(1)

Uredbom (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1) zahtijeva se donošenje mjera očuvanja uzimajući u obzir dostupne znanstvene, tehničke i gospodarske savjete, uključujući, ako je to relevantno, izvješća koja su sastavili Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF) i druga savjetodavna tijela, kao i eventualne savjete savjetodavnih vijeća.

(2)

Zadaća je Vijeća donijeti mjere o utvrđivanju i raspodjeli ribolovnih mogućnosti, uključujući, prema potrebi, uvjete koji su s njima funkcionalno povezani. Na temelju članka 16. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013 ribolovne mogućnosti utvrđuju se u skladu s ciljevima zajedničke ribarstvene politike (ZRP) utvrđenima u članku 2. stavku 2. te uredbe. Osim toga, za stokove obuhvaćene posebnim višegodišnjim planovima trebalo bi utvrditi ukupne dopuštene ulove (TAC-ovi) u skladu s ciljanim vrijednostima i mjerama utvrđenima u tim planovima. Na temelju članka 16. stavka 1. te uredbe ribolovne mogućnosti raspodjeljuju se među državama članicama kako bi se osigurala relativna stabilnost ribolovnih aktivnosti svake države članice za svaki riblji stok ili vrstu ribolova.

(3)

TAC-ove bi, u skladu s Uredbom (EU) br. 1380/2013, trebalo utvrditi na osnovi dostupnih znanstvenih savjeta, uzimajući u obzir biološke i društveno-gospodarske aspekte, istodobno osiguravajući pravedno postupanje prema različitim sektorima ribarstva te uzimajući u obzir mišljenja iznesena tijekom savjetovanja s dionicima, a osobito na sastancima savjetodavnih vijeća. Osim toga, TAC-ove bi trebalo utvrditi u skladu s relevantnim višegodišnjim planovima.

(4)

U skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013, svi stokovi za koje postoje ograničenja ulova podliježu obvezi iskrcavanja od 1. siječnja 2019., no primjenjuju se određena izuzeća. Na osnovi zajedničkih preporuka država članica te u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Komisija je donijela niz delegiranih uredaba kojima se pojedinosti provedbe obveze iskrcavanja utvrđuju u obliku planova za odbačeni ulov za određene vrste ribolova.

(5)

U ribolovnim mogućnostima za stokove obuhvaćene obvezom iskrcavanja trebalo bi uzeti u obzir činjenicu da odbacivanje ulova u načelu više nije dopušteno. Stoga bi se one trebale temeljiti na brojčanim podacima iz savjeta Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES) koji se odnose na ukupne ulove (a ne na brojčanim podacima koji se odnose na iskrcane ulove ili željene ulove). Količine koje se, kao izuzeće od obveze iskrcavanja, i dalje smiju odbacivati trebalo bi oduzeti od tih brojčanih podataka iz savjeta koji se odnose na ukupne ulove.

(6)

Za određene stokove ICES savjetuje da se ulovi utvrde na nulu. Međutim, kad bi se TAC-ovi za te stokove utvrdili na razini navedenoj u savjetima, obveza iskrcavanja svih ulova u mješovitom ribolovu, uključujući usputne ulove iz tih stokova, dovela bi do pojave pod nazivom „vrste koje ograničavaju ribolov”. Kako bi se postigla ravnoteža između daljnjeg obavljanja ribolova, s obzirom na moguće teške društveno-gospodarske posljedice u suprotnome, i potrebe da se ostvari dobro biološko stanje tih stokova, uzimajući u obzir poteškoće u ribolovu svih stokova u mješovitom ribolovu na razini koja osigurava najviši održivi prinos (MSY), primjereno je utvrditi posebne TAC-ove za usputne ulove tih stokova. Te bi TAC-ove trebalo utvrditi na razinama kojima se osigurava smanjenje smrtnosti tih stokova te potiče poboljšanje selektivnosti i izbjegavanje usputnih ulova tih stokova. Kako bi se smanjili ulovi stokova za koje se utvrđuju TAC-ovi za usputni ulov, ribolovne mogućnosti za vrste ribolova u kojima se lovi riba iz tih stokova trebalo bi utvrditi na razinama kojima se pomaže da se biomasa osjetljivih stokova oporavi do održivih razina. Također bi trebalo uvesti tehničke i kontrolne mjere koje su neodvojivo povezane s ribolovnim mogućnostima kako bi se spriječilo nezakonito odbacivanje ulova.

(7)

Kako bi se u mjeri u kojoj je to moguće zajamčilo iskorištavanje ribolovnih mogućnosti u mješovitom ribolovu u skladu s člankom 16. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013, primjereno je uspostaviti zajedničku zalihu za razmjene kvota za države članice koje nemaju kvotu kojom su obuhvaćeni njihovi neizbježni usputni ulovi.

(8)

Višegodišnji plan za Sjeverno more utvrđen je Uredbom (EU) 2018/973 Europskog parlamenta i Vijeća (2), a na snagu je stupio 2018. Višegodišnji plan za zapadne vode utvrđen je Uredbom (EU) 2019/472 Europskog parlamenta i Vijeća (3), a na snagu je stupio 2019. Ribolovne mogućnosti za stokove navedene u članku 1. stavku 1. tih uredaba trebalo bi utvrditi u skladu s rasponom vrijednosti ribolovne smrtnosti koje rezultiraju MSY-jem („raspon FMSY-ja”) i zaštitnim mjerama predviđenima u tim uredbama. Rasponi FMSY-ja utvrđeni su u relevantnim savjetima ICES-a. Ako nisu dostupne odgovarajuće znanstvene informacije, ribolovne mogućnosti za stokove koji se love kao usputni ulov trebalo bi utvrditi u skladu s predostrožnim pristupom, kako je utvrđeno u tim uredbama.

