13/Sv. 060

HR

Službeni list Europske unije

97

---

32004R0874

---

L 162/40

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

28.04.2004.

---

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 874/2004

od 28. travnja 2004.

o utvrđivanju pravila javne politike u vezi s primjenom i funkcijama vršne .eu domene i načela kojima se uređuje registracija

(Tekst značajan za EGP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 733/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. travnja 2002. o uvođenju vršne.eu domene (1), a posebno njezin članak 5. stavak 1.,

nakon savjetovanja s Registrom u skladu s člankom 5. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 733/2002,

budući da:

(1)

Početne faze primjene vršne.eu domene, koju treba uspostaviti prema Uredbi (EZ) br. 733/2002, završeno je imenovanje pravne osobe koja je u Zajednici osnovana za upravljanje funkcijom Registra vršne.eu domene i njezino vođenje. Od Registra, određenog Odlukom Komisije 2003/375/EZ (2), zahtijeva se da bude neprofitna organizacija koja bi trebala djelovati i pružati usluge na temelju pokrivanja troškova i po prihvatljivoj cijeni.

(2)	Treba omogućiti upućivanje zahtjeva za nazivom domene elektroničkim putem te jednostavnim, brzim i djelotvornim postupkom na svim službenim jezicima Zajednice putem akreditiranih registrara.

(3)

Akreditaciju registrara treba provoditi Registar u skladu s postupkom kojim se osigurava pravično i otvoreno tržišno natjecanje između registrara. Akreditacijski postupak treba biti objektivan, transparentan i nediskriminacijski. Za akreditiranje trebaju biti prihvatljive samo stranke koje ispunjavaju određene osnovne tehničke zahtjeve koje treba odrediti Registar.

(4)	Registrari trebaju prihvaćati samo zahtjeve za registraciju naziva domena podnesene nakon akreditacije te ih prosljeđivati kronološkim redoslijedom kojim su zaprimljeni.

(5)	Za osiguravanje bolje zaštite prava potrošača, a ne dovodeći u pitanje pravila Zajednice u vezi s nadležnošću i primjenjivim pravom, primjenjivo pravo u sporovima između registrara i korisnika domene o pitanjima koja se odnose na naslove u Zajednici treba biti pravo jedne od država članica.

(6)	Registrari trebaju od svojih stranaka zahtijevati točne podatke za kontakt, kao što su puno ime, adresa prebivališta, broj telefona i adresa elektroničke pošte, kao i podatke koji se odnose na fizičku ili pravnu osobu odgovornu za tehničko funkcioniranje naziva domene.

(7)	Politikom Registra treba se promicati uporaba svih službenih jezika Zajednice.

(8)

U skladu s Uredbom (EZ) br. 733/2002 države članice mogu zahtijevati da isključivo njihova nacionalna vlada smije registrirati njihov službeni naziv i naziv pod kojim su općepoznate izravno pod vršnom.eu domenom. Države čije se pridruživanje Europskoj uniji očekuje nakon svibnja 2004. trebaju imati mogućnost blokiranja svojih službenih naziva i naziva pod kojima su općepoznate da bi ih mogle registrirati kasnije.

(9)

Država članica treba biti ovlaštena odrediti operatora koji će njezin službeni naziv i naziv pod kojim je općepoznata registrirati kao naziv domene. Slično tome, Komisija treba biti ovlaštena izabrati nazive domena koje upotrebljavaju institucije Zajednice i odrediti operatora tih naziva domena. Registar treba biti ovlašten rezervirati nekoliko utvrđenih naziva domena za svoje radne funkcije.

(10)

U skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 733/2002 nekoliko država članica obavijestilo je Komisiju i druge države članice o ograničenom popisu općepriznatih naziva vezanih uz zemljopisne i/ili geopolitičke pojmove koji utječu na njihovu političku ili teritorijalnu organizaciju. Takvi popisi uključuju nazive koji se ne mogu registrirati ili se mogu registrirati samo kao sekundarna domena u skladu s pravilima javne politike. Nazivi uključeni u te popise ne podliježu načelu „prvi po redoslijedu”.

(11)	Načelo „prvi po redoslijedu” treba biti temeljno načelo za rješavanje sporova među nositeljima prioritetnih prava tijekom registracije u fazama. Nakon završetka registracije u fazama načelo „prvi po redoslijedu” treba se primjenjivati pri dodjeli naziva domena.

(12)

Radi zaštite prioritetnih prava priznatih na temelju prava Zajednice ili nacionalnog prava treba uspostaviti postupak za registraciju u fazama. Registracija u fazama treba se odvijati u dvije faze da bi se nositeljima prioritetnih prava osigurale primjerene mogućnosti registriranja naziva za koje imaju prioritetno pravo. Registar treba osigurati da valjanost prava provjeravaju imenovani izvršitelji provjere valjanosti. Na temelju dokaza koje dostave podnositelji zahtjeva izvršitelji provjere valjanosti trebaju procijeniti pravo koje se traži za pojedini naziv. Taj se naziv potom dodjeljuje na temelju načela „prvi po redoslijedu” ako postoje dva ili više podnositelja zahtjeva za naziv domene od kojih svaki ima prioritetno pravo.

