16.7.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 179/1

(1)

Konvencijom Ujedinjenih naroda od 10. prosinca 1982. o pravu mora, čija je Unija ugovorna stranka, predviđene su obveze očuvanja, koje uključuju održavanje ili obnovu populacija izlovljenih vrsta na razinama koje mogu proizvesti najviši održivi prinos („MSY”).

(2)

Na sastanku na vrhu Ujedinjenih naroda o održivom razvoju održanom u New Yorku 2015. Unija i njezine države članice obvezale su se do 2020. djelotvorno regulirati izlov i okončati prelov, nezakonit, neprijavljen i nereguliran ribolov i štetne ribolovne prakse te provesti znanstveno utemeljene planove upravljanja radi obnove ribljih stokova u najkraćem roku, najmanje do razina koje mogu proizvesti MSY određen njihovim biološkim značajkama.

(3)

Uredbom (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3) utvrđena su pravila zajedničke ribarstvene politike (ZRP) u skladu s međunarodnim obvezama Unije. ZRP bi trebao pridonijeti zaštiti morskog okoliša, održivom upravljanju svim komercijalno iskorištavanim vrstama, a posebno postizanju dobroga stanja okoliša do 2020., kako je utvrđeno u članku 1. stavku 1. Direktive 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4).

(4)

Ciljevi ZRP-a su, među ostalim, osigurati da ribolov i akvakultura budu dugoročno ekološki održivi, da se na upravljanje ribarstvom primjenjuje načelo predostrožnog pristupa te provodi pristup upravljanja ribarstvom koji se temelji na ekosustavu.

(5)

Za postizanje ciljeva ZRP-a potrebno je donijeti niz mjera očuvanja, po potrebi u bilo kojoj kombinaciji, kao što su višegodišnji planovi, tehničke mjere te utvrđivanje i dodjela ribolovnih mogućnosti.

(6)

U skladu s člancima 9. i 10. Uredbe (EU) br. 1380/2013, višegodišnji se planovi trebaju temeljiti na znanstvenim, tehničkim i gospodarskim mišljenjima. U skladu s odredbama tih članaka višegodišnji plan uspostavljen ovom Uredbom („plan”) trebao bi sadržavati opće ciljeve, mjerljive ciljeve s jasnim rokovima, referentne točke za očuvanje, zaštitne mjere i tehničke mjere osmišljene za izbjegavanje i smanjenje neželjenog ulova.

(7)

„Najbolje raspoloživo znanstveno mišljenje” trebalo bi tumačiti kao javno dostupno znanstveno mišljenje utemeljeno na najnovijim znanstvenim podacima i metodama koje je izdalo ili preispitalo neovisno znanstveno tijelo priznato na razini Unije ili međunarodnoj razini.

(8)

Komisija bi trebala dobiti najbolje dostupno znanstveno mišljenje o stokovima u okviru plana. U tu svrhu ona sklapa memorandume o razumijevanju s Međunarodnim vijećem za istraživanje mora (ICES). Znanstveno mišljenje koje izdaje ICES trebalo bi se temeljiti na planu i trebalo bi posebno navesti raspone FMSY-a i referentne točke za biomasu, odnosno MSY Btrigger i Blim. Te bi vrijednosti trebalo navesti u mišljenju za relevantni stok i po potrebi u svim ostalim javno dostupnim znanstvenim mišljenjima, na primjer i u mišljenju koje izdaje ICES za mješoviti ribolov.

(9)

Uredbama Vijeća (EZ) br. 676/2007 (5) i (EZ) br. 1342/2008 (6) utvrđena su pravila za održivo iskorištavanje stokova bakalara, iverka i lista u Sjevernome moru i u njemu susjednim vodama. Ti i drugi pridneni stokovi love se u mješovitom ribolovu. Stoga je potrebno utvrditi jedinstveni višegodišnji plan u kojem će se u obzir uzeti takve tehničke interakcije.

(10)

Osim toga, taj višegodišnji plan trebao bi se primjenjivati na pridnene stokove i s njima povezano ribarstvo u Sjevernome moru. To su ribe okruglog tijela, plosnatice i hrskavičnjače te škampi (nephrops norvegicus) i sjeverne kozice (pandalus borealis) koji žive na dnu ili pri dnu vodenog stupca.