(9)

U skladu s člankom 7. Uredbe (EU) 2018/973 i člankom 8. Uredbe (EU) 2019/472, kad znanstveni savjeti ukazuju na to da je biomasa stoka u mrijestu bilo kojeg stoka iz članka 1. stavka 1. te uredbe ispod vrijednosti granične referentne točke biomase (Blim) (4), trebaju se poduzeti daljnje korektivne mjere kako bi se osiguralo da se stok brzo vrati na razine iznad razina koje mogu proizvesti MSY. Te korektivne mjere osobito mogu uključivati obustavu ciljanog ribolova dotičnog stoka i odgovarajuće smanjenje ribolovnih mogućnosti za te stokove ili druge stokove u tom ribolovu.

(10)

TAC-ove za plavoperajnu tunu (Thunnus thynnus) u istočnom Atlantiku i Sredozemnome moru trebalo bi utvrditi u skladu s pravilima navedenima u Uredbi (EU) 2016/1627 Europskog parlamenta i Vijeća (5).

(11)

Za stokove za koje ne postoje dostatni ili pouzdani podaci za procjenu veličine stoka, mjere upravljanja i razine TAC-ova trebale bi slijediti predostrožni pristup upravljanju ribarstvom kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013, pritom uzimajući u obzir čimbenike specifične za dotične stokove, osobito dostupne informacije o trendovima za stokove i razmatranja u pogledu mješovitog ribolova.

(12)

U skladu s višegodišnjim planom za zapadne vode utvrđenim Uredbom (EU) 2019/472, ciljana ribolovna smrtnost za stokove navedene u članku 1. stavku 1. te uredbe treba se održavati unutar rasponâ FMSY-ja definiranih u članku 2. točki 2. te uredbe, u skladu s njezinim člankom 4. Ukupnu ribolovnu smrtnost lubina (Dicentrarchus labrax) u zonama ICES-a 8a i 8b trebalo bi stoga utvrditi u skladu sa savjetom ICES-a o MSY-ju i s najvišom vrijednošću FMSY-ja, uzimajući u obzir ulove u gospodarskom ribolovu, uključujući iskrcavanja i odbačeni ulov, i rekreacijskom ribolovu. Najviša vrijednost FMSY-ja je vrijednost ribolovne smrtnosti koja daje dugoročni MSY. Relevantne države članice (Francuska i Španjolska) trebale bi poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurale da ribolovna smrtnost kojoj su razlog njihove flote i rekreacijski ribolovci ne premaši najvišu vrijednost FMSY-ja, kako se zahtijeva u članku 4. stavku 3. Uredbe (EU) 2019/472.

(13)

Trebalo bi zadržati mjere za rekreacijski ribolov lubina u zonama ICES-a 8a i 8b jer on znatno utječe na taj stok. Trebalo bi nastaviti primjenjivati ograničenje ulova u skladu sa znanstvenim savjetom. Trebalo bi isključiti mreže stajaćice jer nisu dovoljno selektivne i vjerojatno je da će se njima uloviti više primjeraka od utvrđenih ograničenja. S obzirom na okolišne, socijalne i gospodarske okolnosti, osobito ovisnost ribara u obalnim zajednicama koji se bave gospodarskim ribolovom o dotičnim stokovima, mjerama za lubina postiže se primjerena ravnoteža između interesa ribara koji se bave gospodarskim ribolovom i rekreacijskih ribolovaca. Konkretno, te mjere omogućuju rekreacijskim ribolovcima da love jer se njima uzima u obzir utjecaj rekreacijskih ribolovaca na stokove.

(14)

ICES je 4. studenoga 2021. savjetovao da u 2022., ako se primijeni predostrožni pristup, ne bi smjelo biti ulova jegulje (Anguilla anguilla) ni u jednom staništu te ni u jednoj životnoj fazi, u cijelom njezinu prirodnom arealu. To se primjenjuje i na ulove u gospodarskom ribolovu i na ulove u rekreacijskom ribolovu te uključuje ulove juvenilnih jegulja za poribljavanje i uzgoj. Osim toga, ICES je potvrdio da ulovi isključivo u svrhu naknadnog puštanja mogu biti dio mjera očuvanja ako se takvim mjerama poboljšava ukupna vjerojatnost preživljavanja. Komisija se savjetovala sa savjetodavnim vijećima i regionalnim skupinama država članica o tome kako najbolje provesti taj savjet ICES-a. Nadalje, ICES je 30. svibnja 2022. naveo da unatoč naporima država članica nije postignut opći napredak u postizanju cilja za cijelu Uniju da u more dospije 40 % biomase zrelih jedinki jegulje (srebrna jegulja), kako se zahtijeva člankom 2. stavkom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1100/2007 (6), te da nisu uočeni jasni uzorci smrtnosti. ICES je savjetovao i da se napori usmjere na one mjere očuvanja za koje je po definiciji vrlo vjerojatno da će smanjiti smrtnost i povećati dospijevanje u more.

(15)

Na svojem 45. godišnjem sastanku 2022. Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja (GFCM) je donijela Preporuku GFCM/45/2022/1 o jačanju mjera upravljanja za jegulju u Sredozemnome moru (geografska potpodručja GFCM-a od 1 do 27), koje su prethodno utvrđene Preporukom GFCM/42/2018/1. Te mjere uključuju godišnje razdoblje zabrane ribolova od šest mjeseci koje određuje svaka ugovorna stranka u skladu s planom ili planovima upravljanja za jegulju i vremenskim obrascima migracije jegulje u ugovornim strankama, kao i zabranu rekreacijskog ribolova. Ugovorne stranke mogu odlučiti uspostaviti razdoblje zabrane ribolova od šest uzastopnih mjeseci ili razdoblje zabrane ribolova od 1. siječnja do 31. ožujka te tri dodatna mjeseca koja se odabiru između 1. travnja i 30. studenoga. Razdoblje zabrane ribolova za komercijalne aktivnosti i zabrana rekreacijskog ribolova trebali bi se primjenjivati na sve morske vode Sredozemnog mora i bočate vode kao što su estuariji, obalne lagune i prijelazne vode, u skladu s preporukom GFCM/45/2022/1. Te bi mjere trebalo provesti u pravu Unije. Budući da se preporuka GFCM/45/2022/1 ne primjenjuje na Crno more te da sustav Crnog mora i s njime povezan riječni sustav ne čine prirodno stanište jegulja za potrebe Uredbe (EZ) br. 1100/2007 (7), mjere koje se odnose na jegulju ne bi se trebale primjenjivati na Crno more (geografsko potpodručje GFCM-a 29).