(13)

Registar treba sklopiti odgovarajući sporazum o čuvanju podataka kod treće osobe da bi osigurao kontinuitet usluge, a posebno da bi osigurao da se u slučaju ponovnog delegiranja ili drugih nepredviđenih okolnosti može nastaviti pružanje usluga lokalnoj internetskoj zajednici uz najmanji mogući poremećaj. Registar također treba poštovati mjerodavna pravila, načela, smjernice i najbolju praksu za zaštitu podataka, a napose u pogledu količine i vrste podataka prikazanih u bazi podataka WHOIS. Nazive domena koje sud države članice smatra klevetničkim, rasističkim ili protivnim javnoj politici treba blokirati i naposljetku ukinuti kad sudska odluka postane konačnom. Takve nazive domena treba blokirati za buduće registracije.

(14)

U slučaju smrti ili nesolventnosti nositelja naziva domene, naziv domene treba suspendirati na 40 kalendarskih dana ako se do isteka registracijskog razdoblja ne pokrene ni jedan prijenos. Ako dotični nasljednici ili upravitelji u tom razdoblju ne registriraju naziv, on treba postati dostupan za opću registraciju.

(15)	Registar može ukinuti nazive domena na temelju ograničenog broja utvrđenih razloga nakon što se dotičnom nositelju naziva domene pruži prilika za poduzimanje odgovarajućih mjera. Trebala bi postojati mogućnost opoziva naziva domena i postupkom alternativnog rješavanja sporova (ARS).

(16)

Registar treba osigurati postupak alternativnog rješavanja sporova u kojem se uzima u obzir najbolja međunarodna praksa u tom području, a posebno mjerodavne preporuke Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO, World Intellectual Property Organization) da bi se osiguralo da se što je više moguće izbjegnu sumnjive registracije i zloporaba prilikom registracije.

(17)

Registar na temelju objektivnih, transparentnih i nediskriminirajućih kriterija treba izabrati pružatelje usluga s odgovarajućom stručnošću. U postupku alternativnog rješavanja sporova treba poštovati minimalna jedinstvena postupovna pravila slična onima koja su sadržana u Jedinstvenoj politici rješavanja sporova (Uniform Dispute Resolution Policy) koju je usvojila Internetska korporacija za dodijeljene nazive i brojeve (ICANN, Internet Corporation of Assigned Names and Numbers).

(18)	S obzirom na predstojeće proširenje Unije, neophodno je da sustav pravila javne politike uspostavljen ovom Uredbom stupi na snagu bez odlaganja.

(19)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za komunikacije osnovanog prema članku 22. stavku 1. Direktive 2002/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3),

DONIJELA JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

PREDMET

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju pravila javne politike u vezi s primjenom i funkcijama vršne.eu domene i načela javne politike u vezi s registracijom iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 733/2002.

POGLAVLJE II.

NAČELA REGISTRACIJE

Članak 2.

Pravo na registraciju i opća načela za registraciju

Stranka koja ima pravo na registraciju, kako je navedeno u članku 4. stavku 2. točki (b) Uredbe (EZ) br. 733/2002, može registrirati jedan ili više naziva domene pod vršnom.eu domenom.

Ne dovodeći u pitanje poglavlje IV., točno određeni naziv domene dodjeljuje se na uporabu stranci koja ima pravo na registraciju i čiji je zahtjev Registar prvi zaprimio na tehnički ispravan način i u skladu s ovom Uredbom. U smislu ove Uredbe taj kriterij prvog zaprimanja naziva se načelom „prvi po redoslijedu”.

Kada se jednom registrira, naziv domene više nije na raspolaganju za daljnju registraciju sve do isteka registracija bez obnavljanja ili do opoziva naziva domene.

Nazivi domena registriraju se izravno pod vršnom.eu domenom, osim ako je ovom Uredbom drukčije određeno.

Registracija naziva domena postaje valjana tek nakon što stranka koja je podnijela zahtjev za registraciju plati odgovarajuću pristojbu.

Nazivi domena registrirani pod vršnom.eu domenom mogu se prenijeti samo strankama koje imaju pravo na registraciju naziva.eu domene.

Članak 3.

Zahtjevi za registraciju naziva domene

Zahtjev za registraciju naziva domene mora uključivati sve niže navedeno:

(a)	ime i adresu stranke koja podnosi zahtjev;

(b)	potvrdu stranke koja podnosi zahtjev poslanu elektroničkim putem da ispunjava opće kriterije za ostvarivanje prava na registraciju navedene u članku 4. stavku 2. točki (b) Uredbe (EZ) br. 733/2002;

(c)	izjavu stranke koja podnosi zahtjev, poslanu elektroničkim putem, u kojoj se navodi da je prema njezinom saznanju zahtjev za registraciju naziva domene upućen u dobroj vjeri te da se njime ne krše nikakva prava treće stranke;

(d)	obvezu stranke koja podnosi zahtjev, koja se izjavljuje elektroničkim putem, da će se pridržavati svih odredaba i uvjeta registracije, uključujući i politiku izvansudskog rješavanja sporova navedenu u poglavlju VI.

Svaka značajna netočnost podataka navedenih u točkama od (a) do (d) predstavlja kršenje uvjeta registracije.

Svaka provjera valjanosti zahtjeva za registraciju od strane Registra obavlja se nakon registracije, i to na inicijativu Registra ili slijedom spora oko registracije dotičnog naziva domene, osim za zahtjeve podnesene tijekom postupka registracije u fazama prema člancima 10., 12. i 14.

Članak 4.

Akreditacija registrara

Ponuda usluga registriranja naziva pod vršnom.eu domenom dopuštena je samo registrarima koje je akreditirao Registar.

Postupak akreditiranja registrara određuje Registar i on mora biti razuman, transparentan i nediskriminirajući te se njime moraju osigurati djelotvorni i pravični uvjeti tržišnog natjecanja.