(11)

Neki pridneni stokovi iskorištavaju se i u Sjevernome moru i u njemu susjednim vodama. Stoga bi područje primjene odredbi plana koje se odnose na ciljeve i zaštitne mjere za stokove koji se uglavnom iskorištavaju u Sjevernome moru trebalo proširiti tako da obuhvaćaju i ta područja izvan Sjevernog mora. Također, za stokove koji su prisutni i u Sjevernome moru ali se uglavnom iskorištavaju izvan Sjevernog mora u višegodišnjim je planovima potrebno utvrditi ciljeve i zaštitne mjere za područja izvan Sjevernog mora gdje se ti stokovi uglavnom iskorištavaju te područje primjene tih višegodišnjih planova proširiti tako da obuhvaćaju i Sjeverno more.

(12)

Geografsko područje primjene plana trebalo bi se temeljiti na geografskoj rasprostranjenosti stokova navedenoj u najnovijem znanstvenom mišljenju ICES-a. U budućnosti će možda biti potrebno izmijeniti geografsku rasprostranjenost stokova utvrđenu u planu zbog boljih znanstvenih podataka ili migracije stokova. Stoga bi Komisiji trebalo dodijeliti ovlasti za donošenje delegiranih akata o prilagodbi geografske rasprostranjenosti stokova utvrđene u planu ako je u znanstvenom mišljenju ICES-a navedeno da se geografska rasprostranjenost relevantnih stokova promijenila.

(13)

Ako stokove od zajedničkog interesa iskorištavaju i treće zemlje, Unija bi trebala surađivati s tim trećim zemljama kako bi se osiguralo da se tim stokovima upravlja na održiv način u skladu s ciljevima Uredbe (EU) br. 1380/2013, posebno s njezinim člankom 2. stavkom 2., i ciljevima ove Uredbe. Ako se ne postigne službeni dogovor, Unija bi trebala poduzeti sve radi postizanja zajedničkog dogovora za ribolov takvih stokova kako bi se omogućilo održivo upravljanje i pritom promicali ravnopravni uvjeti za poslovne subjekte Unije.

(14)

Cilj tog plana trebao bi biti doprinos ostvarivanju ciljeva ZRP-a, a posebno postizanju i održavanju MSY-a za ciljane stokove, provedbi obveze iskrcavanja za pridnene stokove koji podliježu ograničenjima ulova, promicanju pravednog životnog standarda za one koji ovise o ribolovnim aktivnostima, imajući na umu obalni ribolov i socioekonomske aspekte, te provedbi pristupa upravljanja ribarstvom temeljenog na ekosustavu. Tim bi se planom trebale utvrditi i pojedinosti za provedbu obveze iskrcavanja u vodama Unije u Sjevernome moru za sve stokove vrsta na koje se primjenjuje obveza iskrcavanja na temelju članka 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(15)

Člankom 16. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013 propisano je da se ribolovne mogućnosti utvrđuju u skladu s ciljevima navedenima u njezinu članku 2. stavku 2. te u skladu s ciljevima, vremenskim okvirima i granicama utvrđenima u višegodišnjim planovima.

(16)

Ciljanu stopu ribolovne smrtnosti (F) koja odgovara cilju postizanja i održavanja MSY-a trebalo bi utvrditi kao raspone vrijednosti koji su u skladu s postizanjem MSY-a (FMSY). Ti rasponi, utemeljeni na najboljem dostupnom znanstvenom mišljenju, potrebni su kako bi se omogućila fleksibilnost u pogledu promjena znanstvenog mišljenja, pridonijelo provedbi obveze iskrcavanja i u obzir uzele karakteristike mješovitog ribolova. Raspone FMSY-a trebao bi izračunati i odrediti ICES, osobito u svojem periodičnom mišljenju o ulovu. Na temelju tog plana oni su određeni tako da omogućuju dugoročno smanjenje prinosa za najviše 5 % u usporedbi s MSY-em, kako je ICES utvrdio u odgovoru na zahtjev EU-a da odredi raspone vrijednosti FMSY-a za odabrane stokove Sjevernog i Baltičkog mora. Gornja granica raspona je ograničena, tako da je mogućnost da stok padne ispod granične referentne točke biomase stoka u mrijestu (Blim) najviše 5 %. Ta je gornja granica u skladu s ICES-ovim „pravilom za izdavanje mišljenja” u kojem se navodi da, kad je biomasa stoka u mrijestu ili brojnost u lošem stanju, F treba smanjiti na vrijednost koja ne prelazi gornju granicu koja je jednaka najvišoj vrijednosti FMSY-a pomnoženoj s biomasom stoka u mrijestu ili brojnošću u ukupnom dopuštenom ulovu (TAC) podijeljenoj s vrijednošću MSY Btrigger. ICES primjenjuje te podatke i navedeno pravilo pri izradi znanstvenog mišljenja o ribolovnoj smrtnosti i opcijama ulova.

