52023PC0348

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 4.7.2023.

COM(2023) 348 final

2023/0202(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o utvrđivanju dodatnih postupovnih pravila provedbe Uredbe (EU) 2016/679

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Učinkovita provedba pravila EU-a o zaštiti podataka preduvjet je za osiguravanje zaštite prava na zaštitu osobnih podataka iz članka 8. stavka 1. Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) i članka 16. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

Neovisna nacionalna tijela za zaštitu podataka zadužena su za provedbu Uredbe (EU) 2016/679 (Opća uredba o zaštiti podataka ili OUZP) 1 od njezina stupanja na snagu 2018. Jedinstvenim decentraliziranim sustavom provedbe nastoji se omogućiti dosljedno tumačenje i primjena OUZP-a uz očuvanje načela blizine, na temelju kojeg se pojedinci mogu obratiti svojem lokalnom tijelu za zaštitu podataka i dobiti odgovor. Za te sustave potrebna je suradnja između tijela za zaštitu podataka u „prekograničnim” slučajevima. U tim slučajevima „glavno” tijelo za zaštitu podataka (tijelo za zaštitu podataka glavnog poslovnog nastana voditelja obrade ili izvršitelja obrade pod istragom) provodi istragu i dužno je surađivati s drugim „predmetnim” tijelima za zaštitu podataka kako bi se postigao konsenzus stupanjem u dijalog u duhu iskrene i učinkovite suradnje. Glavno tijelo za zaštitu podataka mora izvršavati svoju nadležnost u okviru bliske suradnje s predmetnim tijelima za zaštitu podataka. Ako tijela za zaštitu podataka ne mogu postići konsenzus u prekograničnom slučaju, OUZP-om je predviđeno da Europski odbor za zaštitu podataka (Odbor), koji se sastoji od voditelja tijela za zaštitu podataka svake države članice i Europskog nadzornika za zaštitu podataka i koji uključuje sudjelovanje Komisije, rješava sporove povezane s posebnim pitanjima pokrenutima takozvanim „relevantnim i obrazloženim prigovorima”.

U svojem izvješću nakon dvije godine primjene OUZP-a Komisija je napomenula da je potreban daljnji napredak kako bi se u cijelom EU-u učinkovitije i usklađenije rješavali prekogranični slučajevi 2 . U izvješću se ukazuje na bitne razlike u nacionalnim administrativnim postupcima i tumačenjima pojmova u mehanizmu suradnje OUZP-a. U rezoluciji o izvješću Komisije o OUZP-u iz 2020. Europski parlament potaknuo je Komisiju da procijeni narušavaju li nacionalni administrativni postupci punu učinkovitost suradnje u skladu s člankom 60. OUZP-a, kao i njegovu učinkovitu provedbu 3 . Europski parlament pozvao je Odbor da uspostavi osnovne elemente zajedničkog upravnog postupka za rješavanje pritužbi u prekograničnim slučajevima u okviru suradnje iz članka 60. OUZP-a. U 2020. Odbor je pokrenuo postupak razmatranja o poboljšanju suradnje između tijela za zaštitu podataka u prekograničnim slučajevima, što je dovelo do donošenja izjave o suradnji u provedbi u travnju 2022., kojom se preuzela obveza da se utvrdi popis postupovnih aspekata koji bi se mogli dodatno uskladiti u pravu Unije 4 . U listopadu 2022. Odbor je proslijedio taj popis Komisiji 5 .

Ovaj se Prijedlog temelji na izvješću Komisije o OUZP-u iz 2020., popisu Odbora iz listopada 2022., zaključcima koje je Komisija donijela iz praćenja provedbe OUZP-a od njegova stupanja na snagu, koje su provele stručna skupina više dionika za OUZP 6 i stručna skupina država članica za OUZP 7 , te na primjedbama koje je Komisija primila kao odgovor na poziv za očitovanje pokrenut u veljači 2023. Dio je programa rada Komisije za 2023. 8 (pod općim naslovom „Novi poticaj europskoj demokraciji”).

Dosljedna primjena OUZP-a ovisi o učinkovitom funkcioniranju sustava prekogranične provedbe OUZP-a. Postupovne razlike koje primjenjuju tijela za zaštitu podataka narušavaju neometano i učinkovito funkcioniranje mehanizama suradnje i rješavanja sporova predviđeno OUZP-om u prekograničnim slučajevima. Te razlike imaju i dalekosežne posljedice za prava stranaka pod istragom i podnositeljâ pritužbe (kao ispitanika). Pravilna provedba OUZP-a preduvjet je za postizanje povjerenja javnosti u širem procesu digitalizacije i za jamčenje jednakih uvjeta za sve subjekte koji obrađuju osobne podatke.

Cilj je Prijedloga rješavanje problema u sljedećim područjima:

·pritužbe: pritužbe su ključni izvor informacija za otkrivanje povreda pravila o zaštiti podataka. Tijela za zaštitu podataka različito tumače zahtjeve za oblik pritužbe, sudjelovanje podnositelja pritužbi u postupku i odbacivanje pritužbi. Na primjer: pritužbu koju su neka tijela za zaštitu podataka prihvatila druga bi tijela mogla odbaciti zbog nedostatnih informacija; neka tijela za zaštitu podataka podnositeljima pritužbi omogućuju jednaka prava kao i strankama pod istragom, dok druga ne uključuju podnositelje pritužbe ili ih uključuju u vrlo ograničenoj mjeri; neka tijela za zaštitu podataka donose službenu odluku kojom odbijaju sve pritužbe koje nisu riješene, dok druga tijela za zaštitu podataka to ne čine. Te razlike znače da se obrade pritužbi i uključenost podnositelja pritužbe razlikuju ovisno o tome gdje je pritužba podnesena ili koje je tijelo za zaštitu podataka glavno za razmatrani slučaj. Kao posljedica toga odužuju se završetak istrage i omogućivanje pravne zaštite ispitanicima u prekograničnim slučajevima. U rezoluciji o izvješću Komisije o OUZP-u iz 2020. Europski parlament istaknuo je potrebu da se razjasni položaj podnositelja pritužbi u slučaju prekograničnih pritužbi;

·postupovna prava stranaka pod istragom: pravo stranaka pod istragom na obranu temeljno je načelo prava Unije i treba ga poštovati u svim okolnostima, a posebno u postupcima u kojima se određuju velike kazne. S obzirom na moguću težinu kazni koje se mogu izreći stranke pod istragom zbog kršenja OUZP-a moraju uživati jamstva slična onima koja su predviđena u kaznenim postupcima. Postupovna prava stranaka pod istragom, kao što su opseg prava na saslušanje i pravo na uvid u spis, uvelike se razlikuju među državama članicama. Mjera u kojoj se stranke saslušavaju, vrijeme saslušanja i dokumenti koji se dostavljaju strankama kako bi mogle ostvariti svoje pravo na saslušanje elementi su prema kojima države članice imaju različite pristupe. Ti različiti pristupi nisu uvijek kompatibilni s postupkom predviđenim u članku 60. OUZP-a, koji se temelji na pretpostavci da su stranke pod istragom iskoristile svoja zakonita postupovna prava prije nego što glavno tijelo za zaštitu podataka podnese nacrt odluke. Kad se slučaj podnese Odboru na rješavanje spora, mjera u kojoj se stranke saslušavaju o pitanjima koja su navedena u nacrtu odluke i prigovorima predmetnih tijela za zaštitu podataka može se razlikovati. Osim toga, nije razjašnjeno u kojoj mjeri bi stranke pod istragom trebale biti saslušane za vrijeme rješavanja spora koji provodi Odbor u skladu s člankom 65. OUZP-a. Zbog nesposobnosti da se zajamče prava na saslušanje, odluke tijela za zaštitu podataka kojima se utvrđuju povrede OUZP-a mogu biti podložnije pravnom osporavanju;

·suradnja i rješavanje sporova: postupak suradnje u članku 60. OUZP-a koncipiran je općenito. U prekograničnim slučajevima tijela za zaštitu podataka moraju razmjenjivati „bitne informacije” kako bi postigle konsenzus. Nakon što glavno tijelo za zaštitu podataka podnese nacrt odluke u predmetnom slučaju, druga tijela za zaštitu podataka imaju priliku podnijeti „relevantne i obrazložene prigovore”. Ti prigovori otvaraju mogućnost rješavanja spora (ako ih glavno tijelo za zaštitu podataka ne prihvati). Iako je postupak rješavanja sporova iz članka 65. OUZP-a bitan element osiguravanja dosljednog tumačenja OUZP-a, on bi trebao biti ograničen na iznimne slučajeve u kojima lojalna suradnja između tijela za zaštitu podataka nije dovela do konsenzusa. Iskustvo u provedbi OUZP-a u prekograničnim slučajevima pokazuje da suradnja između tijela za zaštitu podataka prije nego što glavno tijelo za zaštitu podataka podnese nacrt odluke nije dostatna. Zbog nedostatne suradnje i postizanja konsenzusa o ključnim pitanjima u istrazi u toj ranoj fazi brojni su slučajevi upućeni na rješavanje sporova.

Postoje razlike u obliku i strukturi relevantnih i obrazloženih prigovora koje predmetna tijela za zaštitu podataka podnose u postupku prekogranične suradnje. Te razlike narušavaju učinkovito okončanje postupka rješavanja sporova i sudjelovanje svih predmetnih tijela za zaštitu podataka u postupku, posebno tijela za zaštitu podataka manjih država članica, koja imaju manje resursa od tijela za zaštitu podataka većih država članica;

·OUZP-om nisu predviđeni rokovi za razne faze postupka suradnje i rješavanja sporova. S obzirom na razlike u složenosti istraga i diskrecijsko pravo tijela za zaštitu podataka da istražuju povrede OUZP-a, nije poželjno propisivati rokove za svaku fazu postupka. Međutim, uvođenje rokova prema potrebi pomoći će u sprečavanju nepotrebne odgode okončanja predmetâ.

