EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 30.5.2018.

COM(2018) 382 final

2018/0206(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+)

{SEC(2018) 273 final}
{SWD(2018) 289 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Ovo je vrijeme ključno za Europu jer će sposobnost da ostane konkurentna u svjetskom gospodarstvu i osigura visoke razine zaposlenosti, obrazovanja i osposobljavanja, zdravstva, socijalne uključenosti i aktivnog sudjelovanja u društvu biti presudna za njezinu važnost i uspjeh u idućim desetljećima. Konkurentna, povezana i otporna Europa u budućnosti podrazumijeva da treba ulagati u ljude već sad: u njihovo obrazovanje i osposobljavanje, vještine, kreativnost, potencijal za otvaranje poduzeća i inovacije te u njihovo zdravlje.

Osim toga, i dalje ostaje niz velikih izazova. Unatoč poboljšanjima, smanjenje nezaposlenosti i kontinuirano visokog stupnja siromaštva ostaje prioritet diljem EU-a. Socijalna pitanja i pitanja zapošljavanja najviše brinu europske građane i ostaju područje u kojima oni očekuju više od Unije. Dodatni izazovi s kojima se Unija suočava uključuju:

·nedostatne vještine,

·lošije rezultate aktivnih politika tržišta rada i obrazovnih sustava,

·izazove koji proizlaze iz novih tehnologija kao što su automatizacija i s njom povezani novi oblici rada,

·socijalnu isključenost marginaliziranih skupina uključujući romsku zajednicu i migrante te

·slabu mobilnost radne snage.

Za rješavanje tih izazova potrebne su inicijative u području politika i ciljane potporne mjere.

Kao odgovor na poziv građana da se poboljša socijalna dimenzija Unije, Europski parlament, Vijeće i Komisija zajednički su proglasili europski stup socijalnih prava 17. studenoga 2017. Sad je važno da europske institucije i države članice surađuju u ostvarenju načela i prava utvrđenih stupom.

Komisija je 2. svibnja 2018. donijela prijedlog sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. 1 Taj je prijedlog odraz trenutačnog socijalnog i gospodarskog konteksta i konkretan odgovor na želju europske javnosti da Europa ima istaknutiju socijalnu komponentu i da se više ulaže u ljude u Europskoj uniji.

U tom kontekstu ovaj prijedlog uključuje Europski socijalni fond plus (ESF+) kao glavni instrument EU-a za ulaganje u ljude i provedbu europskog stupa socijalnih prava. U ESF-u plus objedinjuju se sljedeći fondovi i programi:

–Europski socijalni fond (ESF) i Inicijativa za zapošljavanje mladih (YEI),

–Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD),

–Program za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) i

–Program djelovanja Unije u području zdravlja (Zdravstveni program).

Cilj je spajanja prethodno navedenih fondova trostruk:

–povećanje usklađenosti i sinergija komplementarnih instrumenata EU-a koji građanima pružaju važnu potporu i kojima se nastoji poboljšati njihov životni standard razvojem integriranijih pristupa programiranju i provedbi,

–povećanje fleksibilnosti i mogućnosti da se fondovima bolje odgovori na izazove utvrđene u ciklusu ekonomskog upravljanja i prioritetima EU-a,

–pojednostavnjenje programiranja fonda i upravljanja njime te posljedično smanjenje administrativnog opterećenja za tijela i korisnike.

ESF+ će stoga pridonijeti stvaranju socijalne Europe koja osnažuje svoje građane te ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji u skladu s člankom 174. UFEU-a, koja je nužan preduvjet za pravilno funkcioniranje EU-a kao stabilne i održive gospodarske i političke unije.

Ovim se cjelokupnim prijedlogom predviđa da se on počinje primjenjivati od 1. siječnja 2021. te je on upućen Uniji od 27 država članica u skladu s obavijesti Ujedinjene Kraljevine o njezinoj namjeri da se povuče iz Europske unije i Euratoma na temelju članka 50. Ugovora o Europskoj uniji koju je Europsko vijeće primilo 29. ožujka 2017.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

ESF+ podupire politike i prioritete kojima je cilj ostvarenje potpunog zaposlenja, povećanje kvalitete i produktivnosti u radu, povećanje geografske i profesionalne mobilnosti radnika unutar Unije, poboljšanje sustava obrazovanja i osposobljavanja te promicanje socijalne uključenosti i zdravlja.

Opći je politički cilj Uredbe o ESF-u plus pridonijeti ostvarenju funkcionalnije i otpornije socijalne Europe i provesti europski stup socijalnih prava te socijalne prioritete i prioritete zapošljavanja koje podupire europski proces ekonomskog upravljanja. ESF+ pridonijet će provedbi integriranih smjernica donesenih u skladu s člankom 121. i člankom 148. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) te relevantnih preporuka po državama članicama donesenih u kontekstu europskog semestra, kao i ostvarenju općeg cilja pametnog, uključivog i održivog rasta nakon 2030. (UN-ovi ciljevi održivog razvoja 2 ) te uzlazne konvergencije. Nadalje, ESF+ pridonijet će poboljšanju mogućnosti zapošljavanja, kao i povećanju standarda života i zdravlja, mobilnosti radne snage te ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije, kako je utvrđeno u UFEU-u i Povelji EU-a o temeljnim pravima. ESF-om plus nastoji se pridonijeti i programu vještina za Europu te integraciji državljana trećih zemalja.

Ako se u okviru ESF-a plus kao strukturnog fonda minimalni udjeli i iznosi utvrde primjenom mehanizma podijeljenog upravljanja, opisani prioriteti EU-a na odgovarajući će se način odražavati u opsegu ulaganja koja su izravno namijenjena europskim građanima.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

ESF-om plus nastoje se poboljšati sinergije i usklađenost s drugim fondovima iz kojih se sredstva izdvajaju za razvoj ljudskog kapitala. Posebice bi se trebale osigurati komplementarnosti i sinergije ESF-a plus s Europskim fondom za regionalni razvoj, Kohezijskim fondom, Europskim fondom za pomorstvo i ribarstvo, Europskim fondom za prilagodbu globalizaciji (EGF), programom Erasmus i Europskim snagama solidarnosti, Fondom za azil i migracije (FAMI) te programima Obzor Europa i Digitalna Europa, programom potpore reformama i instrumentom za provedbu reformi.

ESF+ i EGF i dalje će se međusobno dopunjivati, pri čemu će ESF+ nastaviti podupirati preventivne i anticipatorne mjere, a EGF će ostati reaktivni krizni fond izvan višegodišnjeg financijskog okvira.

ESF+ i Erasmus djeluju u sličnim područjima, odnosno pomažu ljudima steći nove vještine i usavršavati se kako bi odgovorili na potrebe industrijskih sektora 3 te poboljšavaju digitalne kompetencije i kvalitetu obrazovanja i osposobljavanja. Iz tog će se razloga poboljšati suradnja između ESF-a plus i Erasmusa. Precizni detalji suradnje navest će se u programima rada i vodičima programa za ESF+ i Erasmus te će se tako omogućiti djelotvorne i učinkovite sinergije.

ESF-om plus nastavit će se podupirati srednjoročna i dugoročna integracija državljana trećih zemalja kao dopuna FAMI-ja, kojim će se pokrivati kratkoročne potrebe.

Tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem ostat će dio kohezijske politike i uglavnom će biti uređen Uredbom o zajedničkim odredbama. Na njega će se primjenjivati ista pravila upravljanja, programiranja, praćenja, revizije itd. kao i na većinu drugih fondova pod podijeljenim upravljanjem. Za programe u državama članicama mogu se i dalje kombinirati sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i sredstva iz ESF-a plus u obliku programâ koji se financiraju iz više fondova.

Za tematsko područje Zdravlje odgovarajuća će upravljačka struktura dati strateške smjernice i tehnička mišljenja o mjerama potpore i provedbe tog područja. Pomoći će i u koordinaciji komplementarnih proračunskih linija za istraživanje, digitalno tržište, regionalne i kohezijske fondove i drugo.

U Komisijinu prijedlogu višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. utvrđen je ambiciozniji cilj u pogledu uključivanja klimatskih pitanja u sve programe EU-a, s ciljem da se 25 % rashoda EU-a namijeni ostvarenju klimatskih ciljeva. Doprinos ovog programa ostvarivanju tog općeg cilja pratit će se putem EU-ova sustava klimatskih pokazatelja na odgovarajućoj razini razdvajanja, uključujući upotrebu preciznijih metodologija ako su dostupne. Komisija će i dalje svake godine objavljivati informacije u obliku odobrenih sredstava za preuzete obveze u kontekstu godišnjeg nacrta proračuna.

Kako bi poduprla potpuno iskorištavanje potencijala programa u svrhu ispunjenja klimatskih ciljeva, Komisija će nastojati utvrditi relevantne aktivnosti u pripremi, provedbi, reviziji i evaluaciji programa.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Glave IX. (Zapošljavanje), X. (Socijalna politika) i XIV. (Javno zdravstvo) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebice njegovi članci 46., 149., 153., članci od 162. do 166. te članci 168., 174., 175. i 349. UFEU-a, pružaju pravni okvir za mjere obuhvaćene ovim prijedlogom.

ESF+ ima tri tematska područja. Prvo tematsko područje, koje je pod podijeljenim upravljanjem, obuhvaća (nekadašnji) ESF, koji se temelji na člancima 162. i 164. UFEU-a, i potporu za osnovnu materijalnu pomoć najpotrebitijima na temelju članka 175. stavka 3. UFEU-a. Drugo tematsko područje, koje je pod izravnim i neizravnim upravljanjem, obuhvaća mjere kojima se promiču zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) na temelju članka 175. stavka 3. UFEU-a. Treće tematsko područje, koje je pod izravnim upravljanjem, odnosi se na mjere poticaja namijenjene zaštiti i poboljšanju ljudskog zdravlja na temelju članka 168. UFEU-a.

Ovim se prijedlogom utvrđuju opći ciljevi ESF-a plus i područje primjene potpore, koje se raščlanjuje u posebne ciljeve. Utvrđuju se i zajedničke odredbe, primjenjive na sva tri tematska područja, te posebne odredbe za svako područje.

Uz to, Komisija je 29. svibnja 2018. donijela Prijedlog uredbe o zajedničkim odredbama kako bi poboljšala koordinaciju i uskladila dodjelu potpore pod podijeljenim upravljanjem, pri čemu joj je glavni cilj pojednostavniti provedbu politike. Tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem uređeno je tim zajedničkim odredbama.

Sredstvima iz različitih fondova pod podijeljenim upravljanjem ostvaruju se komplementarni ciljevi i ti fondovi imaju isti način upravljanja pa su stoga Uredbom (EU) br. [Uredba o zajedničkim odredbama] utvrđeni zajednički opći ciljevi i opća načela poput partnerstva i višerazinskog upravljanja. U toj su uredbi utvrđeni zajednički elementi strateškog planiranja i programiranja, uključujući odredbe koje se odnose na sporazum o partnerstvu koji se treba sklopiti sa svakom državom članicom, te zajednički pristup usmjerenju na rezultate fondova. U skladu s tim, Uredba uključuje uvjete kojima se to omogućuje, pregled uspješnosti te mehanizme praćenja, izvješćivanja i evaluacije. Utvrđene su i zajedničke odredbe u pogledu pravila o prihvatljivosti te posebni uvjeti za financijske instrumente, primjenu fonda InvestEU, lokalni razvoj pod vodstvom zajednice te financijsko upravljanje. Neki sustavi upravljanja i kontrole zajednički su svim fondovima.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

U području socijalne politike i politike zapošljavanja te u području javnog zdravstva, EU dijeli nadležnost s državama članicama (članak 4. UFEU-a) ili ima nadležnost utvrditi aranžmane u okviru kojih moraju koordinirati djelovanja (članak 5. UFEU-a) ili nadležnost za provedbu aktivnosti potpore, koordinacije ili dopune djelovanja država članica (članak 6. UFEU-a).

Tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem temelji se na načelu supsidijarnosti. U okviru podijeljenog upravljanja Komisija delegira zadaće strateškog programiranja i provedbe državama članicama i regijama EU-a. Ujedno ograničava djelovanje EU-a na ono što je nužno za postizanje ciljeva kako je utvrđeno u Ugovorima. Cilj je podijeljenog upravljanja osigurati da se odluke donose što je moguće bliže građanima i da je djelovanje na razini EU-a opravdano s obzirom na mogućnosti i posebnosti na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini. Podijeljeno upravljanje približava Europu građanima i povezuje lokalne potrebe s europskim ciljevima 4 . Štoviše, njime se povećava odgovornost za ciljeve EU-a jer države članice i Komisija dijele ovlasti za donošenje odluka i odgovornost.

Načelo supsidijarnosti temelj je i dvaju tematskih područja pod izravnim i neizravnim upravljanjem. Tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije usmjerit će se na projekte s inovativnom dimenzijom u kojima je vidljiva jasna dodana vrijednost EU-a, što znači da je djelovanje EU-a djelotvornije od djelovanja na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini za postizanje kritične mase i smanjenje administrativnog opterećenja. U tematskom području Zdravlje priznaje se dimenzija EU-a u području zdravlja te se njime dopunjuju i podupiru zdravstvene politike država članica uz istodobno poštovanje njihove nadležnosti u tom području, u skladu s člankom 168. UFEU-a.

•Proporcionalnost

U skladu s načelom proporcionalnosti ovaj prijedlog ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje njegovih ciljeva. Načelo proporcionalnosti temelj je Komisijina prijedloga jer se njime predlaže daljnje pojednostavnjenje u skladu s preporukama Skupine na visokoj razini koja prati pojednostavnjivanje ESI fondova za korisnike 5 . Prijedlog je proporcionalan jer se u njemu objedinjuju i konsolidiraju pravila i spajaju fondovi te se tako smanjuje opterećenje dionika. Administrativno opterećenje za Uniju i nacionalna tijela ograničeno je na ono što je potrebno da bi Komisija mogla izvršiti svoju zadaću provedbe proračuna Unije.

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

•Ex post evaluacija/provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva

–Europski socijalni fond (ESF)

Prednosti: U ex post evaluacijama ESF-a 6 za razdoblje 2000.–2006. 7 i razdoblje 2007.–2013. ulaganja iz ESF-a smatraju se relevantnima, učinkovitima i djelotvornima. Taj je fond djelotvorno dosegao velik broj građana EU-a, posebice one kojima je potpora najpotrebnija. To je ostvario pružanjem znatnih financijskih resursa za rješavanje izazova u području zapošljavanja i socijalnih izazova u državama članicama te proširenjem postojećih djelovanja na potporu politikama ili skupinama koje inače ne bi primile potporu. Nadalje, ESF podupire lokalne/regionalne inovacije koje se potom uključuju na nacionalnu razinu. U razdoblju 2014.–2020. logika intervencije programa postala je stabilnija, posebni ciljevi jasniji, definicije pokazatelja standardiziranije, a polazne i ciljne vrijednosti pouzdanije.

Nedostaci:

–usklađenost politike: iako je povezanost Fonda s europskim semestrom znatno bolja u programskom razdoblju 2014.–2020. 8 , još nije optimalna,

–programiranje: pokazalo se da se u razdoblju 2014.–2020. povećala usmjerenost na rezultate, ali okvir uspješnosti nije bio dovoljan poticaj za države članice. Uvjete programiranja smatralo se pretjeranim administrativnim opterećenjem 9 ,

–provedba programa: studije su pokazale da unatoč određenom napretku upravljanje ESF-om i njegova provedba ostaju presloženi. Usprkos poboljšanjima u razdoblju 2014.–2020., prijelaz s logike koja se temelji na ulaganjima na logiku temeljenu na rezultatima još nije potpuno proveden.

–Inicijativa za zapošljavanje mladih (YEI)

Prednosti: Inicijativa za zapošljavanje mladih povećala je vidljivost politika zapošljavanja mladih i bila je poticaj političkim reformama u nizu država članica u kontekstu uspostave i provedbe programa Garancije za mlade. Države članice izvješćuju da je YEI od velike važnosti za opseg i oblikovanje njihovih politika zapošljavanja.

Nedostaci: glavni izazovi povezani su s financijskim upravljanjem (s obzirom na financiranje iz dva izvora – posebna sredstva za YEI i ESF) i dodatnim zahtjevima u pogledu izvješćivanja. Korisnici i provedbena tijela smatraju da ti elementi povećavaju administrativno opterećenje 10 .  

–Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD)

Prednosti: preliminarni rezultati evaluacije FEAD-a u sredini programskog razdoblja, uključujući rezultate savjetovanja dionika 11 , pokazuju da mjere za osiguranje hrane, materijalne pomoći i socijalne uključenosti koje se financiraju iz tog fonda mnogo znače najpotrebitijima u društvu, među ostalim onima koji bi inače mogli biti isključeni iz glavne socijalne pomoći ili onima koji trebaju hitnu potporu.