(16)

ICES je 3. studenoga 2022. ponovio svoj savjet o nultoj stopi ulova jegulje u svim staništima za 2023. Na temelju tog savjeta i uzimajući u obzir povratne informacije dobivene tijekom savjetovanja s dionicima, primjereno je na šest mjeseci produljiti razdoblje zabrane ribolova jegulje u vodama Unije u sjeveroistočnom Atlantiku. Šestomjesečno razdoblje zabrane ribolova trebalo bi bolje zaštititi taj stok od trenutačnih mjera Unije i nacionalnih mjera. Produljenim razdobljem zabrane ribolova, osim omogućivanja nastavka mjera poribljavanja, doprinijet će se oporavku stoka jegulje, a time i ostvarenju cilja, utvrđenog u Uredbi Vijeća (EZ) br. 1100/2007, da u more dospije najmanje 40 % odraslih jegulja.

(17)

U svim relevantnim vodama na razdoblje migracije jegulje utječu razni okolišni i biološki čimbenici, stoga se ono može razlikovati ovisno o životnoj fazi jegulje te ovisno o staništu i geografskom području, posebno u tjesnacima. Stoga bi moglo biti primjereno utvrditi različita razdoblja zabrane ribolova, posebno za različita ribolovna područja neke države članice i za različite vrste ribolova unutar tih ribolovnih područja, kako bi se uzeli u obzir ti elementi, kao i vremenski i geografski obrasci migracije jegulje u juvenilnoj odnosno zreloj životnoj fazi. Dotične države članice trebale bi na temelju tih elemenata odrediti relevantno razdoblje odnosno razdoblja zabrane ribolova.

(18)

U skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1100/2007 poribljavanje juvenilne jegulje mjera je očuvanja koju su određene države članice odabrale u svojim planovima upravljanja jeguljom. Kako bi se tim državama članicama omogućilo da nastave provoditi tu mjeru očuvanja, potrebno je odrediti odgovarajuće vrijeme tijekom godine za ulov juvenilne jegulje. Kako bi se osigurala gospodarska održivost ribolova juvenilne jegulje, potrebno je dopustiti ulov određenog broja juvenilnih jegulja i u druge svrhe. Naposljetku, s obzirom na stanje stoka jegulje, primjereno je zabraniti rekreacijski ribolov jegulje.

(19)

Prema znanstvenim savjetima za stokove prečnousta (voline, morski psi, raže) ulovi bi se trebali utvrditi na nulu zbog njihova lošeg stanja očuvanosti. Osim toga, visoke stope preživljavanja znače da bi odbacivanje ulova, a ne iskrcavanje ulova, doprinijelo očuvanju tih stokova jer se ne smatra da se odbacivanjem znatno povećava njihova ribolovna smrtnost. Stoga bi ribolov takvih vrsta trebalo zabraniti. U skladu s člankom 15. stavkom 4. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1380/2013 obveza iskrcavanja ne primjenjuje se na vrste čiji je ribolov zabranjen.

(20)

Za određene vrste, primjerice određene vrste morskih pasa, čak bi i ograničena ribolovna aktivnost mogla dovesti do ozbiljnog rizika za očuvanje. Stoga bi ribolovne mogućnosti za takve vrste trebalo u potpunosti ograničiti općom zabranom ribolova takvih vrsta.

(21)

Na 12. konferenciji stranaka Konvencije o očuvanju migratornih vrsta divljih životinja (Manila, 23.–28. listopada 2017.) niz vrsta dodan je na popise zaštićenih vrsta iz dodataka I. i II. toj konvenciji. Stoga je primjereno predvidjeti zaštitu tih vrsta u pogledu ribarskih plovila Unije koja obavljaju ribolov u svim vodama te plovila trećih zemalja koja obavljaju ribolov u vodama Unije.

(22)

Kako bi se ribolovne mogućnosti u potpunosti iskoristile, primjereno je dopustiti provedbu fleksibilnog aranžmana između određenih područja TAC-a kad je riječ o istom biološkom stoku.

(23)

Uredbom Vijeća (EZ) br. 847/96 (8) uvedeni su dodatni uvjeti za upravljanje TAC-ovima iz godine u godinu, uključujući odredbe o fleksibilnosti za zaštitne i analitičke TAC-ove (članci 3. i 4.). U skladu s člankom 2. te uredbe Vijeće pri utvrđivanju TAC-ova treba odlučiti na koje se stokove članci 3. i 4. te uredbe ne primjenjuju, posebno na temelju njihova biološkog stanja. Člankom 15. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013 uveden je mehanizam fleksibilnosti iz godine u godinu za sve stokove koji podliježu obvezi iskrcavanja. Radi izbjegavanja prekomjerne fleksibilnosti kojom bi se ugrozilo načelo racionalnog i odgovornog iskorištavanja morskih bioloških resursa, ostvarivanje ciljeva ZRP-a te biološko stanje stokova, članci 3. i 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 trebali bi se primjenjivati na analitičke TAC-ove samo ako se ne primjenjuje fleksibilnost iz godine u godinu predviđena u članku 15. stavku 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(24)

Ako se TAC dodijeli samo jednoj državi članici, primjereno je tu državu članicu u skladu s člankom 2. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) ovlastiti da utvrdi taj TAC. Trebalo bi osigurati da pri utvrđivanju razine TAC-a ta država članica postupa na način koji je u potpunosti usklađen s načelima i pravilima ZRP-a.

(25)

Potrebno je utvrditi gornje granice ribolovnog napora za 2023. u skladu s člancima 5., 6., 7. i 9. Uredbe (EU) 2016/1627 i njezinim Prilogom I.

