EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 18.11.2022.

COM(2022) 710 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

o ojačanoj politici interoperabilnosti javnog sektora



Povezivanje javnih usluga, podupiranje javnih politika i ostvarivanje javnih koristi

za „interoperabilnu Europu”

{SWD(2022) 710 final}

Sadržaj

1.    Kontekst    

2.    Poticanje interoperabilne digitalizacije javnog sektora    

2.1.    Što je interoperabilnost...    

2.2.    ...i zašto je poboljšanje interoperabilnosti važno za EU?    

3.    Intenziviranje suradnje EU-a u području interoperabilnosti    

3.1.    Uspostava zajedničkog upravljanja interoperabilnošću    

3.2.    Uključivanje svih razina vlasti    

3.3.    Unapređenje inovacija i suradnje GovTech    

3.4.    Praćenje učinka    

4.    Oblikovanje politika EU-a koje su inherentno interoperabilne i prilagođene digitalizaciji    

4.1.    Oblikovanje politika EU-a u digitalnom dobu    

4.2.    Usmjeravanje financiranja interoperabilnosti    

4.3.    Uključivanje interoperabilnosti u politike EU-a u području podataka i inovacija    

4.4.    Razvoj međunarodne suradnje u području interoperabilnosti javnog sektora    

1.Kontekst

Interoperabilne digitalne javne usluge ključne su za uspješnu digitalizaciju jedinstvenog tržišta Europske unije. Industrija i društvo mogu mnogo dobiti ako je digitalna transformacija europskog javnog sektora uređena tako da je uključiva, pravedna i otvorena, održiva, utemeljena na vrijednostima i interoperabilna. Digitalna transformacija javnog sektora uvelike potiče i primorava europsku industriju i društvo 1 na digitalizaciju. Vlade EU-a 2 te lokalne i regionalne zajednice 3 prepoznale su važnost i potencijal javnog sektora za digitalnu transformaciju „na europski način” koja se temelji na vrijednostima, što je potvrđeno i Digitalnim kompasom EU-a, u kojem je javni sektor jedna od četiri glavne točke koje pokazuju smjer digitalnog puta EU-a 4 . Usto, digitalne javne uprave postale su osobito važne točke nacionalnih planova za oporavak i otpornost, u koje se planira uložiti ukupno 47 milijardi EUR 5 .

Pridavanjem veće važnosti interoperabilnosti javnog sektora pridonosi se mjerama za oporavak i otpornosti jer je riječ o spajanju javnih uprava i politika, ljudi i poduzeća radi neometanog pružanja usluga i neometanih tokova podataka. To uključuje prilagodbu politika EU-a digitalnom dobu, njihovu djelotvornu provedbu digitalnim sredstvima i interoperabilnost od faze osmišljavanja, u bliskoj partnerskoj suradnji oblikovatelja politika i IKT stručnjaka. Uključuje također stvaranje kruga suradnje u području inovacija radi osmišljavanja i izvedbe digitalnih javnih usluga.

Ova komunikacija priložena je prijedlogu „Akta o interoperabilnoj Europi” 6 , čiji je cilj uspostaviti zajedničko upravljanje interoperabilnošću i olakšati zajedničko stvaranje ekosustava rješenja za interoperabilnost u cijelom EU-u. Zajednički razvoj rješenja kao i zajednička i ponovna uporaba provjerenih alata brz je i ekonomičan pristup osmišljavanju digitalnih javnih usluga. Pojačana suradnja u području interoperabilnosti ključna je za potpuno iskorištavanje transformacijskog potencijala javnog sektora, izbjegavanje fragmentacije te poboljšanje povezivosti i razmjene podataka. Predloženim okvirom politike tako će se doprinijeti zaštiti digitalnog suvereniteta Europe i jačanju digitalne supsidijarnosti. Poboljšanjem politike interoperabilnosti vlada EU-a ostvaruju se prioriteti Komisije i program digitalne politike, što europski javni sektor čini spremnim za digitalno doba 7 .

2.Poticanje interoperabilne digitalizacije javnog sektora

2.1.Što je interoperabilnost...

Interoperabilnost javnog sektora je ono što upravama omogućuje suradnju i pružanje javnih usluga preko državnih i organizacijskih granica te u različitim sektorima. To koristi ljudima i poduzećima koji ovise o tim povezanim uslugama 8 . Koristi i samim zajednicama i upravama jer se one pri donošenju odluka oslanjaju na pouzdane podatke iz različitih javnih ili privatnih izvora i moraju ostvariti ciljeve politika koji su često prekogranično i međusektorski povezani 9 . Interoperabilnost ima ulogu u i među organizacijama i sektorima politika, posebice onima koji su čvrsto povezani s javnim sektorom, kao što su pravosuđe i unutarnji poslovi, oporezivanje i carina, promet, okoliš i poljoprivreda ili zdravstvo te reguliranje poduzetništva i industrije. Interoperabilnost je ustaljena tema svih digitalnih i podatkovnih politika EU-a.

Javne usluge pružaju se i koriste na različitim razinama, prije svega na lokalnoj, ali i na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Rijetko funkcioniraju same za sebe jer je za razmjenu podataka i pružanje potrebne usluge krajnjim korisnicima potreban pristup registrima na različitim razinama ili u različitim sektorima. Velik dio tih podataka nalazi se izvan okvira danog područja politike ili određene javne uprave i, u sve većoj mjeri, izvan državnih granica. To znači da javne usluge u cijeloj Europi sve više postaju mreža sastavljena od mreža uglavnom suverenih aktera na svim razinama uprave, od kojih svaka ima vlastiti pravni okvir i ovlasti, ali su ipak međusobno povezane. Slično uspostavljenim transeuropskim prometnim i energetskim mrežama 10 , javne usluge spajaju se u svoju transeuropsku mrežu zasnovanu na interoperabilnosti.

Interoperabilnost se ponekad smatra isključivo tehničkim pitanjem. Međutim, za djelotvorno povezivanje uprava te tokove podataka i usluge nije dovoljno uzeti u obzir samo tehničke aspekte. Potrebno je osigurati tehničke mogućnosti povezivanja i semantičko razumijevanje za razmjenu i obradu predmetnih podataka te uspostaviti potreban organizacijski i pravni kontekst, primjerice u pogledu prava na pristup podacima, njihovu razmjenu ili ponovnu uporabu. Kad je riječ o koordinaciji i usklađenosti, interoperabilnost zahtijeva i integrirani pristup upravljanju. Ti osnovni uvjeti, odnosno „razine” interoperabilnosti utvrđeni su u Europskom okviru za interoperabilnost (EIF), konceptualnom modelu koji su 2004. razvili praktičari u području digitalnog javnog sektora iz cijele Europe i koji je otad dvaput ažuriran 11 . U tom razdoblju, kako se svijet sve više povezivao, interoperabilnost je postala ključan aspekt digitalne transformacije uprava i usluga.