Nedostaci: regulatorni okvir EU-a i njegova interpretacija ili nacionalni zahtjevi mogu uzrokovati poteškoće pri provedbi Fonda. Te poteškoće uključuju zastoje u fazi pokretanja programa i administrativne prepreke koje su uglavnom povezane s nacionalnim politikama nabave i dodatnim zahtjevima poput bilježenja podataka/informacija o operacijama i primateljima pomoći u svrhu praćenja te s prekomjernim i dugotrajnim postupcima.

–Program za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI)

Prednosti: evaluacija u sredini programskog razdoblja pokazuje da je u razdoblju 2014.–2016. program EaSI bio učinkovit i djelotvoran u podizanju razine osviještenosti o političkim doprinosima EU-a u području socijalne uključenosti i smanjenja siromaštva. Pokazala je i da je program EaSI poboljšao percepciju prekograničnog potencijala za zapošljavanje, pridonio brzom testiranju i provedbi inovativnih mjera te povećao pristup mikrofinancijskim zajmovima i potpori za poduzetništvo. EaSI je olakšao i izmjenu politike širenjem komparativnog i analitičkog znanja, izgradnjom kapaciteta, uzajamnim učenjem i dijalogom te pomaganjem različitim dionicima da utječu na oblikovanje i provedbu socioekonomskih politika.

Nedostaci: moglo bi se učiniti više da se poboljšaju relevantnost i utjecaj EaSI-ja. Potprogram PROGRESS trebao bi poboljšati provedbu eksperimenata socijalne politike revizijom postupaka za evaluaciju i odabir projekata te stvaranjem uvjeta za njihovo intenziviranje. Kad je riječ o EURES-u, dulji period provedbe u kombinaciji s mjerama za smanjenje administrativnog opterećenja mogao bi omogućiti dionicima da pravilno razvijaju, provode i mjere djelotvornost te osiguraju održivost projekata.

–Zdravstveni program

Prednosti: evaluacija u sredini programskog razdoblja potvrdila je dodanu vrijednost EU-a u djelovanjima, prije svega u obliku većeg kapaciteta država članica da suzbiju prekogranične prijetnje zdravlju, tehničkih smjernica i preporuka za prevenciju raka, HIV-a/AIDS-a i tuberkuloze, dodatne potpore za zakonodavstvo EU-a u području zdravstva o medicinskim proizvodima i uređajima te u obliku aktivnosti mreže e-zdravstvo i procjene zdravstvenih tehnologija. U evaluaciji je priznata i dodana vrijednost alata za kontrolu infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi i za intenziviranje koordinirane borbe protiv antimikrobne otpornosti te vrijednost temelja postavljenog zajedničkim aktivnostima za utvrđivanje i prijenos najboljih praksi za prevenciju bolesti i njihovo liječenje. Prepoznat je i pozitivan doprinos aktivnosti kojima se povećava interoperabilna i standardizirana prekogranična razmjena zdravstvenih podataka te aktivnosti na uspostavi digitalnih infrastruktura EU-a u tu svrhu.

Nedostaci: u nezakonodavnim područjima u kojima aktivnosti mogu biti otvorenije ili šire definirane, evaluacijom u sredini programskog razdoblja utvrđeno je da postoji opasnost da će te aktivnosti biti manje usmjerene. Kriteriji dodane vrijednosti mogu se pojednostavniti kako bi se usmjerili na tri ključna područja: suzbijanje prekograničnih prijetnji zdravlju, poboljšanje ekonomija razmjera te poticanje razmjene i provedbe najboljih praksi. Utvrđene su i određene neučinkovitosti i nedostaci s obzirom na praćenje podataka o provedbi, koji ometaju mogućnost upravitelja programa da imaju ažuran pregled postignuća programa.

•Savjetovanja s dionicima

Savjetovanje s dionicima temeljilo se na pregledu dionika koji obuhvaća glavne organizacije i institucije EU-a aktivne u području socijalne politike i politike zapošljavanja te relevantnih ulaganja – javna tijela na svim razinama vlasti, socijalne partnere, organizacije civilnog društva, korisnike financijskih sredstava i krajnje korisnike te građane diljem EU-a. Savjetovanje s dionicima obuhvatilo je niz metoda i alata kako bi se uključila dovoljno raznolika i velika skupina dionika te radi unakrsne provjere mišljenja. Aktivnosti savjetovanja uključivale su nekoliko otvorenih javnih savjetovanja u okviru višegodišnjeg financijskog okvira, ex post evaluaciju ESF-a te evaluacije FEAD-a i EaSI-ja u sredini programskog razdoblja, konferencije i sastanke dionika, fokusne skupine, intervjue, ciljana internetska savjetovanja i analizu dokumenata o stajalištu. Više informacija o savjetovanju s dionicima dostupno je u procjeni učinka.

Glavni su zaključci savjetovanja s dionicima:

–dodana vrijednost fondova odnosi se na promicanje djelotvornog i učinkovitog javnog ulaganja, pojednostavnjenje razmjene znanja među zemljama i regijama, poboljšanje socijalne integracije i stvaranje uključivije Europe, potporu političkim eksperimentima i inovacijama, smanjenje regionalnih razlika i olakšavanje konvergencije. Fondovi ostvaruju dodanu vrijednost i učinkom poluge koji kohezijska politika ima u pogledu javnih i privatnih ulaganja,

–složeni postupci najveća su prepreka uspješnom ostvarenju ciljeva fondova,

–pozvalo se na pojednostavnjenje i smanjenje administrativnog opterećenja korisnika i uvođenje zahtjeva za prikupljanje podataka od korisnika koji predstavljaju manje opterećenje,

–treba ojačati socijalnu dimenziju,

–trebalo bi uskladiti pravila za razne fondove EU-a,

–pozvalo se na jačanje sinergija i izbjegavanje udvostručavanja i preklapanja instrumenata EU-a. Utvrđeno je da je spajanje fondova najbolji način za postizanje tog cilja, pod uvjetom da spajanje pomaže i pri pojednostavnjenju instrumenata EU-a,

–dokumenti o politikama pokazuju da postoji velik interes za poboljšanje veza između fondova i europskog semestra,

–trenutačna pitanja javnog zdravstva mogu se učinkovito rješavati samo suradnjom na razini EU-a. Rješavanje zajedničkih izazova na razini EU-a, kao što su zdravstvene nejednakosti, migracije, starenje stanovništva, sigurnost pacijenata, visoka kvaliteta zdravstvene skrbi, suzbijanje zdravstvenih prijetnji uključujući neprenosive bolesti, zarazne bolesti i antimikrobnu otpornost, ima dodanu vrijednost.

Glavni prijedlozi za reakciju na povratne informacije dionika navedeni su u nastavku:

–radi jačanja sinergija i izbjegavanja preklapanja između instrumenata financiranja kojima se ulaže u ljude i njihove potrebe ESF, YEI, FEAD, EaSI i Zdravstveni program spajaju se u jedan fond (ESF+). Time će se korisnicima olakšati pristup sredstvima, pomoći će im se pri kombiniranju različitih vrsta mjera i pojednostavniti upravljanje sredstvima,

–kako bi se odgovorilo na poziv za jačanje socijalne dimenzije:

·područje primjene potpore iz ESF-a plus usklađuje se s europskim stupom socijalnih prava. Spajanje različitih instrumenata u ESF+ olakšat će objedinjavanje resursa za provedbu načela europskog stupa,

·dimenzija ESF-a plus koja se odnosi na socijalnu uključenost ojačat će se integracijom FEAD-a i ESF-a. Time se lakše kombinira pružanje pomoći u hrani i materijalne pomoći s potporom za socijalnu uključenost i aktivnim mjerama,

·najmanje 25 % nacionalnih sredstava iz ESF-a plus namijenit će se promicanju socijalne uključenosti i smanjenju siromaštva. Štoviše, države članice morat će izdvojiti najmanje 2 % svojih sredstava iz ESF-a plus za mjere usmjerene na najpotrebitije. Time se osigurava minimalna količina sredstava za najpotrebitije,

–u Uredbu o zajedničkim odredbama uključeno je nekoliko odredbi za pojednostavnjenje provedbe ESF-a plus, smanjenje administrativnog opterećenja za korisnike i usmjeravanje na postizanje rezultata. Međutim, Uredbom o ESF-u plus predviđaju se i mjere za suzbijanje materijalne oskudice kako bi se odgovorilo na zahtjev dionika da se za tu vrstu pomoći zadrže blaži zahtjevi, pojednostavnjeno prikupljanje podataka te zahtjevi u pogledu praćenja i izvješćivanja,

–kako bi se zajamčila veća usklađenost s postupkom europskog semestra, odgovarajuća količina nacionalnih sredstava iz ESF-a plus dodijelit će se za rješavanje izazova utvrđenih u postupku europskog semestra.

•Prikupljanje i primjena stručnih znanja

Komisija temelji svoje odluke na stručnom znanju prikupljenom u nizu studija te na izvješćima država članica o provedbi ESF-a. U studijama je upotrijebljen niz metoda, uključujući preglede literature, ciljane ankete, intervjue, fokusne skupine i ekonomsko modeliranje. Popis izvješća i studija nalazi se u procjeni učinka. U prijedlogu o ESF-u plus uzete su obzir preporuke iz studija te na temelju njih ojačane sinergije i komplementarnosti između fondova, kao i veze s političkim prioritetima EU-a uz povećanje fleksibilnosti. Isto tako, uveden je niz mjera za smanjenje administrativnog opterećenja, uključujući više pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova i pojednostavnjene zahtjeve za praćenje i izvješćivanje.

•Procjena učinka

Ovaj je prijedlog potkrijepljen procjenom učinka. Saslušanje Odbora za nadzor regulative održano je 25. travnja 2018. i na njemu je procjena učinka dobila pozitivno mišljenje sa zadrškama 12 . U tablici u nastavku navedeni su glavni komentari i izmjene procjene učinka kako bi ih se uzelo u obzir.

U procjeni učinka ocijenjen je najbolji način za povećanje potpore koja se pruža na razini EU-a i poboljšanje sinergija među različitim instrumentima, a posebice s ciljem boljeg ostvarenja načela europskog stupa socijalnih prava. Procijenjene su sljedeće opcije:

Opcija 1.: spajanje ESF-a, YEI-ja, FEAD-a, EaSI-ja i Zdravstvenog programa EU-a 

–To je bila najpoželjnija opcija na temelju rezultata evaluacija i savjetovanja s dionicima. Prema mišljenju upravljačkih tijela široka integracija fondova pomogla bi u pojednostavnjenju njihovih strateških intervencija u svim područjima socijalne politike. Time bi se povećala fleksibilnost u planiranju intervencija i olakšala provedba načela europskog stupa socijalnih prava. Korisnici su potvrdili da još postoji neiskorišten potencijal za jačanje sinergija među programima i financiranim projektima.

Opcija 2.: spajanje ESF-a, YEI-ja, FEAD-a, EaSI-ja, Zdravstvenog programa EU-a i EGF-a 

–Rezultat bi ove opcije bilo umjetno smanjenje broja fondova. Vrlo specifični ciljevi EGF-a, njegova velika politička vidljivost i proračunska fleksibilnost izgubili bi se kad bi se spojio s ESF-om plus. Dionici su to potvrdili u postupku savjetovanja 13 .

Opcija 3.: spajanje fondova pod podijeljenim upravljanjem (tj. bez EaSI-ja i Zdravstvenog programa EU-a, ali uključujući EGF)

–To bi značilo odreći se velike vidljivosti EGF-a kao kriznog instrumenta na razini EU-a kojim se ublažavaju negativni učinci globalizacije. Izgubile bi se potencijalna fleksibilnost i sinergije koje se mogu steći uključivanjem EaSI-ja u ESF+.

Opcija 4.: FEAD ostaje zasebni fond, ali se materijalna pomoć i socijalna uključenost spajaju unutar programâ FEAD-a 

–Time bi se omogućilo više sinergija između raznih oblika potpore za osnovnu materijalnu pomoć i mjera socijalne uključenosti, a istodobno zadržala trenutačna pravila provedbe. Međutim, ne bi se osiguralo odgovarajuće razgraničavanje mjera socijalne uključenosti ESF-a.

Opcija 5.: spajanje svih ESI fondova

–To bi otežalo provedbu politika jer ne bi bilo moguće prilagoditi pravila prilagodbe posebnim zahtjevima politika koje se podupiru. Ne bi se povećale sinergije i usklađenost s drugim fondovima za ulaganje u ljudski kapital.

•Primjerenost propisa i pojednostavljivanje

Uredbom o zajedničkim odredbama (zajednička mnogim politikama pod podijeljenim upravljanjem) osigurat će se pojednostavnjenje tematskog područja Fonda pod podijeljenim upravljanjem. To će se postići upotrebom zajedničkih i pojednostavnjenih pravila o mehanizmima programiranja, praćenja i evaluacije, upravljanja i kontrole, informiranja i komunikacije te financijskog upravljanja. Utvrdit će se odredbe kojima se olakšava upotreba pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova te nova opcija za upotrebu financiranja koje nije povezano s troškovima. Revizija će biti pojednostavnjena kako bi se više usmjerilo na revizijsko uzorkovanje temeljeno na riziku i poštovalo načelo jedinstvene revizije. Zadaci i odgovornosti različitih tijela u sustavima upravljanja i kontrole jasnije su utvrđeni. Fleksibilnost će biti veća jer će u početku biti programirano samo prvih pet godina. Sredstva za zadnje dvije godine dodijelit će se na temelju opsežne i detaljne revizije na sredini razdoblja koja će dovesti do odgovarajućeg programiranja 2025. Sadržaj će se programa pojednostavniti i postati više strateški usmjeren.

•Temeljna prava

Uredbom o ESF-u plus osigurava se poštovanje temeljnih prava i načela priznatih Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Države članice moraju primjenjivati ovu Uredbu u skladu s tim pravima i načelima.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Ukupni proračun ESF-a plus iznosi 101 milijardu EUR (u tekućim cijenama) za razdoblje 2021.–2027., od kojih se 100 milijardi EUR izdvaja za tematsko područje pod podijeljenim upravljanjem. Financijska omotnica za tematska područja ESF-a plus pod izravnim upravljanjem iznosit će 1 174 milijuna EUR u tekućim cijenama, od čega se 761 milijun EUR izdvaja za zapošljavanje i socijalne inovacije, a 413 milijuna EUR za zdravlje.

Detalji o financijskim potrebama i potrebama u pogledu osoblja dostupni su u zakonodavnom financijskom izvještaju za ESF+.

Ovim se prijedlogom utvrđuje minimalni iznos za ESF+ kako bi se osigurao odgovarajući iznos sredstava za ulaganja u građane Unije.

5.OSTALI DIJELOVI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

U okviru podijeljenog upravljanja ciljevi za zajedničke pokazatelje ostvarenja i rezultata te, prema potrebi, pokazatelji ostvarenja i rezultata specifični za program definirat će se na razini programa. Tijela država članica dostavljat će Komisiji podatke o pokazateljima ostvarenja i rezultata elektroničkim putem šest puta godišnje. Provjeravat će se njihova dosljednost. Revidirat će se pouzdanost sustava za prikupljanje, bilježenje i pohranu podataka za praćenje, evaluaciju, financijsko upravljanje i provjeru. Kako bi se pojednostavnilo prikupljanje podataka i smanjilo opterećenje sudionika i korisnika, tijela će, koliko god je to moguće, moći prikupljati podatke o praćenju iz postojećih upravnih registara. Osjetljivi podaci neće se prikupljati izravno od sudionika ni oslanjati na registre i utemeljene procjene.

Evaluacija će ostati pod zajedničkom odgovornošću država članica i Komisije. Osim evaluacija koje provode države članice, Komisija će provesti evaluaciju na sredini programskog razdoblja i retrospektivnu evaluaciju tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem uz potporu država članica.

U okviru izravnog i neizravnog upravljanja izradit će se okviri uspješnosti na temelju relevantnih praksi nekadašnjeg okvira EaSI-ja i okvira za zdravlje kako bi se osiguralo da se podaci prikupljaju učinkovito, djelotvorno i pravodobno. Komisija će evaluirati tematska područja pod izravnim i neizravnim upravljanjem i ta će evaluacija biti uključena u različite procese donošenja odluka.

•Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

Velik dio provedbe tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem obuhvaćen je Uredbom o zajedničkim odredbama. Glavni elementi Uredbe stoga se trebaju tumačiti u vezi s Uredbom o zajedničkim odredbama.

Struktura je Uredbe o ESF-u plus sljedeća:

Dio I. – Opće odredbe (primjenjuju se na sva tematska područja)

Taj dio uključuje predmet, definicije, opće ciljeve i metode provedbe te posebne ciljeve. Uključuje i odredbe o načelima ravnopravnosti spolova, jednakih mogućnosti i nediskriminacije koja Komisija i države članice moraju poštovati pri provedbi ESF-a plus. Taj se dio primjenjuje na sva tematska područja ESF-a plus. Posebni ciljevi koji se podupiru sredstvima iz ESF-a plus temelje se na načelima utvrđenima u europskom stupu socijalnih prava.