Od registrara se zahtijeva pristup automatskim sustavima registracije Registra i njihova uporaba. Registar može odrediti dodatne osnovne tehničke zahtjeve za akreditaciju registrara.

Registar može od registrara zatražiti da unaprijed plate registracijske pristojbe koje Registar određuje svake godine na temelju razumne procjene tržišta.

Postupak, uvjete akreditacije registrara i popis akreditiranih registrara Registar objavljuje u lako dostupnom obliku.

Svaki je registrar obvezan na temelju ugovora sklopljenog s Registrom poštovati uvjete akreditacije, a posebno načela javne politike određena u ovoj Uredbi.

Članak 5.

Odredbe za registrare

Ne dovodeći u pitanje bilo koji propis kojim se uređuju nadležnost i primjenjivo pravo, za sporazume između registrara i korisnika domene ne može se kao primjenjivo odrediti neko drugo pravo, osim prava jedne od država članica, niti se za rješavanje spora može odrediti bilo koje drugo tijelo, osim tijela koje odabere Registar na temelju članka 23., niti arbitražni sud ili sud koji se nalazi izvan Zajednice.

Registrar koji primi više od jednog registracijskog zahtjeva za isti naziv prosljeđuje te zahtjeve Registru kronološkim redoslijedom kojim su primljeni.

Registru se upućuju samo zahtjevi primljeni poslije datuma akreditacije.

Registrari moraju od svih podnositelja zahtjeva tražiti da podnesu točne i pouzdane podatke za kontakt najmanje jedne fizičke ili pravne osobe odgovorne za tehničko funkcioniranje zatraženog naziva domene.

Registrari mogu izraditi sheme za naljepnicu, ovjeru i oznaku povjerenja da bi se promicalo povjerenje potrošača u pouzdanost informacija dostupnih pod nazivom domene koji su registrari registrirali u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom i pravom Zajednice.

POGLAVLJE III.

JEZICI I ZEMLJOPISNI POJMOVI

Članak 6.

Jezici

Registracije naziva.eu domene počinju tek nakon što Registar obavijesti Komisiju da je podnošenje zahtjeva za registraciju naziva.eu domene i priopćavanje odluka o registraciji moguće na svim službenim jezicima Zajednice, dalje u tekstu „službeni jezici”.

Za svako priopćenje Registra koje utječe na prava stranke u vezi s registracijom, kao što je odobravanje, prijenos, ukidanje ili opoziv domene, Registar osigurava mogućnost izdavanja takvih priopćenja na svim službenim jezicima.

Registar obavlja registraciju naziva domena sa svim slovima abecede službenih jezika kada odgovarajuće međunarodne norme postanu dostupne.

Registar nije dužan obavljati svoje funkcije uporabom drugih jezika osim službenih.

Članak 7.

Postupak za rezervirane zemljopisne i geopolitičke nazive

Za postupak upućivanja prigovora na popise široko priznatih naziva u skladu s trećim podstavkom članka 5. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 733/2002, prigovori se priopćuju članovima Odbora za komunikacije osnovanog prema članku 22. stavku 1. Direktive 2002/21/EZ i glavnom direktoru Glavne uprave za informacijsko društvo Komisije. Članovi Odbora za komunikacije i glavni direktor mogu odrediti druge kontaktne točke za te obavijesti.

Prigovori i imenovanje kontaktnih točaka priopćuju se elektroničkom poštom, kurirskom ili osobnom dostavom ili poštom putem preporučenog pisma uz potvrdu primitka.

Nakon rješavanja svih prigovora Registar objavljuje dva popisa naziva na svojoj web stranici. Jedan popis sadrži nazive za koje je Komisija priopćila da se „ne mogu registrirati”. Drugi popis sadrži nazive za koje je Komisija priopćila Registru da se „mogu registrirati samo pod sekundarnom domenom”.

Članak 8.

Nazivi zemalja i šifre zemalja alfa-2

Države članice (i države pristupnice) mogu zahtijevati da njihov službeni naziv i naziv pod kojim su općepoznate na jednom ili više službenih jezika (Zajednice kako je proširena u svibnju 2004.) ne smije registrirati izravno pod vršnom.eu domenom nijedna druga osoba osim njihove nacionalne vlade. U tu svrhu svaka država članica (ili država pristupnica) u roku od dva mjeseca od stupanja na snagu ove Uredbe šalje Komisiji popis naziva za koje zahtijeva rezervaciju, kao i imenovanje tijela koje će prilikom registracije naziva predstavljati nacionalnu vladu.

Komisija obavješćuje Registar o rezerviranim nazivima te o tijelima koja predstavljaju nacionalnu vladu prilikom registracije naziva.

Države kandidatkinje koje se neće pridružiti Europskoj uniji u svibnju 2004. i države članice Europskog gospodarskog prostora koje nisu države članice mogu zahtijevati da se njihov službeni naziv i naziv pod kojim su općepoznate na svom vlastitom jeziku i na bilo kojem od službenih jezika od svibnja 2004. ne smiju registrirati izravno pod vršnom.eu domenom. U tu svrhu te države mogu, u roku od dva mjeseca od stupanja na snagu ove Uredbe, poslati Komisiji popis naziva koji se ne smiju registrirati.

Komisija obavješćuje Registar o nazivima koji se ne smiju registrirati.

Šifre zemalja alfa-2 ne smiju se upotrebljavati za registraciju naziva domena izravno pod vršnom.eu domenom.

Članak 9.