Cilj je Prijedloga riješiti ta pitanja utvrđivanjem postupovnih pravila za određene faze istražnog postupka u prekograničnim slučajevima te poduprijeti neometano funkcioniranje mehanizama suradnje i rješavanja sporova predviđenih OUZP-om. Posebno, Prijedlogom se nastoje riješiti prethodno navedeni problemi na sljedeće načine:

·oblik prigovorâ i položaj podnositeljâ pritužbi: u Prijedlogu se nalazi obrazac u kojem su navedene informacije potrebne za sve pritužbe u skladu s člankom 77. OUZP-a koje se odnose na prekograničnu obradu i navode se postupovna pravila za sudjelovanje podnositelja pritužbi u postupku, uključujući njihovo pravo da izraze svoje stavove. U njemu su utvrđena postupovna pravila za odbacivanje pritužbi u prekograničnim slučajevima i pojašnjene su uloge glavnog tijela za zaštitu podataka i tijela za zaštitu podataka kojem je u tim slučajevima podnesena pritužba. Prepoznata je važnost i zakonitost sporazumnog rješavanja slučajeva koji se temelje na pritužbi;

·ciljano usklađivanje postupovnih prava u prekograničnim slučajevima: Prijedlogom se strankama pod istragom daje pravo na saslušanje u ključnim fazama postupka, među ostalim za vrijeme rješavanja sporova koje provodi Odbor, te se pojašnjava sadržaj upravnog spisa i prava stranaka na uvid u spis. Prijedlogom se stoga jačaju prava stranaka na obranu i omogućuje dosljedno poštovanje tih prava neovisno o tome koje tijelo za zaštitu podataka vodi istragu;

·pojednostavnjenje suradnje i rješavanja sporova: Prijedlogom se tijela za zaštitu podataka opskrbljuju alatima potrebnima za postizanje konsenzusa davanjem dodatnih sadržaja zahtjevu da tijela za zaštitu podataka surađuju i dijele „bitne informacije” utvrđene u članku 60. OUZP-a. Ovom Uredbom uspostavlja se okvir na temelju kojeg će sva tijela za zaštitu podataka značajno utjecati na prekogranični slučaj izražavanjem svojih stavova u ranoj fazi istražnog postupka i korištenjem svih alata predviđenih u OUZP-u. Najvažnije je to što će to olakšati postizanje konsenzusa i smanjiti vjerojatnost neslaganja u kasnijim fazama postupka, zbog kojih bi se morali primijeniti mehanizmi rješavanja sporova. Ako među tijelima za zaštitu podataka dođe do neslaganja o ključnom pitanju opsega istrage u slučajevima koji se temelje na pritužbama, Prijedlogom se Odboru daje mogućnost da riješi neslaganja donošenjem hitne obvezujuće odluke. Uključivanjem Odbora u to diskretno pitanje glavnom tijelu za zaštitu podatka daje se potrebna jasnoća za nastavak istrage i osigurava da neslaganja o opsegu istrage neće iziskivati primjenu mehanizma rješavanja sporova iz članka 65.

Prijedlogom se utvrđuju detaljni zahtjevi za oblik i strukturu relevantnih i obrazloženih prigovora predmetnih tijela za zaštitu podataka, čime se olakšava učinkovito sudjelovanje svih tijela za zaštitu podataka te ciljano i brzo rješavanje predmeta;

·u Prijedlogu se utvrđuju postupovni rokovi za postupak rješavanja sporova, navode informacije koje glavno tijelo za zaštitu podataka pri upućivanju predmeta na rješavanje spora treba dostaviti i pojašnjava uloga svih sudionika uključenih u rješavanje spora (glavno tijelo za zaštitu podataka, predmetna tijela za zaštitu podataka i Odbor). Na taj se način Prijedlogom olakšava brzo okončanje postupka rješavanja spora za stranke pod istragom i ispitanike.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Prijedlogom se dopunjuje OUZP utvrđivanjem postupovnih pravila za ključne faze istražnog postupka utvrđenog OUZP-om. Ne utječe na prava ispitanikâ, obveze voditeljâ obrade i izvršiteljâ obrade ni na zakonske osnove za obradu osobnih podataka kako je utvrđeno u OUZP-u.

Prijedlog se temelji na osnovnim načelima OUZP-a povezanima s pritužbama, suradnjom i rješavanjem sporova te se njime dopunjuju te odredbe ciljanim dodacima radi bolje djelotvornosti i učinkovitosti provedbe u prekograničnim slučajevima.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Prijedlog je u potpunosti dosljedan i kompatibilan s postojećim politikama Unije u drugim područjima.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Pravna je osnova Prijedloga članak 16. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

Člankom 16. UFEU-a Europski parlament i Vijeće ovlašćuju se za utvrđivanje pravila o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnim kretanjem takvih podataka. Prijedlog se odnosi na provedbu OUZP-a u prekograničnim slučajevima. Cilj je te provedbe zajamčiti pravo ispitanika na zaštitu njihovih osobnih podataka. Kao takav, članak 16. UFEU-a odgovarajuća je pravna osnova za Prijedlog.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

EU je u najboljem položaju da djeluje jer se Prijedlog odnosi na postojeći postupak utvrđen OUZP-om koji obuhvaća tijela za zaštitu podataka više država članica EU-a i Europski odbor za zaštitu podataka (tijelo EU-a). U skladu s tim, prethodno navedene probleme ne mogu riješiti same države članice EU-a.

•Proporcionalnost

Ovim Prijedlogom osigurava se odgovarajuća ravnoteža između ostvarenja cilja osiguravanja neometanog funkcioniranja prekogranične provedbe OUZP-a, bez neopravdanog miješanja u nacionalne pravne sustave.

Cilj je Prijedloga neometano funkcioniranje mehanizma suradnje i rješavanja sporova utvrđenog OUZP-om. U skladu s tim Prijedlog se odnosi samo na prekogranične slučajeve prema OUZP-u. U tim slučajevima sudjeluju tijela za zaštitu podataka više država članica EU-a i Odbor.

Mjera u kojoj se stranke pod istragom saslušavaju i sudjelovanje podnositelja pritužbe u upravnom postupku trenutačno su obuhvaćeni nacionalnim postupovnim pravilima. Ti elementi utječu na način na koji se istraga provodi od početka do kraja. Kao takvo, ciljano usklađivanje prava na saslušanje i sudjelovanje podnositelja pritužbe u ključnim fazama postupka i samo u prekograničnim slučajevima od presudne je važnosti za postizanje cilja Prijedloga, odnosno pojednostavnjenja prekogranične provedbe, i ne prelazi ono što je potrebno s obzirom na okolnosti. Najvažnije, pravo stranaka pod istragom na saslušanje već se primjenjuje na istrage koje provode tijela za zaštitu podataka u skladu s OUZP-om jer je pravo na saslušanje bitan element pravâ na obranu i prava na dobru upravu kako je zajamčeno Poveljom. Jednako tako, podnositelj pritužbe mora biti obaviješten o napretku svoje pritužbe u skladu s člankom 77. stavkom 2. OUZP-a. Prijedlogom se uglavnom usklađuju i oblikuju modaliteti tih postupovnih koraka.

•Odabir instrumenta

Uredba je odgovarajući instrument za Prijedlog. Prijedlogom se dopunjuje postupak propisan postojećom uredbom, OUZP-om. Njime se nastoji riješiti problem različitih postupovnih pristupa tijela za zaštitu podataka usklađivanjem određenih aspekata upravnog postupka koja primjenjuju tijela za zaštitu podataka pri provedbi OUZP-a. U skladu s tim, kako bi se smanjila pravna rascjepkanost i zajamčila razina usklađenosti potrebna za neometano funkcioniranje mehanizama suradnje i konzistentnosti uspostavljenih OUZP-om i da bi se podnositeljima pritužbi, strankama pod istragom i tijelima za zaštitu podataka omogućila pravna sigurnost, potrebna je uredba (koja je izravno primjenjiva u državama članicama). Direktiva, kojom se državama članicama daje diskrecijska ovlast o tome kako postići željene rezultate, ne bi osigurala razinu usklađenosti potrebnu za postizanje ciljeva Prijedloga.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

U svojem izvješću nakon dvije godine primjene OUZP-a Komisija je napomenula da je potreban daljnji napredak kako bi se u cijelom EU-u učinkovitije i usklađenije rješavali prekogranični slučajevi 9 . U radnom dokumentu službi koji je priložen izvješću 10 Komisija je utvrdila potrebu za uklanjanjem razlika u sljedećim područjima:

·nacionalnim upravnim postupcima koji se posebno odnose na: postupke za rješavanje pritužbi, kriterije dopuštenosti pritužbi, trajanje postupka zbog različitih rokova ili nepostojanja rokova, trenutak u postupku kad se odobrava pravo na saslušanje, informacije i uključenost podnositelja pritužbe za vrijeme postupka,

·tumačenjima pojmova koji se odnose na mehanizam suradnje, i

·pristupu tome kad započeti postupak suradnje, uključiti predmetna tijela za zaštitu podataka i priopćiti im informacije.

U rezoluciji o izvješću Komisije o OUZP-u iz 2020. Europski parlament potaknuo je Komisiju da procijeni narušavaju li nacionalni administrativni postupci punu učinkovitost suradnje u skladu s člankom 60. OUZP-a, kao i njegovu učinkovitu provedbu 11 . Europski parlament pozvao je Odbor da uspostavi osnovne elemente zajedničkog upravnog postupka za rješavanje pritužbi u prekograničnim slučajevima u okviru suradnje iz članka 60. OUZP-a. U 2020. Odbor je pokrenuo postupak razmatranja o poboljšanju suradnje između tijela za zaštitu podataka u prekograničnim slučajevima. Nakon tog razmatranja 12 , u listopadu 2022. Odbor je Komisiji proslijedio popis postupovnih aspekata suradnje između tijela za zaštitu podataka koji bi se mogli uskladiti na razini EU-a 13 .

U izvješću dvije godine od primjene OUZP-a Komisija je napomenula da još nije bilo primjera rješavanja sporova na razini Odbora. Od objave izvješća 2020. Odbor je donio osam obvezujućih odluka na temelju članka 65. stavka 1. točke (a) OUZP-a. Sudjelovanje Komisije u Odboru omogućilo joj je da izvuče pouke o funkcioniranju mehanizma rješavanja sporova. Prije svega, Komisija je procijenila da bi se svrsishodnost istrage mogla poboljšati, a rješavanje sporova izbjeći povećanjem razine suradnje između tijela za zaštitu podataka prije nego što glavno tijelo za zaštitu podataka podnese nacrt odluke.

•Savjetovanja s dionicima

Priprema Prijedloga temelji se na doprinosima brojnih dionika. Dionici su se općenito složili da bi se moglo učiniti više za poboljšanje učinkovitosti prekogranične provedbe OUZP-a.