EIF je sad općeprihvaćeni okvir politike za interoperabilnost u EU-u i šire 12 . Budući da taj temelj interoperabilnosti služi zajedničkoj javnoj svrsi, on mora biti transparentan, uključiv, pravedan i siguran te čvrsto utemeljen na vrijednostima EU-a. Interoperabilnost je ono što dionicima javnog sektora omogućuje povezivanje, suradnju i razmjenu podataka uz istodobnu zaštitu suvereniteta i supsidijarnosti 13 .

2.2....i zašto je poboljšanje interoperabilnosti važno za EU?

Procjenjuje se da bi se zbog boljeg funkcioniranja javnog sektora zahvaljujući potpunom uvođenju interoperabilnosti na svim razinama uprave BDP EU-a mogao povećati za 0,4 %. Građani bi mogli uštedjeti do 24 milijuna sati godišnje, odnosno 543 milijuna EUR, a poduzeća 30 milijardi sati ili 568 milijardi EUR godišnje 14 . Procjene prosječnih godišnjih ušteda zahvaljujući prekograničnoj interoperabilnosti kreću se od 5,5 do 6,3 milijuna EUR za građane i od 5,7 do 19,2 milijarde EUR za poduzeća.

Studije slučaja pokazuju da interoperabilnost, uz poboljšanje učinkovitosti, pozitivno utječe i na druge javne vrijednosti 15 . Primjerice, proaktivnim javnim uslugama ili višejezičnom semantičkom potporom poboljšava se pristup javnim uslugama i njihova uključivost, čime se povećava povjerenje javnosti 16 .

Interoperabilnost je bitna u kriznim vremenima, što je potvrdila i kriza zbog bolesti COVID-19. Bila je nužna ne samo za izradu digitalnih COVID potvrda kojima se može pristupiti iz cijelog EU-a nego i za razmjenu podataka u stvarnom vremenu o raspoloživim krevetima u bolničkim jedinicama intenzivne njege 17 . Interoperabilnost pomaže državi da brže reagira i omogući pristup podacima u stvarnom vremenu u svim sektorima i na svim administrativnim razinama. Pomaže u procjeni uspješnosti politika i potiče stalne inovacije, suradnju te zbližavanje različitih područja politika.

Međutim, trenutačni okvir politike u kojem je suradnja u području interoperabilnosti neobvezujuća nije prikladan da bi se te procijenjene koristi maksimalno iskoristile. Iako su stručnjaci za digitalnu upravu i podatke razvili, iznimno predanim radom, opsežnu zajedničku pravnu stečevinu 18 EU-a o interoperabilnosti koja obuhvaća načine suradnje, koncepte, ponovno uporabljiva rješenja, otvorene specifikacije i alate kojima se podupiru nacionalne reforme 19 i uspostavljene politike EU-a 20 , nedavne evaluacije pokazale su velika ograničenja tog potpuno dobrovoljnog pristupa suradnji.

Prečesto se o digitalnim aspektima, uključujući aspekte pristupa podacima i njihove razmjene, razmišlja prekasno u procesu oblikovanja politika. Elementi interoperabilnosti javnim uslugama nisu inherentni. To uzrokuje visoke rizike i troškove provedbe, propuštene prilike i, u najgorem slučaju, ugrožavanje politika koje ovise o digitalizaciji velikih razmjera 21 . Javne uprave mogu biti interoperabilne samo ako se u ranoj fazi osmišljavanja politika provedu prave procjene i donesu ispravne odluke. Nepoboljšavanjem interoperabilnosti EU bi si mogao uskratiti priliku za znatno smanjenje administrativnog opterećenja. To bi smanjilo otpornost javnih uprava, ograničilo njihovu sposobnost za inovacije i, u najgorem slučaju, onemogućilo njihovo djelovanje u kriznim razdobljima 22 . Prekogranična suradnja javnih uprava mora postati prirodna i neometana poput prelaska vlakova preko granica ili energetskih tokova među nacionalnim mrežama. Odgovor na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 dodatno je ukazao na važnost stabilne prekogranične i međusektorske interakcije digitalnog javnog sektora.

U takvim okolnostima i s obzirom na sve bržu digitalnu transformaciju, ministri EU-a nadležni za transformaciju javnog sektora i načelnici sektora informacijskih tehnologija država članica sve više ukazuju na potrebu za intenzivnijom europskom suradnjom u području interoperabilnosti. Traže stabilnu organizacijsku strukturu, opću primjenu EIF-a te određivanje zajedničkih i otvorenih specifikacija i rješenja spremnih za ponovnu uporabu. Traže i primjenu pristupa „inherentne interoperabilnosti” te bolju koordinaciju eksperimentiranja i inovacija u javnom sektoru, uključujući suradnju s privatnim sektorom („GovTech 23 ”). Prijedlog Komisije o poboljšanoj politici interoperabilnosti javnog sektora EU-a odgovor je na te potrebe.

3.Intenziviranje suradnje EU-a u području interoperabilnosti

3.1.Uspostava zajedničkog upravljanja interoperabilnošću

Predloženi Akt o interoperabilnoj Europi usmjeren je na uspostavu strukturiranog, transparentnog i uključivog okvira za suradnju, kojim se javnom sektoru omogućuju prilagodljivost i inovacijski kapacitet koji su mu potrebni u dinamičnom tehničkom, društvenom i političkom kontekstu. Interoperabilnost se ne može postići odlukama na samo jednoj vertikalnoj razini; dakle, niti politikama jednog tijela koje bi trebali provoditi krajnji akteri niti rješenjima krajnjih aktera koja bi se zatim prenosila na više razine. Za nju je potrebna stvarna suradnja oblikovatelja i provoditelja politika na svim razinama vlasti i u svim sektorima. Potreban joj je i otvoren, ali stabilan i integriran okvir upravljanja kojim se osigurava supsidijarnost uspostavom stvarne suodgovornosti, koji je održiv na dugo vrijeme jer nešto što je osmišljeno da bude interoperabilno sporije zastarijeva i kojim se transformacijski potencijal javnog sektora pretvara u stvarnost te štite javne vrijednosti. Predloženim Aktom o interoperabilnoj Europi nastoji se pružiti taj okvir za suradnju. Njime se omogućuje osnivanje Odbora za interoperabilnu Europu koji bi usmjeravao zajedničke aktivnosti u području interoperabilnosti i okupljao središnja tijela država članica nadležna za digitalnu transformaciju te institucije EU-a. Omogućuje i osnivanje otvorene Zajednice za interoperabilnu Europu stručnjaka, praktičara i zainteresiranih strana kako bi se zajamčila transparentnost i povezanost s praksom na terenu.