Dio II. – Provedba tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem

U tom dijelu utvrđuju se odredbe primjenjive na tematsko područje pod podijeljenim upravljanjem, koje uključuje nekadašnji ESF, nekadašnji YEI i nekadašnji FEAD. Tim se odredbama dopunjuju pravila utvrđena u Uredbi o zajedničkim odredbama.

Poglavlje I.: Zajedničke odredbe o programiranju (pod podijeljenim upravljanjem)

U tom se poglavlju navode pojedinosti o dosljednosti i tematskoj koncentraciji tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem. Posebice se predviđaju:

–odredbe kojima se jača usklađenost s europskim semestrom – radi jačanja veze s europskim semestrom prijedlog uključuje novu odredbu da država članica, ako je dobila odgovarajuću preporuku, treba izdvojiti odgovarajući iznos svojih sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za tu svrhu,

–zahtjevi za tematsku koncentraciju: 

Smanjenje siromaštva i promicanje socijalne uključenosti: društvene nejednakosti i dalje su velik problem. Stoga će se najmanje 25 % sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem izdvojiti za poticanje socijalne uključenosti kako bi se osiguralo da se socijalna dimenzija Europe, kako je utvrđena u europskom stupu socijalnih prava, na odgovarajući način istakne i da se izdvoji minimalni iznos sredstava za najpotrebitije. Štoviše, prikladno je da države članice izdvoje minimalni iznos sredstava za mjere suzbijanja materijalne oskudice.

Poboljšanje mogućnosti zapošljavanja za mlade: iako se nezaposlenost mladih u EU-u smanjila – s vrhunca od 24 % u siječnju 2013. na 15,6 % u ožujku 2018. – još je uvijek visoka, viša od dvostruke ukupne stope nezaposlenosti (15,9 % u usporedbi sa 7,1 % u veljači 2018.). U svim najudaljenijim regijama nezaposleno je 40 % mladih. Stopa mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju (NEET) 2017. je bila još uvijek jako visoka – 13,4 %. Stoga bi države članice sa stopom skupine NEET (dobna skupina 15–29) iznad tog praga trebale izdvojiti 10 % svojih sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za ciljane aktivnosti i strukturne reforme za pomoć mladima. U slučaju najudaljenijih regija u kojima je stopa skupine NEET iznad tog praga iznos se povećava na 15 %.

Poglavlje II.: Opća potpora tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem

To se poglavlje odnosi na sve oblike potpore iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem osim potpore za suzbijanje materijalne oskudice. U njemu se utvrđuju pravila prihvatljivosti i praćenja, kojima se dopunjuje Uredba o zajedničkim odredbama.

Utvrđena je i odredba o inovativnim aktivnostima, kojom se države članice potiču na potporu socijalnim inovacijama i eksperimentima, kojima se jača pristup „odozdo prema gore” temeljen na partnerstvima.

Poglavlje III.: Potpora ESF-a plus za suzbijanje materijalne oskudice

Poglavlje III. odnosi se isključivo na materijalnu pomoć iz nekadašnjeg FEAD-a. To je opravdano činjenicom da te vrste operacija imaju niže pragove za sudjelovanje i stoga predstavljaju manje administrativno opterećenje. Dionici žele zadržati taj pristup i protiv su uvođenja zahtjevnijih pravila za ESF (npr. izvještajnog datuma za pokazatelje ili pravila za revizijski trag). U tom su poglavlju navedena načela potpore, pravila o izvješćivanju, prihvatljivosti, pokazateljima i reviziji.

Dio III. – Provedba pod izravnim i neizravnim upravljanjem

Poglavlje I.: Posebna pravila za tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije

To se poglavlje odnosi na tematsko područje pod izravnim i neizravnim upravljanjem povezano s tematskim područjem Zapošljavanje i socijalne inovacije. Uključuje odredbe o operativnim ciljevima, prihvatljivim aktivnostima i subjektima.

Poglavlje II.: Posebne odredbe koje se primjenjuju na tematsko područje Zdravlje

To se poglavlje odnosi na tematsko područje pod izravnim upravljanjem povezano s tematskim područjem Zdravlje. Uključuje odredbe o operativnim ciljevima, prihvatljivim aktivnostima i subjektima te upravljanju.

Poglavlje III.: Zajednička pravila koja se primjenjuju na tematska područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje

To se poglavlje odnosi na pravila koja se primjenjuju na oba tematska područja pod izravnim upravljanjem: pridružene treće zemlje, oblici financiranja EU-a i metode provedbe, program rada, praćenje i izvješćivanje, evaluacije, zaštita financijskih interesa Unije, revizije, informiranje, komunikacija i promidžba.

Dio IV. – Završne odredbe

U dijelu IV. navode se odredbe koje se primjenjuju na sve: postupak delegiranja, postupak odbora za ESF+ pod podijeljenim upravljanjem, odbor na temelju članka 163. UFEU-a, prijelazne odredbe i datum stupanja na snagu.

Prilozi

–Prilog I. – Zajednički pokazatelji za opću potporu tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem

–Prilog II. – Zajednički pokazatelji za potporu ESF-a plus za suzbijanje materijalne oskudice

–Prilog III. – Pokazatelji za tematsko područje Zdravlje

2018/0206 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 46. točku (d), članak 149., članak 153. stavak 2. točku (a), članak 164., članak 168. stavak 5., članak 175. stavak 3. i članak 349.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 14 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 15 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Europski parlament, Vijeće i Komisija 17. studenoga 2017. zajednički su proglasili europski stup socijalnih prava kao odgovor na socijalne izazove u Europi. Dvadeset ključnih načela stupa podijeljeno je u tri kategorije: jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, pravedni uvjeti rada te socijalna zaštita i uključenost. Tih dvadeset načela europskog stupa socijalnih prava trebalo bi poslužiti kao smjernice za djelovanja u okviru Europskog socijalnog fonda plus (ESF+). Kako bi se pridonijelo provedbi europskog stupa socijalnih prava, ESF-om plus trebala bi se podupirati ulaganja u ljude i sustave u politikama zapošljavanja, obrazovanja i socijalne uključenosti te tako poduprijeti ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija u skladu s člankom 174. UFEU-a.

(2)Na razini Unije europski semestar koordinacije europskih politika okvir je za utvrđivanje nacionalnih prioriteta reformi i praćenje njihove provedbe. Države članice izrađuju vlastite višegodišnje strategije ulaganja za potporu tim prioritetima reformi. Te bi se strategije trebale predstaviti uz godišnje nacionalne programe reformi radi utvrđivanja i koordinacije prioritetnih projekata ulaganja koji trebaju potporu u obliku nacionalnih sredstava i/ili sredstava Unije. Trebale bi služiti i usklađenoj upotrebi sredstava Unije i povećanju dodane vrijednosti financijske potpore koja se dobiva prije svega iz programa koje podupire Unija u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda, Europskog socijalnog fonda plus, Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, europske funkcije stabilizacije ulaganja i fonda InvestEU, prema potrebi.

(3)Vijeće je na sastanku […] donijelo revidirane smjernice za politike zapošljavanja država članica izmijenjene kako bi se tekst uskladio s načelima europskog stupa socijalnih prava radi poboljšanja konkurentnosti Europe te kako bi Europa postala privlačnija za ulaganja, otvaranje radnih mjesta i poticanje socijalne kohezije. Radi osiguravanja potpunog usklađivanja ESF-a plus s ciljevima tih smjernica, posebno u vezi sa zapošljavanjem, obrazovanjem, osposobljavanjem i borbom protiv socijalne isključenosti, siromaštva i diskriminacije, ESF-om plus trebala bi se pružiti potpora državama članicama, uzimanjem u obzir relevantnih integriranih smjernica, relevantnih preporuka po državama članicama donesenih u skladu s člankom 121. stavkom 2. i člankom 148. stavkom 4. UFEU-a te prema potrebi, na nacionalnoj razini, nacionalnih programa reformi koji se temelje na nacionalnim strategijama. ESF+ trebao bi pridonijeti i relevantnim aspektima provedbe ključnih inicijativa i aktivnosti Unije, posebice Programa vještina za Europu i europskog prostora obrazovanja, relevantnih preporuka Vijeća i drugih inicijativa poput Garancije za mlade, Oblika usavršavanja i integracije dugotrajno nezaposlenih.

(4)Vijeće je 20. lipnja 2017. poduprlo Unijin odgovor na Program održivog razvoja UN-a do 2030. – održiva europska budućnost. Vijeće je naglasilo važnost uravnoteženog i integriranog ostvarenja održivog razvoja u tri dimenzije (gospodarska, socijalna i dimenzija okoliša). Ključno je da se održivi razvoj uključi u sve unutarnje i vanjske politike Unije i da Unija bude ambiciozna u primjeni politika za rješavanje globalnih izazova. Vijeće je podržalo Komunikaciju Komisije pod nazivom „Budući koraci za održivu europsku budućnost” od 22. studenoga 2016. kao prvi korak u uključivanju ciljeva održivog razvoja u ostala područja i primjeni održivog razvoja kao temeljnog vodećeg načela za sve politike Unije, među ostalim putem instrumenata financiranja.

(5)Unija se suočava sa strukturnim izazovima koji proizlaze iz gospodarske globalizacije, upravljanja migracijskim tokovima i povećanih sigurnosnih prijetnji, prelaska na čistu energiju, tehnoloških promjena i sve starije radne snage te sve većih manjaka vještina i radne snage u nekim sektorima i regijama, koje posebice osjećaju MSP-ovi. Uzimajući u obzir promjenjivu stvarnost svijeta rada, Unija bi se trebala pripremiti na trenutačne i buduće izazove ulaganjem u odgovarajuće vještine, uključivijim rastom te poboljšanjem politika zapošljavanja i socijalnih politika, među ostalim u pogledu mobilnosti radne snage.

(6)Uredbom (EU) br. […] uspostavlja se okvir za djelovanje Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), Kohezijskog fonda, Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR), Fonda za azil i migracije (FAMI), Fonda za unutarnju sigurnost (FUS) i Instrumenta za upravljanje granicama i vize kao dijela Fonda za integrirano upravljanje granicama te ponajprije utvrđuju ciljevi politika i pravila o programiranju, praćenju i evaluaciji, upravljanju i kontroli fondova Unije koji se provode pod podijeljenim upravljanjem. Stoga je nužno da se utvrde opći ciljevi ESF-a plus i posebne odredbe o vrsti aktivnosti koje se mogu financirati iz ESF-a plus.

(7)Uredbom (EU, Euratom) br. [nova financijska uredba] („Financijska uredba”) utvrđuju se pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi, neizravnom izvršenju, financijskoj pomoći, financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima. Kako bi se osigurala usklađena provedba programa Unije za financiranje, Financijska uredba treba se primjenjivati na mjere koje se provode pod izravnim i neizravnim upravljanjem u okviru ESF-a plus.

(8)Oblici financiranja i metode provedbe u okviru ove Uredbe trebaju se odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve mjera i ostvariti rezultate, uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik povezan s nepoštovanjem pravila. Kad je riječ o bespovratnim sredstvima, to bi se trebalo odnositi i na razmatranje upotrebe jednokratnih plaćanja, paušalnih iznosa i jediničnih troškova te financiranja koje nije povezano s troškovima kako je predviđeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe. Radi provedbe mjera povezanih sa socioekonomskom integracijom državljana trećih zemalja i u skladu s člankom 88. Uredbe o zajedničkim odredbama Komisija može državama članicama nadoknaditi troškove upotrebom pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova, uključujući primjenu jednokratnih iznosa.

(9)Kako bi se pojednostavnile mogućnosti financiranja i stvorile dodatne prilike za sinergije integriranim pristupom financiranju, mjere za koje su izdvajana sredstva iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD), Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije i Programa djelovanja Unije u području zdravlja trebale bi se integrirati u jedan fond, odnosno ESF+. ESF+ trebao bi stoga uključivati tri tematska područja: tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem, tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije i tematsko područje Zdravlje. To bi trebalo pridonijeti smanjenju administrativnog opterećenja povezanog s upravljanjem različitim fondovima, posebice za države članice, a istodobno bi se zadržala jednostavnija pravila za jednostavnije operacije kao što su podjela hrane i/ili osnovne materijalne pomoći.

(10)S obzirom na to šire područje primjene ESF-a plus primjereno je predvidjeti da se ciljevi povećanja djelotvornosti tržišta rada i promicanja pristupa kvalitetnim radnim mjestima, poboljšanja pristupa i kvalitete obrazovanja i osposobljavanja te promicanja socijalne uključenosti i zdravlja, kao i smanjenja siromaštva ne provode samo pod podijeljenim upravljanjem, nego i pod izravnim i neizravnim upravljanjem u okviru tematskih područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje za mjere potrebne na razini Unije.

(11)Integracijom Programa djelovanja Unije u području zdravlja u ESF+ stvorit će se sinergije između razvoja i ispitivanja inicijativa i politika radi poboljšanja djelotvornosti, otpornosti i održivosti zdravstvenih sustava u okviru tematskog područja Zdravlje programa ESF+ i njihove provedbe u državama članicama putem alata koje omogućuju druga tematska područja Uredbe o ESF-u plus.

(12)Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za ESF+. Dijelovi te financijske omotnice trebali bi se iskoristiti za mjere koje se provode pod izravnim i neizravnim upravljanjem u okviru tematskih područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje.

(13)Cilj ESF-a plus trebao bi biti promicanje zapošljavanja aktivnom intervencijom koja omogućuje (re)integraciju na tržište rada, posebice mladih, dugotrajno nezaposlenih i neaktivnih, te promicanjem samozapošljavanja i socijalne ekonomije. Trebalo bi se nastojati poboljšati funkcioniranje tržišta rada podupiranjem modernizacije njegovih institucija poput javnih službi za zapošljavanje kako bi se povećao njihov kapacitet pružanja intenzivnog ciljanog savjetovanja i usmjeravanja tijekom potrage za poslom i prelaska u svijet rada te kako bi se poboljšala mobilnost radnika. Sredstvima iz ESF-a plus trebalo bi se promicati sudjelovanje žena na tržištu rada mjerama kojima se želi, među ostalim, osigurati bolja ravnoteža poslovnog i privatnog života i bolji pristup skrbi za djecu. Trebalo bi se nastojati pružiti zdravo i prilagođeno radno okruženje kako bi se odgovorilo na zdravstvene rizike povezane s promjenjivim oblicima rada i potrebama radne snage koja stari.

(14)Sredstvima iz ESF-a plus trebala bi se pružiti potpora za poboljšanje kvalitete, djelotvornosti i relevantnosti sustava obrazovanja i osposobljavanja za tržište rada kako bi se olakšalo stjecanje ključnih kompetencija, posebice u pogledu digitalnih vještina koje svatko treba imati za osobno ispunjenje i razvoj, zaposlenje, socijalnu uključenost i aktivno građanstvo. ESF+ bi trebao pomoći u napretku u obrazovanju i osposobljavanju te prelasku u svijet rada, podupirati cjeloživotno učenje i zapošljivost te pridonijeti konkurentnosti, društvenim i ekonomskim inovacijama podupiranjem prilagodljivih i održivih inicijativa u tim područjima. To bi se moglo postići, primjerice, učenjem kroz rad i naukovanjem, cjeloživotnim usmjeravanjem, predviđanjem vještina u suradnji s industrijom, ažuriranim materijalima za osposobljavanje, projekcijama i praćenjem osoba s diplomom, osposobljavanjem predavača, vrednovanjem ishoda učenja i priznavanjem kvalifikacija.

(15)Potpora iz ESF-a plus trebala bi se iskoristiti za promicanje jednakog pristupa za sve, posebice za skupine u nepovoljnom položaju, kvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju bez segregacije, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja preko općeg i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja do tercijarnog obrazovanja, obrazovanja i učenja odraslih, te time potaknuti propusnost između sektora obrazovanja i osposobljavanja, spriječiti rano napuštanje školovanja, poboljšati zdravstvenu pismenost, ojačati veze s neformalnim i informalnim učenjem te olakšati mobilnost u svrhu učenja za sve. U tom kontekstu trebale bi se podupirati sinergije s programom Erasmus, prije svega kako bi se olakšalo sudjelovanje učenika u nepovoljnom položaju u mobilnosti u svrhu učenja.

(16)ESF-om plus trebale bi se promicati fleksibilne mogućnosti usavršavanja i prekvalifikacije za sve ljude, posebice digitalne vještine i ključne razvojne tehnologije, kako bi se ljudima pružile vještine prilagođene digitalizaciji, tehnološkim promjenama, inovacijama te socijalnim i gospodarskim promjenama, olakšale promjene radnog mjesta i mobilnost te pružila potpora posebice niskokvalificiranim odraslima, u skladu s Programom vještina za Europu.