Posebno, Komisija je dobila mišljenje o Prijedlogu od sljedećih subjekata:

·Odbora: Odbor se sastoji od tijela za zaštitu podataka, nadležnih za provedbu OUZP-a. Zadužen je, među ostalim, za rješavanje sporova u prekograničnim slučajevima u skladu s OUZP-om. Stoga je Komisija pažljivo uzela u obzir doprinos Odbora u svim fazama pripremnog postupka. Prije svega, Prijedlog odgovara popisu pitanja koji je Odbor proslijedio Komisiji u listopadu 2022., o aspektima prekograničnog postupka provedbe koji bi se mogli uskladiti na razini EU-a. Prijedlogom se nastoji riješiti većina pitanja koja je Odbor utvrdio na popisu. U nekim slučajevima Komisija je odlučila da se neće baviti pitanjima koja je utvrdio Odbor, posebno ako je smatrala da je određeno pitanje već adekvatno riješeno OUZP-om ili da bi to pitanje trebalo ostati na diskreciji glavnog tijela za zaštitu podataka ili biti obuhvaćeno nacionalnim pravom. Osim toga, Prijedlogom se uz pitanja koja je Odbor utvrdio na popisu nastoje riješiti i dodatna pitanja ako je Komisija smatrala da je to nužno za neometano funkcioniranje prekogranične provedbe i poštovanje zakonitih postupovnih prava. Komisija je na sastancima 21. ožujka 2023. i 24. travnja 2023. provela i ciljano savjetovanje o aspektima Prijedloga s podskupinama Odbora koje se bave prekograničnom suradnjom i provedbom kako bi iskoristila stručnost tijela za zaštitu podataka koja se u svakodnevnom radu bave tim pitanjima. Odbor je u potpunosti podupro Komisiju, koja je poduzela korake u tom području, te je dao vrijedan doprinos Komisiji na sastancima u ožujku i travnju 2023.;

·stručne skupine više dionika za OUZP: ta stručna skupina osnovana je kako bi pomogla Komisiji u primjeni OUZP-a. Sastoji se od predstavnika civilnog društva, poduzeća, akademika i pravnih stručnjaka. Ta je skupina uvelike podupirala Komisiju da poduzme mjere u tom području putem zakonodavnog prijedloga. Na sastanku od 19. listopada 2022. održana je prva rasprava o popisu Odbora za listopad 2022., a Komisija je drugi sastanak, 21. travnja 2023., iskoristila za savjetovanje o specifičnim aspektima Prijedloga. S obzirom na raznovrsnost dionika zastupljenih u toj skupini njihova su se mišljenja o određenim aspektima Prijedloga razlikovala. Svi dionici podržali su prijedlog da se u Prijedlogu utvrdi zakonski okvir za sporazumno rješavanje sporova. Nevladine organizacije pozdravile su namjeru Komisije da uskladi oblik pritužbi i poduprle uključivanje podnositelja pritužbe u postupak i istaknule velike razlike u rješavanju pritužbi u državama članicama. Industrijske grupacije koje predstavljaju voditelje obrade i izvršitelje obrade istaknule su potrebu da se strankama pod istragom omogući pravo na saslušanje i da se potakne rješavanje neslaganja između tijela za zaštitu podataka u ranoj fazi istražnog postupka;

·stručne skupine država članica za OUZP: ta stručna skupina djeluje kao forum za razmjenu mišljenja i informacija između Komisije i država članica o primjeni OUZP-a. Komisija je prije početka postupka izrade nacrta zatražila mišljenja država članica na popisu Odbora iz listopada 2022. Države članice uvelike su podržale i pozdravile ideju o prijedlogu zakonodavne inicijative za poboljšanje prekogranične provedbe OUZP-a. Međutim, neke države članice s horizontalnim postupovnim pravilima koja se primjenjuju na sve upravne postupke utvrdile su moguće ometanje tih pravila, posebno kad je riječ o usklađivanju prava stranaka na saslušanje i sudjelovanju podnositeljâ pritužbi u postupku. U skladu s tim Komisija je u Prijedlogu pažljivo ograničila usklađivanje tih aspekata na prekogranične slučajeve i u mjeri potrebnoj za neometano funkcioniranje mehanizma suradnje i rješavanja sporova. Komisija je 19. travnja 2023. održala poseban sastanak sa stručnom skupinom država članica za OUZP.

Usto, Komisija je s nevladinim organizacijama, nacionalnim tijelima i organizacijama koje predstavljaju industriju na zahtjev održala bilateralne sastanke o Prijedlogu.

Komisija je objavila poziv na očitovanje otvoren od 24. veljače do 24. ožujka 2023. te je zaprimila 73 odgovora. Dobila je povratne informacije od brojnih dionika, uključujući nevladine organizacije i industrijska udruženja.

Komisija je u pripremi Prijedloga uzela u obzir povratne informacije svih dionika.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

U Prijedlogu su uzeti u obzir brojni doprinosi dobiveni od dionika za vrijeme pripremnog postupka, posebno stručno znanje Odbora, stručne skupine više dionika za OUZP i stručne skupine država članica za OUZP.

Prijedlog se temelji i na sudskoj praksi Suda Europske unije (Sud EU-a), posebno na sudskoj praksi koja se odnosi na funkcioniranje mehanizma suradnje i konzistentnosti u okviru OUZP-a, kao i na sudskoj praksi koja se odnosi na pravo na saslušanje i pravo na dobru upravu iz članka 41. Povelje.

•Procjena učinka

Za ovaj Prijedlog nije provedena procjena učinka. Prijedlog ne utječe na prava ispitanikâ, obveze voditeljâ obrade i izvršiteljâ obrade ni na zakonske osnove za obradu osobnih podataka kako je utvrđeno u OUZP-u.

Prijedlogom se ciljano dopunjuje OUZP utvrđivanjem postupovnih pravila za prekogranični postupak izvršenja zakonodavstva utvrđen poglavljem VII. OUZP-a. Na taj način Prijedlog djeluje unutar proceduralnog okvira utvrđenog OUZP-om.

Kao takav, učinak Prijedloga bit će ograničen na poboljšanje funkcioniranja prekograničnog postupka izvršenja propisanog OUZP-om. Prijedlogom se ne mijenjaju uloge sudionika u tom postupku, odnosno podnositelja pritužbi, glavnog tijela za zaštitu podataka, predmetnih tijela za zaštitu podataka i Odbora, koje su utvrđene OUZP-om. Stoga Prijedlog neće imati znatne gospodarske, okolišne ili društvene učinke niti će prouzročiti znatnu potrošnju.

Usklađivanje tih postupovnih aspekata imat će pozitivan učinak na tijela za zaštitu podataka, podnositelje pritužbi, stranke pod istragom i povjerenje javnosti u OUZP:

·tijela za zaštitu podataka – inicijativom će se poduprijeti postupak suradnje i razjasniti modaliteti i vrijeme ostvarivanja suradnje u prekograničnim slučajevima. To će tijelima za zaštitu podataka omogućiti da učinkovitije upotrebljavaju svoje resurse. Osim toga, stavljanjem na raspolaganje tijelima za zaštitu podataka alata za poboljšanje njihove suradnje u prekograničnim slučajevima, inicijativa će olakšati postizanje konsenzusa među tijelima za zaštitu podataka uz smanjivanje količine neslaganja i promicanje duha suradnje;

·podnositelji pritužbi i ispitanici – pojednostavnjenjem suradnje između tijela za zaštitu podataka pri provedbi OUZP-a doprinijet će se pravodobnom okončanju istraga. To će pomoći u učinkovitijem rješavanju slučajeva povreda OUZP-a i pružanju brze pravne zaštite ispitanicima. Osim toga, podnositelji pritužbi imat će jednaku priliku uključiti se u postupak u prekograničnim slučajevima neovisno o tome gdje je pritužba podnesena ili koje je tijelo za zaštitu podataka glavno;

·stranke pod istragom – poboljšanjem suradnje u prekograničnim predmetima skratit će se trajanje istraga i omogućiti pružanje potrebnih jamstava, kao što su prava na saslušanje i na uvid u spis, čime se osigurava zaštita prava na dobru upravu (članak 41. Povelje) i prava na obranu (članak 48. Povelje) stranaka pod istragom. Usto, zbog usklađivanja tih prava konačna će odluka biti čvršća;

·povjerenje javnosti u OUZP – inicijativom će se ojačati povjerenje javnosti u OUZP omogućivanjem bržeg rješavanja istraga i smanjenjem broja neslaganja između tijela za zaštitu podataka u prekograničnim slučajevima.

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

Nije primjenjivo.

•Temeljna prava

Olakšavanjem brzog rješavanja prekograničnih slučajeva Prijedlogom se podupire pravo ispitanika na zaštitu osobnih podataka na temelju članka 8. Povelje i pravo na djelotvoran pravni lijek na temelju članka 47. Povelje.

Usklađivanjem prava stranaka pod istragom na saslušanje i na uvid u spis Prijedlogom se osigurava poštovanje prava stranaka na dobru upravu u skladu s člankom 41. Povelje i prava na obranu u skladu s člankom 48. Povelje.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Prijedlog neće znatno utjecati na proračun.

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Komisija će pratiti primjenu Uredbe uz kontinuirano praćenje primjene OUZP-a.

•Dokumenti s objašnjenjima (za direktive)

Nije primjenjivo.

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

U poglavlju I. definira se predmet Uredbe i utvrđuju definicije koje se upotrebljavaju u cijelom instrumentu. Na Prijedlog se primjenjuju definicije iz OUZP-a. Prijedlog se odnosi samo na prekograničnu provedbu OUZP-a.

U poglavlju II. navedena su detaljna pravila o podnošenju i rješavanju pritužbi. U njemu se propisuje obrazac u kojem se navode informacije potrebne za prekogranične pritužbe podnesene na temelju članka 77. OUZP-a i navode čimbenici koje tijela za zaštitu podataka trebaju uzeti u obzir pri razmatranju primjerenog opsega istraživanja pritužbe. Zajednički obrazac za sve prekogranične pritužbe pojednostavnjuje postupak pritužbe za ispitanike i uklanja rascjepkane pristupe konceptu pritužbe. Člankom 3. propisuje se da tijela za zaštitu podataka moraju podnositelju pritužbe potvrditi primitak pritužbe. U članku 5. utvrđuje se pravni okvir za sporazumno rješavanje pritužbi kako bi tijela za zaštitu podataka lakše upotrebljavala sporazumno rješavanje i kako bi se pojasnile pravne posljedice sporazumnog rješavanja za podnositelje pritužbi i tijela za zaštitu podataka. U članku 6. propisuju se detaljna pravila prevođenja dokumenata za vrijeme prekogranične suradnje.

Poglavlje III. odnosi se na suradnju između nadzornih tijela u prekograničnim slučajevima.

U odjeljku 1. navedeni su dodatni alati s pomoću kojih tijela za zaštitu podataka mogu postići konsenzus u prekograničnim slučajevima. U njemu se navodi da bi „bitne informacije” koje nadzorna tijela trebaju dijeliti za vrijeme prekogranične suradnje trebale uključivati određene dokumente i da bi te dokumente tijelo za zaštitu podataka trebalo podijeliti u najkraćem roku. Tom se odredbom omogućuje da predmetna tijela za zaštitu podataka imaju sve informacije potrebne za iznošenje svojih stajališta o istrazi glavnom tijelu za zaštitu podataka.