Interoperabilnost je cilj koji se mijenja zbog brzog tehnološkog razvoja i promjenjivih potreba politike. Potreban joj je poseban, otvoren pravni ustroj koji pogoduje inovacijama i kojim se izbjegava ovisnost o nekom propisu ili tehnologiji. Druge opcije, primjerice unošenje današnjih tehnologija u propise, mogle bi ugroziti buduće inovacije i ograničiti sposobnost uprava da se prilagođavaju promjenjivim potrebama i novim tehnologijama. Oblikovanje politika interoperabilnosti i sami propisi moraju biti inovativni i prilagođeni digitalizaciji 24 . Predloženim Aktom o interoperabilnoj Europi nastoji se uspostaviti takav integrirani inovacijski okvir za javni sektor.

EIF je referentni instrument za uvođenje interoperabilnosti u javni sektor. Kako bi ostao relevantan, potrebno ga je redovito preispitivati i ažurirati. Potrebna mu je i razrada u obliku preporuka i potpore za provedbu 25 , na primjer kako bi se poduprli budući sektorski podatkovni prostori EU-a 26 , u bliskoj suradnji s Europskim odborom za inovacije u području podataka i u skladu sa zahtjevima budućeg Akta o podacima 27 . Predloženim Aktom o interoperabilnoj Europi omogućuje se takvo redovito ažuriranje u skladu s propisima koji pogoduju inovacijama i prilagođeni su digitalizaciji.

3.2.Uključivanje svih razina vlasti

Unaprijeđeno upravljanje interoperabilnošću na razini EU-a za koje su suodgovorne države članice i EU pruža prijeko potreban poboljšani okvir politike i potpore za ciljeve reforme javnog sektora EU-a 28 . Na tome se mora raditi zajednički, na svim razinama vlasti, kako bi se bogata pravna stečevina o interoperabilnosti koja obuhvaća koncepte, smjernice, specifikacije i ponovno uporabljive resurse mogla održavati i ažurirati.

Regionalne i lokalne zajednice moraju biti uključene i zastupljene, i to ne samo zato što s njima počinje i završava pružanje javnih usluga nego i kako bi se mogli iskoristiti znatni inovacijski kapaciteti gradova i regija 29 . Važnu ulogu u tome imaju javno-privatne inovacije te suradnja javnog i privatnog sektora u području usluga. Inicijative kao što je „Živjeti u EU-u” te proširena projektna suradnja, npr. u okviru mreže „Otvoreni i prilagodljivi pametni gradovi” 30 pokazuju da postoji velika potreba za suradnjom u području interoperabilnosti te spremnost na suradnju na regionalnoj i lokalnoj razini. Raznolikost i stručnost lokalno razvijenih rješenja za interoperabilnost važan je resurs koji bi trebao sustavno doprinositi katalozima priznatih i široko dostupnih resursa za interoperabilnost. To je razlog zašto bi u okviru predloženog budućeg upravljanja interoperabilnošću na razini EU-a u predstavnici lokalnih i regionalnih tijela i društvenih skupina ruralnih i urbanih područja trebali biti uključeni u predviđeni Odbor za interoperabilnu Europu te zašto se stručnjake sa svih razina vlasti aktivno potiče da se uključe u rad buduće Zajednice za interoperabilnu Europu.

Vodeći posebno računa o lokalnim i regionalnim uvjetima, Komisija je u bliskoj suradnji s privatnim i javnim dionicima razvila „Europski okvir za interoperabilnost za pametne gradove i zajednice” (EIF4SCC), koji je u potpunosti usklađen s EIF-om. Nakon opsežne javne rasprave i savjetovanja taj je specijalizirani okvir EIF-a predstavljen u radnom dokumentu službi Komisije priloženom ovoj komunikaciji 31 . Komisija potiče stručnjake i praktičare iz drugih područja politika da slijede taj primjer prilagodbe EIF-a posebnim i/ili sektorskim namjenama. Jedna od zadaća u okviru budućeg upravljanja interoperabilnošću bit će ocjenjivanje usklađenosti specijaliziranih okvira za interoperabilnost s EIF-om. Primjerice, specijalizirani okvir EIF-a svojedobno je izrađen za potrebe digitalnog zdravstva 32 . Interoperabilnost tradicionalno ima važnu ulogu i u politici zaštite okoliša 33 , pravosuđu i unutarnjim poslovima 34 ili prometu 35 .

3.3.Unapređenje inovacija i suradnje GovTech

Održavanje koraka s tehnološkom integracijom stalan je izazov javnom sektoru. Premda su često izložena kritikama jer nisu sklona preuzimati rizike koje nosi tehnologija, javna tijela zbog svoje jedinstvene uloge služenja javnom interesu moraju veoma pažljivo pristupati prihvaćanju tehnologije te njezinoj zakonitoj, poštenoj i pouzdanoj uporabi. Ipak, uz primjenu novih tehnologija javne usluge mogu postati pristupačnije, uključivije i učinkovitije nego ikad prije. No koliko je stvaranje kontinuiranih digitalnih inovacija za javni sektor važno, toliko je i zahtjevno.

U Europi se već provodi nekoliko stotina testiranja i pokusnih primjena digitalnih tehnologija u javnom sektoru jer je bitno steći znanja o koristima i rizicima tih tehnologija. Komisija osniva Opservatorij za inovativne javne usluge 36 koji će analizirati trendove, utvrđivati dobre i loše primjere iz prakse, usmjeravati uvođenje novih tehnologija i voditi računa o inherentnosti interoperabilnosti. Opservatorij će procjenjivati kako tehnologije kao što je umjetna inteligencija mijenjaju procese i upravljačke strukture javnog sektora. To će pomoći EU-u te nacionalnim i lokalnim tijelima da utemeljeno odlučuju o primjeni novih tehnologija.