(17)

Radi utvrđivanja ribolovnih mogućnosti trebao bi postojati gornji prag za raspone FMSY-a pri normalnoj upotrebi i, ako se smatra da je predmetni stok u dobrom stanju, gornja granica za određene slučajeve. Ribolovne mogućnosti trebalo bi moći utvrditi do gornje granice samo ako je to na temelju znanstvenog mišljenja ili dokaza potrebno za postizanje ciljeva ove Uredbe u mješovitom ribolovu ili ako je to nužno kako bi se izbjegla šteta za pojedini stok zbog dinamike unutar stoka ili među stokovima različitih vrsta, ili kako bi se ograničile promjene ribolovnih mogućnosti koje se ponavljaju iz godine u godinu.

(18)

Za stokove za koje su ciljevi u vezi s MSY-em dostupni te radi primjene zaštitnih mjera potrebno je utvrditi referentne točke očuvanja izražene kao razina granične vrijednosti biomase u mrijestu za riblje stokove i razina granične brojnosti za škampe.

(19)

Trebalo bi predvidjeti odgovarajuće zaštitne mjere za slučaj da veličina stoka padne ispod tih razina. Zaštitne mjere trebale bi obuhvaćati smanjenje ribolovnih mogućnosti i konkretne mjere očuvanja kad se u znanstvenom mišljenju navede da su potrebne korektivne mjere. Te bi mjere trebalo nadopuniti ostalim prikladnim mjerama, kao što su mjere Komisije u skladu s člankom 12. Uredbe (EU) br. 1380/2013 ili mjere država članica u skladu s člankom 13. te uredbe.

(20)

Trebala bi postojati mogućnost da se TAC-a za škampe u zoni ICES-a 2a i potpodručju 4 odredi kao zbroj ograničenja ulova utvrđenih za svaku funkcionalnu jedinicu i statističkih pravokutnika izvan funkcionalnih jedinica u okviru tog područja TAC-a. Međutim, to ne bi trebalo isključivati donošenje mjera za zaštitu određenih funkcionalnih jedinica.

(21)

Ako Vijeće u okviru ribolovnih mogućnosti za određeni stok u obzir uzima znatan učinak rekreacijskog ribolova, trebalo bi moći odrediti TAC za komercijalne ulove kojim se u obzir uzima količina ostvarena rekreacijskim ribolovom i/ili donijeti druge mjere kojima se ograničava rekreacijski ribolov, kao što su količinska ograničenja i razdoblja zabrane ribolova.

(22)

Planom bi trebalo predvidjeti dodatne mjere upravljanja kako bi bio u skladu s obvezom iskrcavanja iz članka 15. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013, koje će se podrobnije utvrditi u skladu s člankom 18. te uredbe.

(23)

Kako bi se izbjegla štetna premještanja ribolovnih aktivnosti koja bi mogla imati negativan učinak na stanje stokova bakalara, primjereno je zadržati sustav odobrenja za ribolov povezanih s ograničenjem ukupnog kapaciteta snage motora ribarskih plovila u zoni ICES-a 7d, koji se prije primjenjivao na temelju Uredbe (EZ) br. 1342/2008.

(24)

Trebalo bi utvrditi rok za podnošenje zajedničkih preporuka država članica koje imaju izravni upravljački interes kako je propisano Uredbom (EU) br. 1380/2013.

(25)

U skladu s člankom 10. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1380/2013 trebalo bi utvrditi odredbe za procjenu Komisije, do 6. kolovoza 2023., a nakon toga svakih pet godina, o primjerenosti i učinkovitosti primjene ove Uredbe na temelju znanstvenog mišljenja. To razdoblje omogućuje potpunu provedbu obveze iskrcavanja te donošenje i provedbu regionaliziranih mjera i utvrđivanje njihova učinka na stokove i ribarstvo. To je ujedno i najkraće razdoblje koje zahtijevaju znanstvena tijela.