Člankom 9. propisuje se da nakon što glavno tijelo za zaštitu podataka formira preliminarno stajalište o istrazi, predmetnim tijelima za zaštitu podataka šalje „sažetak ključnih pitanja”, u kojem su utvrđena glavna činjenična utvrđenja i stajališta o predmetu glavnog tijela za zaštitu podatka. Svrha je sažetka ključnih pitanja omogućiti predmetnim tijelima za zaštitu podataka da značajno utječu na tijek istrage u ranoj fazi iznošenjem svojih stajališta o procjeni glavnog tijela za zaštitu podataka. To će tijelima za zaštitu podataka pomoći da riješe neslaganja povezana, na primjer, s pravnom procjenom ili, u slučajevima koji se temelje na pritužbama, s opsegom istrage, u ranoj fazi, čime se smanjuje vjerojatnost rješavanja sporova u kasnijim fazama postupka. Ako u toj fazi nije postignut dogovor o opsegu istrage u slučajevima koji se temelje na pritužbama ili složenoj pravnoj ili tehnološkoj procjeni koju provodi glavno tijelo za zaštitu podataka, člankom 10. propisuje se da tijelo za zaštitu podataka koje se ne slaže s glavnim tijelom za zaštitu podataka mora podnijeti zahtjev glavnom tijelu za zaštitu podataka u skladu s člancima 61. (Uzajamna pomoć) ili 62. (Zajedničke operacije) OUZP-a. Tom se odredbom jamči da će tijela za zaštitu podataka za uklanjanje razlika u ključnim pitanjima za vrijeme postupka suradnje koristiti sve alate predviđene OUZP-om. Ako tijela za zaštitu podataka ne mogu postići dogovor o opsegu istrage u slučajevima koji se temelje na pritužbama, člankom 10. propisuje se da će glavno tijelo za zaštitu podataka zatražiti hitnu obvezujuću odluku Odbora u skladu s člankom 66. stavkom 3. OUZP-a. U tom slučaju smatra se da je hitna potreba za djelovanjem ispunjena. Tom se odredbom omogućuje brzo i učinkovito rješavanje neslaganja o opsegu te će glavno tijelo za zaštitu podataka dobiti potrebnu jasnoću za nastavak istrage.

U poglavlju III. odjeljku 2. navedena su detaljna pravila o potpunom ili djelomičnom odbacivanju pritužbi. Tim se odredbama osigurava da tijelo za zaštitu podataka kojem je pritužba podnesena ima informacije potrebne za donošenje odluke o odbacivanju pritužbe te da se odluka o odbacivanju pritužbe donese u svim slučajevima u kojima pritužba nije prihvaćena ni povučena. I podnositelju pritužbe omogućeno je da iznese svoja stajališta prije potpunog ili djelomičnog odbijanja pritužbe.

U poglavlju III. odjeljku 3. usklađuje se pravo stranaka pod istragom na saslušanje. U njemu se predviđa da glavno tijelo za zaštitu podataka strankama pod istragom mora dostaviti svoje preliminarne nalaze, uz navođenje iznesenih prigovora, relevantnih činjenica, popratnih dokaza, pravne analize i, prema potrebi, predloženih korektivnih mjera. Zahvaljujući preliminarnim nalazima stranke pod istragom u potpunosti će moći razumjeti iznesene optužbe i odgovoriti na njih, a njihova će se prava na obranu pritom poštovati. Člankom 15. propisuje se da će podnositelji pritužbe moći podnositi pisana očitovanja na preliminarne nalaze. Člankom 17. predviđa se da stranke pod istragom imaju priliku iznijeti svoja stajališta ako glavno tijelo za zaštitu podataka namjerava podnijeti revidirani nacrt odluke u kontekstu relevantnih i obrazloženih prigovora koje iznese predmetno tijelo za zaštitu podataka.

U poglavlju III. odjeljku 4. utvrđuju se detaljni zahtjevi za oblik i strukturu relevantnih i obrazloženih prigovora predmetnih tijela za zaštitu podataka, čime se olakšava učinkovito sudjelovanje svih tijela za zaštitu podataka te brzo rješavanje slučaja.

U poglavlju IV. utvrđuju se detaljna pravila uvida u spis i postupanja s povjerljivim informacijama. Tim se odredbama pojašnjavaju dokumenti koji bi trebali biti dio upravnog spisa u prekograničnim slučajevima i trenutak u kojem se strankama pod istragom dopušta uvid u spis.

U poglavlju V. navode se postupovna pravila za postupak rješavanja sporova iz članka 65. OUZP-a. U članku 22. navode se informacije koje glavno tijelo za zaštitu podataka treba dostaviti Odboru pri upućivanju predmeta na rješavanje spora. U njemu se navode načini na koje Odbor utvrđuje dopuštenost relevantnih i obrazloženih prigovora i pripadajući rokovi. U članku 24. predviđa se saslušanje stranaka pod istragom ili, u slučaju odbacivanja pritužbe, podnositelja pritužbe, prije donošenja obvezujuće odluke Odbora na temelju članka 65. stavka 1. točke (a) OUZP-a. Pojašnjavanjem uloga svih sudionika i utvrđivanjem rokova za pojedine postupovne korake te odredbe olakšat će brzo i učinkovito okončanje postupka rješavanja spora.

U člancima 25. i 26. utvrđuju se detaljna pravila za upućivanje predmeta na rješavanje sporova na temelju članka 65. stavka 1. točaka (b) i (c) OUZP-a.

U poglavlju VI. utvrđuju se detaljna postupovna pravila za hitni postupak iz članka 66. OUZP-a.

Poglavlje VII. sadržava završne odredbe uredbe, koje se odnose na rokove, prijelazne odredbe i stupanje uredbe na snagu.

2023/0202 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o utvrđivanju dodatnih postupovnih pravila provedbe Uredbe (EU) 2016/679

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 16.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 14 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 15 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća 16 uspostavljen je decentralizirani sustav provedbe, kojim se nastoji postići dosljedno tumačenje i primjena Uredbe (EU) 2016/679 u prekograničnim slučajevima. U slučajevima koji se odnose na prekograničnu obradu osobnih podataka za taj je sustav potrebna suradnja između nadzornih tijela kako bi postigla konsenzus i, ako nadzorna tijela ne mogu postići konsenzus, predviđeno je rješavanje sporova pri Europskom odboru za zaštitu podataka (Odbor).

(2)Kako bi se omogućilo neometano i učinkovito funkcioniranje mehanizma suradnje i rješavanja sporova predviđeno člancima 60. i 65. Uredbe (EU) 2016/679, potrebno je utvrditi pravila o načinima na koje nadzorna tijela vode postupke u prekograničnim slučajevima, a Odbor za vrijeme rješavanja sporova, uključujući rješavanje prekograničnih pritužbi. Zbog toga je potrebno utvrditi i pravila koja se odnose na ostvarivanje prava na saslušanje stranaka pod istragom prije nego što nadzorna tijela i, ovisno o slučaju, Odbor donesu odluke.

(3)Pritužbe su ključni izvor informacija za otkrivanje povreda pravila o zaštiti podataka. Utvrđivanje jasnih i učinkovitih postupaka za rješavanje pritužbi u prekograničnim slučajevima nužno je jer pritužbu može rješavati nadzorno tijelo različito od tijela kojem je pritužba podnesena.

(4)Da bi bila dopuštena, pritužba mora sadržavati određene specifične podatke. Stoga, kako bi se podnositeljima pritužbi pomoglo u podnošenju potrebnih činjenica nadzornim tijelima, potrebno je staviti na raspolaganje obrazac pritužbe. Informacije navedene u obrascu trebale bi biti obvezne samo u slučajevima prekogranične obrade u smislu Uredbe (EU) 2016/679 iako nadzorna tijela mogu koristiti obrazac u slučajevima koji se ne odnose na prekograničnu obradu. Obrazac se može dostaviti elektroničkim putem ili poštom. Dostavljanje informacija navedenih u tom obrascu trebalo bi biti uvjet da se pritužba koja se odnosi na prekograničnu obradu smatra pritužbom kako je navedeno u članku 77. Uredbe (EU) 2016/679. Dodatni podaci ne bi trebali biti potrebni da bi se pritužba smatrala dopuštenom. Nadzornim tijelima trebalo bi olakšati podnošenje pritužbi u elektroničkom obliku prilagođenom korisniku i za osobe s invaliditetom, pod uvjetom da informacije koje se traže od podnositelja pritužbe odgovaraju informacijama koje se traže u obrascu i da nisu potrebne dodatne informacije da bi se pritužba smatrala dopuštenom.

(5)Nadzorna tijela dužna su o pritužbi odlučiti u razumnom roku. Određivanje razumnog roka ovisi o okolnostima pojedinog slučaja, a posebno o njegovu kontekstu, raznim postupovnim radnjama koje poduzima vodeće nadzorno tijelo, ponašanju stranaka za vrijeme postupka i složenosti predmeta.

(6)Svaku pritužbu koju nadzorno tijelo obrađuje u skladu s člankom 57. stavkom 1. točkom (f) Uredbe (EU) 2016/679 potrebno je temeljito i u odgovarajućoj mjeri istražiti te pritom imati na umu da svaka upotreba ovlasti nadzornog tijela mora biti primjerena, nužna i razmjerna radi osiguravanja usklađenosti s Uredbom (EU) 2016/679. Diskrecijsko je pravo svakog nadležnog tijela da odluči u kojoj mjeri treba istražiti pritužbu. Pri procjeni odgovarajućeg opsega istrage nadzorna tijela trebala bi nastojati pronaći zadovoljavajuće rješenje za podnositelja pritužbe, koje ne mora nužno podrazumijevati iscrpnu istragu svih mogućih pravnih i činjeničnih elemenata koji proizlaze iz pritužbe, ali koje predstavlja učinkovito i brzo pravno sredstvo za podnositelja pritužbe. Procjena opsega potrebnih istražnih mjera mogla bi se temeljiti na težini navodne povrede, njezinoj sustavnosti ili repetitivnosti ili činjenici, ovisno o slučaju, da je i podnositelj pritužbe iskoristio svoja prava zajamčena člankom 79. Uredbe (EU) 2016/679.

(7)Vodeće nadzorno tijelo trebalo bi nadzornom tijelu kojem je pritužba podnesena dostaviti potrebne informacije o napretku istrage kako bi se podnositelju pritužbe dostavile ažurirane informacije.

(8)Nadležno nadzorno tijelo treba podnositelju pritužbe omogućiti uvid u dokumente na temelju kojih je nadzorno tijelo donijelo preliminarni zaključak o potpunom ili djelomičnom odbacivanju pritužbe.

(9)Kako bi brzo okončala povrede Uredbe (EU) 2016/679 i podnositeljima pritužbi pružila brzo rješenje, nadzorna tijela trebala bi nastojati, prema potrebi, sporazumno riješiti pritužbe. Činjenica da je pojedinačna pritužba riješena sporazumno ne sprečava nadležno nadzorno tijelo da pokrene postupak po službenoj dužnosti, na primjer u slučaju sustavnih ili opetovanih povreda Uredbe (EU) 2016/679.

(10)Kako bi se zajamčilo učinkovito funkcioniranje mehanizama suradnje i konzistentnosti iz poglavlja VII. Uredbe (EU) 2016/679, važno je da se prekogranični slučajevi rješavaju pravodobno i u skladu s duhom iskrene i učinkovite suradnje na kojoj se temelji članak 60. Uredbe (EU) 2016/679. Vodeće nadzorno tijelo trebalo bi izvršavati svoju nadležnost u okviru bliske suradnje s drugim predmetnim nadzornim tijelima. Jednako tako, predmetna nadzorna tijela trebala bi se u ranoj fazi aktivno uključiti u istragu radi postizanja konsenzusa i potpuno iskoristiti alate predviđene Uredbom (EU) 2016/679.