(17)Sinergije s programom Obzor Europa trebale bi osigurati da se potporom iz ESF-a plus mogu uvesti i proširiti inovativni nastavni planovi i programi koje podupire Obzor Europa kako bi se ljudima pružile vještine i kompetencije koje trebaju za poslove budućnosti.

(18)Sredstvima iz ESF-a plus trebala bi se poduprijeti nastojanja država članica da smanje siromaštvo kako bi se prekinuo krug nepovoljnog položaja kroz generacije i promicala socijalna uključenost osiguravanjem jednakih mogućnosti za sve, suzbijanjem diskriminacije i uklanjanjem nejednakosti u području zdravlja. To podrazumijeva pokretanje niza politika koje su usmjerene na ljude u najnepovoljnijem položaju bez obzira na njihovu dob, uključujući djecu, marginalizirane zajednice poput romske zajednice i siromašnih radnika. ESF+ bi trebao promicati aktivno uključivanje ljudi udaljenih od tržišta rada kako bi se osigurala njihova socioekonomska integracija. ESF+ bi se trebao iskoristiti i za omogućivanje većeg, pravodobnog i jednakog pristupa pristupačnim, održivim i visokokvalitetnim uslugama kao što su zdravstvena i dugotrajna skrb, posebice usluge obiteljske skrbi i skrbi u zajednici. Trebao bi pridonijeti modernizaciji sustava socijalne zaštite, posebice radi promicanja njihove dostupnosti.

(19)Sredstvima iz ESF-a plus trebalo bi se pridonijeti smanjenju siromaštva poticanjem nacionalnih programa za ublažavanje oskudice hrane i materijalne oskudice te promicati socijalnu integraciju ljudi kojima prijeti rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti te najpotrebitijih. Kako bi se na razini Unije izdvojilo najmanje 4 % sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za potporu najpotrebitijima, države članice trebale bi izdvojiti najmanje 2 % svojih nacionalnih sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za suzbijanje svih oblika krajnjeg siromaštva s najvećim učinkom na socijalnu isključenost, koji uključuju beskućništvo, siromaštvo djece i oskudicu hrane. S obzirom na prirodu operacija i vrstu primatelja pomoći, nužno je da se na potporu kojom se suzbija materijalna oskudica najpotrebitijih primjenjuju jednostavnija pravila.

(20)S obzirom na trajnu potrebu da se poboljša upravljanje migracijskim tokovima u cijeloj Uniji i kako bi se osigurala usklađena, snažna i dosljedna potpora za solidarnost i nastojanja pod podijeljenom odgovornošću, trebala bi se osigurati potpora iz ESF-a plus za promicanje socioekonomske integracije državljana trećih zemalja kojom bi se dopunile aktivnosti koje se financiraju u okviru Fonda za azil i migracije.

(21)Sredstvima iz ESF-a plus trebale bi se podupirati reforme politika i sustava u području zapošljavanja, socijalne uključenosti, zdravstvene i dugoročne skrbi te obrazovanja i osposobljavanja. Kako bi se potaklo usklađivanje s europskim semestrom, države članice trebale bi izdvojiti odgovarajući iznos svojih sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za provedbu relevantnih preporuka po državama članicama koje se odnose na strukturne izazove koje je primjereno rješavati višegodišnjim ulaganjima koja su obuhvaćena područjem primjene ESF-a plus. Komisija i države članice trebale bi osigurati usklađenost, koordinaciju i komplementarnost između tematskog područja pod podijeljenim upravljanjem i tematskog područja Zdravlje u okviru ESF-a plus te programa potpore reformama, uključujući instrument za provedbu reformi i instrument za tehničku potporu. Komisija i države članice posebice bi trebale osigurati, u svim fazama postupka, djelotvornu koordinaciju kako bi se očuvale dosljednost, usklađenost, komplementarnost i sinergije među izvorima financiranja, uključujući tehničku pomoć.

(22)Kako bi se osiguralo da se propisno istakne socijalna dimenzija Europe, kako je utvrđena u europskom stupu socijalnih prava, i da se odredi minimalni iznos sredstava za najpotrebitije, države članice bi trebale izdvojiti najmanje 25 % nacionalnih sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za poticanje socijalne uključenosti.

(23)U kontekstu trajno visokih razina nezaposlenosti i neaktivnosti mladih u nizu država članica i regija, posebice mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju, potrebno je da te države članice nastave ulagati dovoljno sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem u aktivnosti za promicanje zapošljavanja mladih, među ostalim provedbom programa Garancije za mlade. Nadovezujući se na aktivnosti za koje je izdvojena potpora iz Inicijative za zapošljavanje mladih u programskom razdoblju 2014.–2020. namijenjena pojedincima, države članice trebale bi dodatno promicati ponovno uključivanje na radna mjesta i u obrazovanje te mjere informiranja mladih stavljanjem, prema potrebi, dugotrajno nezaposlenih i neaktivnih mladih te mladih u nepovoljnom položaju na prvo mjesto, među ostalim kroz rad s mladima. Države članice bi trebale ulagati i u mjere kojima je cilj olakšavanje prelaska iz škole na posao te reformirati i prilagoditi usluge zapošljavanja kako bi se mladima pružila prilagođena potpora. Predmetne države članice stoga bi trebale izdvojiti najmanje 10 % nacionalnih sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za potporu zapošljivosti mladih.

(24)Države članice bi trebale osigurati koordinaciju i komplementarnost među aktivnostima koje se podupiru sredstvima iz tih fondova.

(25)U skladu s člankom 349. UFEU-a i člankom 2. Protokola br. 6 uz Akt o pristupanju iz 1994. najudaljenije regije i sjeverne slabo naseljene regije imaju pravo na posebne mjere u okviru zajedničkih politika i programa EU-a. Zbog stalnih ograničenja tim je regijama potrebna posebna potpora.

(26)Učinkovita i djelotvorna provedba mjera koje se podupiru sredstvima iz ESF-a plus ovisi o dobrom upravljanju i partnerstvu svih aktera na odgovarajućim teritorijalnim razinama te socioekonomskih aktera, posebice socijalnih partnera i civilnog društva. Stoga je ključno da države članice podupiru sudjelovanje socijalnih partnera i civilnog društva u provedbi ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem.

(27)Potpora socijalnim inovacijama ključna je za bolji odgovor politika na socijalne promjene te poticanje i potporu inovativnih rješenja. Ispitivanje i evaluacija inovativnih rješenja prije njihova razvoja posebno su važni za unaprjeđenje učinkovitosti politika i stoga opravdavaju posebnu potporu iz ESF-a plus.

(28)Države članice i Komisija trebale bi osigurati da se sredstvima iz ESF-a plus doprinosi promicanju ravnopravnosti muškaraca i žena u skladu s člankom 8. UFEU-a kako bi se potakli jednako postupanje prema muškarcima i ženama i njihove jednake mogućnosti u svim područjima, među ostalim u pogledu sudjelovanja na tržištu rada, uvjeta zapošljavanja i napretka u karijeri. Trebale bi isto tako osigurati da se sredstvima iz ESF-a plus promiču jednake mogućnosti za sve, bez diskriminacije, u skladu s člankom 10. UFEU-a te uključivanje u društvo osoba s invaliditetom na ravnopravnoj osnovi s drugima. Tim bi se sredstvima trebalo pridonijeti i provedbi Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom. Ta bi se načela trebala uzeti u obzir u svim dimenzijama i svim fazama pripreme, praćenja, provedbe i evaluacije programa, pravodobno i dosljedno, i trebalo bi se osigurati da se poduzmu posebne mjere za promicanje ravnopravnosti spolova i jednakih mogućnosti. ESF-om plus trebao bi se promicati prelazak sa skrbi sa smještajem/institucijske skrbi na obiteljsku skrb i skrb u zajednici, posebice za one koji su suočeni s višestrukom diskriminacijom. Sredstvima iz ESF-a plus ne bi se trebale podupirati mjere koje pridonose segregaciji ili socijalnoj isključenosti. Uredbom (EU) br. [buduća Uredba o zajedničkim odredbama] predviđa se da pravila o prihvatljivosti rashoda treba utvrditi na nacionalnoj razini, uz određene iznimke za koje je potrebno utvrditi posebne odredbe koje se odnose na tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem.

(29)Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje prikupljanja podataka, države članice trebale bi, ako su podaci dostupni u registrima, dopustiti upravljačkim tijelima da prikupe podatke iz registara.

(30)U pogledu obrade osobnih podataka u okviru ove Uredbe nacionalni voditelji obrade podataka trebali bi obavljati svoje zadaće za potrebe ove Uredbe u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća 16 .

(31)U socijalnim eksperimentima testiraju se projekti manjeg opsega, što omogućuje prikupljanje dokaza o izvedivosti socijalnih inovacija. Trebalo bi biti moguće provesti izvedive ideje na širem području ili u drugim kontekstima uz financijsku potporu iz ESF-a plus i drugih izvora.

(32)Uredbom o ESF-u plus utvrđuju se odredbe kojima je cilj postizanje slobode kretanja radnika na nediskriminirajućoj osnovi osiguravanjem bliske suradnje središnjih službi za zapošljavanje u državama članicama jednih s drugima i s Komisijom. Europska mreža službi za zapošljavanje trebala bi promicati bolje funkcioniranje tržišta rada olakšavanjem prekogranične mobilnosti radnika i većom transparentnošću informacija na tržištima rada. Područje primjene ESF-a plus uključuje razvoj i potporu ciljanih programa mobilnosti radi popunjavanja slobodnih radnih mjesta ondje gdje su utvrđeni manjkovi kandidata na tržištu rada.

(33)Nedostatak pristupa financiranju za mikropoduzeća, socijalnu ekonomiju i socijalna poduzeća jedna je glavnih prepreka u osnivanju poduzeća, posebice za ljude koji su najudaljeniji od tržišta rada. Uredbom o ESF-u plus utvrđuju se odredbe za stvaranje tržišnog ekosustava kako bi se povećali ponuda financiranja i pristup financiranju za socijalna poduzeća te kako bi se ispunila potražnja onih kojima je to najpotrebnije, posebice nezaposlenih, žena i ranjivih osoba koji žele osnovati ili razviti mikropoduzeće. Taj će se cilj postići financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima u okviru dijela za socijalna ulaganja i politiku u području vještina fonda InvestEU.

(34)Dionici tržišta za socijalna ulaganja, uključujući filantrope, mogu imati ključnu ulogu u ostvarenju nekoliko ciljeva ESF-a plus jer nude financiranje te inovativne i komplementarne pristupe suzbijanju socijalne isključenosti i siromaštva, smanjenju nezaposlenosti i doprinosu ciljevima UN-a za održivi razvoj. Stoga prema potrebi u mjere ESF-a plus treba uključiti filantropske dionike poput zaklada i donatora, posebice u mjere kojima je cilj razvoj tržišnog ekosustava za socijalna ulaganja.

(35)U skladu s člankom 168. UFEU-a pri određivanju i provedbi svih politika i djelovanja Unije mora se osigurati visok stupanj zaštite zdravlja ljudi. Unija treba dopunjavati i podržavati nacionalne zdravstvene politike, poticati suradnju među državama članicama i promicati koordinaciju među njihovim programima, uz puno poštovanje odgovornosti država članica za utvrđivanje njihovih zdravstvenih politika te organiziranje i pružanje zdravstvenih usluga i zdravstvene zaštite.

(36)Održavanje zdravlja ljudi, poticanje njihove dulje aktivnosti i ohrabrenje da preuzmu aktivnu ulogu u upravljanju svojim zdravljem imat će pozitivan utjecaj na zdravlje, zdravstvene nejednakosti, kvalitetu života, produktivnost, konkurentnost i uključivost te smanjiti pritisak na nacionalne proračune. Komisija se obvezala pomoći državama članicama u ostvarenju ciljeva održivog razvoja, posebice 3. cilja „Osigurati zdrav život i promicati dobrobit za sve bez obzira na dobnu skupinu” 17 .

(37)Dokazi i zajedničke vrijednosti i načela u zdravstvenim sustavima Europske unije kako su utvrđeni u zaključcima Vijeća od 2. lipnja 2006. trebali bi podupirati postupke donošenja odluka za planiranje inovativnih, učinkovitih i otpornih zdravstvenih sustava i upravljanje tim sustavima, promicanje alata za osiguravanje univerzalnog pristupa kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi i dobrovoljnu širu provedbu najboljih praksi.

(38)Tematsko područje Zdravlje ESF-a plus trebalo bi pridonijeti prevenciji bolesti tijekom životnog vijeka građana Unije i promicanju zdravlja rješavanjem faktora rizika za zdravlje kao što su konzumacija duhana i pasivno pušenje, štetno uživanje alkohola, konzumacija nedopuštenih droga, smanjenjem štetnog djelovanja droga na zdravlje, nezdravih prehrambenih navika i fizičke neaktivnosti te poticanjem okruženjâ koja omogućuju zdrav način života kako bi se dopunile mjere država članica u skladu s relevantnim strategijama. Tematsko područje Zdravlje ESF-a plus trebalo bi uvesti djelotvorne modele prevencije, inovativne tehnologije i nove poslovne modele i rješenja kako bi se pridonijelo inovativnim, učinkovitim i održivim zdravstvenim sustavima država članica i olakšao pristup boljoj i sigurnijoj zdravstvenoj skrbi za europske građane.

(39)Nezarazne bolesti uzrokuju više od 80 % slučajeva prerane smrti u Uniji, a djelotvorna prevencija uključuje višestruke prekogranične aspekte. Usporedno s time, Europski parlament i Vijeće istaknuli su potrebu da se smanje posljedice ozbiljnih prekograničnih prijetnji na javno zdravlje, primjerice zaraznih bolesti i drugih bioloških, kemijskih, ekoloških i nepoznatih prijetnji, poticanjem pripravnosti i izgradnje kapaciteta za odgovor.

(40)Za učinkovitost zdravstvenih sustava i zdravlje građana nužno je smanjiti teret rezistentnih infekcija i infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi te osigurati dostupnost djelotvornih antimikrobnih sredstava.

(41)Komisija je nedavno donijela prijedlog 18 o procjeni zdravstvenih tehnologija kako bi poduprla suradnju u procjeni zdravstvenih tehnologija na razini Unije i tako povećala dostupnost inovativnih zdravstvenih tehnologija za pacijente diljem Unije, bolje iskoristila dostupne resurse te poboljšala poslovnu predvidljivost.

(42)S obzirom na posebnu prirodu nekih od ciljeva obuhvaćenih tematskim područjem Zdravlje ESF-a plus i aktivnostima u okviru tog tematskog područja, pojedina nadležna tijela država članica u najboljem su položaju za provedbu povezanih aktivnosti. Ta tijela, koja imenuju same države članice, trebala bi se stoga smatrati utvrđenim korisnicima za potrebe članka [195.] [nove financijske uredbe] i trebala bi im se dodijeliti bespovratna sredstva bez prethodne objave poziva na podnošenje prijedloga.

(43)Europske referentne mreže su mreže koje uključuju pružatelje zdravstvene skrbi širom Europe u cilju liječenja rijetkih i složenih bolesti niske prevalencije te stanja za koje su potrebni visokospecijalizirano liječenje, koncentrirano znanje i resursi. Europske referentne mreže kao mreže odobrava odbor država članica europskih referentnih mreža prema postupku odobravanja utvrđenom u Provedbenoj odluci Komisije 2014/287/EU od 10. ožujka 2014. Te mreže bi se stoga trebale smatrati utvrđenim korisnicima za potrebe članka [195.] [nove financijske uredbe] i trebala bi im se dodijeliti bespovratna sredstva bez prethodne objave poziva na podnošenje prijedloga.

(44)Zakonodavstvo EU-a u području zdravstva ima izravan utjecaj na živote građana, učinkovitost i otpornost zdravstvenih sustava i dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Regulatorni okvir za medicinske proizvode i tehnologije (medicinski proizvodi, uređaji i tvari ljudskog podrijetla), zakonodavstvo o duhanskim proizvodima, prava pacijenata na prekograničnu zdravstvenu zaštitu i za ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju ključan je za zaštitu zdravlja u EU-u. Ova Uredba, njezina primjena i provedba, moraju ići ukorak s inovacijama i napretkom u istraživanju te s društvenim promjenama u tom području te moraju ispunjavati zdravstvene ciljeve. Stoga je potrebno stalno razvijati bazu dokaza potrebnu za provedbu zakonodavstva tako znanstvene prirode.

(45)Kako bi se povećale djelotvornost i učinkovitost djelovanja na razini Unije i međunarodnoj razini te provelo tematsko područje Zdravlje, treba razviti suradnju s relevantnim međunarodnim organizacijama kao što su Ujedinjeni narodi i njihove specijalizirane agencije, posebice Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Vijeće Europe i Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).

(46)Uzimajući u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ovim će se programom pridonijeti uključivanju klimatske politike u politike Unije i postizanju općeg cilja da se 25 % rashoda proračuna EU-a namijeni klimatskim ciljevima. Relevantne mjere utvrdit će se tijekom pripreme i provedbe fonda te će se ponovno procijeniti u okviru njegove evaluacije.