Europa ima mnogo uspješnih regionalnih ekosustava inovativnih malih tehnoloških poduzeća i start-up poduzeća 37 koja imaju potporu, među ostalim, mreže centara za digitalne inovacije 38 i Europskog vijeća za inovacije 39 . Otvoreni, ponovno uporabljivi i priznati resursi za interoperabilnost važni su malim inovativnim poduzećima i inicijativama civilnog društva za suradnju s javnim sektorom.

Javno-privatna suradnja kao što je „GovTech” ili „CivicTech” 40 potiče inovacije u javnom sektoru, podupire tehnološku suverenost Europe i otvara put prema javnoj nabavi. Naime, pristup javnoj nabavi manjim je poduzećima iznimno važan kako bi mogla rasti, postati priznata i imati stabilan prihod od poslovanja 41 . Potpora GovTechu posebno je potpodručje programa Digitalna Europa i predloženog Akta o interoperabilnoj Europi, potpuno usklađeno s okvirom EU-a za potporu inovacijama. Sektor će s budućim Odborom za interoperabilnu Europu biti povezan preko Europskog gospodarskog i socijalnog odbora te je pozvan pridružiti se budućoj Zajednici za interoperabilnu Europu.

3.4.Praćenje učinka

Procjena učinka buduće politike interoperabilnosti razotkrila je probleme u prikupljanju podataka te procjenjivanju troškova i koristi interoperabilnosti jer je riječ o aktivnosti koja sama po sebi nije krajnja svrha, nego je važan instrument potpore digitalizaciji javnog sektora. Korisno je, međutim, mjeriti zrelost interoperabilnosti radi usmjeravanja ulaganja i procjene napretka. Za digitalnu upravu postoji mnogo alata za izvješćivanje i praćenje, koji se razlikuju prema vrsti korisnika ili sektora ili zemljopisnom području 42 koje obuhvaćaju. Ti alati nisu uvijek usklađeni ili dovoljno povezani, a njihovi su rezultati rijetko u strojno čitljivom formatu koji je jednostavan za uporabu. Usto, kao što je istaknula stručna skupina Komisije za interoperabilnost javnih usluga, upravama mogu biti znatno opterećenje 43 .

Zbog toga je važno razviti transparentne i višekratno uporabljive alate za izvješćivanje i praćenje koji su prilagođeni digitalizaciji kako bi se lakše postigli ciljevi digitalnog desetljeća. Postojeće bi formate praćenja trebalo uskladiti s načelom „samo jednom”, odnosno ponovno rabiti podatke i ankete kad je to moguće, a rezultate davati bez ograničenja u strojno čitljivim formatima. To je samo po sebi jedan aspekt oblikovanja politika prilagođenih digitalizaciji, s alatima i konceptima koji se mogu ponovno rabiti, integrirati i prenositi, u korist praktičara i oblikovatelja politika.

4.Oblikovanje politika EU-a koje su inherentno interoperabilne i prilagođene digitalizaciji

4.1.Oblikovanje politika EU-a u digitalnom dobu

Digitalni aspekti u cjelini, a osobito interoperabilnost, tradicionalno se prepuštaju tehničkim stručnjacima i rješavaju tek u kasnijim fazama, potkraj ili čak nakon završetka postupka oblikovanja politike. To za sobom povlači velike rizike i troškove provedbe politika zbog neočekivanih zapreka i ograničenja. Da bi se to prevladalo, politike je potrebno sustavno oblikovati tako da budu inherentno interoperabilne.

Ciklus donošenja i provedbe politika sve se više temelji na podacima i digitalizira, od predviđanja i procjene učinka 44 preko prikupljanja podataka i praćenja 45 do usluga i alata 46 . Politike EU-a imaju sve više digitalnih aspekata 47 . Budući da su ciljevi politika, skupovi podataka i digitalna rješenja međusobno tijesno isprepleteni, oblikovanje i provedba politika EU-a mogu biti djelotvorni i učinkoviti samo ako oblikovatelji politika i IKT stručnjaci surađuju kao partneri. To partnerstvo mora početi što prije u postupku formuliranja i izrade politike.

Komisijinom digitalnom strategijom 48 i agendom za bolju regulativu 49 uvažavanje digitalnih aspekata čvrsto su ugrađuje u EU-ov ciklus politike, čime se promiče načelo „digitalizacije kao standarda” u izradi politika. O digitalnim aspektima i aspektima interoperabilnosti treba voditi računa u svim fazama: osmišljavanju politike, savjetovanjima s dionicima, procjenama učinka te provedbi, praćenju i evaluaciji politike.

Cilj je „digitalnih provjera” kao posebne, iako još nedovršene, komponente Komisijina paketa instrumenata za bolju regulativu 50 pomoći oblikovateljima politika da u ranoj fazi ustanove i urede relevantne digitalne aspekte određene politike. Provjere moraju biti usko povezane sa strukturnim stručnim savjetima, npr. o arhitekturi sustava, podatkovnim tehnologijama i tehnologijama oblaka te privatnosti i kibersigurnosti. Ponovna uporaba podataka iz mjerodavnih izvora i postojećih rješenja te prihvaćanje inovativnih tehnologija provedbu će učiniti jednostavnijom i ekonomičnijom te istodobno omogućiti primjenu analitike podataka, sigurnih i zaštićenih tokova podataka te umjetne inteligencije i novih tehnologija. Takva praksa provjereno može pojednostavniti i smanjiti administrativno opterećenje 51 .

Kad je riječ o zakonodavnim prijedlozima, interoperabilnosti će se posvećivati veća pozornost: sustavno će se ocjenjivati usklađenost s EIF-om (i, prema potrebi, njegovim specijaliziranim okvirima) te utvrđivati mogućnosti ponovne uporabe interoperabilnih sustava, koncepata i komponenata. To Komisiji i državama članicama omogućuje da strukturiraju načine prikupljanja podataka i praćenja te spriječe nastanak dvostrukih i konfliktnih sustava, ovisnost o jednom pružatelju usluga i neodrživu praksu u IKT-u. Strukturirana suradnja javnih uprava država članica EU-a predložena u Aktu o interoperabilnoj Europi rezultirat će savjetima o politikama EU-a s velikim utjecajem na digitalnu infrastrukturu država članica i omogućiti pravodobnu provedbu politika EU-a.