(11)Osobito je važno da nadzorna tijela postignu konsenzus o ključnim aspektima istrage što prije i prije priopćavanja optužbi strankama pod istragom i donošenja nacrta odluke iz članka 60. Uredbe (EU) 2016/679, čime se smanjuje broj predmeta koji se upućuju na mehanizam za rješavanje sporova iz članka 65. Uredbe (EU) 2016/679 i u konačnici brzo rješavaju prekogranični slučajevi.

(12)Suradnja između nadzornih tijela trebala bi se temeljiti na otvorenom dijalogu koji predmetnim nadzornim tijelima omogućuje da značajno utječu na tijek istrage razmjenom svojih iskustava i stajališta s vodećim nadzornim tijelom, uz poštovanje diskrecijskog prava koje uživa svako nadzorno tijelo, među ostalim pri procjeni odgovarajućeg opsega za istraživanje slučaja i različitih tradicija država članica. Zbog toga bi vodeće nadzorno tijelo trebalo predmetnim nadzornim tijelima dostaviti sažetak ključnih pitanja i izložiti svoje preliminarno stajalište o glavnim pitanjima u istrazi. Trebalo bi ga dostaviti dovoljno rano kako bi se predmetna nadzorna tijela učinkovito uključila, ali u fazi u kojoj su stajališta vodećeg nadzornog tijela o slučaju dovoljno zrela. Predmetna nadzorna tijela trebala bi imati priliku dostaviti svoje komentare o brojnim pitanjima, kao što su opseg istrage i utvrđivanje složenih činjeničnih i pravnih procjena. Budući da opseg istrage određuje pitanja za koja je propisana istraga vodećeg nadzornog tijela, nadzorna tijela trebala bi što prije nastojati postići konsenzus o opsegu istrage.

(13)U interesu učinkovite uključive suradnje između svih predmetnih nadzornih tijela i vodećeg nadzornog tijela, primjedbe predmetnih nadzornih tijela trebale bi biti sažete i formulirane dovoljno jasno i precizno kako bi bile lako razumljive svim nadzornim tijelima. Pravne argumente trebalo bi strukturirati s obzirom na dio sažetka ključnih pitanja na koji se odnose. Komentari predmetnih nadzornih tijela mogu se dopuniti dodatnim dokumentima. Međutim, samo upućivanje na dopunske dokumente u primjedbama predmetnog nadzornog tijela ne može nadomjestiti nedostatak bitnih pravnih ili činjeničnih argumenata koji bi trebali biti navedeni u primjedbama. Osnovni pravni i činjenični elementi na koje se poziva u tim dokumentima trebali bi biti naznačeni, barem sažeto, dosljedno i razumljivo u samoj primjedbi.

(14)Slučajevi koji nisu sporni ne iziskuju opsežnu raspravu između nadzornih tijela kako bi se postigao konsenzus i stoga bi se mogli brže rješavati. Ako nijedno od predmetnih nadzornih tijela ne iznese primjedbe na sažetak ključnih pitanja, vodeće nadzorno tijelo trebalo bi u roku od devet mjeseci priopćiti preliminarne nalaze predviđene člankom 14.

(15)Za postizanje konsenzusa u duhu iskrene i učinkovite suradnje nadzorna tijela trebala bi iskoristiti sva potrebna sredstva. Stoga, ako postoji razilaženje u mišljenjima između predmetnih nadzornih tijela i vodećeg nadzornog tijela u o opsegu istrage koja se temelji na pritužbi, uključujući odredbe Uredbe (EU) 2016/679, čija će se povreda istraživati, ili ako se primjedbe predmetnih nadzornih tijela odnose na važnu promjenu u složenoj pravnoj ili tehnološkoj procjeni, predmetno tijelo trebalo bi koristiti alate predviđene člancima 61. i 62. Uredbe (EU) 2016/679.

(16)Ako korištenje tih alata ne omogući nadzornim tijelima postizanje konsenzusa o opsegu istrage koja se temelji na pritužbi, vodeće nadzorno tijelo trebalo bi zatražiti hitnu obvezujuću odluku Odbora u skladu s člankom 66. stavkom 3. Uredbe (EU) 2016/679. U tu svrhu trebalo bi pretpostaviti zahtjev hitnosti. Vodeće nadzorno tijelo trebalo bi za potrebe preliminarnih nalaza izvući odgovarajuće zaključke iz hitne obvezujuće odluke Odbora. Hitna obvezujuća odluka Odbora ne može prejudicirati ishod istrage vodećeg nadzornog tijela ili učinkovitost prava stranaka pod istragom na saslušanje. Posebno, Odbor ne bi trebao na vlastitu inicijativu proširivati opseg istrage.

(17)Da bi podnositelj pritužbe mogao ostvariti pravo na učinkovit pravni lijek u skladu s člankom 78. Uredbe (EU) 2016/679, nadzorno tijelo koje potpuno ili djelomično odbacuje pritužbu trebalo bi to učiniti odlukom koja se može pobijati na nacionalnom sudu.

(18)Podnositelji pritužbi trebali bi prije donošenja odluke koja na njih negativno utječe imati priliku izraziti svoja stajališta. Stoga bi u slučaju potpunog ili djelomičnog odbacivanja pritužbe u prekograničnom slučaju podnositelj pritužbe trebao imati priliku iznijeti svoja stajališta prije podnošenja nacrta odluke na temelju članka 60. stavka 3. Uredbe (EU) 2016/679, revidiranog nacrta odluke na temelju članka 60. stavka 4. Uredbe (EU) 2016/679 ili obvezujuće odluke Odbora na temelju članka 65. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) 2016/679. Podnositelj pritužbe može zatražiti uvid u verziju dokumenata koja nije povjerljiva na kojima se temelji odluka o potpunom ili djelomičnom odbacivanju pritužbe.

(19)Potrebno je razjasniti podjelu odgovornosti između vodećeg nadzornog tijela i nadzornog tijela kojem je pritužba podnesena u slučaju odbacivanja pritužbe u prekograničnom slučaju. Kao kontaktna točka za podnositelja pritužbe za vrijeme istrage, nadzorno tijelo kojem je pritužba podnesena trebalo bi pribaviti mišljenje podnositelja pritužbe o predloženom odbacivanju pritužbe i trebalo bi biti odgovorno za svu komunikaciju s podnositeljem pritužbe. Svu tu komunikaciju trebalo bi podijeliti s vodećim nadzornim tijelom. Budući da je na temelju članka 60. stavaka 8. i 9. Uredbe (EU) 2016/679 nadzorno tijelo kojem je pritužba podnesena zaduženo za donošenje konačne odluke o odbacivanju pritužbe, to bi nadzorno tijelo trebalo biti zaduženo i za izradu nacrta odluke iz članka 60. stavka 3. Uredbe (EU) 2016/679.

(20)Učinkovita provedba pravila Unije o zaštiti podataka trebala bi biti u skladu s potpunim poštovanjem prava stranaka na obranu, koje je temeljno načelo prava Unije koje se mora poštovati u svim okolnostima, a posebno u postupcima koji mogu dovesti do kazni.

(21)Kako bi se učinkovito zaštitilo pravo na dobru upravu i pravo na obranu iz Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”), uključujući pravo svake osobe na saslušanje prije poduzimanja svake pojedinačne mjere koja bi na nju negativno utjecala, važno je predvidjeti jasna pravila o ostvarivanju tog prava.

(22)Pravilima o upravnom postupku koja primjenjuju nadzorna tijela pri provedbi Uredbe (EU) 2016/679 trebalo bi se omogućiti da stranke pod istragom učinkovito iznesu svoja stajališta o istinitosti i relevantnosti činjenica, prigovora i okolnosti koje je iznijelo nadzorno tijelo za vrijeme postupka, čime im je omogućeno da ostvare pravo na obranu. Preliminarnim nalazima utvrđuje se preliminarno stajalište o navodnoj povedi Uredbe (EU) 2016/679 nakon istrage. Oni su stoga bitno postupovno jamstvo kojim se osigurava poštovanje prava na saslušanje. Stranke pod istragom trebale bi dobiti dokumente koji su im potrebni za učinkovitu obranu i dostavu primjedbi na optužbe koje im se stavljaju na teret, omogućivanjem uvida u upravni spis.

(23)Preliminarni nalazi određuju opseg istrage, a tako i opseg svake buduće konačne odluke (ovisno o slučaju, donesene na temelju obvezujuće odluke koju je izdao Odbor u skladu s člankom 65. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) 2016/679), koja može biti upućena voditeljima ili izvršiteljima obrade. Preliminarni nalazi trebali bi biti formulirani tako da su, iako sažeti, dovoljno jasni da omoguće strankama pod istragom da pravilno utvrde prirodu navodne povrede Uredbe (EU) 2016/679. Obveza davanja strankama pod istragom svih informacija potrebnih kako bi se mogle primjereno obraniti ispunjena je ako se u konačnoj odluci ne tvrdi da su stranke pod istragom počinile povrede osim povreda navedenih u preliminarnim nalazima i ako se uzimaju u obzir samo činjenice o kojima su stranke pod istragom imale priliku iznijeti svoja stajališta. Međutim, konačna odluka vodećeg nadzornog tijela ne mora nužno biti kopija preliminarnih nalaza. Vodećem nadzornom tijelu trebalo bi dopustiti da u konačnoj odluci uzme u obzir odgovore stranaka pod istragom na preliminarne nalaze i, prema potrebi, revidirani nacrt odluke na temelju članka 60. stavka 5. Uredbe (EU) 2016/679, te odluku iz članka 65. stavka 1. točke (a) kojom se rješava spor između nadzornih tijela. Vodeće nadzorno tijelo trebalo bi moći provesti vlastitu procjenu činjenica i pravnih kvalifikacija koje su iznijele stranke pod istragom kako bi ili odustalo od prigovora ako nadzorno tijelo utvrdi da su neutemeljeni ili upotpunilo i preinačilo svoju činjeničnu i pravnu argumentaciju u prilog prigovorima koje uzima u obzir. Na primjer, uzimanje u obzir argumenta koji je stranka pod istragom iznijela za vrijeme upravnog postupka, a da joj nije dana prilika da prije donošenja konačne odluke u tom pogledu izrazi mišljenje, ne može sama po sebi predstavljati povredu prava na obranu.

(24)Stranke pod istragom trebale bi imati pravo na saslušanje prije podnošenja revidiranog nacrta odluke na temelju članka 60. stavka 5. Uredbe (EU) 2016/679 ili donošenja obvezujuće odluke Odbora u skladu s člankom 65. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) 2016/679.