(47)U skladu s člankom [94. Odluke Vijeća 2013/755/EU 19 ] osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima (PZP-ovi) ispunjavaju uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima tematskih područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani.

(48)Treće zemlje koje su članice Europskoga gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene Sporazumom o EGP-u, kojim se predviđa provedba programa odlukom na temelju tog sporazuma. U ovu bi se Uredbu trebala uključiti posebna odredba kojom se dodjeljuju nužna prava i pristup odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara i Europskom revizorskom sudu kako bi u potpunosti mogli izvršavati svoje ovlasti.

(49)U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 20 , Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 21 , Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 22 i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 23 , financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama u skladu s Financijskom uredbom i drugim primjenjivim propisima, među ostalim i sprječavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo kojeg drugog kaznenog djela kojim se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare u EU-u i druga kaznena djela koja štetno utječu na financijske interese Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća 24 . U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(50) Horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije primjenjuju se na ovu Uredbu. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se prije svega određuje postupak za utvrđivanje i izvršenje proračuna putem bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada, neizravne provedbe te predviđaju provjere odgovornosti financijskih aktera. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a također se odnose na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, s obzirom na to da je poštovanje vladavine prava temeljni preduvjet dobrog financijskog upravljanja i djelotvornog financiranja EU-a.

(51)S obzirom na to da cilj ove Uredbe, tj. poboljšanje djelotvornosti tržišta rada i promicanje pristupa kvalitetnom zapošljavanju, poboljšanje pristupa obrazovanju i osposobljavanju te njihove kvalitete, promicanje socijalne uključenosti i zdravlja te smanjenje siromaštva, kao i aktivnosti u okviru tematskih područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje ne mogu dostatno ostvariti države članice nego se on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(52)Kako bi se izmijenilo određene elemente ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s izmjenom i dopunom prilogâ o pokazateljima. Posebno je važno da Komisija tijekom pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(53)Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Provedbene ovlasti koje se odnose na model za strukturiranu anketu primatelja pomoći trebalo bi izvršavati u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 4. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 25 , s obzirom na prirodu tog modela,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Dio I.

Opće odredbe

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom uspostavlja Europski socijalni fond plus (ESF+).

Njome se određuju ciljevi ESF-a plus, proračun za razdoblje 2021.–2027., metode provedbe, oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja.

Članak 2.

Definicije

1. Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)    „popratne mjere” znači aktivnosti koje su dodatno pružene uz podjelu hrane i/ili osnovne materijalne pomoći s ciljem ublažavanja socijalne isključenosti poput upućivanja na socijalne službe i pružanja socijalnih usluga ili savjetovanja o upravljanju kućnim proračunom;

(2)    „pridružena zemlja” znači treća zemlja koja je stranka sporazuma s Unijom o sudjelovanju u tematskim područjima ESF-a plus Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje u skladu s člankom 30.;

(3)    „osnovna materijalna pomoć” znači roba koja ispunjava osnovne potrebe osobe za dostojanstven život, kao što su odjeća, higijenske i školske potrepštine;

(4)    „operacije mješovitog financiranja” znači djelovanja financirana iz proračuna Unije, među ostalim u okviru mehanizama za mješovito financiranje u skladu s člankom 2. stavkom 6. Financijske uredbe, u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore i/ili financijski instrumenti iz proračuna Unije i povratni oblici potpore iz razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja;

(5)    „zajednički pokazatelji trenutačnih rezultata” znači zajednički pokazatelji rezultata kojima su obuhvaćeni učinci u roku od četiri tjedna od dana kad sudionik napusti operaciju (datum izlaska);

(6)    „zajednički dugoročniji pokazatelji rezultata” znači zajednički pokazatelji rezultata kojima su obuhvaćeni učinci šest mjeseci nakon što sudionik napusti operaciju;

(7)    „troškovi nabave hrane i/ili osnovne materijalne pomoći” znači stvarni troškovi povezani s nabavom hrane i/ili osnovne materijalne pomoći koju obavlja korisnik koji nisu ograničeni na cijenu hrane i/ili osnovne materijalne pomoći;

(8)    „primatelj pomoći” znači najpotrebitija osoba ili osobe koje primaju potporu kako je određeno u članku 4. stavku 1. točki xi.;

(9)    „zdravstvena kriza” znači bilo koja kriza koja se općenito smatra prijetnjom, koja ima zdravstvenu dimenziju i za koju je potrebno hitno djelovanje nadležnih tijela u uvjetima nesigurnosti;

(10)    „pravni subjekt” znači bilo koja fizička osoba ili bilo koja pravna osoba osnovana i prepoznata kao takva u skladu s nacionalnim pravom, pravom Unije ili međunarodnim pravom, a koja ima pravnu osobnost i koja može, djelujući u svoje ime, izvršavati prava i preuzimati obveze;

(11)    „mikrofinanciranje” uključuje jamstva, mikrokredite, vlasnički i kvazivlasnički kapital u kombinaciji s popratnim uslugama poslovnog razvoja kao što su individualno savjetovanje, osposobljavanje i mentorstvo, proširenima na osobe i mikropoduzeća koji imaju poteškoće pri pristupu kreditima za profesionalne aktivnosti i/ili aktivnosti kojima se ostvaruju prihodi;

(12)    „mikropoduzeće” znači poduzeće s manje od 10 zaposlenika čiji je godišnji promet ili ukupna godišnja bilanca ispod 2 000 000 EUR;

(13)    „najpotrebitije osobe” znači fizičke osobe, bilo pojedinci, obitelji, kućanstva ili skupine sastavljene od takvih osoba, čija je potreba za pomoći utvrđena prema objektivnim kriterijima koje su utvrdila nacionalna nadležna tijela uz savjetovanje s odgovarajućim dionicima, uz izbjegavanje sukoba interesa, i koje su odobrila ta nacionalna nadležna tijela te koji mogu uključivati elemente koji omogućuju usmjeravanje na najpotrebitije osobe u određenim zemljopisnim područjima;

(14)    „referentna vrijednost” znači vrijednost za postavljanje ciljeva za zajedničke pokazatelje i pokazatelje rezultata karakteristične za program koja se temelji na postojećim ili prethodnim sličnim intervencijama;

(15)    „socijalno poduzeće” znači poduzetnik, bez obzira na pravni oblik, ili fizička osoba

(a)koji u skladu s ugovorom o osnivanju, statutima ili drugim pravnim dokumentom koji bi mogao dovesti do odgovornosti na temelju pravila države članice u kojoj ima sjedište, kao glavni cilj ima postizanje mjerljivih i pozitivnih društvenih učinaka, a ne stvaranje dobiti za druge svrhe i koji pruža usluge ili isporučuje robu koji stvaraju društveni prinos i/ili primjenjuje metode proizvodnje dobara ili usluga sa socijalnim ciljevima;

(b)koji prihode koristi prvo i osnovno za postizanje svojih primarnih socijalnih ciljeva i posluje u skladu s unaprijed određenim postupcima i pravilima za raspodjelu prihoda kako bi se osiguralo da ta raspodjela ne dovodi u pitanje primarne socijalne ciljeve;

(c)kojim se upravlja poduzetnički, odgovorno i transparentno, u prvom redu uključivanjem radnika, klijenata i dionika povezanih s njegovom poslovnom djelatnošću;

(16)    „socijalne inovacije” znači aktivnosti koje su socijalne kad je riječ o svrsi i sredstvima te koje se posebno odnose na razvoj i provedbu novih ideja (s obzirom na proizvode, usluge i modele) koje istovremeno ispunjavaju socijalne potrebe i stvaraju nove socijalne veze ili suradnje od kojih korist ima društvo i koje povećavaju njegovu sposobnost djelovanja;

(17)    „socijalni eksperimenti” znači intervencije politike koje nude inovativna rješenja za socijalne potrebe i koje se provode u malim razmjerima i u uvjetima koji omogućuju mjerenje njihova utjecaja prije nego što se provedu u drugim kontekstima ili na široj razini ako se rezultati pokažu uvjerljivima;

(18)    „ključne kompetencije” znači znanje, vještine i kompetencije koje svatko mora imati u bilo kojem trenutku života za osobno ispunjenje i razvoj, zaposlenje, socijalnu uključenost i aktivno građanstvo. Ključne su kompetencije: pismenost; višejezičnost; matematika, znanost, tehnologija i inženjerstvo; digitalne vještine; osobne i socijalne vještine te učenje o tome kako učiti, građanstvo; poduzetništvo; kulturna svijest i izričaj.

(19)    „treća zemlja” znači zemlja koja nije članica Europske unije.

2. Definicije iz članka [2.] [buduće Uredbe o zajedničkim odredbama] primjenjuju se i na tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem.

Članak 3.

Opći ciljevi i metode provedbe

Cilj je ESF-a plus poduprijeti države članice u ostvarenju visokog stupnja zaposlenosti, pravedne socijalne zaštite te izgradnji vješte i otporne radne snage koja je spremna za budući svijet rada, u skladu s načelima utvrđenima u europskom stupu socijalnih prava, koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili 17. studenoga 2017.

ESF+ služi kao potpora, dopuna i dodana vrijednost politikama država članica kako bi se osigurali jednake prilike, pristup tržištu rada, pravedni radni uvjeti, socijalna zaštita i uključenost te visoka razina zaštite ljudskog zdravlja.

Provodi se:

(a) pod podijeljenim upravljanjem za dio pomoći koji odgovara konkretnim ciljevima navedenima u članku 4. stavku 1. („tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem”) i

(b) pod izravnim i neizravnim upravljanjem za dio pomoći koji odgovara ciljevima navedenima u članku 4. stavku 1. i članku 23. („tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije”) i za dio pomoći koji odgovara ciljevima navedenima u članku 4. stavcima 1. i 3. i članku 26. („tematsko područje Zdravlje”).

Članak 4.

Posebni ciljevi

1. ESF+ služi za potporu sljedećim posebnim ciljevima u politikama zapošljavanja, obrazovanja, socijalne uključenosti i zdravstva te tako doprinosi političkom cilju nazvanom „Europa s istaknutijom socijalnom komponentom provedbom europskog stupa socijalnih prava” utvrđenom u članku [4.] [buduće Uredbe o zajedničkim odredbama]:

i. veći pristup zaposlenju za sve tražitelje zaposlenja, posebice mlade i dugotrajno nezaposlene, te za neaktivne osobe, promicanje samozapošljavanja i socijalne ekonomije;

ii. modernizacija institucija i usluga tržišta rada radi procjene i predviđanja potreba za vještinama te osiguravanja pravodobne i prilagođene pomoći i potpore usklađivanju ponude i potražnje na tržištu rada, prelascima i mobilnosti;

iii. promicanje sudjelovanja žena na tržištu rada, bolja ravnoteža poslovnog i privatnog života, uključujući pristup skrbi za djecu, zdravo i prilagođeno radno okruženje u kojem se uzimaju u obzir zdravstveni rizici, prilagodba radnika, poduzeća i poduzetnika promjenama te aktivno i zdravo starenje;

iv.    veća kvaliteta, djelotvornost i relevantnost sustava obrazovanja i osposobljavanja za tržište rada, radi potpore stjecanju ključnih kompetencija, uključujući digitalne vještine;

v.    promicanje jednakog pristupa kvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju te njegova završetka posebice kad je riječ o skupinama u nepovoljnom položaju, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja preko općeg i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja do tercijarnog obrazovanja, obrazovanja i učenja odraslih, uključujući olakšavanje mobilnosti u svrhu učenja za sve;

vi.    promicanje cjeloživotnog učenja, posebice fleksibilnih mogućnosti usavršavanja i prekvalifikacije za sve ljude, uzimajući u obzir digitalne vještine, boljim predviđanjem promjena i novih uvjeta u pogledu vještina na temelju potreba tržišta rada, lakša promjena radnog mjesta i promicanje profesionalne mobilnosti;

vii.    poticanje aktivnog uključivanja radi promicanja jednakih prilika i aktivnog sudjelovanja, te poboljšanje mogućnosti zapošljavanja;

viii.    promicanje socioekonomske integracije državljana trećih zemalja i marginaliziranih zajednica poput romske zajednice;

ix.    poboljšanje jednakog i pravodobnog pristupa kvalitetnim, održivim i cjenovno pristupačnim uslugama; modernizacija sustava socijalne zaštite, uključujući promicanje pristupa socijalnoj zaštiti; poboljšanje dostupnosti, djelotvornosti i otpornosti sustava zdravstvene skrbi i usluga dugoročne skrbi;

x.    promicanje socijalne integracije osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, uključujući najpotrebitije i djecu;

xi. suzbijanje materijalne oskudice osiguravanjem hrane i/ili osnovne materijalne pomoći za najpotrebitije, uključujući popratne mjere.

2. Mjerama provedenima u okviru tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem radi ostvarenja posebnih ciljeva iz stavka 1. ESF+ će pridonijeti i drugim ciljevima politika navedenima u članku [4.] [buduće Uredbe o zajedničkim odredbama], posebice onima koji se odnose na:

1.    pametniju Europu – razvojem vještina za pametnu specijalizaciju, vještina za ključne razvojne tehnologije, industrijskom tranzicijom, sektorskom suradnjom o vještinama i poduzetništvu, osposobljavanjem istraživača, aktivnostima umrežavanja i partnerstvima između ustanova visokog obrazovanja, ustanova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, istraživačkih i tehnoloških centara i poduzeća te klastera, potporom mikropoduzećima, te malim i srednjim poduzećima i socijalnoj ekonomiji;

2.    zeleniju Europu s niskom razinom emisija ugljika – poboljšanjem sustava obrazovanja i osposobljavanja potrebnih za prilagodbu vještina i kvalifikacija, usavršavanjem svih ljudi, uključujući radnu snagu, stvaranjem novih radnih mjesta u sektorima povezanima s okolišem, klimom i energijom, te biogospodarstvom.

3. U okviru tematskog područja Zdravlje ESF+ osigurava potporu za promicanje zdravlja i prevenciju bolesti, doprinosi djelotvornosti, pristupačnosti i otpornosti zdravstvenih sustava, čime zdravstvena skrb postaje sigurnija, smanjuju se nejednakosti u području zdravlja, građani se štite od prekograničnih prijetnji zdravlju i podupire se zakonodavstvo EU-a u području zdravstva.

Članak 5.

Proračun

1.Ukupna financijska omotnica za ESF+ za razdoblje 2021.–2027. iznosi 101 174 000 000 EUR u tekućim cijenama.

2.Dio financijske omotnice za tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem u okviru cilja „Ulaganje u rast i radna mjesta” iznosi 100 000 000 000 EUR u tekućim cijenama, odnosno 88 646 194 590 EUR u cijenama iz 2018., od čega se 200 000 000 EUR u tekućim cijenama ili 175 000 000 EUR u cijenama iz 2018. dodjeljuje za potporu inovativnim rješenjima u okviru transnacionalne suradnje, kako je navedeno u članku 23. točki i., i 400 000 000 EUR u tekućim cijenama, odnosno 376 928 934 EUR u cijenama iz 2018. kao dodatna sredstva za najudaljenije regije utvrđene u članku 349. UFEU-a i regije razine NUTS 2 koje ispunjavaju kriterije iz članka 2. Protokola br. 6 uz Akt o pristupanju iz 1994.

3.Financijska omotnica za tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije za razdoblje 2021.–2027. iznosi 1 174 000 000 EUR u tekućim cijenama.

4.Indikativna raspodjela iznosa iz stavka 3.:

(a)761 000 000 EUR za provedbu tematskog područja Zapošljavanje i socijalne inovacije;

(b)413 000 000 EUR za provedbu tematskog područja Zdravlje.

5.Iznosi navedeni u stavcima 3. i 4. mogu se upotrijebiti i za tehničku i administrativnu pomoć za provedbu programâ, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije koje uključuju korporativne informacijske sustave.

Članak 6.

Ravnopravnost muškaraca i žena te jednake mogućnosti i nediskriminacija

1. Svi programi koji se provode u okviru tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem i operacije koje primaju potporu iz tematskih područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje pripremat će se, provoditi, pratiti i evaluirati uz poštovanje ravnopravnosti muškaraca i žena. U njima će se tijekom pripreme, provedbe, praćenja i evaluacije promicati jednake mogućnosti za sve, bez diskriminacije na osnovi spola, rase ili etničkog podrijetla, vjeroispovijesti ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije.

2. Države članice i Komisija podupiru posebne ciljane mjere za promicanje načela iz stavka 1. u okviru svih ciljeva ESF-a plus, uključujući prelazak sa skrbi sa smještajem/institucijske skrbi na obiteljsku skrb ili skrb u zajednici.

Dio II. – Provedba tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem

Poglavlje I.

Zajedničke odredbe o programiranju

Članak 7.