Politike koje su prilagođene digitalizaciji i inherentno interoperabilne omogućit će pojavu doista transeuropskih digitalnih usluga za građane, poduzeća i javnih politika koje su važne za jedinstveno digitalno tržište. To će povećati prekogranično povjerenje, što potvrđuju, primjerice, EU digitalne COVID potvrde, siguran digitalni identitet 52 , Informacijski sustav unutarnjeg tržišta (IMI) 53 i sve više prekograničnih usluga koje omogućuje jedinstveni digitalni pristupnik 54 .

Komisija se obvezala oblikovati politike prilagođene digitalizaciji i pobrinut će se da se to primjenjuje inicijative politike i zakonodavne prijedloge, no to je tek početak. Kako bi zakonodavstvo EU-a bilo potpuno prilagođeno digitalizaciji i inherentno interoperabilno, važno je postići ujednačeno stajalište suzakonodavaca, uz potpuno poštovanje uloga svake institucije. Zajedničko upravljanje interoperabilnošću na razini EU-a prema predloženom Aktu o interoperabilnoj Europi instrument je koji će bitno pridonijeti uspostavi takvog stajališta.

4.2.Usmjeravanje financiranja interoperabilnosti

Programima EU-a osiguravaju se namjenska financijska sredstva za istraživanje, razvoj i održavanje resursa interoperabilnosti javnog sektora EU-a, kao što su alati za procjenu interoperabilnosti, semantički rječnici, GovTech ili ponovno uporabljivi sastavni elementi za razmjenu podataka i elektronički identitet 55 . Važno je od praktičara u području IT-a i politika iz država članica, dakle krajnjih korisnika tih resursa i provoditelja politika, dobiti savjete o prioritetima financiranja EU-a u području interoperabilnosti. Budući Odbor za interoperabilnu Europu bit će zadužen za pružanje savjeta o svakoj provedbi politike ili mjeri potpore inovacijama koja se smatra potrebnom, kako je predviđeno u predloženom Aktu o interoperabilnoj Europi.

Sredstvima EU-a za interoperabilnost podupire se i provedba politika EU-a relevantnih za digitalnu upravu, kao što su one o jedinstvenom digitalnom pristupniku, lisnici EU-a za elektroničku identifikaciju ili lokalnim digitalnim blizancima 56 . Ulaganja u modernizaciju javnog sektora država članica EU podupire strukturnim fondovima 57 , Mehanizmom za oporavak i otpornost 58 , Instrumentom za povezivanje Europe 59 i Instrumentom za tehničku potporu 60 . Europska mreža javnih uprava priprema ambiciozan program modernizacije 61 . Prijedlogom o digitalnom desetljeću i Instrumentom za tehničku potporu omogućeni su višedržavni projekti kojima se podupire digitalna transformacija, među ostalim konzorcij za europsku digitalnu infrastrukturu (EDIC) 62 . U takvim potprogramima potpore modernizaciji i reformama trebalo bi uspostaviti koordinaciju u ranoj fazi i voditi računa o interoperabilnosti, primjerice redovitom komunikacijom i savjetovanjem s praktičarima o budućoj Zajednici za interoperabilnu Europu.

4.3.Uključivanje interoperabilnosti u politike EU-a u području podataka i inovacija

Politika interoperabilnosti nužan je dodatak novom okruženju politika EU-a u području podataka i digitalnih tehnologija. Temelji se na propisima o dostupnosti i razmjeni podataka iz perspektive javnog sektora te ih upotpunjuje 63 . Njome se podupiru centralizirani zajednički alati kao što je „data.europa.eu”, službeni portal za europske podatke 64 . Može pružiti semantičko stručno znanje potrebno za izgradnju podatkovnih prostora i politiku EU-a u području računalstva u oblaku. U skladu s tim te kako bi poboljšana politika interoperabilnosti EU-a bila posve učinkovita, potrebna je bliska interakcija s odgovarajućim operativnim i regulatornim strukturama za digitalnu politiku, osobito s Europskim odborom za inovacije u području podataka 65 . U Digitalnom kompasu do 2030., referentnom okviru digitalne politike EU-a, digitalna uprava prepoznata je kao jedan od glavnih smjerova, a poboljšana politika interoperabilnosti EU-a osmišljena je kao potpora paralelnom procesu digitalnog desetljeća 66 .

Resursi EU-a za interoperabilnost automatski su dostupni u obliku otvorenih specifikacija ili softvera otvorenog koda 67 . Moraju biti otvoreni kako bi ih javne uprave na svim razinama koje stvaraju interoperabilne sustave i usluge te partneri iz privatnog sektora i industrije koji surađuju s tim upravama mogli lako ponovno uporabiti. Premda otvoreni kod nije jedini pristup stvaranju interoperabilnosti, kôd projekata za javne usluge koje financira EU trebao bi automatski biti otvoren. Zbog toga se predloženim Aktom o interoperabilnoj Europi omogućuje pristup rješenjima koja se mogu ponovno uporabiti, uključujući kod, ako je to primjereno i moguće. Sama Komisija stavlja na raspolaganje otvoreni kod i pomaže projektima s otvorenim kodom 68 . Na svim službenim jezicima EU-a dostupna je posebna europska javna licencija (EUPL), pri čemu pravnu pomoć može pružiti internetski pomoćnik za licenciranje 69 . Uspostavom uredâ za programe otvorenog koda (OSPO) ili sličnih ureda u svim upravama država članica Odbor za interoperabilnu Europu i Zajednica za interoperabilnu Europu podupirat će razmjenu primjera dobre prakse i pomoći u utvrđivanju ponovno uporabljivih rješenja i razvojnih potreba 70 .

Za razvoj europske pravne stečevine u području interoperabilnosti te za otvorenu i uključivu digitalnu transformaciju koja se temelji na vrijednostima osobito je važna bliska interakcija s normizacijskim forumima i aktivnostima 71 . Kako EU bude provodio svoj obnovljeni okvir normizacijske politike 72 , budući Odbor za interoperabilnost u Europi sustavno će se baviti povezanim pitanjima interoperabilnosti javnog sektora. To uključuje pomaganje u normizacijskim „gorućim područjima” u javnom sektoru i podupiranje uloge EU-a u izradi normi za javne usluge.

Komisija je nedavno objavila program za inovacije 73 u kojem ističe korisnu ulogu javnog sektora u povećanju inovacijskog kapaciteta EU-a i to ne samo u svojstvu regulatora nego i kao naručitelja i partnera za eksperimentiranje. U programu se naglašava potencijal interoperabilnosti i potiče razmatranje eksperimentiranja u javnom sektoru u kontroliranim (izoliranim) okruženjima te suradnja GovTech.