(26)

Kako bi se pravodobno i na razmjeran način prilagodilo tehničkom i znanstvenom napretku te kako bi se osigurala fleksibilnost i omogućio razvoj određenih mjera, trebalo bi Komisiji delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu dopune ove Uredbe s obzirom na prilagodbe koje se tiču stokova obuhvaćenih ovom Uredbom koje su posljedica geografske rasprostranjenosti stokova, korektivne mjere i provedbu obveze iskrcavanja. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (7). Treba napomenuti da, kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće sve dokumente dobivaju istodobno kad i stručnjaci iz država članica te da njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije zaduženih za pripremu delegiranih akata.

(27)

Kako bi se pružila pravna sigurnost, potrebno je razjasniti da se mjere privremenog prestanka donesene radi ostvarenja ciljeva plana mogu smatrati prihvatljivima za potporu na temelju Uredbe (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (8).

(28)

Uredbe (EZ) br. 676/2007 i (EZ) br. 1342/2008 trebalo bi staviti izvan snage,

(a)

bakalar (gadus morhua) u potpodručju 4 (Sjeverno more) i zonama 7d (istočni dio kanala La Manche) i 3a.20 (Skagerrak);

(b)

koljak (melanogrammus aeglefinus) u potpodručju 4 (Sjeverno more) i zonama 6a (zapadna Škotska) i 3a.20 (Skagerrak);

(c)

iverak zlatopjeg (pleuronectes platessa) u potpodručju 4 (Sjeverno more) i zoni 3a.20 (Skagerrak);

(d)

koljuška (pollachius virens) u potpodručjima 4 (Sjeverno more) i 6 (Rockall i zapadna Škotska) i zoni 3a (Skagerrak i Kattegat);

(e)

list (solea solea) u potpodručju 4 (Sjeverno more);

(f)

list (solea solea) u zoni 3a (Skagerrak i Kattegat) i podzonama 22 – 24 (zapadno Baltičko more);

(g)

pišmolj (merlangius merlangus) u potpodručju 4 (Sjeverno more) i zoni 7d (istočni dio kanala La Manche);

(h)

grdobina (lophius piscatorius) u zoni 3a (Skagerrak i Kattegat) i potpodručjima 4 (Sjeverno more) i 6 (Rockall i zapadna Škotska);

(i)

sjeverna kozica (pandalus borealis) u zonama 4a istok (sjeverni dio Sjevernog mora, Norveška brazda) i 3a.20 (Skagerrak);

(j)

škamp u zoni 3a (funkcionalne jedinice 3 – 4);

(k)

škamp (nephrops norvegicus) u potpodručju 4. (Sjeverno more) po funkcionalnoj jedinici:

1.

„raspon FMSY” znači raspon vrijednosti naveden u najboljem dostupnom znanstvenom mišljenju, posebno u onom koje daje Međunarodno vijeće za istraživanje mora (ICES), u kojem sve razine ribolovne smrtnosti unutar tog raspona dugoročno dosežu najviše održive prinose (MSY) s obzirom na obrazac ribolova i u trenutačnim prosječnim okolišnim uvjetima bez znatnog utjecaja na proces reprodukcije predmetnog stoka. Raspon je izračunan tako da omogućuje dugoročno smanjenje prinosa za najviše 5 % u odnosu na MSY. Njegova gornja granica određena je tako da je vjerojatnost pada stoka ispod granične referentne točke biomase stoka u mrijestu (Blim) najviše 5 %;

2.

„MSY Flower” znači najniža vrijednosti unutar raspona FMSY-a;

3.

„MSY Fupper” znači najviša vrijednosti unutar raspona FMSY-a;

4.

„najviša vrijednost FMSY-a” znači vrijednost procijenjene ribolovne smrtnosti koja uz određeni obrazac ribolova i trenutačne prosječne okolišne uvjete omogućuje dugoročni MSY;

5.

„donji raspon FMSY-a” znači raspon koji sadržava vrijednosti od MSYlower do najviše vrijednosti FMSY-a;

6.

„gornji raspon FMSY-a” znači raspon koji sadržava vrijednosti od najviše vrijednosti FMSY-a do MSY Fupper;

7.

„Blim” znači referentna točka za biomasu stoka u mrijestu koja se navodi u najboljem dostupnom znanstvenom mišljenju, osobito mišljenju ICES-a, ispod koje može doći do smanjene sposobnosti razmnožavanja;

8.