Dosljednost i tematska koncentracija

1. Države članice koncentriraju sredstva iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem na intervencije kojima se rješavaju izazovi utvrđeni u njihovim nacionalnih programima reformi, u europskom semestru te u relevantnim preporukama po državama članicama donesenima u skladu s člankom 121. stavkom 2. UFEU-a i člankom 148. stavkom 4. UFEU-a i uzimaju u obzir načela i prava utvrđena u europskom stupu socijalnih prava.

Države članice i, prema potrebi, Komisija potiču sinergije i osiguravaju koordinaciju, komplementarnost i usklađenost ESF-a plus s drugim fondovima, programima i instrumentima Unije kao što su Erasmus, Fond za azil i migracije i program potpore reformama, uključujući instrument za provedbu reformi i instrument za tehničku potporu, u fazi planiranja i tijekom provedbe. Države članice i, prema potrebi, Komisija optimiziraju mehanizme koordinacije kako bi se izbjeglo udvostručavanje aktivnosti i osigurala bliska suradnja odgovornih za provedbu da bi provedene aktivnosti bile usklađene i pojednostavnjene.

2. Države članice izdvajaju odgovarajući iznos svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za rješavanje izazova utvrđenih u relevantnim preporukama po državama članicama donesenima u skladu s člankom 121. stavkom 2. i člankom 148. stavkom 4. UFEU-a te u europskom semestru koji su obuhvaćeni područjem primjene ESF-a plus kako je utvrđeno u članku 4.

3. Države članice izdvajaju najmanje 25 % svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za posebne ciljeve u području politike socijalne uključenosti koji su utvrđeni u članku 4. stavku 1. točkama od vii. do xi., uključujući promicanje socioekonomske integracije državljana trećih zemalja.

4. Države članice izdvajaju najmanje 2 % svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za posebni cilj suzbijanja materijalne oskudice utvrđen u članku 4. stavku 1. točki xi.

U propisno opravdanim slučajevima sredstva izdvojena za posebni cilj iz članka 4. stavka 1. točke x. namijenjena najpotrebitijima mogu se uzeti u obzir za provjeru usklađenosti s uvjetom minimalne dodjele od najmanje 2 % utvrđenim u prvom podstavku ovog stavka.

5. Države članice sa stopom mladih u dobi između 15 i 29 godina koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju, a koja je iznad prosjeka Unije 2019. na temelju podataka Eurostata, dodjeljuju najmanje 10 % svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za razdoblje 2021.–2025. za ciljane aktivnosti i strukturne reforme radi potpore zapošljavanju mladih i prelasku iz škole na posao, ponovno uključivanje u obrazovanje ili osposobljavanje i drugim prilikama za obrazovanje, posebice u kontekstu provedbe programa Garancije za mlade.

Pri programiranju sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za 2026. i 2027. na sredini razdoblja u skladu s člankom [14.] [buduće Uredbe o zajedničkim odredbama] države članice sa stopom mladih u dobi između 15 i 29 godina koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju, a koja je iznad prosjeka Unije 2024. na temelju podataka Eurostata, dodjeljuju najmanje 10 % svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za te aktivnosti u godinama 2026. i 2027.

Najudaljenije regije koje ispunjavaju uvjete iz prvog i drugog podstavka u svojim programima dodjeljuju najmanje 15 % sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za ciljane aktivnosti utvrđene u prvom podstavku. Ta se dodjela uzima u obzir pri provjeri usklađenosti s uvjetom minimalnog postotka na nacionalnoj razini koji je utvrđen u prvom i drugom podstavku.

Pri provedbi tih aktivnosti države članice daju prednost neaktivnim i dugotrajno nezaposlenim mladima i donose ciljane mjere informiranja.

6. Stavci od 2. do 5. ne primjenjuju se na posebnu dodatnu dodjelu sredstava najudaljenijim regijama i regijama razine NUTS 2 koje ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 2. Protokola br. 6 uz Akt o pristupanju iz 1994.

7. Stavci od 1. do 5. ne primjenjuju se na tehničku pomoć.

Članak 8.

Partnerstvo

1. Svaka država članica osigurava odgovarajuće sudjelovanje socijalnih partnera i organizacija civilnog društva u provedbi politika zapošljavanja, obrazovanja i socijalne uključenosti za koje se pruža potpora iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem.

2. Države članice u svakom programu izdvajaju odgovarajući iznos sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za izgradnju kapaciteta socijalnih partnera i organizacija civilnog društva.

Članak 9.

Suzbijanje materijalne oskudice

Sredstva iz članka 7. stavka 4. programiraju se u okviru posebnog prioriteta ili programa.

Članak 10.

Potpora zapošljavaju mladih

Potpora u skladu s člankom 7. stavkom 5. programira se u okviru posebnog prioriteta i njome se podupire posebni cilj utvrđen u članku 4. stavku 1. točki i.

Članak 11.

Potpora odgovarajućim preporukama po državama članicama

Mjere za rješavanje izazova utvrđenih u odgovarajućim preporukama po državama članicama i u europskom semestru, kako je utvrđeno u članku 7. stavku 2. programiraju se u okviru jednog ili više posebnih prioriteta.

Poglavlje II.

Opća potpora tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem

Članak 12.

Područje primjene

Ovo se poglavlje primjenjuje na potporu ESF-a plus iz članka 4. stavka 1. točaka od i. do x. kad se ta potpora dodjeljuje pod podijeljenim upravljanjem („opća potpora tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem”).

Članak 13.

Inovativne aktivnosti

1.    Države članice podupiru aktivnosti socijalnih inovacija i eksperimenata ili jačaju pristup „odozdo prema gore” koji se temelji na partnerstvima s javnim tijelima, privatnim sektorom i civilnim društvom kao što su lokalne akcijske skupine koje osmišljavaju i provode strategije lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice.

2.    Države članice mogu podupirati unaprjeđenje inovativnih pristupa koji se ispituju na manjoj razini (socijalni eksperimenti), a razvijaju u okviru tematskog područja Zapošljavanje i socijalne inovacije i drugih programa Unije.

3.    Inovativne aktivnosti i pristupi mogu se programirati u okviru bilo kojeg od posebnih ciljeva utvrđenih u članku 4. stavku 1. točkama od i. do x.

4.    Svaka država članica mora namijeniti najmanje jedan prioritet za provedbu stavaka 1. ili 2. ili oba. Najveća stopa sufinanciranja za te prioritete može se povećati na 95 % za dodjelu najviše 5 % nacionalnih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem tim prioritetima.

Članak 14.

Prihvatljivost

1. Osim troškova navedenih u članku [58.] [buduće Uredbe o zajedničkim odredbama] sljedeći troškovi nisu prihvatljivi u okviru opće potpore tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem:

(a)kupnja zemljišta i nekretnina i stavljanje na raspolaganje infrastrukture te

(b)kupnja namještaja, opreme i vozila osim ako je ta kupnja potrebna za postizanje cilja operacije ili ako su ti artikli u potpunosti amortizirani ili ako je kupnja tih artikala najekonomičnija opcija.

2. Doprinosi u naravi u obliku naknada ili plaća koje pokriva treća strana u korist sudionika operacije mogu biti prihvatljivi za doprinos iz opće potpore tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem pod uvjetom da su doprinosi u naravi nastali u skladu s nacionalnim pravilima, uključujući računovodstvena pravila, te da ne premašuju trošak koji snosi treća strana.

3. Posebna dodatna dodjela sredstava najudaljenijim regijama i regijama razine NUTS 2 koje ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 2. Protokola br. 6 uz Akt o pristupanju iz 1994. iskorištava se za potporu ostvarenju posebnih ciljeva iz članka 4. stavka 1.

4. Izravni troškovi osoblja prihvatljivi su za doprinos iz opće potpore tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem pod uvjetom da njihov iznos nije viši od 100 % uobičajene plaće za predmetnu profesiju u državi članici prema podacima Eurostata.

Članak 15.

Pokazatelji i izvješćivanje

1. Za programe za koje se izdvajaju sredstva iz opće potpore tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem upotrebljavaju se zajednički pokazatelji ostvarenja i rezultata, kako je utvrđeno u Prilogu I. ovoj Uredbi radi praćenja napretka u provedbi. Za te se programe mogu primijeniti i pokazatelji karakteristični za pojedine programe.

2. Za zajedničke pokazatelje ostvarenja i pokazatelje ostvarenja pojedinih programa osnovne vrijednosti postavljaju se na nulu. Ako je to važno zbog naravi operacija koje se podupiru, kumulativne kvantificirane etape i ciljne vrijednosti za te pokazatelje utvrđuju se u apsolutnim iznosima. Prijavljene vrijednosti za pokazatelje ostvarenja izražavaju se u apsolutnim iznosima.

3. Referentna vrijednost za zajedničke pokazatelje rezultata i pokazatelje rezultata pojedinih programa za koju su utvrđeni kumulativna kvantificirana etapa za 2024. i ciljna vrijednost za 2029. utvrđuje se primjenom zadnjih dostupnih podataka ili drugih relevantnih izvora informacija. Ciljne vrijednosti za zajedničke pokazatelje rezultata utvrđuju se u apsolutnim vrijednostima ili kao postotak. Pokazatelji rezultata pojedinih programa i povezane ciljne vrijednosti mogu se izraziti u obliku količine ili kvalitete. Prijavljene vrijednosti za zajedničke pokazatelje rezultata izražavaju se u apsolutnim iznosima.

4. Podaci o pokazateljima za sudionike šalju se samo kad su dostupni svi podaci koji se zahtijevaju u točki (1a) Priloga I., a koji se odnose na tog sudionika.

5. Ako su podaci dostupni u registrima ili jednakovrijednim izvorima podataka, države članice omogućavaju upravljačkim tijelima i drugim tijelima zaduženima za prikupljanje podataka koji su potrebni za praćenje i evaluaciju opće potpore tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem da prikupe te podatke iz registara podataka ili jednakovrijednih izvora, u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkama (c) i (e) Uredbe (EU) 2016/679.

6. Komisija ima ovlast donositi delegirane akte u skladu s člankom 38. radi izmjene pokazatelja iz Priloga I. ako se to smatra potrebnim za osiguranje djelotvorne procjene napretka u provedbi programa.

Poglavlje III.

Potpora ESF-a plus za suzbijanje materijalne oskudice

Članak 16.

Područje primjene

Ovo se poglavlje primjenjuje na potporu iz ESF-a plus opisanu u članku 4. stavku 1. točki xi.

Članak 17.

Načela

1.    Potpora ESF-a plus za suzbijanje materijalne oskudice može se upotrijebiti samo kao potpora za podjelu hrane i robe koje su u skladu s pravom Unije o sigurnosti potrošačkih proizvoda.

2.    Države članice i korisnici biraju hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć na temelju objektivnih kriterija povezanih s potrebama najpotrebitijih osoba. U kriterijima za odabir prehrambenih proizvoda, i prema potrebi robe, također se uzimaju u obzir klimatski aspekti i aspekti zaštite okoliša, posebno u pogledu smanjenja rasipanja hrane. Prema potrebi, odabir vrsta prehrambenih proizvoda koji će se dijeliti provodi se uzimajući u obzir njihov doprinos uravnoteženoj prehrani najpotrebitijih osoba.

Hrana i/ili osnovna materijalna pomoć može se pružiti izravno najpotrebitijim osobama ili neizravno putem elektroničkih vaučera ili kartica, pod uvjetom da se mogu iskoristiti samo za hranu i/ili materijalnu pomoć kako je utvrđeno u članku 2. stavku 3.

Hrana za najpotrebitije može se pribaviti od korištenja, prerade ili prodaje proizvoda koji su prodani u skladu s člankom 16. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013, pod uvjetom da je to ekonomski najpovoljniji odabir i da nepotrebno ne odgađa isporuku prehrambenih proizvoda najpotrebitijima.

Bilo koja količina koja proizlazi iz takve transakcije iskorištava se u korist najpotrebitijih osoba, uz količinu koja je već na raspolaganju u okviru programa.

3.    Komisija i države članice osiguravaju da se pomoći pruženom u okviru potpore ESF-a plus za suzbijanje materijalne oskudice poštuje dostojanstvo i sprječava stigmatizacija najpotrebitijih osoba.

4.    Osim isporuke hrane i/ili materijalne pomoći, pomoć se može odnositi na upućivanje nadležnim službama i druge popratne mjere kojima je cilj socijalna uključenost najpotrebitijih osoba.

Članak 18.

Sadržaj prioriteta

U prioritetu koji se odnosi na potporu iz članka 4. stavka 1. točke xi. utvrđuje se:

(a) vrsta potpore;

(b) glavne ciljne skupine;

(c) opis nacionalnih ili regionalnih programa potpore.

U slučaju programa ograničenih na tu vrstu potpore i povezanu tehničku pomoć prioritet uključuje i kriterije za odabir operacija.

Članak 19.

Prihvatljivost operacija

1.    Hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć koje se pružaju najpotrebitijim osobama može nabaviti korisnik ili se one mogu nabaviti u njegovo ime, ili staviti besplatno na raspolaganje korisniku.

2.    Ta hrana i/ili osnovna materijalna pomoć besplatno se dijeli najpotrebitijim osobama.

Članak 20.

Prihvatljivost troškova

1.    Prihvatljivi su troškovi potpore ESF-a plus za suzbijanje materijalne oskudice:

(a)    troškovi nabave hrane i/ili osnovne materijalne pomoći, uključujući troškove povezane s prijevozom hrane i/ili osnovne materijalne pomoći korisnicima koji isporučuju hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć primateljima pomoći;

(b)    ako prijevoz hrane i/ili osnovne materijalne pomoći korisnicima koji ih dijele primateljima pomoći nije obuhvaćen točkom (a), troškovi koje snosi tijelo za nabavu povezani s prijevozom hrane i/ili materijalne pomoći do skladišta i/ili korisnikâ i troškovi skladištenja po paušalnoj stopi od 1 % troškova iz točke (a) ili, u propisno opravdanim slučajevima, troškovi koji su stvarno nastali i plaćeni;

(c)    troškovi administracije, prijevoza i skladištenja koje snose korisnici uključeni u podjelu hrane i/ili osnovne materijalne pomoći najpotrebitijima po paušalnoj stopi od 5 % troškova iz točke (a); ili 5 % vrijednosti prodanih prehrambenih proizvoda u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1308/2013;

(d) troškovi prikupljanja, prijevoza, skladištenja i podjele donacija u hrani te izravno povezanih aktivnosti podizanja razine osviještenosti;

(e) troškovi popratnih mjera koje poduzimaju korisnici ili koje se poduzimaju u njihovo ime i koje prijavljuju korisnici koji isporučuju hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć najpotrebitijim osobama po paušalnoj stopi od 5 % troškova iz točke (a).

2.    Smanjenje prihvatljivih troškova iz stavka 1. točke (a) jer tijelo odgovorno za nabavu hrane i/ili osnovne materijalne pomoći nije poštovalo primjenjivo pravo ne dovodi do smanjenja prihvatljivih troškova iz stavka 1. točaka (c) i (e).

3.    Sljedeći troškovi nisu prihvatljivi:

(a)    kamata na dug;

(b)    pružanje infrastrukture;

(c)    troškovi rabljene robe.

Članak 21.

Pokazatelji i izvješćivanje

1. U prioritetima za suzbijanje materijalne oskudice primjenjuju se zajednički pokazatelji ostvarenja i rezultata, kako je utvrđeno u Prilogu II. ovoj Uredbi radi praćenja napretka u provedbi. Za te se programe mogu primijeniti i pokazatelji karakteristični za pojedine programe.

2. Utvrđuju se referentne vrijednosti za zajedničke pokazatelje rezultata i pokazatelje rezultata pojedinih programa.

3. Do 30. lipnja 2025. i 30. lipnja 2028. upravljačka tijela izvješćuju Komisiju o rezultatima strukturirane ankete među primateljima pomoći koja je provedena u prethodnoj godini. Ta anketa temelji se na predlošku koji utvrđuje Komisija putem provedbenog akta.

4. Komisija donosi provedbeni akt kojim se uspostavlja predložak za strukturiranu anketu primatelja pomoći u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 39. stavka 2. radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ovog članka.

5. Komisija ima ovlast donositi delegirane akte u skladu s člankom 38. radi izmjene pokazatelja iz Priloga II. ako se to smatra potrebnim za osiguravanje djelotvorne procjene napretka u provedbi programa.

Članak 22.

Revizija

Revizija operacije može obuhvatiti sve faze njezine provedbe i sve razine lanca distribucije, uz jedinu iznimku kontrole stvarnih primatelja pomoći, osim ako se u procjeni rizika ne utvrdi poseban rizik od nepravilnosti ili prijevare.

Dio III. – Provedba u okviru izravnog i neizravnog upravljanja

Poglavlje I. – Posebna pravila za tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije

Odjeljak I.: Opće odredbe

Članak 23.