4.4.Razvoj međunarodne suradnje u području interoperabilnosti javnog sektora

EU je u politici interoperabilnosti tradicionalno otvoren za suradnju s međunarodnim partnerima, posebice sa susjedstvom EU-a, i međunarodnim organizacijama. Interoperabilnost po prirodi ne poznaje granice, a resursi EU-a za interoperabilnost dostupni su bez ograničenja za ponovnu uporabu u cijelom svijetu. Osobito je to slučaj s EIF-om, koji se koristi kao referenca na međunarodnoj razini 74 . Kako bi se još unaprijedila međunarodna suradnja u području digitalne uprave utemeljena na vrijednostima, važno je održavati i razvijati postojeću suradnju u području interoperabilnosti s međunarodnim organizacijama kao što su OECD, UN i Svjetska banka te sa svjetskim partnerima sličnih stajališta 75 .

Itekako je važno produbiti postojeću suradnju sa susjedstvom EU-a. Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Ukrajina dugogodišnji su partneri u razvoju suradnje u području interoperabilnosti EU-a, a druge zemlje iskazuju velik interes za pridruživanje tim zajedničkim aktivnostima. Digitalna transformacija uprave partnerima je jako važna u kontekstu proširenja i susjedstva te Komisija potiče postizanje visokog stupnja interoperabilnosti u skladu sa standardima EU-a. Budući da se produbljivanjem suradnje podupiru pretpristupne i gospodarske partnerske integracije, ono bi trebalo biti strukturna komponenta instrumenata EU-ove politike susjedstva 76 . Razvoj međunarodne suradnje nije, međutim, jednostran proces. EU-u će omogućiti da uči od svojih partnera i zajedno s njima te da iskoristi njihova nerijetko vrlo napredna rješenja, stručna znanja i iskustvo.

(1)

     Javni sektor čini 53,1 % BDP-a u 2020., https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Government_finance_statistics#Government_revenue_and_expenditure

(2)

     Primjerice u ministarskim izjavama donesenima u Tallinnu 2017. ( https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/news/ministerial-declaration-egovernment-tallinn-declaration ), Berlinu 2020., ( https://ec.europa.eu/isa2/sites/isa/files/cdr_20201207_eu2020_berlin_declaration_on_digital_society_and_value-based_digital_government_.pdf ), Lisabonu 2021. ( https://www.lisbondeclaration.eu/ ) i Strasbourgu 2022. ( https://www.eupan.eu/2022/04/presidence-francaise-2022-french-presidency-2022/ ).

(3)

     Primjerice suradnja u okviru inicijative „Živjeti u EU-u”, https://living-in.eu/ .

(4)

     Europski pristup za digitalno desetljeće, COM(2021) 118 final, https://ec.europa.eu/info/strategy/priorities-2019-2024/europe-fit-digital-age/europes-digital-decade-digital-targets-2030_en

(5)

     Iz https://ec.europa.eu/info/files/recovery-and-resilience-facility-annual-report_hr , str. 23.

(6)

   Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o utvrđivanju mjera za visoku razinu interoperabilnosti javnog sektora u Uniji (Akt o interoperabilnoj Europi), COM(2022) 720 final.

(7)

    https://ec.europa.eu/info/strategy/priorities-2019-2024/europe-fit-digital-age/shaping-europe-digital-future_hr

(8)

   Primjerice https://nordicsmartgovernment.org/ , inicijativa pet nordijskih zemalja za uspostavu prekograničnih i međusektorskih interoperabilnih javnih usluga.

(9)

   Primjer takvih višedimenzionalnih politika su pametni gradovi, gdje se pitanja koja se odnose na energiju, okoliš, promet, otpad, vodu i digitalizaciju moraju promatrati zajedno; https://ec.europa.eu/info/eu-regional-and-urban-development/topics/cities-and-urban-development/city-initiatives/smart-cities_hr .

(10)

   Člancima od 170. do 172. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) utvrđuje se nadležnost EU-a za uspostavu i razvoj transeuropskih mreža te za promicanje međusobne povezanosti i interoperabilnosti nacionalnih mreža. To sve više uključuje kombiniranje „hardvera” i „softvera” te povezivanje „suverenih” sustava u zajedničku mrežu energetskih, prometnih i digitalnih mreža.

(11)

    https://joinup.ec.europa.eu/collection/nifo-national-interoperability-framework-observatory/european-interoperability-framework

(12)

    https://joinup.ec.europa.eu/collection/nifo-national-interoperability-framework-observatory/national-interoperability-initiatives .

(13)

   Kako je istaknuto u spomenutoj Berlinskoj deklaraciji.

(14)

   Studija Zajedničkog istraživačkog centra Komisije, https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC127330 .

(15)

   Primjer toga je projekt DIGI4FED: https://www.uantwerpen.be/en/research-groups/govtrust/research/projects/digi4fed/

(16)

     Primjerice automatska socijalna tarifa za energiju u Portugalu, koja je osvojila nagradu Ujedinjenih naroda ( https://eportugal.gov.pt/en/noticias/tarifa-social-de-energia-automatica-premiada-pela-onu ), ili alat eTranslation koji se upotrebljava na portalu Konferencija o budućnosti Europe i dostupan je javnim upravama ( https://ec.europa.eu/info/resources-partners/machine-translation-public-administrations-etranslation_en ).

(17)

   Vidjeti https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2468042722000033 .

(18)

     Uključujući resurse razvijene u suradnji s državama članicama EU-a i uz financijsku potporu iz prijašnjih programa ISA² i CEF-Telecom, vidjeti https://joinup.ec.europa.eu/ .

(19)

   Primjerice španjolsko nacionalno pravo i praksa u području interoperabilnosti, vidjeti https://www.boe.es/buscar/act.php?id=BOE-A-2010-1331 i https://www.boe.es/biblioteca_juridica/index.php?tipo=C .

(20)

   Neke važne politike EU-a u početku su bile projekti za interoperabilnost i/ili su bile poduprte tim projektima, npr. Uredba eIDAS ( https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/policies/eidas-regulation ) ili europska infrastruktura za usluge lanaca blokova ( https://ec.europa.eu/cefdigital/wiki/display/CEFDIGITAL/ebsi ).