Naziv sekundarne domene za zemljopisne i geopolitičke nazive

Registriranje zemljopisnih i geopolitičkih pojmova kao naziva domena u skladu s člankom 5. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EZ) br. 733/2002 može osigurati država članica koja je te nazive prijavila. To se može učiniti pod bilo kojim nazivom domene koji je dotična država članica registrirala.

Komisija može zatražiti od Registra da izravno pod vršnom.eu domenom uvede nazive domena koje će upotrebljavati institucije i tijela Zajednice. Nakon stupanja na snagu ove Uredbe, ali najkasnije tjedan dana prije početka razdoblja registracije u fazama predviđenog u poglavlju IV. Komisija obavješćuje Registar o nazivima koje treba rezervirati i tijelima koja prilikom registracije naziva predstavljaju institucije i tijela Zajednice.

POGLAVLJE IV.

REGISTRACIJA U FAZAMA

Članak 10.

Stranke koje imaju pravo na registraciju i nazivi koje mogu registrirati

1.   Nositelji prioritetnih prava priznatih ili osnovanih prema nacionalnom pravu i/ili pravu Zajednice i javna tijela imaju pravo na podnošenje zahtjeva za registraciju naziva domena tijekom razdoblja registracije u fazama prije početka opće registracije.eu domene.

Smatra se da pojam „prioritetna prava” uključuje, između ostalog, registrirane nacionalne zaštitne znakove ili zaštitne znakove Zajednice, oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti te, ako su zaštićeni nacionalnim pravom države članice u kojoj su ostvareni, neregistrirane zaštitne znakove, trgovačka imena, poslovne znakove raspoznavanja, nazive trgovačkih društava, obiteljske nazive i prepoznatljive naslove zaštićenih književnih i umjetničkih dijela.

„Javna tijela” uključuju institucije i tijela Zajednice, nacionalne i lokalne vlade, vladina tijela, nadležna tijela, organizacije i tijela uređena javnim pravom te međunarodne i međuvladine organizacije.

2.   Registracija na temelju prioritetnih prava sastoji se od registracije punog naziva za koji postoji prioritetno pravo kako je navedeno u dokumentaciji kojom se dokazuje postojanje takvog prava.

3.   Registracija javnog tijela može se sastojati od punog naziva javnog tijela ili kratice koja se obično upotrebljava. Javna tijela odgovorna za upravljanje određenim zemljopisnim područjem mogu registrirati i puni naziv područja za koje su odgovorna i naziv pod kojim je to područje opće poznato.

Članak 11.

Posebni znakovi

Kod registracije punih naziva, ako takvi nazivi sadrže razmak između elemenata teksta ili riječi, smatra se da su puni nazivi i isti nazivi napisani s crticom između elemenata riječi ili spojeni u jednu riječ jednaki u nazivu domene za koji je podnesen zahtjev.

Ako naziv za koji su zatražena prioritetna prava sadrži posebne znakove, razmake ili znakove interpunkcije, oni se moraju u potpunosti ukloniti iz odgovarajućeg naziva domene, zamijeniti crticama ili, po mogućnosti, preoblikovati.

Posebni znakovi i znakovi interpunkcije iz drugog stavka obuhvaćaju sljedeće:

~ @ # $ % ^ & * () + = < > {} [] | \ /:; ’,.?

Ne dovodeći u pitanje treći stavak članka 6., ako naziv s prioritetnim pravom sadrži slova koja imaju dodatne elemente koji se ne mogu reproducirati u ASCII kodu, kao što su ä, é ili ñ, dotična se slova reproduciraju bez tih elemenata (kao a, e, n) ili se zamjenjuju uobičajeno prihvaćenim načinom sricanja (kao ae). U svakom drugom pogledu naziv domene mora biti istovjetan elementima teksta ili riječi iz naziva s prioritetnim pravom.

Članak 12.

Načela registracije u fazama

1.   Registracija u fazama ne počinje prije 1. svibnja 2004., odnosno počinje tek kada se ispuni zahtjev iz prvog stavka članka 6. i ako je isteklo razdoblje predviđeno člankom 8.

Registar objavljuje datum početka registracije u fazama najmanje dva mjeseca unaprijed i sukladno tome obavješćuje sve akreditirane registrare.

Dva mjeseca prije početka registracije u fazama Registar na svojoj web stranici objavljuje podroban opis svih tehničkih i upravnih mjera koje poduzima da bi osigurao odgovarajuće, pravično i tehnički dobro upravljanje razdobljem registracije u fazama.

2.   Razdoblje registracije u fazama traje četiri mjeseca. Opća registracija naziva domena ne započinje prije završetka razdoblja registracije u fazama.

Registracija u fazama sastoji se od dva dijela od kojih svaki traje dva mjeseca.

Tijekom prvog dijela registracije u fazama nositelji ili korisnici licencije za prioritetna prava i javna tijela iz članka 10. stavka 1. mogu zatražiti samo registrirane nacionalne zaštitne znakove i zaštitne znakove Zajednice, oznake zemljopisnog podrijetla te nazive i kratice iz članka 10. stavka 3. kao nazive domena.

Tijekom drugog dijela registracije u fazama nositelji prioritetnog prava na nazive mogu zatražiti nazive koji se mogu registrirati u prvom dijelu i nazive utemeljene na svim ostalim prioritetnim pravima kao nazive domena.

3.   Zahtjev za registraciju naziva domene utemeljen na prioritetnom pravu prema članku 10. stavcima 1. i 2. uključuje upućivanje na pravnu osnovu iz nacionalnog prava ili prava Zajednice za pravo na naziv i druge bitne podatke, kao što su registracijski broj zaštitnoga znaka, podatke o objavi u službenom listu ili glasilu vlade te podatke o registraciji pri strukovnim ili poslovnim udruženjima i gospodarskim komorama.