(26)

Iskorištavanje ribolovnih mogućnosti dostupnih ribarskim plovilima Unije iz ove Uredbe podliježe Uredbi Vijeća (EZ) br. 1224/2009 (9), a posebno člancima 33. i 34. te uredbe, u vezi s evidentiranjem ulova i ribolovnog napora te s obavješćivanjem o podacima o iscrpljenju ribolovnih mogućnosti. Stoga je potrebno utvrditi oznake koje države članice trebaju upotrebljavati kad Komisiji šalju podatke o iskrcavanju stokova koji podliježu ovoj Uredbi.

(27)

Na svojem godišnjem sastanku 2022. Komisija za ribarstvo sjeveroistočnog Atlantika (NEAFC) potvrdila je mjere očuvanja za dva stoka crvenih bodečnjaka (Sebastes mentella) u Irmingerovu moru i susjednim vodama (površinski pelagični i dubokomorski pelagični) kojima se zabranjuje usmjereni ribolov tih stokova i sve popratne aktivnosti. Osim toga, kako bi se usputni ulov sveo na najmanju moguću mjeru, NEAFC je zabranio ribolovne aktivnosti na području na kojem se okupljaju crveni bodečnjaci. Te bi mjere trebalo provesti u pravu Unije. NEAFC nije donio preporuke za crvenog bodečnjaka i grenlandskog halibuta na potpodručjima ICES-a 1 i 2. Kvote Unije trebalo bi stoga utvrditi u skladu sa stajalištem Unije izraženim u NEAFC-u. Međutim, s obzirom na to da su u tijeku rasprave o provedbi političkog dogovora između Unije i Norveške u pogledu ribarstva u područjima ICES-a 1 i 2, primjereno je da Unija nakon 31. ožujka 2023. utvrdi TAC za crvenog bodečnjaka u međunarodnim vodama potpodručja ICES-a 1 i 2 jer je ribolov ograničen na razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2023. te da Unija utvrdi privremenu kvotu Unije za grenlandskog halibuta u međunarodnim vodama potpodručja ICES-a 1 i 2 za prvo tromjesečje 2023. na 25 % ukupne kvote Unije od 1 711 tona, što odgovara 9,25 % TAC-a koji je EU predložio na godišnjem sastanku NEAFC-a (18 494 tona).

(28)

Na svojem godišnjem sastanku 2022. Međunarodna komisija za očuvanje atlantskih tuna (ICCAT) odlučila je u 2023 zadržati TAC-ove utvrđene u 2022. za sredozemni i sjevernoatlantski stok igluna (Xiphias gladius), sredozemnog tunja dugokrilca (Thunnus alalunga), plavog iglana (Makaira nigricans), bijelog iglana (Tetrapturus albidus). žutoperajnu tunu (Thunnus albacares), velikooku tunu (Thunnus obesus) i psa modrulja (Prionace glauca). ICCAT je utvrdio i TAC-ove za plavoperajnu tunu (Thunnus thynnus) od 40 570 tona te za južnoatalantski stok igluna od 10 000 tona za 2023. ICCAT je donio i dodijeljene kvote za sredozemni stok tunja dugokrilca za 2023. i 2024. Te bi mjere trebalo provesti u pravu Unije.

(29)

ICCAT je prvi put donio i postupak za upravljanje atlantskom plavoperajnom tunom. Cilj je te mjere osigurati dugoročno, održivo i profitabilno ribarstvo zapadnog i istočnog stoka Atlantika i Sredozemlja. Planom za upravljanje provode se ciljevi upravljanja za istočni i zapadni stok plavoperajne tune, uključujući donošenje trogodišnjih ciklusa upravljanja i raspored provedbe do 2028. U skladu s planom upravljanja TAC za razdoblje 2023.–2025. iznosi 40 570 tona godišnje za stok u istočnom Atlantiku i Sredozemnom moru. Te bi mjere stoga trebalo prevesti u pravu Unije.

(30)

ICCAT je donio plan upravljanja za južnoatlantskog kučka (Isurus oxyrinchus) ulovljena u vezi s drugim vrstama ribolova koje regulira ICCAT, počevši od 2023., kako bi se odmah suzbio prelov, a postupno postigla razina biomase dostatna za potporu MSY-ju. Tim se planom omogućuje zadržavanje usputnog ulova južnoatlantskog kučka u ukupnom iznosu od 1 295 tona, što za Uniju čini 503 tone. U skladu s Preporukom ICCAT-a, to ograničeno dopuštanje zadržavanja ne predstavlja nikakvo dugoročno pravo i ne dovodi u pitanje nijedan budući postupak dodjele. Tu bi mjeru stoga trebalo provesti u pravu Unije utvrđivanjem TAC-a za usputni ulov i odgovarajuće kvote Unije.

(31)

Kako bi se smanjila ribolovna smrtnost juvenilne velikooke i žutoperajne tune, ICCAT je također zadržao maksimalno ograničenje od 300 uređaja za privlačenje ribe (FAD uređaji) po ribarskom plovilu u 2023. i razdoblje zabrane ribolova za upotrebu FAD uređaja od 72 dana. Te bi mjere trebalo provesti u pravu Unije.

(32)

ICCAT je na svojem godišnjem sastanku 2021. donio 15-godišnji plan obnove sredozemnog tunja dugokrilca od 2022. do 2036. Za 2023. ICCAT je utvrdio TAC za sredozemnog tunja dugokrilca na 2 500 tona. Osim toga, ICCAT je utvrdio TAC za sjevernoatlantskog tunja dugokrilca od 37 801 tone za razdoblje od 2022. do 2023. na osnovi pravila za kontrolu ulova s ciljem donošenja dugoročnog postupka za upravljanje tim stokom. Te bi mjere trebalo provesti u pravu Unije.