(21)

   Uvažavanje digitalnih aspekata i aspekata interoperabilnosti u ranoj fazi osmišljavanja politika donosi jasne koristi, kako je istaknuto u Smjernicama za procjenu učinka IKT-a koje je Komisija izradila 2018. ( https://ec.europa.eu/isa2/sites/isa/files/ict_impact_assessment_guidelines.pdf ) i navedeno u preporukama članova stručne skupine Komisije za interoperabilnost javnih usluga ( https://joinup.ec.europa.eu/collection/interoperable-europe/news/official-expert-recommendations-new-interoperability-policy ).

(22)

   Primjerice, zbog nedovoljne usklađenosti podataka EU-u je u ranoj fazi krize uzrokovane bolešću COVID-19 bilo teško zajednički reagirati, kako su utvrdili Renda, A. i Castro, R. (2020.) u članku „Towards stronger EU governance of health threats after the COVID-19 pandemic” (Prema boljem upravljanju zdravstvenim prijetnjama u EU-u nakon pandemije bolesti COVID-19), European Journal of Risk Regulation, 11(2)., str. 273.–282.

(23)

   Vidjeti „GovTech Practices in the EU” (GovTech u praksi u EU-u) ( https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC128247 ) ili „Exploring Digital Government Transformation in the EU – Understanding public sector innovation in a data-driven society” (Istraživanje transformacije digitalne uprave u EU-u – razumijevanje inovacija u javnom sektoru u društvu koje se temelji na podacima) ( https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC121548 )

(24)

   Politika (ili pravni akt) je prilagođena digitalizaciji ako joj je neometana provedba otpočetka koncipirana s obzirom na digitalizaciju te ako pospješuje digitalnu transformaciju optimalnom primjenom tehnologija i podataka ( https://joinup.ec.europa.eu/collection/better-legislation-smoother-implementation/digital-ready-policymaking ). Vidjeti i alat br. 28 za bolju regulativu Europske komisije o oblikovanju politika prilagođenih digitalizaciji ( https://ec.europa.eu/info/files/chapter-3-identifying-impacts-evaluations-fitness-checks-and-impact-assessments_hr ).

(25)

    https://joinup.ec.europa.eu/collection/national-interoperability-framework-observatory/eif-toolbox .

(26)

   Komisija je već donijela prvi prijedlog o sektorskom podatkovnom prostoru, predloženu Uredbu o europskom prostoru za zdravstvene podatke, https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_22_2711 .

(27)

      https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_22_1113

(28)

     Europska mreža javnih uprava ( https://www.eupan.eu/ ) ili Stručna skupina Komisije za javnu upravu i upravljanje ( https://reform-support.ec.europa.eu/public-administration-and-governance-policy-making/expert-group-public-administration-and-governance_hr ).

(29)

   Platforma za pametne gradove „Smart Cities Marketplace” ( https://smart-cities-marketplace.ec.europa.eu/projects-and-sites?lang=hr ). Primjeri lokalnih aktivnosti uključuju: primjenu umjetne inteligencije za otkrivanje srčanih zastoja ( https://cordis.europa.eu/article/id/421437-artificial-intelligence-detects-cardiac-arrest-in-emergency-calls ), upravljanje kapacitetom javnih prostora (Fuengirola https://www.themayor.eu/en/a/view/fuengirola-digitized-its-beach-control-and-got-an-award-for-it-8098 ), primjenu umjetne inteligencije u projektima lokalnih digitalnih blizanaca (DUET https://www.digitalurbantwins.com/ , LEAD ( https://www.leadproject.eu /), SPHERE ( https://sphere-project.eu/ ).

(30)

      https://oascities.org/minimal-interoperability-mechanisms/

(31)

   SWD(2022) 710 final.

(32)

   Vidjeti Europski okvir za interoperabilnost e-zdravstva (https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/7e8e2f 60-6f87-4be8-9125-477e212e3a74 ) i ( https://eufordigital.eu/wp-content/uploads/2021/03/Common-Guidelines-for-eHealth-Harmonisation-and-Interoperability.pdf ). Komisija je u međuvremenu predložila uspostavu posebnog europskog prostora za zdravstvene podatke ( https://health.ec.europa.eu/ehealth-digital-health-and-care/european-health-data-space_hr ).

(33)

   Primjerice https://inspire.ec.europa.eu/inspire-directive/2

(34)

   Primjerice https://e-justice.europa.eu/home?init=true&action=home&plang=hr i https://ec.europa.eu/home-affairs/policies/schengen-borders-and-visa_hr

(35)

   Primjerice https://transport.ec.europa.eu/transport-themes/intelligent-transport-systems_hr

(36)

      https://joinup.ec.europa.eu/collection/innovative-public-services

(37)

     Primjerice: https://atomico.com/insights/launching-the-7th-annual-state-of-european-tech-report

(38)

      https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/activities/edihs

(39)

      https://eic.ec.europa.eu/index_en i program Obzor Europa .

(40)

     Oba se pojma odnose na javno-privatnu suradnju u području tehnologija za javni sektor. GovTech obično obuhvaća tehnološka start-up poduzeća i MSP-ove, primjerice radi pokusne primjene umjetne inteligencije, a CivicTech obično uključuje organizacije civilnog društva, primjerice radi promicanja tehnologijom potpomognutoga građanskog angažmana.

(41)

     Vidjeti strategiju EU-a za MSP-ove, https://ec.europa.eu/growth/smes/sme-strategy_en

(42)

     Primjerice DESI ( https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/policies/desi ) ili projekt LORDI (Lokalni i regionalni digitalni pokazatelji: https://living-in.eu/groups/commitments/monitoring-measuring ). Relevantne projekte praćenja provode i OECD ( https://goingdigital.oecd.org/indicator/58 ), Ujedinjeni narodi ( https://publicadministration.un.org/egovkb/en-us/Reports/UN-E-Government-Survey-2020 ) i Svjetska banka ( https://www.worldbank.org/en/events/2021/09/16/govtech-maturity-index-the-state-of-digital-transformation-in-the-public-sector#:~:text=The%20World%20Bank%20has%20developed,citizen%20engagement%2C%20and%20GovTech%20enablers ).

(43)

     Preporuka br. 16 na https://ec.europa.eu/transparency/expert-groups-register/core/api/front/expertGroupAddtitionalInfo/43164/download

(44)

     Primjerice https://ec.europa.eu/info/law/law-making-process/planning-and-proposing-law/better-regulation-why-and-how/better-regulation-guidelines-and-toolbox_hr .

(45)

     Primjerice, na važnosti je dobila objava informacija o održivosti; vidjeti Uredbu (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga, koja je stupila na snagu 2021.

