(a)

je između stranaka tog spora u tijeku sudski postupak; i/ili

(b)

je u korist nositelja patenta izdana privremena sudska zabrana koja dobavljača generičkog lijeka sprečava da taj lijek stavi na tržište do okončanja odnosnog postupka; i/ili

(c)

nositelj patenta smatra da mu je dobavljač generičkog lijeka potencijalni konkurent?

(a)

dobavljač generičkog lijeka obvezuje da neće s tim lijekom ući na tržište i da neće osporavati odnosni patent tijekom razdoblja primjene ugovora (koje nije dulje od razdoblja patentne zaštite koje još nije isteklo), te se

(b)

nositelj patenta obvezuje dobavljaču generičkog lijeka prenijeti vrijednost u iznosu koji je znatno veći od izbjegnutih troškova postupka (uključujući troškove ljudskih resursa i one nastale zbog ometanja poslovanja), pri čemu se ne radi o naknadi za ikakve proizvode ili usluge pružene nositelju patenta, narav ograničenja tržišnog natjecanja „s obzirom na cilj” u smislu članka 101. stavka 1. UFEU-a?

(a)

opseg u kojem se ograničava dobavljača generičkog lijeka ne nadilazi opseg spornog patenta; i/ili

(b)

je iznos vrijednosti prenesene dobavljaču neovisnog generičkog lijeka možebitno manji od dobiti koju bi taj dobavljač ostvario da je uspio u patentnom sporu i ušao na tržište s tim lijekom?

(a)

nikakav osjetan konkurentski pritisak na cijene koje naplaćuje nositelj patenta; ali

(b)

potrošačima donosi određene koristi koje ne bi ostvarili da je nositelj patenta uspio u sporu, ali koje su znatno manje od koristi koje bi imali da je došlo do punog tržišnog natjecanja kao posljedice ulaska neovisnog generičkog lijeka na tržište koji bi uslijedio da je dobavljač generičkog lijeka uspio u sporu, ili je to relevantno samo za ocjenu na temelju članka 101. stavka 3. UFEU-a?

(a)

dobavljač generičkog lijeka vjerojatno uspio u patentnom postupku (to jest da je vjerojatnost da bi se patent proglasio valjanim i povrijeđenim bila manja od 50 %); ili

(b)

stranke vjerojatno sklopile ugovor koji nije toliko ograničavajući (to jest da je vjerojatnost sklapanja manje ograničavajućeg ugovora bila veća od 50 %)?

(a)

nositelj patenta primjenjuje strategiju sklapanja nekoliko takvih ugovora kako bi spriječio rizik od neograničenog ulaska generičkih lijekova na tržište; i

(b)

prvi takav ugovor zbog strukture nacionalnog sustava prema kojem javna zdravstvena tijela ljekarnama nadoknađuju troškove kupnje lijekova ima za posljedicu smanjenje iznosa povrata troškova za lijek u pitanju, što javnim zdravstvenim tijelima omogućuje veliku uštedu (koja je, doduše, znatno manja od one koju bi ostvarila u slučaju neovisnog ulaska generičkog lijeka na tržište nakon uspjeha dobavljača tog generičkog lijeka u patentnom sporu); i

(c)

ostvarenje te uštede nije bila namjera stranaka prilikom sklapanja tih ugovora?