(33)

U skladu s nekoliko preporuka ICCAT-a Unije, na zahtjev, može prenijeti postotak svoje neiskorištene kvote za stokove ICCAT-a tijekom razdoblja od dvije godine. Te bi preporuke trebalo što prije provesti u pravu Unije na temelju Komisijina prijedloga od 21. travnja 2022. (10) kako bi države članice u cijelosti mogle iskoristiti kvote Unije za stokove ICCAT-a, kako je ICCAT utvrdio za 2023. U očekivanju provedbe tih preporuka ICCAT-a u pravu Unije, trebalo bi utvrditi kvote za pojedinačne države članice za određene stokove na osnovi ukupne kvote Unije za 2023. kako ju je dogovorio ICCAT, prije bilo kakvih prilagodbi zbog prelova ili nedovoljnog izlova država članica. Prilagodbe kvota pojedinačnih država članica za 2023. u kojima se uvažavaju sva smanjenja koja je primijenio ICCAT trebalo bi izvršiti kasnije na osnovi pravila Unije o smanjenjima na temelju članka 105. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 i uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije (11) o smjernicama za smanjenje kvota u skladu s člankom 105. stavcima 1., 2. i 5. te Uredbe.

(34)

Na svojem godišnjem sastanku 2022. Komisija za očuvanje antarktičkih morskih živih resursa (CCAMLR) usvojila je ograničenja ulova za ciljane vrste i vrste usputnog ulova za razdoblje od 1. prosinca 2022. do 30. studenoga 2023. Te bi mjere trebalo provesti u pravu Unije.

(35)

Na svojem godišnjem sastanku 2022. Komisija za tunu u Indijskom oceanu (IOTC) zadržala je prethodno donesene mjere koje se primjenjuju na području nadležnosti IOTC-a. Te bi mjere trebalo nastaviti provoditi u pravu Unije.

(36)

Godišnji sastanak Regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom u južnom Pacifiku (SPRFMO) održat će se od 6. do 15. veljače 2023. Aktualne mjere na području primjene Konvencije SPRFMO-a koje su funkcionalno povezane s TAC-ovima trebalo bi stoga privremeno zadržati dok se ne održi godišnji sastanak i utvrde TAC-ovi za 2023.

(37)

Na svojem godišnjem sastanku 2022. Međuamerička komisija za tropsku tunu (IATTC) odlučila je zadržati aktualne mjere primjenjive na području primjene Konvencije. Te bi mjere trebalo provesti u pravu Unije.

(38)

Na svojem godišnjem sastanku 2022. Komisija za očuvanje južne plavoperajne tune (CCSBT) potvrdila je TAC za južnu plavoperajnu tunu (Thunnus maccoyii) za 2023. kako je donesen na godišnjem sastanku 2020. za trogodišnje razdoblje (od 2021. do 2023.). Tu bi mjeru trebalo provesti u pravu Unije.

(39)

Na svojem godišnjem sastanku 2022. Organizacija za ribarstvo jugoistočnog Atlantika (SEAFO) odlučila je da će za 2023. zadržati većinu TAC-ova utvrđenih za 2022. za vrste iz svoje nadležnosti do svojeg godišnjeg sastanka 2023.

(40)

Na svojem godišnjem sastanku 2022. Komisija za ribarstvo zapadnog i središnjeg Pacifika (WCPFC) odlučila je zadržati trenutačne mjere primjenjive na području primjene Konvencije WCPFC-a. Te bi mjere trebalo provesti u pravu Unije.

(41)

Na svojem 44. godišnjem sastanku 2022. Organizacija za ribarstvo sjeverozapadnog Atlantika (NAFO) donijela je ribolovne mogućnosti za 2023. za određene stokove na potpodručjima od 1 do 4 područja primjene Konvencije NAFO-a. Te bi mjere trebalo provesti u pravu Unije.

(42)

Na svojem devetom sastanku, održanom 2022., Sporazum o ribarstvu u južnom Indijskom oceanu (SIOFA) zadržao je ribolovne mogućnosti koje su prethodno donesene za stokove obuhvaćene tim sporazumom. Te bi mjere trebalo nastaviti provoditi u pravu Unije.

(43)

Na temelju članka 498. stavka 2. Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane (12) („Sporazum o trgovini i suradnji”), Unija i Ujedinjena Kraljevina održavaju godišnja savjetovanja kako bi do 10. prosinca svake godine postigli dogovor o TAC-ovima za sljedeću godinu za stokove navedene u Prilogu 35. Sporazumu o trgovini i suradnji. Ako se o takvim TAC-ovima ne postigne dogovor do 10. prosinca, stranke trebaju odmah nastaviti sa savjetovanjima kako bi se postigao dogovor o TAC-ovima, u skladu s člankom 499. stavkom 1. Sporazuma o trgovini i suradnji.

(44)

Unija, Ujedinjena Kraljevina i Norveška održale su 2022. trilateralna savjetovanja o šest stokova koje dijele i kojima se zajednički upravlja, a koji se pojavljuju u područjima pod jurisdikcijom svih triju stranaka, s ciljem postizanja dogovora o upravljanju tim stokovima, uključujući ribolovne mogućnosti za 2023. Ta su savjetovanja provedena od 3. studenoga do 9. prosinca 2022. na osnovi stajališta Unija koje je Vijeće potvrdilo 20. listopada 2022. Ishod savjetovanja evidentiran je u prihvaćenom zapisniku koji su 9. prosinca 2022. potpisali šefovi delegacija Unije, Ujedinjene Kraljevine i Norveške. Stoga bi relevantne ribolovne mogućnosti trebalo utvrditi na razini dogovorenoj s Ujedinjenom Kraljevinom i Norveškom, zajedno s ostalim odredbama prihvaćenog zapisnika.

(45)

Zadržavaju se korektivne mjere za stok bakalara u Sjevernome moru koje su zajednički dogovorene 2022. s Ujedinjenom Kraljevinom i Norveškom kako bi se omogućili oporavak i dugoročno održivo upravljanje tim stokom u skladu s člankom 13. Uredbe (EU) 2018/973.