Operativni ciljevi

Tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije ima sljedeće operativne ciljeve:

a)    razviti kvalitetno komparativno analitičko znanje kako bi se osiguralo da se politike kojima se postižu posebni ciljevi iz članka 4. temelje na čvrstim dokazima i relevantni su za potrebe, izazove i uvjete u pridruženim zemljama;

b)    olakšati djelotvorno i uključivo dijeljenje informacija, uzajamno učenje, istorazinske ocjene i dijalog o politikama u područjima iz članka 4. kako bi se pridruženim zemljama pomoglo u poduzimanju odgovarajućih mjera politike;

c)    podupirati socijalne eksperimente u područjima iz članka 4. i izgraditi kapacitet dionika za provedbu, transfer ili unaprjeđenje ispitanih inovacija u području socijalne politike;

d)    pružiti posebne usluge potpore poslodavcima i tražiteljima zaposlenja radi razvoja integriranog europskog tržišta rada, od pripreme prije zapošljavanja do pomoći nakon zapošljavanja kako bi se popunila slobodna radna mjesta u određenim sektorima, zemljama, pograničnim regijama ili za određene skupine (npr. ranjive osobe);

e)    podupirati razvoj tržišnog ekosustava povezanog s pružanjem mikrofinanciranja za mikropoduzeća u fazama osnivanja i razvoja, posebice onih koja zapošljavaju ranjive osobe;

f)    podupirati umrežavanje na razini Unije i dijalog među relevantnim dionicima u područjima iz članka 4. te pridonijeti izgradnji institucijskog kapaciteta tih dionika, uključujući javne službe za zapošljavanje, ustanove socijalne sigurnosti, ustanove za mikrofinanciranje i ustanove koje pružaju financijska sredstva socijalnim poduzećima i socijalnoj ekonomiji;

g)    podupirati razvoj socijalnih poduzeća i nastajanje tržišta za socijalna ulaganja, olakšati javne i privatne interakcije i sudjelovanje zaklada i filantropskih dionika na tom tržištu;

h)    pružiti smjernice za razvoj socijalne infrastrukture (uključujući stanovanje, skrb za djecu, obrazovanje i osposobljavanje, zdravstvenu i dugoročnu skrb) koja je potrebna za provedbu europskog stupa socijalnih prava;

i)    podupirati transnacionalnu suradnju kako bi se ubrzao prijenos i olakšao razvoj inovativnih rješenja, posebice u područjima zapošljavanja, vještina i socijalne uključenosti diljem Europe;

j)    podupirati provedbu relevantnih međunarodnih socijalnih standarda i standarda rada u kontekstu iskorištavanja globalizacije i vanjske dimenzije politika Unije u područjima iz članka 4.

Odjeljak II. – Prihvatljivost

Članak 24.

Prihvatljiva djelovanja

1. Samo djelovanja kojima se provode ciljevi navedeni u člancima 3. i 4. prihvatljiva su za financiranje.

2. Tematskim područjem Zapošljavanje i socijalne inovacije mogu se podupirati sljedeće aktivnosti:

(a)analitičke aktivnosti, među ostalim u vezi s trećim zemljama, posebice:

i.     ankete, studije, statistički podaci, metodologije, klasifikacije, mikrosimulacije, pokazatelji, potpora opservatorijima i mjerilima na europskoj razini;

ii.     socijalni eksperimenti kojima se evaluiraju socijalne inovacije;

iii.    praćenje i ocjena prijenosa i primjene prava Unije;

(b)provedba politike, posebice:

i.    prekogranična partnerstva i usluge potpore u prekograničnim regijama;

ii.    ciljani program mobilnosti radne snage na razini Unije kako bi se popunila slobodna radna mjesta ondje gdje su utvrđeni manjkovi kandidata na tržištu rada;

iii.    potpora mikrofinanciranju i socijalnim poduzećima, među ostalim operacijama mješovitog financiranja kao što su asimetrična podjela rizika ili smanjenje transakcijskih troškova, te potpora razvoju socijalne infrastrukture i vještina;

iv.    potpora transnacionalnoj suradnji i partnerstvu kako bi se prenijela i unaprijedila inovativna rješenja;

(c)izgradnja kapaciteta, posebice:

i. mreža na razini Unije koje se odnose na područja iz članka 4. stavka 1.;

ii. nacionalnih kontaktnih točaka koje pružaju smjernice, informacije i pomoć povezane s provedbom tog tematskog područja;

iii.    upravnih tijela zemalja sudionica, ustanova socijalne sigurnosti i službi za zapošljavanje odgovornih za promicanje mobilnosti radne snage, ustanova za mikrofinanciranje i ustanova koje pružaju financijska sredstva socijalnim poduzećima ili drugim akterima u području socijalnih ulaganja te umrežavanja;

iv.    dionika radi transnacionalne suradnje;

(d)    aktivnosti komunikacije i širenja, posebice:

i.    uzajamno učenje razmjenom dobrih praksi, inovativnih pristupa, rezultata analitičkih aktivnosti, istorazinskih ocjena i određivanja mjerila;

ii.    vodiči, izvješća, informativni materijal i medijska pokrivenost inicijativa povezanih s područjima iz članka 4. stavka 1.;

iii.    informacijski sustavi kojima se šire dokazi povezani s područjima iz članka 4. stavka 1.;

iv.    događaji, konferencije i seminari koje organizira predsjedništvo Vijeća.

Članak 25.

Prihvatljivi subjekti

1. Osim kriterija iz članka [197.] Financijske uredbe primjenjuju se sljedeći kriteriji za prihvatljivost subjekata:

(a)pravni subjekti osnovani u jednoj od sljedećih zemalja:

i. državi članici ili prekomorskoj zemlji ili području koje je s njome povezano;

ii. pridruženoj zemlji;

iii. trećim zemljama navedenima u programu rada pod uvjetima iz stavaka 2. i 3.;

(b)svaki pravni subjekt osnovan u skladu s pravom Unije ili svaka međunarodna organizacija.

2. Pravni subjekti osnovani u trećoj zemlji koja nije pridružena zemlja iznimno su prihvatljivi za sudjelovanje ako je to potrebno radi ostvarenja ciljeva određenog djelovanja.

3. Pravni subjekti osnovani u trećoj zemlji koja nije pridružena zemlja trebali bi u načelu snositi troškove svojeg sudjelovanja.

Poglavlje II. – Posebne odredbe za tematsko područje Zdravlje

Odjeljak I.: Opće odredbe

Članak 26.

Operativni ciljevi

1. Samo djelovanja kojima se provode ciljevi navedeni u člancima 3. i 4. prihvatljiva su za financiranje.

2. Tematsko područje Zdravlje ima sljedeće operativne ciljeve:

a)jačanje pripravnosti na krizu, upravljanje i odgovor Unije radi zaštite građana od prekograničnih prijetnji zdravlju;

i.    mjere izgradnje kapaciteta za pripravnost na krize, upravljanje i odgovor;

ii.    odgovor na prekogranične prijetnje zdravlju tijekom krize;

iii.    potpora laboratorijskim kapacitetima;

iv.    suzbijanje antimikrobne otpornosti;

b)jačanje sustava zdravstva;

i.    ulaganje u promicanje zdravlja i prevenciju bolesti;

ii.    potpora digitalnoj transformaciji zdravstva i skrbi;

ii.    potpora razvoju održivog zdravstvenog informacijskog sustava Unije;

iii.    potpora državama članicama u prijenosu znanja korisnom za postupke nacionalnih reformi radi uspostave djelotvornijih, pristupačnijih i otpornijih zdravstvenih sustava i boljeg promicanja zdravlja te prevencije bolesti, kojima se prije svega rješavaju izazovi utvrđeni u europskom semestru;

iv.    razvoj i provedba pristupa za rješavanje budućih izazova zdravstvenih sustava;

c)potpora zakonodavstvu Unije u području zdravstva;

i.    potpora provedbi zakonodavstva o medicinskim proizvodima i uređajima;

ii.    potpora provedbi zakonodavstva Unije o procjeni zdravstvenih tehnologija;  26

iii.    praćenje država članica i potpora pri provedbi zakonodavstva u području tvari ljudskog podrijetla;

iv.     potpora provedbi zakonodavstva o duhanskim proizvodima;

v.     potpora provedbi zakonodavstva Unije u području prekogranične zdravstvene zaštite;

vi.     potpora Komisijinim znanstvenim odborima za zaštitu potrošača i za zdravstvene, okolišne i nove rizike;

d)    potpora integriranom radu (npr. europske referentne mreže, procjena zdravstvenih tehnologija i provedba najboljih praksi za promicanje zdravlja, prevenciju i liječenje bolesti);

i.    nastavak potpore europskim referentnim mrežama;

ii.    potpora razvoju suradnje u procjeni zdravstvenih tehnologija pri pripremi novih usklađenih pravila;

iii.    potpora provedbi najboljih praksi za inovacije u području javnog zdravlja.

Odjeljak II.

Prihvatljivost

Članak 27.

Prihvatljiva djelovanja

1. Samo djelovanja kojima se provode ciljevi navedeni u člancima 3. i 26. prihvatljiva su za financiranje.

2. Tematskim područjem Zdravlje mogu se podupirati sljedeće aktivnosti:

(a)analitičke aktivnosti, posebice:

i.ankete, studije, prikupljanje podataka, metodologije, klasifikacije, mikrosimulacije, pokazatelji i određivanje mjerila;

ii.praćenje i ocjena prijenosa i primjene prava Unije;

(b)provedba politike, posebice:

i.prekogranična suradnja i partnerstva, među ostalim u prekograničnim regijama;

ii.potpora transnacionalnoj suradnji i partnerstvima kako bi se prenijela i unaprijedila inovativna rješenja;

iii.vježbe pripravnosti na zdravstvene krize;

(c)izgradnja kapaciteta, posebice:

i.prijenosom među državama članicama, prilagodbom i provedbom najboljih praksi sa stabilnom dodanom vrijednošću na razini Unije;

ii.stvaranjem mreža na razini EU-a koje su navedene u članku 26.;

iii.potporom za pokretanje, vođenje i održavanje informatičke infrastrukture za razmjenu podataka;

iv.uspostavom nacionalnih kontaktnih točaka koje pružaju smjernice, informacije i pomoć povezane s provedbom programa;

v.okupljanjem dionika radi transnacionalne suradnje;

vi.pružanjem pomoći u suradnji s trećim zemljama;

vii.javnom nabavom robe i usluga u slučaju zdravstvenih kriza;

(d)aktivnosti komunikacije i širenja, posebice:

i.uzajamno učenje razmjenom dobrih praksi, inovativnih pristupa, rezultata analitičkih aktivnosti, istorazinskih ocjena i određivanja mjerila;

ii.vodiči, izvješća, informativni materijal i medijska pokrivenost inicijativa povezanih s područjima iz članka 26.;

iii.informacijski sustavi kojima se šire dokazi povezani s područjima iz članka 26.;

iv.događaji i pripremne aktivnosti, konferencije i seminari koje organizira predsjedništvo Vijeća.

3. Aktivnosti iz drugog stavka prihvatljive su samo ako se njima podupire stvaranje ekonomija razmjera, poboljšanje pripravnosti na krizu te provedba utvrđenih najboljih praksi s dodanom vrijednošću ili ako se njima nastoji osigurati da se pravila Unije u područjima iz članka 26. stavka 3. provode, izvršavaju, evaluiraju ili preispituju ako je to potrebno.

Članak 28.

Prihvatljivi subjekti i troškovi

1. Osim kriterija iz članka 197. Financijske uredbe primjenjuju se sljedeći kriteriji za prihvatljivost subjekata:

(a)pravni subjekti osnovani u jednoj od sljedećih zemalja:

i.    državi članici ili prekomorskoj zemlji ili području koje je s njome povezano;

ii.    pridruženoj zemlji;

iii.    trećim zemljama navedenima u programu rada pod uvjetima iz stavaka 3. i 4.;

(b)    svaki pravni subjekt osnovan u skladu s pravom Unije ili svaka međunarodna organizacija.

2. Fizičke osobe nisu prihvatljive.

3. Pravni subjekti osnovani u trećoj zemlji koja nije pridružena zemlja iznimno su prihvatljivi za sudjelovanje ako je to potrebno radi ostvarenja ciljeva određenog djelovanja.

4. Pravni subjekti osnovani u trećoj zemlji koja nije pridružena zemlja trebali bi u načelu snositi troškove svojeg sudjelovanja.

5. U iznimnim slučajevima tijekom krize uzrokovane ozbiljnom prekograničnom prijetnjom zdravlju, kako je definirano u Odluci 1082/2013/EU 27 , troškovi nastali u nepridruženim zemljama mogu se smatrati iznimno prihvatljivima ako su propisno opravdani iz razloga suzbijanja širenja rizika za zaštitu zdravlja građana EU-a.

Članak 29.

Upravljanje

Komisija će se savjetovati sa zdravstvenim tijelima država članica u Upravljačkoj skupini za promicanje zdravlja, prevenciju bolesti i upravljanje nezaraznim bolestima ili u drugim relevantnim stručnim skupinama Komisije ili sličnim subjektima o planovima rada utvrđenima za tematsko područje Zdravlje i njegovim prioritetima te strateškoj orijentaciji i provedbi, kao i o perspektivi zdravstva u drugim politikama i mehanizmima potpore, te tako povećati cjelokupnu koordinaciju i dodanu vrijednost.

Poglavlje III.

Zajednička pravila koja se primjenjuju na tematska područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje

Članak 30.

Sudjelovanje pridruženih trećih zemalja u tematskim područjima Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje

1. Tematska područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje otvorena su za sljedeće pridružene zemlje:

(a)članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su članice Europskoga gospodarskog prostora (EGP) u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o EGP-u;

(b)zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalni kandidati u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja; 

(c)treće zemlje u skladu s uvjetima iz posebnih sporazuma o njihovu sudjelovanju u određenom tematskom području ako se tim sporazumom

(1)jamči pravedna ravnoteža u smislu doprinosa te treće zemlje i koristi koje ostvaruje sudjelovanjem u programima Unije;

(2)utvrđuju uvjeti sudjelovanja u programima, uključujući obračun financijskih doprinosa pojedinačnim programima ili tematskim područjima programa i administrativnih troškova tih programa ili tematskih područja. Ti doprinosi smatraju se namjenskim prihodima u skladu s člankom [21. stavkom 5.] [nove financijske uredbe];

(3)trećoj zemlji ne dodjeljuje ovlast za odlučivanje o tematskom području;

(4)jamči da Unija ima pravo osigurati dobro financijsko upravljanje i štititi svoje financijske interese.

2. Osim toga, tematsko područje Zdravlje otvoreno je zemljama na koje se odnosi europska politika susjedstva u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja.

Članak 31.

Oblici financiranja EU-a i metode provedbe

1. Iz tematskih područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje mogu se izdvojiti sredstva u bilo kojem obliku utvrđenom u Financijskoj uredbi, posebice bespovratna sredstva, nagrade, javna nabava i dobrovoljna plaćanja međunarodnim organizacijama kojih je Unija članica ili u čijem radu sudjeluje.

2. Tematska područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje provode se izravno kako je predviđeno Financijskom uredbom ili neizravno s tijelima iz članka [61. stavka 1. točke (c)] Financijske uredbe.

Pri dodjeli bespovratnih sredstava odbor za ocjenjivanje iz članka [150.] Financijske uredbe može se sastojati od vanjskih stručnjaka.

3. Operacije mješovitog financiranja iz tematskog područja Zapošljavanje i socijalne inovacije provode se u skladu s [Uredbom o fondu InvestEU] i glavom X. Financijske uredbe.

4. U okviru tematskog područja Zdravlje izravna bespovratna sredstva mogu se dodjeljivati bez poziva na podnošenje prijedloga za financiranje djelovanja koja imaju jasnu dodanu vrijednost Unije, a koja sufinanciraju nadležna tijela odgovorna za zdravlje u državama članicama ili trećim zemljama pridruženima Programu ili tijela javnog sektora i nevladina tijela, zasebno ili u mreži, kojima su ovlast dodijelila ta nadležna tijela.

5. U okviru tematskog područja Zdravlje izravna bespovratna sredstva mogu se dodjeljivati bez poziva na podnošenje prijedloga europskim referentnim mrežama koje kao mreže odobrava odbor država članica europskih referentnih mreža prema postupku odobravanja utvrđenom u Provedbenoj odluci Komisije 2014/287/EU od 10. ožujka 2014. o određivanju kriterija za osnivanje i ocjenjivanje europskih referentnih mreža i njihovih članova te za olakšavanje razmjene informacija i stručnih spoznaja u vezi s osnivanjem i ocjenjivanjem tih mreža.

Članak 32.

Program rada i koordinacija

Tematska područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje provode se prema programima rada iz članka [108.] Financijske uredbe. U programima rada navodi se, prema potrebi, cjelokupni iznos namijenjen operacijama mješovitog financiranja.