4.   Registar može primjenjivati dodatne pristojbe na zahtjeve za registraciju naziva domene, pod uvjetom da te pristojbe služe samo za pokrivanje troškova nastalih primjenom ovog poglavlja. Registar može naplaćivati različite pristojbe ovisno o složenosti postupka koji je potreban za provjeru valjanosti prioritetnih prava.

5.   Na kraju registracije u fazama obavlja se neovisna revizija o trošku Registra, a o njezinim se nalazima izvješćuje Komisija. Nakon savjetovanja s Komisijom Registar imenuje revizora. Svrha revizije jest potvrđivanje pravičnog, odgovarajućeg te dobrog radnog i tehničkog upravljanja razdobljem registracije u fazama od strane Registra.

6.   U svrhu rješavanja spora o nazivu domene primjenjuju se pravila iz poglavlja VI.

Članak 13.

Izbor izvršitelja provjere valjanosti

Izvršitelji provjere valjanosti su pravne osobe s poslovnim nastanom na području Zajednice. Izvršitelji provjere valjanosti moraju biti ugledna tijela s odgovarajućom stručnošću. Registar odabire izvršitelje provjere valjanosti na objektivan, transparentan i nediskriminirajući način, osiguravajući najveću moguću zemljopisnu različitost. Registar od izvršitelja provjere valjanosti zahtijeva obavljanje provjere valjanosti na objektivan, transparentan i nediskriminirajući način.

Države članice osiguravaju provjeru valjanosti naziva iz članka 10. stavka 3. U tu svrhu države članice u roku od dva mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe Komisiji šalju jasno navedene adrese na koje se trebaju poslati pisani dokazi na provjeru. Komisija obavješćuje Registar o tim adresama.

Informacije o izvršiteljima provjere valjanosti Registar objavljuje na svojoj web stranici.

Članak 14.

Provjera valjanosti i registracija zahtjeva primljenih tijekom registracije u fazama

Svi zahtjevi za prioritetna prava prema članku 10. stavcima 1. i 2. moraju biti provjerljivi pomoću pisanih dokaza koji pokazuju pravo iz zakona na temelju kojeg ono postoji.

Nakon zaprimanja zahtjeva Registar blokira dotični naziv domene dok se ne obavi provjera valjanosti ili dok ne istekne rok za primanje dokumentacije. Ako Registar primi više od jednog zahtjeva za istu domenu tijekom razdoblja registracije u fazama, zahtjevi se rješavaju prema strogom kronološkom redoslijedu.

Registar stavlja na raspolaganje bazu podataka koja sadrži informacije o nazivima domena za koje su podneseni zahtjevi u postupku registracije u fazama, podnositeljima zahtjeva, registraru koji je podnio zahtjev, roku za podnošenje dokumenata za provjeru valjanosti te naknadnim zahtjevima za nazive.

Svaki podnositelj zahtjeva podnosi pisane dokaze koji pokazuju da je on nositelj prioritetnog prava zatraženog za dotičan naziv. Pisani dokazi podnose se izvršitelju provjere valjanosti kojeg je naveo Registar. Podnositelj zahtjeva podnosi dokaze tako da ih izvršitelj provjere valjanosti primi u roku od četrdeset dana od podnošenja zahtjeva za naziv domene. Ako pisani dokazi nisu primljeni do tog roka, zahtjev za naziv domene se odbija.

Izvršitelji provjere valjanosti dužni su prilikom zaprimanja pisanih dokaza na njih staviti pečat s vremenskom oznakom.

Izvršitelji provjere valjanosti razmatraju zahtjeve za svaki pojedini naziv domene redoslijedom kojim je Registar zaprimio zahtjeve.

Odgovarajući izvršitelj provjere valjanosti provjerava ima li podnositelj zahtjeva koji je prvi na redu za procjenu za naziv domene i koji je pisane dokaze podnio prije roka prioritetna prava na dotični naziv. Ako pisani dokazi nisu primljeni na vrijeme ili ako izvršitelj provjere valjanosti ustanovi da pisani dokazi ne dokazuju prioritetno pravo, o tome obavješćuje Registar.

Ako izvršitelj provjere valjanosti ustanovi da postoje prioritetna prava u pogledu zahtjeva za pojedini naziv domene koji je prvi na redu, o tome na odgovarajući način obavješćuje Registar.

Provjera svakog zahtjeva prema kronološkom redoslijedu zaprimanja primjenjuje se do prvog zahtjeva za koji izvršitelj provjere valjanosti potvrdi prioritetna prava na dotični naziv.

Registar registrira naziv domene na temelju načela „prvi po redoslijedu” ako utvrdi da je podnositelj zahtjeva dokazao prioritetno pravo u skladu s postupkom navedenim u drugom, trećem i četvrtom stavku.

POGLAVLJE V.

REZERVACIJE, PODACI WHOIS I NEPRAVILNE REGISTRACIJE

Članak 15.

Sporazum o čuvanju podataka kod treće osobe

1.   Registar na vlastiti trošak sklapa sporazum s renomiranim skrbnikom ili nekim drugim zastupnikom za čuvanje podataka kod treće osobe s poslovnim nastanom na području Zajednice kojim se Komisija imenuje korisnikom sporazuma o čuvanju podataka kod treće osobe. Komisija daje suglasnost za dotični sporazumom prije njegovog sklapanja. Registar zastupniku za čuvanje podataka kod treće osobe dostavlja dnevnu elektroničku presliku trenutačnog sadržaja.eu baze podataka.