(46)

Unija održava godišnja bilateralna savjetovanja s Norveškom o dvama stokovima koje dijele i kojima se zajednički upravlja u području Skagerraka s ciljem postizanja dogovora o upravljanju tim stokovima, uključujući ribolovne mogućnosti za sljedeću godinu, kao i o razmjeni kvota i aranžmanima o pristupu.

(47)

Unija održava multilateralna savjetovanja s obalnim državama o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za velike pelagijske stokove, uključujući skušu, ugoticu pučinku i atlantsko-skandinavsku haringu, te o aranžmanu o dijeljenju skuše.

(48)

Budući da bilateralna savjetovanja s Norveškom još nisu zaključena, Vijeće bi, uz puno poštovanje Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS), trebalo utvrditi privremene TAC-ove za ribolov u vodama Unije i međunarodnim vodama te vodama za koje je odobren pristup ribarskim plovilima Unije, i o tome obavijestiti Norvešku. Ti privremeni TAC-ovi temelje se na zadržavanju TAC-ova za 2022. koje je donijelo Vijeće, pri čemu se na te razine TAC-ova iz 2022. primjenjuje omjer od 25 %, kako bi se obuhvatilo prvo tromjesečje 2023.

(49)

Cilj privremenih TAC-ova jest osiguravanje pravne sigurnosti za subjekte Unije, kao i nastavka održivih ribolovnih aktivnosti dok se ta savjetovanja ne zaključe u skladu s pravnim okvirom Unije i međunarodnim obvezama ili, ako se ne mogu uspješno zaključiti, dok Vijeće ne utvrdi konačne jednostrane TAC-ove Unije.

(50)

Unija je 16. prosinca 2022. postigla dogovor s Ujedinjenom Kraljevinom o utvrđivanju velikog broja TAC-ova za 2023. za stokove navedene u Prilogu 35. Sporazumu o trgovini i suradnji. Ishod savjetovanja dokumentiran je u pisanom zapisu, koji je Vijeće potvrdilo 20. prosinca 2022. i koji su potpisali predstavnik Komisije u ime Unije i voditelj delegacije Ujedinjene Kraljevine, u skladu s člankom 498. stavkom 6. Sporazuma o trgovini i suradnji te Odlukom Vijeća (EU) 2021/1875 (13). Pisani zapis rezultat je savjetovanja koja je Unija provela s Ujedinjenom Kraljevinom u skladu s člankom 498. stavkom 2., člankom 498. stavkom 4. i člankom 498. stavkom 6. Sporazuma o trgovini i suradnji između Unije i Ujedinjene Kraljevine, s ciljevima i načelima utvrđenima u člancima 2., 3., 28. i 33. Uredbe (EU) br. 1380/2013, člancima 4. i 5. višegodišnjih planova za zapadne vode i Sjeverno more te Odlukom Vijeća (EU) 2021/1875. Stajalište Unije tijekom savjetovanja temeljilo se na tim ciljevima i načelima te najboljim dostupnim znanstvenim savjetima, osobito onima ICES-a u skladu s člankom 494. stavkom 3. točkom (c) Sporazuma o trgovini i suradnji. Relevantne ribolovne mogućnosti trebalo bi utvrditi na razini utvrđenoj u tom pisanom zapisu, a druge mjere koje su funkcionalno povezane s ribolovnim mogućnostima također utvrđenima u tom pisanom zapisu trebalo bi provesti u pravu Unije.

(51)

Postoje određeni dijeljeni stokovi kojima se zajednički upravlja s Ujedinjenom Kraljevinom i za koje je ICES, kad ih je procijenio u odnosu na MSY, izdao znanstveni savjet da se ulovi utvrde na nulu. Da su TAC-ovi za te stokove bili utvrđeni na razini navedenoj u takvim savjetima, obveza iskrcavanja svih ulova u mješovitom ribolovu i u vodama Unije i u vodama Ujedinjene Kraljevine, uključujući usputne ulove iz tih stokova, dovela bi do pojave pod nazivom „vrste koje ograničavaju ribolov”. Kako bi se potreba za daljnjim obavljanjem tog mješovitog ribolova s obzirom na moguće teške društveno-gospodarske posljedice potpunog prekida tog ribolova uravnotežila s potrebom da se ostvari dobro biološko stanje tih stokova, a uzimajući u obzir da je teško istodobno loviti sve stokove u mješovitom ribolovu na razini kojom se osigurava MSY, Unija i Ujedinjena Kraljevina složile su se da je primjereno utvrditi posebne TAC-ove za usputne ulove tih stokova. Te bi TAC-ove trebalo utvrditi na razinama kojima se osigurava smanjenje smrtnosti tih stokova te potiče na povećanje selektivnosti i izbjegavanje usputnog ulova tih stokova. Razine ribolovnih mogućnosti za te stokove trebalo bi utvrditi u skladu s pisanim zapisom kako bi se osigurali jednaki uvjeti za subjekte Unije te kako bi se istodobno omogućio znatan oporavak biomase tih stokova.

(52)

S obzirom na to da je biomasa stokova manjića morskog u međunarodnim vodama potpodručja 1 i 2 ICES-a (BLI/12INT-), manjića morskog u Sjevernome moru (BLI/24-), manjića morskog u Skagerraku (BLI/03/A-), bakalara u Irskome moru (COD/07 A), bakalara zapadno od Škotske (COD/5BE6 A), bakalara u Keltskome moru (COD/7XAD34), haringe u Keltskome moru (HER/7G-K), zapadnog stoka šaruna (JAX/2 A-14) (14), rumenca okana 6, 7, i 8 (SBR/678-) i pišmolja u Irskome moru (WHG/07 A) ispod razine referentnih točaka biomase (Blim), Unija i Ujedinjena Kraljevina složile su se oko toga da je nužno da se kao dodatna korektivna mjera u pogledu tih stokova za prijenose iz 2022. u 2023. ne bi trebala primjenjivati fleksibilnost iz godine u godinu kako ulovi u 2023. ne bi premašili TAC koji je utvrđen za te stokove. Ta izjava obuhvaća i bakalar u Kattegatu (COD/03AS.), tuponosog grenadira u Skagerraku, Kattegatu i Baltičkom moru (RNG/03-), sjevernu kozicu u Sjevernom moru (PRA/2AC4-C), list zapadno od Škotske (SOL/56-14) i južni stok šaruna (JAX/08C.), autonomne stokove čija je biomasa također ispod razine referentnih točaka biomase (Blim).