(46)

   Primjerice, Uredba (EU) 2021/953 o okviru za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 (EU digitalna COVID potvrda) radi olakšavanja slobodnog kretanja tijekom pandemije bolesti COVID-19: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A32021R0953 . U politici pomorskog nadzora koriste se novi alati kao što su pomorske usluge programa Copernicus ili daljinsko elektroničko praćenje (REM). https://www.efca.europa.eu/en/content/new-technologies-maritime-surveillance , https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A32021R0953 .

(47)

     Od 284 zakonodavne inicijative koje je Komisija predstavila od ožujka 2020. do lipnja 2021., u 47 % spominju se digitalni elementi, a u 67 % u planu razvoja ili u fazi početne procjene učinka govori se o podacima ( https://joinup.ec.europa.eu/collection/better-legislation-smoother-implementation ); COVID-19 potaknuo oblikovanje politika prilagođenih digitalizaciji ( https://joinup.ec.europa.eu/collection/better-legislation-smoother-implementation/news/digital-ready-policymaking-boosted-covid-19 ).

(48)

      https://ec.europa.eu/info/news/commission-adopts-new-digital-strategy-address-transformation-opportunities-post-pandemic-world-2022-jun-30_en

(49)

     COM(2021) 219 Bolja regulativa: zajedničkim snagama za bolje zakonodavstvo ( https://ec.europa.eu/info/law/law-making-process/planning-and-proposing-law/better-regulation-why-and-how_hr ) i SWD(2021) 305 Smjernice za bolju regulativu ( https://ec.europa.eu/info/sites/default/files/better_regulation_joining_forces_to_make_better_laws_en_0.pdf i https://ec.europa.eu/info/sites/default/files/swd2021_305_en.pdf ).

(50)

     Kontrolni podsjetnici alata br. 28 za oblikovanje politika prilagođenih digitalizaciji u paketu instrumenata za bolju regulativu: https://ec.europa.eu/info/law/law-making-process/planning-and-proposing-law/better-regulation-why-and-how/better-regulation-guidelines-and-toolbox/better-regulation-toolbox-0_en i https://ec.europa.eu/info/law/law-making-process/planning-and-proposing-law/better-regulation-why-and-how/better-regulation-guidelines-and-toolbox_en .

(51)

     Primjerice u Danskoj ( https://en.digst.dk/digital-governance/digital-ready-legislation/guidances-and-tools/ ) ili u zdravstvenom sektoru, u kojem interoperabilnost potpomaže osmišljavanje politike ( https://ec.europa.eu/health/blood-tissues-cells-and-organs/overview/revision-eu-legislation-blood-tissues-and-cells_en ).

(52)

      https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/policies/eidas-regulation

(53)

     IMI omogućuje javnim tijelima razmjenu informacija, čime se podupire slobodno kretanje usluga i osoba na jedinstvenom tržištu.

(54)

     Uredba (EU) 2018/1724 o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika za pristup informacijama, postupcima, uslugama podrške i rješavanja problema ( https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=uriserv:OJ.L_.2018.295.01.0001.01.HRV&toc=OJ:L:2018:295:TOC ).

(55)

     Osobito program Digitalna Europa (DEP), kojim su obuhvaćena prethodna financijska sredstva iz bivših programa ISA² i CEF Telecom ( https://ec.europa.eu/cefdigital/wiki/display/CEFDIGITAL/2018/11/08/Meet+the+new+CEF+Building+Blocks ), i Obzor Europa.

(56)

     Potpora u okviru programa Digitalna Europa ( https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/activities/work-programmes-digital ).

(57)

      https://ec.europa.eu/info/funding-tenders/funding-opportunities/funding-programmes/overview-funding-programmes/european-structural-and-investment-funds_hr

(58)

      https://ec.europa.eu/info/business-economy-euro/recovery-coronavirus/recovery-and-resilience-facility_hr

(59)

      https://hadea.ec.europa.eu/programmes/connecting-europe-facility_en

(60)

      https://ec.europa.eu/info/funding-tenders/find-funding/eu-funding-programmes/technical-support-instrument/technical-support-instrument-tsi_hr

(61)

     Uključujući Deklaraciju iz Strasbourga donesenu 2022. i strategiju EUPAN-a za razdoblje od 2022. do 2025., vidjeti https://www.eupan.eu/

(62)

      https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A52021PC0574

(63)

     Kao što su Direktiva o otvorenim podacima ( https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A32019L1024 ), Akt o upravljanju podacima ( https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/IP_21_6428 ) i Akt o podacima, posebice njegovo VIII. poglavlje ( https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_22_1113 ).

(64)

      https://data.europa.eu/hr

(65)

     Uspostavljen Aktom o upravljanju podacima.

(66)

      https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/library/proposal-decision-establishing-2030-policy-programme-path-digital-decade

(67)

     Na portalu Joinup, osobito: https://joinup.ec.europa.eu/collection/open-source-observatory-osor .

(68)

     Vidjeti https://ec.europa.eu/info/departments/informatics/open-source-software-strategy_en .

(69)

     Pomoćnik za licenciranje na platformi Joinup: https://joinup.ec.europa.eu/collection/eupl .

(70)

     Komisija je osnovala vlastiti OSPO ( https://joinup.ec.europa.eu/collection/ec-ospo ).

(71)

     Primjerice, višedionička platforma za normizaciju IKT-a ( https://ec.europa.eu/growth/single-market/european-standards/ict-standardisation_en ).

(72)

     Vidjeti https://ec.europa.eu/docsroom/documents/48598 .

(73)

      https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52022DC0332

(74)

      https://joinup.ec.europa.eu/collection/nifo-national-interoperability-framework-observatory/eif-monitoring i https://joinup.ec.europa.eu/collection/nifo-national-interoperability-framework-observatory/digital-public-administration-factsheets-2021

(75)

     Primjerice s Urugvajem ( https://ec.europa.eu/isa2/news/european-commission-reinforces-cooperation-uruguay-interoperability_en/ ) i Ukrajinom ( https://eufordigital.eu/countries/ukraine/ ).

(76)

     Za praćenje napretka reforme javne uprave koristi se okvir za procjenu koji je razvijen, uz potporu Komisije, na temelju OECD-ova Programa potpore poboljšanju uprave i upravljanja (SIGMA) i u kojem se spominje „interoperabilnost” (Načela javne uprave: https://sigmaweb.org/publications/Principles-of-Public-Administration-2017-edition-ENG.pdf )