(25)Podnositeljima pritužbi trebalo bi omogućiti da sudjeluju u postupcima koje je pokrenulo nadzorno tijelo radi utvrđivanja ili razjašnjavanja pitanja povezanih s mogućom povredom Uredbe (EU) 2016/679. Činjenica da je nadzorno tijelo već pokrenulo istragu o predmetu pritužbe ili će se pritužbom baviti u istrazi pokrenutoj po službenoj dužnosti nakon primitka pritužbe ne sprečava kvalifikaciju ispitanika kao podnositelja pritužbe. Međutim, istraga nadzornog tijela o mogućoj povredi Uredbe (EU) 2016/679 koju počini voditelj ili izvršitelj obrade ne čini kontradiktorni postupak između podnositelja pritužbe i stranaka pod istragom. Riječ je o postupku koji je pokrenulo nadzorno tijelo, na vlastitu inicijativu ili na temelju pritužbe, pri ispunjavanju svojih zadaća na temelju članka 57. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679. Stranke pod istragom i podnositelj pritužbe stoga nisu u jednakoj postupovnoj situaciji i potonji se ne može pozvati na pravo na pošteno saslušanje ako odluka ne utječe negativno na njegov pravni položaj. Uključivanje podnositelja pritužbe u postupak protiv stranaka pod istragom ne smije ugroziti pravo tih stranaka na saslušanje.

(26)Podnositelji pritužbe trebali bi moći podnositi pisana stajališta o preliminarnim nalazima. Oni, međutim, ne smiju imati pristup poslovnim tajnama ili ostalim povjerljivim informacijama drugih stranaka uključenih u postupak. Podnositelji pritužbe ne bi trebali imati opći pristup upravnom spisu.

(27)Pri utvrđivanju rokova u kojima stranke pod istragom i podnositelji pritužbi moraju iznijeti svoja stajališta o preliminarnim nalazima, nadzorna tijela trebala bi uzeti u obzir složenost pitanja postavljenih u preliminarnim nalazima kako bi osigurala da stranke pod istragom i podnositelji pritužbi imaju dovoljno mogućnosti da smisleno iznesu svoja stajališta o postavljenim pitanjima.

(28)Razmjena stajališta prije donošenja nacrta odluke podrazumijeva otvoreni dijalog i opsežnu razmjenu stajališta pri čemu bi nadzorna tijela trebala dati sve od sebe da postignu konsenzus o nastavku istrage. S druge strane, do neslaganja izraženog u relevantnim i obrazloženim prigovorima u skladu s člankom 60. stavkom 4. Uredbe (EU) 2016/679, zbog kojeg se povećava mogućnost za rješavanje sporova između nadzornih tijela na temelju članka 65. Uredbe (EU) 2016/679 i odgađa donošenje konačne odluke nadležnog nadzornog tijela, trebalo bi doći u iznimnom slučaju neuspjeha nadzornih tijela da postignu konsenzus i ako je potrebno osigurati dosljedno tumačenje Uredbe (EU) 2016/679. Te bi prigovore trebalo koristiti umjereno kad su pitanja dosljedne provedbe Uredbe (EU) 2016/679 ugrožena jer svaka primjena relevantnih i obrazloženih prigovora odgađa ostvarivanje prava ispitanika na pravnu zaštitu. Budući da bi o opsegu istrage i relevantnim činjenicama trebalo odlučiti prije priopćavanja preliminarnih nalaza, predmetna nadzorna tijela ne bi trebala postavljati ta pitanja u relevantnim i obrazloženim prigovorima. Međutim, predmetna nadzorna tijela mogu ih postaviti u svojim primjedbama na sažetak ključnih pitanja u skladu s člankom 9. stavkom 3. prije nego što se preliminarni nalazi priopće strankama pod istragom.

(29)Radi učinkovitog i uključivog okončanja postupka rješavanja spora, pri čemu bi sva nadzorna tijela trebala moći doprinijeti svojim stajalištima i vodeći računa o vremenskim ograničenjima za vrijeme rješavanja spora, oblik i struktura relevantnih i obrazloženih prigovora trebali bi ispuniti određene zahtjeve. Stoga bi relevantni i obrazloženi prigovori trebali biti ograničeni na propisano razdoblje, formulirani dovoljno jasno, koherentno i precizno te bi se u njima jasno trebalo navesti neslaganje s nacrtom odluke.

(30)Uvid u upravni spis predviđen je kao dio prava na obranu i prava na dobru upravu utvrđenih u Povelji. Strankama pod istragom trebalo bi omogućiti uvid u upravni spis kad se obavijeste o preliminarnim nalazima te bi trebalo utvrditi rok za podnošenje pisanog odgovora na preliminarne nalaze.

(31)Pri odobravanju uvida u upravni spis nadzorna tijela trebala bi osigurati zaštitu poslovne tajne i drugih povjerljivih informacija. Kategorija „ostali povjerljivi podaci” obuhvaća informacije koje nisu poslovne tajne, ali mogu se smatrati povjerljivima ako bi njihovo otkrivanje znatno naškodilo voditelju obrade, izvršitelju obrade ili fizičkoj osobi. Nadzorna tijela trebala bi imati mogućnost zahtijevati da stranke pod istragom koje dostavljaju ili su dostavile dokumente ili izjave označe povjerljive informacije.

(32)Ako su poslovne tajne ili ostale povjerljive informacije potrebne za dokazivanje povrede, nadzorna tijela trebaju za svaki pojedinačni dokument procijeniti je li potreba za njegovim otkrivanjem veća od štete koja bi time mogla nastati.

(33)Pri upućivanju predmeta na rješavanje spora u skladu s člankom 65. Uredbe (EU) 2016/679 vodeće nadzorno tijelo trebalo bi Odboru dostaviti sve potrebne informacije kako bi mogao ocijeniti dopuštenost relevantnih i obrazloženih prigovora i donijeti odluku u skladu s člankom 65. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) 2016/679. Nakon što Odbor primi sve potrebne dokumente navedene u članku 23., predsjednik Odbora trebao bi registrirati upućivanje predmeta u smislu članka 65. stavka 2. Uredbe (EU) 2016/679.

(34)Obvezujuća odluka Odbora na temelju članka 65. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) 2016/679 trebala bi se odnositi isključivo na pitanja zbog kojih je pokrenuto rješavanje spora i biti sastavljena tako da vodeće nadzorno tijelo može donijeti konačnu odluku na temelju odluke Odbora, a pritom zadržati diskrecijsko pravo.

(35)Kako bi se pojednostavnilo rješavanje sporova između nadzornih tijela koji se upućuju Odboru na temelju članka 65. stavka 1. točaka (b) i (c) Uredbe (EU) 2016/679, potrebno je utvrditi postupovna pravila o dokumentima koji se moraju dostaviti Odboru i na kojima bi Odbor trebao temeljiti svoju odluku. Potrebno je navesti i kad bi Odbor trebao registrirati upućivanje predmeta na rješavanje spora.

(36)Kako bi se pojednostavnio postupak za donošenje hitnih mišljenja i hitnih obvezujućih odluka Odbora u skladu s člankom 66. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/679, potrebno je utvrditi postupovna pravila o rokovima zahtjeva za hitno mišljenje ili hitnu obvezujuću odluku, dokumentima koji se podnose Odboru i na kojima bi Odbor trebao temeljiti odluku, subjektima kojima bi se mišljenje ili odluka Odbora trebala uputiti te posljedicama mišljenja ili odluke Odbora.

(37)Poglavlja III. i IV. odnose se na suradnju između nadzornih tijela, postupovna prava stranaka pod istragom i sudjelovanje podnositelja pritužbi. Kako bi se osigurala pravna sigurnost, te se odredbe ne bi trebale primjenjivati na istrage koje su u trenutku stupanja na snagu ove Uredbe već u tijeku. Trebale bi se primjenjivati na istrage pokrenute po službenoj dužnosti nakon stupanja na snagu ove Uredbe i na istrage koje se temelje na pritužbama ako je pritužba podnesena nakon stupanja na snagu ove Uredbe. U poglavlju V. propisuju se postupovna pravila za slučajeve koji se upućuju na rješavanje sporova na temelju članka 65. Uredbe (EU) 2016/679. Također zbog pravne sigurnosti to se poglavlje ne bi trebalo primjenjivati na slučajeve koji su upućeni na rješavanje sporova prije stupanja na snagu ove Uredbe. Trebalo bi se primjenjivati na sve slučajeve upućene na rješavanje sporova nakon stupanja na snagu ove Uredbe.

(38)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka i Europskim odborom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 2. Uredbe (EU) 2018/1725 te su oni dali zajedničko mišljenje [ ],

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Poglavlje I.

Opće odredbe

Članak 1.

Predmet

Ovom Uredbom utvrđuju se postupovna pravila za rješavanje pritužbi i provođenje istraga u slučajevima koji se temelje na pritužbama i slučajevima koje nadzorna tijela pokrenu po službenoj dužnosti u prekograničnoj provedbi Uredbe (EU) 2016/679.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije iz članka 4. Uredbe (EU) 2016/679.

Primjenjuju se i sljedeće definicije:

(1)„stranke pod istragom” znači voditelji obrade i/ili izvršitelji obrade protiv kojih se vodi istraga zbog navodne povrede Uredbe (EU) 2016/679 povezane s prekograničnom obradom;

(2)„sažetak ključnih pitanja” znači sažetak koji vodeće nadzorno tijelo treba dostaviti predmetnim nadzornim tijelima, u kojem se utvrđuju glavne relevantne činjenice i stajališta vodećeg nadzornog tijela o slučaju;

(3)„preliminarni nalazi” znači dokument koji je vodeće nadzorno tijelo dostavilo strankama pod istragom u kojem se navode optužbe, relevantne činjenice, popratni dokazi, pravna analiza i, prema potrebi, predložene korektivne mjere;

(4)„prihvaćeni relevantni i obrazloženi prigovori” znači prigovori za koje je Odbor utvrdio da su relevantni i obrazloženi u smislu članka 4. točke 24. Uredbe (EU) 2016/679.

Poglavlje II.

Podnošenje i rješavanje pritužbi

Članak 3.

Prekogranične pritužbe

1.Pritužba na temelju Uredbe (EU) 2016/679 koja se odnosi na prekograničnu obradu mora sadržavati podatke koji se traže u obrascu, kako je navedeno u Prilogu. Nisu potrebni dodatni podaci da bi pritužba bila dopuštena.

2.Nadzorno tijelo kojem je pritužba podnesena utvrđuje odnosi li se pritužba na prekograničnu obradu.

3.Nadzorno tijelo kojem je pritužba podnesena dužno je u roku od mjesec dana utvrditi potpunost podataka koji se traže u obrascu.

4.Nakon ocjene cjelovitosti podataka koji se traže u obrascu nadzorno tijelo kojem je pritužba podnesena prosljeđuje pritužbu vodećem nadzornom tijelu.

5.Ako pri podnošenju pritužbe podnositelj pritužbe zahtijeva povjerljivost, podnositelj pritužbe podnosi i verziju pritužbe koja nije povjerljiva.

