeća o postojanju prekomjernog deficita donesenoj na temelju članka 104. stavka 6. Ugovora.

(10)

Prema članku 3. Protokola o konvergencijskim kriterijima, kriterij sudjelovanja u europskom tečajnom mehanizmu Europskog monetarnog sustava iz članka 121. stavka 1. treće alineje Ugovora znači da je država članica poštovala normalan raspon fluktuacije utvrđene europskim tečajnim mehanizmom (ERM-om) Europskog monetarnog sustava bez ozbiljnih napetosti tijekom najmanje dvije godine prije provjere. Osobito, država članica ne smije u tom razdoblju na vlastitu inicijativu devalvirati bilateralni središnji paritet svoje valute u odnosu na valutu bilo koje druge države članice. Od 1. siječnja 1999. ERM II osigurava okvir za ocjenjivanje ispunjavanja tečajnog kriterija. Pri ocjenjivanju ispunjavanja tog kriterija, Komisija i ESB su u svojim izvješćima provjerili dvogodišnje razdoblje sa završetkom u travnju 2006.

(11)

Prema članku 4. Protokola o konvergencijskim kriterijima, kriterij konvergencije kamatnih stopa iz članka 121. stavka 1. četvrte alineje Ugovora znači da je tijekom jedne promatrane godine prije provjere država članica imala prosječnu nominalnu dugoročnu kamatnu stopu koja ne prelazi za više od dva postotna boda prosječnu nominalnu dugoročnu kamatnu stopu najviše triju država članica koje su ostvarile najbolje rezultate s obzirom na stabilnost cijena. Za potrebe utvrđivanja kriterija konvergencije kamatnih stopa korištene su usporedive kamatne stope desetogodišnjih referentnih vrijednosti državnih obveznica. Kako bi se ocijenilo ispunjavanje kriterija kamatne stope izvješća Komisije i ECB-a uzimaju u obzir referentnu vrijednost izračunanu tako da su jednostavne aritmetičke sredine nominalnih dugoročnih kamatnih stopa triju država članica koje su ostvarile najbolje rezultate s obzirom na stabilnost cijena uvećane za dva postotna boda. Tako izračunana referentna vrijednost u jednogodišnjem razdoblju sa završetkom u ožujku 2006. iznosila je 5,9 %.

(12)

U skladu s člankom 5. Protokola o konvergencijskim kriterijima, Komisija osigurava statističke podatke koji se koriste u trenutačnoj ocjeni ispunjavanja konvergencijskih kriterija. Komisija je osigurala podatke potrebne za pripremu ove Odluke. Proračunski podaci koje je osigurala Komisija temelje se na izvješćima država članica koji su dostavljeni do 1. travnja 2006. u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 3605/93 od 22. studenoga 1993. o primjeni Protokola o postupku u slučaju prekomjernog deficita priloženog Ugovoru o osnivanju Europske zajednice (10).

(13)

Na temelju izvješća koje su predstavile Komisija i ESB o napretku Slovenije u ispunjavanju obveza u pogledu ostvarenja ekonomske i monetarne unije, Komisija zaključuje:

(14)

U skladu s člankom 122. stavkom 2. Ugovora, Vijeće kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije odlučuje koje države članice s odstupanjem ispunjavaju uvjete potrebne za prihvaćanje jedinstvene valute i o stavljanju odstupanja izvan snage dotičnih država članica,