„MSY Btrigger” znači referentna točka za biomasu stoka u mrijestu, a u slučaju stokova škampa brojnost, koja se navodi u najboljem dostupnom znanstvenom mišljenju, osobito mišljenju ICES-a, ispod koje se moraju početi poduzimati konkretne i odgovarajuće mjere upravljanja kako bi se osiguralo da stope iskorištavanja u kombinaciji s prirodnim promjenama dovedu do obnove stokova iznad razina koje dugoročno mogu proizvesti MSY.

(a)

osigurati da su ispunjeni uvjeti opisani u deskriptoru 3. iz Priloga I. Direktivi 2008/56/EZ; i

(b)

pridonijeti ispunjenju drugih relevantnih deskriptora iz Priloga I. Direktivi 2008/56/EZ razmjerno ulozi koju ribarstvo ima u njihovu ispunjavanju.

(a)

ako je to na temelju znanstvenog mišljenja ili dokaza potrebno za ostvarenje ciljeva iz članka 3. u slučaju mješovitog ribolova,

(b)

ako je to na temelju znanstvenog mišljenja ili dokaza potrebno kako bi se izbjegla ozbiljna šteta za pojedini stok zbog dinamike unutar stoka ili među stokovima različitih vrsta; ili

(c)

kako bi se ograničile promjene ribolovnih mogućnosti između dviju uzastopnih godina na najviše 20 %.

(a)

MSY Btrigger za stokove iz članka 1. stavka 1.;

(b)

Blim za stokove iz članka 1. stavka 1.

(a)

hitne mjere u skladu s člancima 12. i 13. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(b)

mjere u skladu s člancima 8. i 9. ove Uredbe.

(a)

karakteristikama ribolovnih alata, osobito veličinom oka mrežnog tega, veličinom udice, konstrukcijom ribolovnog alata, debljinom konca, veličinom alata ili upotrebom selektivnih uređaja kako bi se zajamčila ili poboljšala selektivnost;

(b)

upotrebom ribolovnih alata, osobito vremenom u moru, dubinom upotrebe alata, kako bi se zajamčila ili poboljšala selektivnost;

(c)

zabranom ili ograničavanjem ribolova u određenim područjima radi zaštite ribe u mrijestu, mlade ribe, ribe ispod minimalne referentne veličine za očuvanje ili neciljanih vrsta riba;

(d)

zabranom ili ograničavanjem ribolova ili upotrebe određenih vrsta ribolovnog alata u određenim razdobljima radi zaštite ribe u mrijestu i ribe ispod minimalne referentne veličine za očuvanje te neciljanih vrsta riba;

(e)

minimalnom referentnom veličinom za očuvanje radi zaštite nedoraslih morskih organizama;

(f)

drugim karakteristikama povezanim sa selektivnošću.

(a)

specifikacijama karakteristika ribolovnog alata i pravilima o njihovoj upotrebi kako bi se zajamčila ili poboljšala selektivnost, smanjio neželjeni ulov ili negativan učinak na ekosustav sveo na najmanju mjeru;

(b)

specifikacijama modifikacija ili dodatnih uređaja za ribolovne alate kako bi se zajamčila ili poboljšala selektivnost, smanjio neželjeni ulov ili negativan učinak na ekosustav sveo na najmanju mjeru;

(c)

ograničenjima ili zabranama upotrebe određenih ribolovnih alata i ribolovnih aktivnosti na određenim područjima ili u određenim razdobljima kako bi se zaštitila riba u mrijestu, riba ispod najmanje referentne veličine za očuvanje ili neciljane vrste ribe ili kako bi se negativan učinak na ekosustav sveo na najmanju mjeru i

(d)

određivanjem najmanjih referentnih veličina za očuvanje za bilo koji od stokova na koje se primjenjuje ova Uredba kako bi se osigurala zaštita nedoraslih morskih organizama.

(a)

pridnene povlačne mreže (koće) i potegače (OTB, OTT, PTB, SDN, SSC, SPR) čija veličina oka mrežnog tega iznosi:

(b)

povlačne mreže (koće) s gredom (TBB) čija veličina oka mrežnog tega iznosi:

(c)

jednostruke mreže stajaćice, zaplećuće mreže (GN);

(d)

trostruke mreže stajaćice (GT);

(e)

parangale (LL).