6.Nadzorno tijelo kojem je podnesena pritužba u roku od tjedan dana potvrđuje primitak pritužbe. Ta potvrda ne dovodi u pitanje ocjenu dopuštenosti pritužbe u skladu sa stavkom 3.

Članak 4.

Ispitivanje pritužbi

Pri procjeni primjerenog opsega u kojem bi se pritužba trebala istražiti u svakom pojedinom slučaju, nadzorno tijelo uzima u obzir sve relevantne okolnosti, uključujući sve sljedeće elemente:

(a)svrsishodnost omogućivanja djelotvorne i pravodobne pravne zaštite podnositelju pritužbe;

(b)težinu navodne povrede;

(c)sustavnost ili repetitivnost navodne povrede.

Članak 5.

Sporazumno rješavanje sporova

Pritužba se može riješiti sporazumom između podnositelja pritužbe i stranaka pod istragom. Ako nadzorno tijelo smatra da je postignuto sporazumno rješenje pritužbe, priopćit će podnositelju pritužbe prijedlog rješenja. Ako se podnositelj pritužbe ne usprotivi sporazumnom rješavanju koje je predložilo nadzorno tijelo u roku od mjesec dana, pritužba se smatra povučenom.

Članak 6.

Prijevodi

1.Nadzorno tijelo kojem je pritužba podnesena zaduženo je za sljedeće:

(a)prevođenje pritužbi i stajališta podnositelja pritužbi na jezik koji koristi vodeće nadzorno tijelo za potrebe istrage;

(b)prijevod dokumenata koje je dostavilo vodeće nadzorno tijelo na jezik koji se koristi za komunikaciju s podnositeljem pritužbe ako je te dokumente potrebno dostaviti podnositelju pritužbe u skladu s ovom Uredbom ili Uredbom (EU) 2016/679.

2.U svojem poslovniku Odbor utvrđuje postupak za prijevod primjedbi ili relevantnih i obrazloženih prigovora koje su izrazila predmetna nadzorna tijela na jeziku različitom od jezika koji koristi vodeće nadzorno tijelo za potrebe istrage.

Poglavlje III.

Suradnja iz članka 60. Uredbe (EU) 2016/679

Odjeljak 1.

Postizanje konsenzusa u smislu članka 60. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679

Članak 7.

Suradnja između nadzornih tijela

Dok surađuju kako bi postigla konsenzus, kako je predviđeno člankom 60. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/679, nadzorna tijela koriste sva sredstva predviđena Uredbom (EU) 2016/679, uključujući uzajamnu pomoć u skladu s člankom 61. i zajedničke operacije na temelju članka 62. Uredbe (EU) 2016/679.

Odredbe iz ovog odjeljka odnose se na odnose između nadzornih tijela i nisu predviđene za dodjeljivanje prava pojedincima ili strankama pod istragom.

Članak 8.

Relevantne informacije u smislu članka 60. stavaka 1. i 3. Uredbe (EU) 2016/679

1.Vodeće nadzorno tijelo redovito obavješćuje druga predmetna nadzorna tijela o istrazi i u najkraćem roku dostavlja drugim predmetnim nadzornim tijelima sve relevantne informacije kad postanu dostupne.

2.Relevantne informacije u smislu članka 60. stavaka 1. i 3. Uredbe (EU) 2016/679 uključuju, ako je primjenjivo:

(a)informacije o pokretanju istrage o navodnoj povredi Uredbe (EU) 2016/679;

(b)zahtjeve za informacije u skladu s člankom 58. stavkom 1. točkom (e) Uredbe (EU) 2016/679;

(c)informacije o korištenju drugih istražnih ovlasti iz članka 58. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679;

(d)u slučaju predviđenog odbacivanja prigovora razloge vodećeg nadzornog tijela za odbijanje prigovora;

(e)sažetak ključnih pitanja u istrazi u skladu s člankom 9.;

(f)informacije o koracima za utvrđivanje povrede Uredbe (EU) 2016/679 prije pripreme preliminarnih nalaza;

(g)preliminarne nalaze;

(h)odgovor stranaka pod istragom na preliminarne nalaze;

(i)stajališta podnositelja pritužbe o preliminarnim nalazima;

(j)u slučaju odbacivanja pritužbe pisane podneske podnositelja pritužbe;

(k)sve relevantne korake koje poduzme vodeće nadzorno tijelo nakon primitka odgovora stranaka pod istragom na preliminarne nalaze i prije podnošenja nacrta odluke u smislu članka 60. stavka 3. Uredbe (EU) 2016/679.

Članak 9.

Sažetak ključnih pitanja

1.Nakon što vodeće nadzorno tijelo formira preliminarno stajalište o glavnim pitanjima u istrazi, izrađuje sažetak ključnih pitanja za potrebe suradnje na temelju članka 60. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679.

2.Sažetak ključnih pitanja uključuje sve sljedeće elemente:

(a)glavne relevantne činjenice;

(b)preliminarno utvrđivanje opsega istrage, posebno odredbe Uredbe (EU) 2016/679 na koje se odnosi navodna povreda koja će se istraživati;

(c)utvrđivanje složenih pravnih i tehnoloških procjena koje su relevantne za preliminarno usmjeravanje njihove procjene;

(d)preliminarno utvrđivanje mogućih korektivnih mjera.

3.Predmetna nadzorna tijela mogu dostaviti primjedbe na sažetak ključnih pitanja. Te se primjedbe moraju dostaviti u roku od četiri tjedna od primitka sažetka ključnih pitanja.

4.Primjedbe dostavljene u skladu sa stavkom 3. ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

(a)korišteni jezik dovoljno je jasan i sadržava precizne izraze koji vodećem nadzornom tijelu i, ovisno o slučaju, predmetnim nadzornim tijelima omogućuje da pripreme svoja stajališta;

(b)pravni argumenti opisani su sažeto i strukturirani s obzirom na dio sažetka ključnih pitanja na koji se odnose;

(c)primjedbe predmetnog nadzornog tijela mogu se upotpuniti dokumentima koji mogu dopuniti primjedbe na određene točke.

5.Odbor može u poslovniku utvrditi ograničenja najveće duljine primjedbi koje su predmetna nadzorna tijela podnijela na sažetak ključnih pitanja.

6.Slučajevi u kojima nijedno predmetno nadzorno tijelo nije podnijelo primjedbe u skladu sa stavkom 3. ovog članka smatraju se izvanparničnim predmetima. U tim slučajevima preliminarni nalazi iz članka 14. priopćuju se strankama pod istragom u roku od devet mjeseci od isteka roka predviđenog stavkom 3. ovog članka.

Članak 10.

Korištenje sredstava za postizanje konsenzusa

1.Predmetno nadzorno tijelo podnosi zahtjev vodećem nadzornom tijelu u skladu s člankom 61. Uredbe (EU) 2016/679, člankom 62. Uredbe (EU) 2016/679 ili oba, ako se nakon primjedbi predmetnih nadzornih tijela u skladu s člankom 9. stavkom 3. predmetno nadzorno tijelo ne slaže s procjenom vodećeg nadzornog tijela koja se odnosi na:

(a)opseg istrage u slučajevima koji se temelje na pritužbama, uključujući odredbe Uredbe (EU) 2016/679 na koje se odnosi navodna povreda koja će se istraživati;

(b)preliminarno usmjeravanje u odnosu na složene pravne procjene koje je utvrdilo vodeće nadzorno tijelo na temelju članka 9. stavka 2. točke (c);

(c)preliminarno usmjeravanje u odnosu na složene tehnološke procjene koje je utvrdilo vodeće nadzorno tijelo na temelju članka 9. stavka 2. točke (c).

2.Zahtjev iz stavka 1. podnosi se u roku od dva mjeseca od isteka roka iz članka 9. stavka 3.

3.Vodeće nadzorno tijelo surađuje s predmetnim nadzornim tijelima na temelju njihovih primjedbi na sažetak ključnih pitanja i, prema potrebi, kao odgovor na zahtjeve iz članaka 61. i 62. Uredbe (EU) 2016/679, radi postizanja konsenzusa. Konsenzus se koristi kao temelj za nastavak istrage vodećeg nadzornog tijela i izradu preliminarnih nalaza ili, ako je primjenjivo, dostavu obrazloženja nadzornom tijelu kojem je pritužba podnesena za potrebe članka 11. stavka 2.

4.Ako se u istrazi koja se temelji na pritužbi ne postigne konsenzus između vodećeg nadzornog tijela i jednog ili više predmetnih nadzornih tijela o predmetu iz članka 9. stavka 2. točke (b) ove Uredbe, vodeće nadzorno tijelo zahtijeva hitnu obvezujuću odluku Odbora u skladu s člankom 66. stavkom 3. Uredbe (EU) 2016/679. U tom se slučaju smatra da su ispunjeni uvjeti za podnošenje zahtjeva za hitnu obvezujuću odluku na temelju članka 66. stavka 3. Uredbe (EU) 2016/679.

5.Pri podnošenju zahtjeva za hitnu obvezujuću odluku Odbora u skladu sa stavkom 4. ovog članka, vodeće nadzorno tijelo dostavlja sve od navedenog:

(a)dokumente iz članka 9. stavka 2. točaka (a) i (b);

(b)primjedbe predmetnog nadzornog tijela u kojima je izraženo neslaganje s preliminarnim utvrđivanjem opsega istrage vodećeg nadzornog tijela.

6.Odbor donosi hitnu obvezujuću odluku o opsegu istrage na temelju primjedbi predmetnih nadzornih tijela i stajališta vodećeg nadzornog tijela o tim primjedbama.

Odjeljak 2.

Potpuno ili djelomično odbacivanje pritužbi

Članak 11.

Saslušanje podnositelja pritužbe prije potpunog ili djelomičnog odbacivanja pritužbe

1.Nakon postupka predviđenog u člancima 9. i 10. vodeće nadzorno tijelo dostavlja nadzornom tijelu kojem je pritužba podnesena razloge za svoje preliminarno stajalište da pritužbu treba potpuno ili djelomično odbaciti.

2.Nadzorno tijelo kojem je pritužba podnesena obavješćuje podnositelja pritužbe o razlozima namjeravanog potpunog ili djelomičnog odbacivanja pritužbe i određuje rok u kojem podnositelj pritužbe može pisanim putem iznijeti svoja stajališta. Rok ne smije biti kraći od tri tjedna. Nadzorno tijelo kojem je pritužba podnesena obavješćuje podnositelja pritužbe o posljedicama neiznošenja stajališta.

3.Ako podnositelj pritužbe ne iznese stajališta u roku koji utvrdi nadzorno tijelo kojem je pritužba podnesena, pritužba će se smatrati povučenom.

4.Podnositelj pritužbe može zatražiti uvid u verziju dokumenata koja nije povjerljiva na kojima se temelji predloženo odbacivanje pritužbe.