(53)

S obzirom na procijenjeno poboljšanje stanja stoka kostelja (Squalus acanthias) Unija i Ujedinjena Kraljevina složile su se da taj stok više ne bi trebao biti zabranjena vrsta nego da je, kako bi se zaštitila komponenta tog stoka koja je posebno izložena ribolovnoj smrtnosti, primjereno odvratiti od usmjerenog ribolova kojim se ciljano love agregacije zrelih ženki. U tu su se svrhu Unija i Ujedinjena Kraljevina složile da bi se pri lovu kostelja trebala poštovati najveća dopuštena veličina od 100 cm. Takva je mjera funkcionalno povezana s TAC-om za taj stok jer bez takve mjere sama razina TAC-a ne bi osigurala dostatnu zaštitu ženki koje se razmnožavaju i koje su posebno ranjivi dio populacije. Ta najveća dopuštena veličina trebala bi se prestati primjenjivati na dan na koji se počne primjenjivati delegirani akt kojim se uvode odgovarajuće mjere i uređuje postupanje s ulovom tih stokova veličine veće od 100 cm.

(54)

Unija i Ujedinjena Kraljevina dogovorile su za 2023. uzajamni pristup radi postizanja početnog ukupnog iznosa od 280 tona sjevernog stoka tunja dugokrilca u svojim isključivim gospodarskim pojasevima. To isključuje pristup područjima obuhvaćenima člankom 5. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(55)

Popis stokova za koje bi trebalo primjenjivati zadržavanje TAC-a veće od 25 % temelji se na analizi iskorištenosti kvote u državama članicama u prvom tromjesečju zadnje tri godine za koje su dostupni podaci (2018.–2021.). Ti povećani privremeni TAC-ovi u skladu su sa savjetima ICES-a, primjenjivim pravnim okvirom Unije i Sporazumom o trgovini i suradnji. Zahvaljujući njima ribarska plovila Unije moći će iskoristiti ribolovne mogućnosti na koje imaju pravo i koje bi im inače bile uskraćene zbog sezonske prirode ribolova dotičnih stokova.

(56)

Ta se razina smatra dostatnom za ribarska plovila Unije barem do 31. ožujka 2023.

(57)

Unija će obavijestiti relevantne treće zemlje o privremenim TAC-ovima.

(58)

Nastavljaju se sezonske zabrane ribolova hujica određenim povlačnim alatima u zonama ICES-a 2a i 3a te na potpodručju ICES-a 4 kako bi se omogućila zaštita mrijestilišta i ograničenje juvenilnih ulova.

(59)

U skladu s postupkom predviđenim u Sporazumu o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije, s jedne strane, i Vlade Grenlanda i Vlade Danske, s druge strane i protokolu o provedbi tog sporazuma (15) Zajednički odbor utvrdio je razinu ribolovnih mogućnosti dostupnih Uniji u grenlandskim vodama u 2023. Razina ribolovnih mogućnosti dostupnih Uniji u grenlandskim vodama 2023. dokumentirana je u zapisniku sa sastanka Zajedničkog odbora održanog 23. i 24. studenoga 2022. u Bruxellesu. Relevantne ribolovne mogućnosti trebalo bi stoga utvrditi na razini utvrđenoj u tom zapisniku i uzimajući u obzir očekivane prijenose na Norvešku u okviru godišnje razmjene ribolovnih mogućnosti.

(60)

Ribolovne mogućnosti za kapelina (Mallotus villosus) u grenlandskim vodama u zonama 5 i 14 za ribolovno razdoblje od 15. listopada 2022. do 15. travnja 2023. označene su u Uredbi Vijeća (EU) 2022/109 kao „treba utvrditi”. Grenlandska tijela obavijestila su 5. listopada 2022. Uniju o razini kvote kapelina ponuđene Uniji za ribolovnu sezonu 2022.–2023. u okviru Sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu i njegova Protokola o provedbi u iznosu od 7 760 tona. Na temelju prihvaćenog zapisnika sa savjetovanja o ribarstvu između Unije i Norveške za 2022., potpisanog 10. prosinca 2021., tu bi količinu trebalo prenijeti Norveškoj za ribolovnu sezonu 2022.–2023. Ribolovne mogućnosti stoga bi trebalo utvrditi u skladu s tim.

(61)

Kad je riječ o ribolovnim mogućnostima za snježnu rakovicu (Chionoecetes spp.) na području oko otočja Svalbard, Ugovorom od 9. veljače 1920. o Spitsbergenu (Svalbardu) („Ugovor iz Pariza iz 1920.”) svim je strankama tog ugovora omogućen jednak i nediskriminirajući pristup resursima, među ostalim i u pogledu ribolova. Stajalište Unije u vezi s tim pristupom, kad je riječ o ribolovu snježne rakovice u epikontinentalnom pojasu oko Svalbarda, utvrđeno je u nekoliko verbalnih nota upućenih Norveškoj, a zadnje su upućene 26. veljače 2021., 28. lipnja 2021. i 1. kolovoza 2022. Kako bi se osiguralo da iskorištavanje snježne rakovice na području oko otočja Svalbard bude u skladu s takvim nediskriminirajućim pravilima upravljanja koje bi mogla donijeti Norveška, koja uživa suverenitet i jurisdikciju nad tim područjem u skladu s relevantnim odredbama Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora i Ugovora iz Pariza iz 1920., primjereno je utvrditi broj plovila koja su ovlaštena obavljati tu vrstu ribolova. Raspodjela takvih ribolovnih mogućnosti među državama članicama ograničena je na 2023. Podsjeća se na to da u Uniji primarna odgovornost za osiguravanje usklađenosti s primjenjivim pravom leži na državama članicama koje su država zastave.