2.   Sporazumom je predviđeno da zastupnik za čuvanje podataka kod treće osobe podatke čuva sukladno sljedećim odredbama i uvjetima:

(a)	podaci se moraju primati i čuvati kod treće osobe bez podvrgavanja bilo kojem drugom postupku osim provjere njihove potpunosti, usklađenosti i pravilnog formata dok se ne prenesu Komisiji;

(b)	podaci se prenose s treće osobe nakon isteka ugovora bez njegova obnavljanja ili po prekidu ugovora između Registra i Komisije zbog bilo kojeg od razloga navedenih u njemu i bez obzira na bilo koji spor ili parnicu između Komisije i Registra;

(c)	u slučaju da se čuvanje podataka kod treće osobe prekine, Komisija ima isključivo i neopozivo pravo bez licencijske naknade ostvariti ili prethodno ostvariti sva prava potrebna za ponovno imenovanje Registra;

(d)

ako se ugovor s Registrom raskine, Komisija u suradnji s Registrom poduzima sve potrebne korake za prijenos upravne i operativne odgovornosti za vršnu.eu domenu i svih sredstava u pričuvi na stranku koju određuje Komisija; u tom je slučaju Registar dužan poduzeti sve napore da bi izbjegao prekid usluge, a posebno je dužan nastaviti ažurirati podatke koji su predmet čuvanja kod treće osobe do okončanja prijenosa.

Članak 16.

Baza podataka WHOIS

Svrha baze podataka WHOIS je pružanje razumno točnih i ažuriranih informacija o tehničkim i upravnim kontaktnim točkama putem kojih se upravlja nazivima domena pod vršnom.eu domenom.

Baza podataka WHOIS sadrži informacije o nositelju naziva domene koje su važne, ali ne i prekomjerne s obzirom na svrhu baze podataka. Ako informacije nisu neophodne s obzirom na svrhu baze podataka i ako je nositelj naziva domene fizička osoba, za informacije koje će postati javno dostupne treba pribaviti nedvosmislenu suglasnost nositelja naziva domene. Namjerno podnošenje netočnih informacija predstavlja osnovu da se registracija naziva domene smatra kršenjem uvjeta registracije.

Članak 17.

Nazivi koje je rezervirao Registar

Sljedeći se nazivi registriraju za operativno funkcioniranje Registra:

eurid.eu, registry.eu, nic.eu, dns.eu, internic.eu, whois.eu, das.eu, coc.eu, eurethix.eu, eurethics.eu, euthics.eu.

Članak 18.

Nepravilne registracije

Ako sud države članice smatra naziv domene klevetničkim, rasističkim ili suprotnim javnoj politici, Registar ga nakon obavijesti o sudskoj odluci mora blokirati, a nakon obavijesti o konačnoj sudskoj odluci opozvati. Registar mora onemogućiti buduće registriranje onih naziva koji su bili predmetom takvog sudskog naloga sve dok je dotični nalog na snazi.

Članak 19.

Smrt i likvidacija

1.   Ako tijekom registracijskog razdoblja nositelj naziva domene umre, skrbnici njegove ostavine ili njegovi zakonski nasljednici mogu zahtijevati prijenos naziva na nasljednike zajedno s podnošenjem odgovarajuće dokumentacije. Ako do isteka registracijskog razdoblja nije započet ni jedan prijenos, naziv domene privremeno se obustavlja na razdoblje od 40 kalendarskih dana i objavljuje na web stranici Registra. Tijekom tog razdoblja skrbnici ili zakonski nasljednici mogu podnijeti zahtjev za registraciju naziva uz podnošenje odgovarajuće dokumentacije. Ako nasljednici taj naziv ne registriraju tijekom razdoblja od 40 dana, naziv domene postaje dostupan za opću registraciju po isteku tog razdoblja.

2.   Ako je nositelj naziva domene poduzeće, pravna ili fizička osoba ili organizacija koja tijekom registracijskog razdoblja naziva domene postane predmetom stečajnih postupaka, likvidacije, postupka prestanka poslovanja, likvidacije na temelju sudskog naloga ili bilo kojeg sličnog postupka predviđenog nacionalnim pravom, zakonski imenovan administrator nositelja naziva domene može zatražiti prijenos imovine nositelja naziva domene kupcu zajedno s podnošenjem odgovarajuće dokumentacije. Ako do isteka registracijskog razdoblja nije započet ni jedan prijenos, naziv domene privremeno se obustavlja na razdoblje od četrdeset kalendarskih dana i objavljuje na web stranici Registra. Tijekom tog razdoblja administrator može podnijeti zahtjev za registraciju dotičnog naziva uz podnošenje odgovarajuće dokumentacije. Ako administrator taj naziv ne registrira tijekom razdoblja od 40 dana, naziv domene postaje dostupan za opću registraciju po isteku tog razdoblja.

POGLAVLJE VI.

OPOZIV I RJEŠAVANJE SPOROVA

Članak 20.

Opoziv naziva domena

Registar može opozvati naziv domene na vlastitu inicijativu i bez prosljeđivanja spora na izvansudsko rješavanje sporova isključivo iz sljedećih razloga:

(a)	nepodmirenih dugova koje potražuje Registar;

(b)	nositelj domene ne ispunjava opće kriterije prihvatljivosti prema članku 4. stavku 2. točki (b) Uredbe (EZ) br. 733/2002;

(c)	kršenja uvjeta registracije iz članka 3. od strane nositelja domene.