Komisija će poticati sinergije i osigurati djelotvornu koordinaciju između tematskog područja Zdravlje u okviru ESF-a plus te programa potpore reformama, uključujući instrument za provedbu reformi i instrument za tehničku potporu.

Članak 33.

Praćenje i izvješćivanje

1.    Utvrđuju se pokazatelji za praćenje provedbe i napretka tematskih područja prema ostvarivanju posebnih ciljeva iz članka 4. i operativnih ciljeva iz članaka 23. i 26.

2.    Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe tematskih područja i rezultati prikupljaju učinkovito, djelotvorno i pravodobno. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije i, ako je potrebno, države članice.

3. Komisija ima ovlast donositi delegirane akte u skladu s člankom 38. radi dopune ili izmjene pokazatelja iz Priloga III. ako se to smatra potrebnim za osiguravanje djelotvorne procjene napretka u provedbi tematskih područja.

Članak 34.

Zaštita financijskih interesa Unije

Ako treća zemlja sudjeluje u programu na temelju odluke ili međunarodnog sporazuma, mora dodijeliti nužna prava i pristup koji su potrebni da bi odgovorni dužnosnik za ovjeravanje, Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europski revizorski sud mogli u potpunosti izvršavati svoje ovlasti. U slučaju OLAF-a ta prava uključuju pravo provođenja istraga, uključujući provjere i inspekcije na terenu, predviđeno Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF).

Članak 35.

Evaluacija

1.    Evaluacije se provode pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja.

2.    Privremena evaluacija tematskih područja može se provesti nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njihovoj provedbi, a najkasnije četiri godine nakon početka provedbe tih tematskih područja.

3.    Na kraju razdoblja provedbe, a najkasnije četiri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 5. Komisija provodi završnu evaluaciju tematskih područja.

4.    Komisija dostavlja zaključke evaluacija i svoje primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.

Članak 36.

Revizije

Revizije uporabe doprinosa Unije koje provode osobe ili subjekti, među ostalim i oni koje institucije ili tijela Unije nisu ovlastili, osnova su za opće jamstvo u skladu s člankom 127. Financijske uredbe.

Članak 37.

Informiranje, komunikacija i promidžba

1.    Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.

2.    Komisija provodi aktivnosti informiranja i komunikacije u pogledu tematskih područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje, njihovih djelovanja i rezultata. Financijski izvori dodijeljeni tematskim područjima Zapošljavanje i inovacije te Zdravlje također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u člancima 4., 23. i 26.

Dio IV. – Završne odredbe

Članak 38.
Postupak delegiranja

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.    Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 15. stavka 6., članka 21. stavka 5. i članka 33. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

3.    Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 15. stavka 6., članka 21. stavka 5. i članka 33. stavka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.    Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. 28

5.    Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.    Delegirani akt donesen na temelju članka 15. stavka 6., članka 21. stavka 5. i članka 33. stavka 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 39.
Postupak odbora za tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem

1.Komisiji pomaže odbor iz članka [109. stavka 1.] [buduće Uredbe o zajedničkim odredbama].

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 40.

Odbor na temelju članka 163. UFEU-a

1.    Komisiji pomaže Odbor osnovan na temelju članka 163. UFEU-a („Odbor za ESF+”).

2.    Svaka država članica imenuje po jednog predstavnika vlade, jednog predstavnika organizacija radnika, jednog predstavnika organizacija poslodavaca i jednog zamjenika za svakog člana za razdoblje od najviše sedam godina. U odsustvu člana zamjenik ima automatsko pravo sudjelovati u postupcima.

3.    Odbor za ESF+ uključuje jednog predstavnika svake organizacije koja predstavlja organizacije radnika i organizacije poslodavaca na razini Unije.

4.    Odbor za ESF+ konzultira se o planiranoj upotrebi tehničke pomoći u slučaju potpore iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem, kao i o drugim pitanjima koja utječu na provedbu strategija relevantnih za ESF+ na razini Unije.

5.    Odbor za ESF+ može dati mišljenja o:

(a)    pitanjima o doprinosu iz ESF-a plus za provedbu europskog stupa socijalnih prava, uključujući preporuke po državama članicama i prioritete povezane sa semestrom (nacionalni programi reformi itd.);

(b)    pitanjima povezanima s [budućom Uredbom o zajedničkim odredbama] relevantnima za ESF+;

(c)    pitanjima u vezi s ESF-om plus koja mu je proslijedila Komisija, a koja ne spadaju u pitanja iz stavka 4.

Mišljenja Odbora za ESF+ donose se apsolutnom većinom valjano danih glasova i prosljeđuju se Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija radi informacije. Komisija obavješćuje Odbor za ESF+ o načinu na koji je njegova mišljenja uzela u obzir.

6.    Odbor za ESF+ može osnovati radne skupine za svako tematsko područje ESF-a plus.

Članak 41.

Prijelazne odredbe za ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja

Uredba (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 29 , Uredba (EU) br. 223/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 30 ili bilo koji akt donesen na temelju njih i dalje se primjenjuju na programe i operacije koje se podupiru sredstvima iz Europskog socijalnog fonda i Fonda europske pomoći za najpotrebitije u programskom razdoblju 2014.–2020.

Članak 42.

Prijelazne odredbe za tematska područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje

1. Uredba (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 31 i Uredba (EU) br. 282/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 32 stavljaju se izvan snage od 1. siječnja 2021.

2. Financijskom omotnicom za tematska područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje mogu se pokriti i troškovi tehničke i administrativne pomoći potrebne radi osiguravanja prelaska između ESF-a plus i mjera donesenih u skladu s njegovim prethodnicima: Programom za zapošljavanje i socijalne inovacije i Programom Unije za zdravlje.

3. Odobrena sredstva mogu se prema potrebi unijeti u proračun nakon 2027. za pokrivanje troškova predviđenih u članku 5. stavku 6. [tehnička i administrativna pomoć] kako bi se omogućilo upravljanje djelovanjima koja nisu dovršena do 31. prosinca 2027.

4. Sredstva vraćena iz financijskih instrumenata uspostavljenih Programom za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI 2014.–2020.) ulažu se u financijske instrumente „socijalnog dijela” fonda InvestEU uspostavljenog Uredbom XXX.

Članak 43.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike (klaster programa)

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

☑ novo djelovanje 

◻ novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 33  

◻ produženje postojećeg djelovanja 

◻ spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

1.4.Osnova prijedloga/inicijative

1.4.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.4.2.Dodana vrijednost angažmana Unije (može proizlaziti iz raznih čimbenika, npr. bolje koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost angažmana Unije” vrijednost je intervencije Unije koja je dodana vrijednosti koju bi države članice inače ostvarile svojim zasebnim djelovanjima.

1.4.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.4.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

1.5.Trajanje i financijski učinak

☑ Ograničeno trajanje

–☑    na snazi od 1.1.2021. do 31.12.2027.

–☑    financijski učinak od 2021. do 2027. za odobrena sredstva za preuzete obveze i od 2021. do 2030. za odobrena sredstva za plaćanje.

◻ Neograničeno trajanje

–provedba s početnim razdobljem od GGGG do GGGG, nakon čega slijedi redovna provedba.

1.6.Predviđeni načini upravljanja 34  

☑ Izravno upravljanje koje provodi Komisija

–☑ putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije;

–☑    putem izvršnih agencija

☑ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

☑ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile;

–☑ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

–◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

–☑ tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe;

–☑ tijelima javnog prava;

–☑ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima radi smanjivanja tih rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

2.3.Mjere za sprječavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprječavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslov višegodišnjeg financijskog okvira i predložene nove proračunske linije rashoda

3.2.Procijenjeni učinak na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Odobrena sredstva za dio ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem detaljno su opisana u zakonodavnom financijskom izvještaju uz Uredbu o zajedničkim odredbama.

Kad je riječ o tematskom području Zdravlje, taj bi se program (djelomično) mogao delegirati izvršnoj agenciji, ovisno o rezultatima analize troškova i koristi i povezanim odlukama koje se trebaju donijeti, a povezana administrativna odobrena sredstva za provedbu programa u Komisiji i izvršnoj agenciji prilagodit će se na odgovarajući način.

U ovaj se dio unose „administrativni proračunski podaci”, koji se najprije unose u prilog zakonodavnom financijskom izvještaju (Prilog V. internim pravilima), koji se učitava u sustav DECIDE za potrebe savjetovanja među službama.

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.2.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–☑    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

GU EMPL

Kad je riječ o ljudskim resursima, brojke u nastavku temelje se na dodjeli kako je odobrena Glavnoj upravi EMPL 2018. (SEC(2017) 528), od čega je oduzet broj osoblja dodijeljen Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji, na temelju zasebnog prijedloga COM(2018) XXX.

Za ostale administrativne rashode u nastavku je prikazana cijela globalna omotnica, uključujući rashode povezane s EGF-om.

GU SANTE

UKUPNO

UKUPNO

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Odobrena sredstva za dio ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem detaljno su opisana u zakonodavnom financijskom izvještaju uz Uredbu o zajedničkim odredbama.

3.2.2.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–☑    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

3.2.3.Doprinos trećih strana

U prijedlogu/inicijativi:

–☑    ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

–◻    predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

–☑    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–◻    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

–◻    na vlastita sredstva

–◻     na ostale prihode

navesti ako su prihodi dodijeljeni proračunskim linijama rashoda ◻    

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)

(1)    COM(2018) 322 final, 2.5.2018.

(2)    Rezolucija Ujedinjenih naroda donesena 25. rujna 2015., http://www.un.org/ga/search/view_doc.asp?symbol=A/RES/70/1&Lang=E

(3)    U skladu s Planom za sektorsku suradnju u području vještina, glavnom mjerom u okviru programa vještina za Europu.

(4)    Stručna skupina na visokoj razini koja prati pojednostavnjivanje ESI fondova za korisnike (2017.): „Ključne preporuke Skupine na visokoj razini za pojednostavnjivanje kohezijske politike nakon 2020.”, dostupno na: http://ec.europa.eu/regional_policy/en/information/publications/reports/2017/esif-simplification-hlg-proposal-for-policymakers-for-post-2020 .

(5)    Vidjeti prethodnu bilješku.

(6)    Ex post evaluacija programâ ESF-a u razdoblju 2007.–2013., Radni dokument službi Komisije (SWD(2016) 452 final, 12.12.2016.).

(7)     http://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=6470&langId=en

(8)    Studija o potpori iz ESI fondova za provedbu preporuka po državama članicama i za strukturne reforme u državama članicama.

(9)    Zaključci i završne preporuke Skupine na visokoj razini za pojednostavnjivanje nakon 2020., str. 12. i 13., http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/newsroom/pdf/simplification_proposals.pdf .

(10)    Studija kojom se podupire procjena učinka ulaganja u ljudski kapital, Europska komisija (u tijeku).

(11)    Izvješće o otvorenom javnom savjetovanju za evaluaciju FEAD-a u sredini programskog razdoblja, siječanj 2018., dostupno na: https://publications.europa.eu/s/fo2y  

(12)     http://ec.europa.eu/transparency/regdoc/?fuseaction=ia&language=hr  

(13)

   Vidjeti studiju kojom se podupire procjena učinka ulaganja u ljudski kapital, GU EMPL (u tijeku): Integraciju EGF-a u okvir drugih fondova Glavne uprave EMPL razni dionici uključeni u upravljanje EGF-om uglavnom ne smatraju poželjnom.

(14)    SL C […], […], str. […].

(15)    SL C […], […], str. […].

(16)

   .

(17)    COM(2016) 739 final.

(18)    COM(2018) 51 final

(19)    Odluka Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji („Odluka o prekomorskom pridruživanju”) (SL L 344, 19.12.2013., str. 1.).

(20)    Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(21)    Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).

(22)    Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

(23)    Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).

(24)    Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).

(25)    Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(26)    Komisija je donijela prijedlog procjene zdravstvenih tehnologija (COM(2018) 51 final).

(27)    Odluka br. 1082/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju i o stavljanju izvan snage Odluke br. 2119/98/EZ, Tekst značajan za EGP; SL L 293, 5.11.2013. str. 1.

(28)    SL L 123, 12.5.2016., str. 13.

(29)    Uredba (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 470.).

(30)    Uredba (EU) br. 223/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o Fondu europske pomoći za najpotrebitije (SL L 72, 12.3.2014., str. 1.).

(31)    Uredba (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o Programu Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije i izmjeni Odluke br. 283/2010/EU o uspostavi Europskog mikrofinancijskog instrumenta za zapošljavanje i socijalnu uključenost - Progress (SL L 347, 20.12.2013., str. 238.).

(32)    Uredba (EU) br. 282/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi trećeg Programa djelovanja Unije u području zdravlja (2014.–2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1350/2007/EZ (SL L 86, 21.3.2014., str. 1.).

(33)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(34)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx  

(35)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(36)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(37)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(38)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(39)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(40)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(41)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(42)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi umanjeni za 20 % na ime troškova naplate.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles,30.5.2018.

COM(2018) 382 final

PRILOZI

Prijedlogu

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+)

{SEC(2018) 273 final}
{SWD(2018) 289 final}

PRILOG I. 1

Zajednički pokazatelji za opću potporu tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem

Svi osobni podaci raščlanjuju se po spolu (ženski, muški, „nebinarni”). Ako određene rezultate nije moguće dobiti, podaci o tim rezultatima ne trebaju se prikupljati i priopćavati.

(1) Zajednički pokazatelji ostvarenja povezani s operacijama namijenjenima građanima:

(1a) Zajednički pokazatelji ostvarenja za sudionike

–Zajednički pokazatelji ostvarenja za sudionike su sljedeći:

–nezaposleni, uključujući dugotrajno nezaposlene*,

–dugotrajno nezaposleni*,

–neaktivni*,

–zaposleni, uključujući samozaposlene*,

–mlađi od 30 godina*,

–stariji od 54 godine*,

–s najviše nižim sekundarnim obrazovanjem (ISCED 0–2)*,

–s višim srednjim (ISCED 3) ili visokoškolskim obrazovanjem (ISCED 4)*,

–s tercijarnim obrazovanjem (ISCED 5–8)*.

Ukupan broj sudionika izračunava se automatski na temelju zajedničkih pokazatelja ostvarenja povezanih s radnim statusom.

(1b) Drugi zajednički pokazatelji ostvarenja

Ako se podaci za te pokazatelje ne prikupljaju iz registara podataka, vrijednosti tih pokazatelja mogu se odrediti prema utemeljenim procjenama korisnika.

–sudionici s invaliditetom**,

–državljani trećih zemalja*,

–sudionici stranog podrijetla*,

–manjine (uključujući marginalizirane zajednice poput romske zajednice)**,

–beskućnici ili osobe pogođene isključenošću u pogledu stanovanja*,

–sudionici iz ruralnih područja*.

(2) Zajednički pokazatelji ostvarenja za subjekte su sljedeći:

–broj javnih uprava ili javnih službi na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini kojima je dana potpora,

–broj mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća kojima je dana potpora (uključujući zadružna poduzeća i socijalna poduzeća).

(3) Zajednički pokazatelji trenutačnih rezultata za sudionike su sljedeći:

–sudionici koji traže posao nakon prestanka sudjelovanja*,

–sudionici koji se obrazuju/osposobljavaju nakon prestanka sudjelovanja*,

–sudionici koji stječu kvalifikaciju nakon prestanka sudjelovanja*,

–sudionici koji imaju posao, uključujući samozaposlene, nakon prestanka sudjelovanja*.

(4) Zajednički dugoročniji pokazatelji rezultata za sudionike:

–sudionici koji imaju posao, uključujući samozaposlene, šest mjeseci nakon prestanka sudjelovanja*,

–sudionici s poboljšanom situacijom na tržištu rada šest mjeseci nakon prestanka sudjelovanja*,

Minimalni je uvjet da se ti podaci prikupljaju na temelju reprezentativnog uzorka sudionika u okviru svakog posebnog cilja. Osigurava se interna valjanost uzorka tako da se podaci mogu uopćavati na razini posebnog cilja.

PRILOG II.

Zajednički pokazatelji za potporu ESF-a plus za suzbijanje materijalne oskudice

PRILOG III.

Pokazatelji za tematsko područje Zdravlje

Stupanj integriranog rada u području zdravlja i upotrebe rezultata programa u nacionalnim zdravstvenim politikama

1. Broj pacijenata koji primaju pomoć europskih referentnih mreža

2. Broj zajedničkih kliničkih procjena zdravstvenih tehnologija

3. Broj prenesenih najboljih praksi

4. Stupanj upotrebe rezultata programa u nacionalnoj zdravstvenoj politici kako je izmjeren u upitniku o upotrebi prije i poslije

(1)    Podaci prijavljeni za pokazatelje koji su obilježeni znakom * osobni su podaci u skladu s člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/679. Podaci prijavljeni za pokazatelje koji su obilježeni znakom ** posebna su kategorija podataka u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2016/679.

(2)    Vrijednosti tih pokazatelja utvrđuju se prema utemeljenim procjenama korisnika.

(3)    Vidjeti prethodnu bilješku.