(62)

Kad je riječ o ribolovnim mogućnostima za bakalara u vodama Svalbarda, Ugovorom iz Pariza iz 1920. svim je strankama tog ugovora omogućen jednak i nediskriminirajući pristup resursima oko Svalbarda, među ostalim u pogledu ribolova. Vijeće bi stoga trebalo utvrditi kvotu Unije za bakalara u vodama Svalbarda i međunarodnim vodama na potpodručju ICES-a 1 i u zoni ICES-a 2b na temelju referentnog TAC-a za bakalara u sjeveroistočnom Arktiku i ribolovnih prava koja je Unija imala u prošlosti. U skladu s političkim dogovorom Unije i Norveške o ribolovu na potpodručjima ICES-a 1 i 2 od 29. travnja 2022., Norveška bi trebala utvrditi kvotu za bakalar za plovila Unije koja love bakalara u vodama Svalbarda na 2,8274 % referentnog TAC-a u svojem zakonodavstvu, što odgovara i pravima Unije na temelju Ugovora iz Pariza iz 1920. Budući da su rasprave o provedbi političkog dogovora između Unije i Norveške u tijeku, primjereno je da za prvo Unije tromjesečje 2023. utvrdi privremenu kvotu Unije za bakalara u vodama Svalbarda i međunarodnim vodama potpodručja ICES-a 1 i zone 2b. Razinu te privremene kvote Unije trebalo bi utvrditi na 3 907 tona, uzimajući u obzir povijesni udio Unije za bakalara u vodama Svalbarda. Štoviše, Norveška namjerava u svojem zakonodavstvu utvrditi privremenu kvotu za Uniju za bakalara u vodama Svalbarda na toj razini za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2023. Te privremene kvote trebalo bi dodijeliti državama članicama u skladu s Odlukom Vijeća 87/277/EEZ (16) podložno prilagodbama potrebnima zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije i omjera razine privremene kvote Unije i udjela Unije u stoku.

(63)

U skladu s izjavom Unije upućenom Bolivarijanskoj Republici Venezueli o dodjeli ribolovnih mogućnosti u vodama Unije ribarskim plovilima koja plove pod zastavom Venezuele u isključivom gospodarskom pojasu uz obale Francuske Gijane (17) potrebno je utvrditi ribolovne mogućnosti za ribe vrste Lutjanus purpureus koje su Venezueli na raspolaganju u vodama Unije.

(64)

Radi osiguravanja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u pogledu ovlašćivanja pojedinačnih država članica za upravljanje raspodjelom ribolovnog napora u skladu sa sustavom kilovat dana; za odobravanje dodatnih dana na moru za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti i veću prisutnost znanstvenih promatrača; te za utvrđivanje formata podatkovnih tablica za prikupljanje i prijenos informacija o prenošenju dana na moru među ribarskim plovilima koja plove pod zastavom države članice. Komisija bi te ovlasti trebala izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (18).

(65)

S obzirom na to da bi se određene odredbe trebale kontinuirano primjenjivati te kako bi se izbjegla pravna nesigurnost u razdoblju između kraja prethodne godine i datuma stupanja na snagu uredbe o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za narednu godinu, odredbe ove Uredbe u vezi sa zabranama i sezonama zabrane ribolova trebale bi se nastaviti primjenjivati na početku 2024. do stupanja na snagu uredbe o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za 2024. Osim toga, takve odredbe koje se primjenjuju od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2024. trebale bi se nastaviti primjenjivati na početku 2025. do stupanja na snagu uredbe o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za 2025.

(66)

Kako bi se izbjegao prekid ribolovnih aktivnosti i osigurao izvor zarade ribarima Unije, ova bi se Uredba trebala primjenjivati od 1. siječnja 2023., uz iznimku odredaba o ograničenjima ribolovnog napora, koje bi se trebale primjenjivati od 1. veljače 2023., i određenih odredaba o pojedinim regijama, koje bi trebale imati poseban datum početka primjene. Zbog hitnosti ova bi Uredba trebala stupiti na snagu odmah nakon objave.

(67)

Relevantni RFMO-i krajem 2022. donijeli su odgovarajuće međunarodne mjere kojima se stvaraju ili ograničavaju ribolovne mogućnosti za Uniju te su se one počele primjenjivati prije stupanja na snagu ove Uredbe. Stoga bi se odredbe kojima se takve mjere provode u pravu Unije trebale primjenjivati retroaktivno. Osobito, s obzirom na to da ribolovna sezona na području primjene Konvencije CCAMLR-a traje od 1. prosinca do 30. studenoga i da se određene ribolovne mogućnosti ili zabrane na području primjene Konvencije CCAMLR-a utvrđuju za razdoblje koje počinje 1. prosinca 2022., relevantne odredbe ove Uredbe trebale bi se primjenjivati od tog datuma. Osim toga, sezona ribolova antarktičkih zubuša (Dissostichus spp.) na području primjene Sporazuma SIOFA-e traje od 1. prosinca do 30. studenoga, a budući da se TAC-ovi za tu skupinu vrsta utvrđuju za razdoblje koje počinje 1. prosinca 2022., TAC-ovi bi se trebali primjenjivati od tog datuma. Takvom retroaktivnom primjenom ne dovodi se u pitanje načelo opravdanih očekivanja jer je ribarskim plovilima koja plove pod zastavom ugovorne stranke zabranjen ribolov na području primjene Konvencije CCAMLR-a i području primjene Sporazuma SIOFA-e bez odobrenja. Povrh toga, u skladu s pravilima ICCAT-a države članice trebale bi osigurati da njihova ribarska plovila ne postavljaju uređaje za privlačenje ribe tijekom 15 dana prije početka razdoblja zabrane ribolova, odnosno od 17. prosinca 2022. nadalje,