Registar utvrđuje postupak u skladu s kojim može opozvati nazive domena na temelju gore navedenih razloga. Taj postupak uključuje obavijest nositelju naziva domene i omogućuje mu poduzimanje odgovarajućih mjera.

Opoziv naziva domene i, kada je potrebno, njegov naknadni prijenos mogu se također obaviti u skladu s odlukom koju je izdalo tijelo za izvansudsko rješavanje sporova.

Članak 21.

Sumnjive registracije i zloporaba prilikom registracije

1.   Registrirani naziv domene podliježe opozivu putem odgovarajućeg izvansudskog ili sudskog postupka ako je dotični naziv identičan ili u mjeri u kojoj izaziva zabunu sličan nazivu u vezi s kojim je nacionalnim pravom i/ili pravom Zajednice priznato ili uspostavljeno pravo, kao što su prava navedena u članku 10. stavku 1., i:

(a)	ako ga je nositelj registrirao bez prava ili legitimnog interesa za taj naziv; ili

(b)	ako je registriran ili se upotrebljava u lošoj namjeri.

2.   Legitimni interes u smislu točke (a) stavka 1. može se dokazati:

(a)	ako je prije bilo kakve obavijesti o postupku alternativnog rješavanja spora (ARS) nositelj naziva domene upotrijebio naziv domene ili naziv koji odgovara nazivu domene u vezi s ponudom robe ili usluga ili se može dokazati da je obavio pripreme za to;

(b)	ako je nositelj naziva domene, kao poduzeće, organizacija ili fizička osoba, općepoznat pod nazivom domene, čak i ako ne postoji pravo priznato ili uspostavljeno nacionalnim pravom i/ili pravom Zajednice;

(c)	ako nositelj naziva domene upotrebljava naziv domene na legitiman i nekomercijalan, odnosno pošten način, bez namjere da zavara potrošače ili nanese štetu ugledu naziva za koji je pravo priznato ili uspostavljeno nacionalnim pravom i/ili pravom Zajednice.

3.   Loša namjera u smislu točke (b) stavka 1. može se dokazati:

(a)

ako okolnosti upućuju na to da je naziv domene bio registriran ili stečen prvenstveno radi prodaje, iznajmljivanja ili nekog drugog oblika prijenosa naziva domene nositelju naziva za koji je pravo priznato ili uspostavljeno nacionalnim pravom i/ili pravom Zajednice ili prijenosa nekom javnom tijelu; ili

(b)

ako je naziv domene registriran da bi spriječio nositelja tog naziva za koji je pravo priznato ili uspostavljeno nacionalnim pravom i/ili pravom Zajednice ili javno tijelo da taj naziv upotrijebi u drugom odgovarajućem nazivu domene, pod sljedećim uvjetima: i. može se dokazati obrazac takvog ponašanja korisnika domene; ili ii. naziv domene nije upotrijebljen na odgovarajući način najmanje dvije godine od datuma registracije; ili iii. u okolnostima u kojima je, u trenutku pokretanja postupka ARS-a, nositelj naziva domene za koji je pravo priznato ili uspostavljeno nacionalnim pravom i/ili pravom Zajednice ili nositelj naziva domene javnog tijela iskazao namjeru da naziv domene upotrijebi na odgovarajući način, ali je to propustio učiniti u roku od šest mjeseci od datuma pokretanja postupka ARS-a;

(c)	ako je naziv domene bio registriran prvenstveno s ciljem narušavanja profesionalnih djelatnosti konkurenta; ili

(d)

ako se zbog poslovne dobiti naziv domene namjerno upotrebljavao za privlačenje korisnika interneta na web stranicu nositelja naziva domene ili drugu online lokaciju stvaranjem mogućnosti zabune u vezi s nazivom za koji je pravo priznato ili uspostavljeno nacionalnim pravom i/ili pravom Zajednice ili nazivom javnog tijela, pri čemu do moguće zabune dolazi zbog izvora, sponzorstva, povezivanja ili odobravanja web stranice ili lokacije, odnosno proizvoda ili usluge na web stranici ili lokaciji nositelja naziva domene; ili

(e)	ako je registrirani naziv domene osobno ime za koje se ne može dokazati postojanje veze između nositelja naziva domene i registriranog naziva domene.

4.   Ne smije se pozivati na odredbe iz stavaka 1., 2. i 3. da bi se onemogućili zahtjevi prema nacionalnom pravu.

Članak 22.

Postupak alternativnog rješavanja sporova (ARS)

1.   Postupak ARS-a može pokrenuti svaka stranka:

(a)	ako je registracija sumnjiva ili se njome čini zloporaba u smislu članka 21.; ili

(b)	ako je odluka Registra u suprotnosti s ovom Uredbom ili Uredbom (EZ) br. 733/2002.

2.   Sudjelovanje u postupku ARS-a obvezno je za nositelja naziva domene i Registar.

3.   Pristojbu za ARS plaća tužitelj.

4.   Osim ako se stranke drukčije ne dogovore ili ako u sporazumu o registraciji između registrara i nositelja naziva domene nije drukčije utvrđeno, jezik upravnog postupka je jezik tog sporazuma. To pravilo podliježe ovlastima povjerenstva da, uzimajući u obzir okolnosti slučaja, odluči drukčije.

5.   Pritužbe i odgovori na njih podnose se pružatelju usluga ARS-a kojeg je tužitelj odabrao s popisa iz prvog stavka članka 23. Pritužbe i odgovori na njih podnose se u skladu s ovom Uredbom i dodatnim postupcima koje objavljuje pružatelj usluga ARS-a.

6.   Čim pružatelj usluga ARS-a propisno zaprimi zahtjev za pokretanjem ARS-a i čim se uplati odgovarajuća pristojba, pružatelj usluga ARS-a obavješćuje Registar o identitetu tužitelja i dotičnom nazivu domene. Registar obustavlja ukidanje ili prijenos dotičnog naziva domene do okončanja postupaka rješavanja spora ili naknadnih pravnih postupaka i do priopćavanja odluke Registru.

7.   Pružatelj usluga ARS-a provjerava udovoljava li pritužba njegovim postupovnim pravilima, odredbama ove Uredbe i Uredbe (EZ) br. 733/2002 i, osim ako se ne utvrdi neudovoljavanje, prosljeđuje pritužbu tuženiku u roku od pet radnih dana od primitka pristojbe koju plaća tužitelj.

8.   U roku od 30 radnih dana od datuma primitka pritužbe tuženik dostavlja odgovor pružatelju usluge.

9.   Svako pisano priopćenje dostavlja se tužitelju ili tuženiku na način koji su zatražili tužitelj ili tuženik ili, ako način dostave nije naveden, elektroničkim putem preko interneta, pod uvjetom da je dostupan zapis prijenosa.

Sva priopćenja u vezi s postupkom ARS-a upućena nositelju naziva domene koji je predmet postupka ARS-a šalju se na adresu poznatu registraru koji vodi registraciju naziva domene u skladu s odredbama i uvjetima registracije.

10.   Ako bilo koja od stranaka uključenih u postupak ARS-a ne odgovori u zadanim rokovima ili izostane s rasprave pred povjerenstvom, to se može smatrati razlogom za prihvaćanje zahtjeva suprotne strane.

11.   U slučaju postupka protiv nositelja naziva domene, povjerenstvo za ARS odlučuje da će se naziv domene opozvati ako ustanovi da je registracija sumnjiva ili je predmet zloporabe kako je utvrđeno u članku 21. Naziv domene prenosi se na tužitelja ako je podnio zahtjev za taj naziv domene i ako ispunjava opće kriterije prihvatljivosti određene u članku 4. stavku 2. točki (b) Uredbe (EZ) br. 733/2002.

U slučaju postupka protiv Registra, povjerenstvo za ARS odlučuje je li odluka koju je Registar donio u suprotnosti s ovom Uredbom ili s Uredbom (EZ) br. 733/2002. Povjerenstvo za ARS odlučuje da će se odluka poništiti, a u odgovarajućim slučajevima može odlučiti da će se dotični naziv domene prenijeti, opozvati ili pripisati, pod uvjetom da su, prema potrebi, ispunjeni opći kriteriji prihvatljivosti određeni u članku 4. stavku 2. točki (b) Uredbe (EZ) br. 733/2002.

U odluci povjerenstva za ARS utvrđuje se datum njezine provedbe.

Odluke povjerenstva donose se običnom većinom. Povjerenstvo za alternativno rješavanje sporova svoju odluku izdaje u roku od mjesec dana od datuma primitka odgovora pružatelja usluga ARS-a. Odluka mora biti valjano utemeljena. Odluke povjerenstva objavljuju se.

12.   U roku od tri radna dana od primitka odluke povjerenstva pružatelj usluga priopćava puni tekst odluke svakoj stranci, dotičnom registraru i Registru. Odluka se priopćava Registru i tužitelju preporučenom poštom ili drugim jednakovrijednim elektroničkim sredstvima.

13.   Rezultati ARS-a obvezujući su za stranke i Registar, osim ako se u roku od 30 kalendarskih dana od priopćavanja rezultata postupka ARS-a strankama ne pokrenu sudski postupci.

Članak 23.

Izbor pružatelja usluga i članova povjerenstava za alternativno rješavanje sporova

1.   Registar može na objektivan, transparentan i nediskriminirajući način izabrati pružatelje usluga ARS-a koji moraju biti ugledna tijela odgovarajuće stručnosti. Popis pružatelja usluga ARS-a objavljuje se na web stranici Registra.

2.   Spor koji se upućuje u postupak ARS-a razmatraju arbitri imenovani u povjerenstvo koje se sastoji od jednog ili tri člana.

Članovi povjerenstva biraju se u skladu s unutarnjim postupcima odabranih pružatelja usluga ARS-a. Oni moraju imati odgovarajuću stručnost i moraju biti odabrani na objektivan, transparentan i nediskriminirajući način. Svaki pružatelj usluga vodi javno dostupan popis članova povjerenstva i njihovih kvalifikacija.

Član povjerenstva mora biti nepristran i neovisan, a prije prihvaćanja imenovanja dužan je pružatelja usluga izvijestiti o svakoj okolnosti koja pobuđuje opravdanu sumnju u njegovu nepristranost ili neovisnost. Ako se u bilo kojoj fazi tijekom upravnog postupka pojave nove okolnosti koje mogu pobuditi opravdanu sumnju u nepristranost ili neovisnost dotičnog člana povjerenstva, on o tim okolnostima odmah izvješćuje pružatelja usluga.

U tom slučaju pružatelj usluga imenuje zamjenskog člana povjerenstva.

POGLAVLJE VII.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 24.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  SL L 113, 30.4.2002., str. 1.

(2)  SL L 128, 24.5.2003., str. 29.

(3)  SL L 108, 24.4.2002., str. 33.

---