5.Ako podnositelj pritužbe iznese svoja stajališta u roku koji je utvrdilo nadzorno tijelo kojem je pritužba podnesena, a stajališta ne utječu na preliminarno stajalište da pritužbu treba potpuno ili djelomično odbaciti, nadzorno tijelo kojem je pritužba podnesena priprema nacrt odluke u skladu s člankom 60. stavkom 3. Uredbe (EU) 2016/679 koji vodeće nadzorno tijelo dostavlja ostalim predmetnim nadzornim tijelima u skladu s člankom 60. stavkom 3. Uredbe (EU) 2016/679.

Članak 12.

Revidirani nacrt rješenja kojim se prigovor potpuno ili djelomično odbacuje

1.Ako vodeće nadzorno tijelo smatra da su u revidiranom nacrtu odluke u smislu članka 60. stavka 5. Uredbe (EU) 2016/679 navedeni elementi o kojima bi podnositelj pritužbe trebao moći iznijeti svoja stajališta, nadzorno tijelo kojem je pritužba podnesena, prije podnošenja revidiranog nacrta odluke na temelju članka 60. stavka 5. Uredbe (EU) 2016/679, podnositelju pritužbe omogućuje da iznese svoja stajališta o tim novim elementima.

2.Nadzorno tijelo kojem je pritužba podnesena utvrdit će rok u kojem podnositelj pritužbe može iznijeti svoja stajališta.

Članak 13.

Odluka o potpunom ili djelomičnom odbacivanju pritužbe

Pri donošenju odluke o potpunom ili djelomičnom odbacivanju pritužbe u skladu s člankom 60. stavkom 8. Uredbe (EU) 2016/679 nadzorno tijelo kojem je pritužba podnesena obavješćuje podnositelja pritužbe o pravnoj zaštiti koja mu je na raspolaganju u skladu s člankom 78. Uredbe (EU) 2016/679.

Odjeljak 3.

Odluke upućene voditeljima obrade i izvršiteljima obrade

Članak 14.

Preliminarni nalazi i odgovor

1.Ako vodeće nadzorno tijelo koje utvrdi povredu Uredbe (EU) 2016/679 namjerava drugim predmetnim nadzornim tijelima podnijeti nacrt odluke u smislu članka 60. stavka 3. Uredbe (EU) 2016/679, ono izrađuje preliminarne nalaze.

2.U preliminarnim nalazima iscrpno se i dovoljno jasno navode optužbe kako bi se stranke pod istragom mogle upoznati s ponašanjem koje istražuje vodeće nadzorno tijelo. Posebno, moraju se jasno navesti sve činjenice i cjelokupna pravna procjena protiv stranaka pod istragom, kako bi one mogle izraziti svoja stajališta o činjenicama i pravnim zaključcima koje vodeće nadzorno tijelo namjerava donijeti u nacrtu odluke u smislu članka 60. stavka 3. Uredbe (EU) 2016/679 te nabrojati svi dokazi na koje se oslanja.

U preliminarnim nalazima navode se korektivne mjere koje vodeće nadzorno tijelo namjerava primijeniti.

Ako vodeće nadzorno tijelo namjerava izreći novčanu kaznu, u preliminarnim nalazima navodi relevantne elemente na koje se oslanja pri izračunu kazne. Posebno, vodeće nadzorno tijelo navodi bitne činjenice i pravna pitanja na temelju kojih se može izreći novčana kazna i elemente navedene u članku 83. stavku 2. Uredbe (EU) 2016/679, uključujući sve otegotne ili olakotne okolnosti koje će uzeti u obzir.

3.Vodeće nadzorno tijelo obavješćuje svaku od stranka pod istragom o preliminarnim nalazima.

4.Pri obavješćivanju stranaka pod istragom o preliminarnim nalazima vodeće nadzorno tijelo utvrđuje rok unutar kojeg te stranke mogu dostaviti pisana stajališta. Vodeće nadzorno tijelo nije obvezno uzeti u obzir pisana stajališta primljena nakon isteka tog roka.

5.Pri obavješćivanju stranaka pod istragom o preliminarnim nalazima vodeće nadzorno tijelo tim strankama omogućuje uvid u upravni spis u skladu s člankom 20.

6.Stranke pod istragom mogu u pisanom odgovoru na preliminarne nalaze iznijeti sve činjenice i pravne argumente koji su im poznati, a koji su relevantni za njihovu obranu od optužbi vodećeg nadzornog tijela. One prilažu sve bitne dokumente kao dokaz navedenim činjenicama. Vodeće nadzorno tijelo u nacrtu odluke bavi se samo optužbama, uključujući činjenice i pravnu procjenu koja se temelji na tim činjenicama, za koje je strankama pod istragom dana mogućnost očitovanja.

Članak 15.

Prosljeđivanje preliminarnih nalaza podnositeljima pritužbi

1.Ako vodeće nadzorno tijelo objavi preliminarne nalaze koji se odnose na pitanje za koje je zaprimilo pritužbu, nadzorno tijelo kojem je pritužba podnesena dostavlja podnositelju pritužbe verziju preliminarnih nalaza koja nije povjerljiva i utvrđuje rok unutar kojeg podnositelj pritužbe može u pisanom obliku izraziti stajališta.

2.Stavak 1. primjenjuje se i kad nadzorno tijelo, prema potrebi, obrađuje više pritužbi zajedno, dijeli pritužbe na više dijelova ili na drugi način koristi svoje diskrecijsko pravo u vezi s opsegom istrage kako je navedeno u preliminarnim nalazima.

3.Ako vodeće nadzorno tijelo smatra da se podnositelju pritužbe trebaju dostaviti dokumenti iz upravnog spisa kako bi on učinkovito iznio svoje stavove o preliminarnim nalazima, nadzorno tijelo kojem je pritužba podnesena dostavlja podnositelju pritužbe verziju tih dokumenata koja nije povjerljiva pri dostavljanju preliminarnih nalaza u skladu sa stavkom 1.

4.Podnositelju pritužbe dostavlja se verzija preliminarnih nalaza koja nije povjerljiva samo za potrebe konkretne istrage u kojoj su preliminarni nalazi doneseni.

5.Prije nego što primi verziju preliminarnih nalaza koja nije povjerljiva i sve dokumente dostavljene u skladu sa stavkom 3., podnositelj pritužbe šalje vodećem nadzornom tijelu izjavu o povjerljivosti, pri čemu se podnositelj pritužbe obvezuje da neće otkriti informacije ni procjenu iz verzije preliminarnih nalaza koja nije povjerljiva ni koristiti te zaključke u svrhe različite od konkretne istrage u okviru koje su izdani.

Članak 16.

Donošenje konačne odluke

Nakon podnošenja nacrta odluke predmetnim nadzornim tijelima u skladu s člankom 60. stavkom 3. Uredbe (EU) 2016/679 i ako nijedno od predmetnih nadzornih tijela ne uloži prigovor na nacrt odluke u rokovima iz članka 60. stavaka 4. i 5. Uredbe (EU) 2016/679, vodeće nadzorno tijelo donosi odluku u skladu s člankom 60. stavkom 7. Uredbe (EU) 2016/679 i dostavlja je u glavni poslovni nastan ili jedini poslovni nastan voditelja ili izvršitelja obrade, ovisno o slučaju, te obavješćuje druga predmetna nadzorna tijela i Odbor o dotičnoj odluci prilažući i bitne činjenice i obrazloženja.

Članak 17.

Pravo na saslušanje u vezi s revidiranim nacrtom odluke

1.Ako vodeće nadzorno tijelo smatra da su u revidiranom nacrtu odluke u smislu članka 60. stavka 5. Uredbe (EU) 2016/679 navedeni elementi o kojima bi stranke pod istragom trebale moći iznijeti svoja stajališta, vodeće nadzorno tijelo prije podnošenja revidiranog nacrta odluke na temelju članka 60. stavka 5. Uredbe (EU) 2016/679 strankama pod istragom omogućuje da iznesu svoja stajališta o tim novim elementima.

2.Vodeće nadzorno tijelo određuje rok unutar kojeg stranke pod istragom mogu iznijeti stajališta.

Odjeljak 4.

Relevantni i obrazloženi prigovori

Članak 18.

Relevantni i obrazloženi prigovori

1.Relevantni i obrazloženi prigovori u smislu članka 4. stavka 24. Uredbe (EU) 2016/679:

(a)moraju se temeljiti isključivo na činjeničnim elementima navedenima u nacrtu odluke; i

(b)ne utječu na opseg optužbi iznošenjem tvrdnji koje rezultiraju dodatnim optužbama o povredi Uredbe (EU) 2016/679 ili mijenjanjem same prirode iznesenih optužbi.

2.Oblik i struktura relevantnih i obrazloženih prigovora moraju ispunjavati sve sljedeće zahtjeve:

(a)svaki relevantni i obrazloženi prigovor i stajalište vodećeg nadzornog tijela o svakom takvom prigovoru ne smije biti dulji od tri stranice ni uključivati priloge. U slučajevima koji obuhvaćaju posebno složena pravna pitanja najveća duljina može se povećati na šest stranica, osim ako Odbor prihvati veću duljinu zbog posebnih okolnosti;

(b)neslaganje predmetnog nadzornog tijela s nacrtom odluke navodi se na početku relevantnog i obrazloženog prigovora i formulira se dovoljno jasno, dosljedno i precizno kako bi se vodećem nadzornom tijelu i, ovisno o slučaju, predmetnim nadzornim tijelima omogućilo da pripreme stajališta, a Odboru da učinkovito riješi spor;

(c)pravni argumenti navode se i strukturiraju s obzirom na izreku nacrta odluke na koji se odnose. Svakom argumentu ili skupini argumenata općenito će prethoditi sažeti prikaz.

Poglavlje IV.

Pristup upravnom spisu i postupanje s povjerljivim informacijama

Članak 19.

Sadržaj upravnog spisa

1.Upravni spis u istrazi zbog navodne povrede Uredbe (EU) 2016/679 sastoji se od svih dokumenata koje je pribavilo, izradilo i/ili sastavilo vodeće nadzorno tijelo za vrijeme istrage.

2.Za vrijeme istrage navodne povrede Uredbe (EU) 2016/679 vodeće nadzorno tijelo može vratiti dokumente za koje se nakon detaljnijeg pregleda pokaže da nisu povezani s predmetom istrage stranci od koje ih je dobilo. Nakon vraćanja ti dokumenti više nisu dio upravnog spisa.

3.Pravo na pristup upravnom spisu ne obuhvaća korespondenciju i razmjenu stajališta između vodećeg nadzornog tijela i predmetnih nadzornih tijela. Informacije koje nadzorna tijela razmjenjuju za potrebe istrage pojedinog slučaja interni su dokumenti i nisu dostupne strankama pod istragom ni podnositelju pritužbe.

4.Pristup relevantnim i obrazloženim prigovorima u skladu s člankom 60. stavkom 4. Uredbe (EU) 2016/679 omogućuje se u skladu s člankom 24.

Članak 20.

Uvid u upravni spis i upotreba dokumenata

1.Vodeće nadzorno tijelo odobrava uvid u upravni spis strankama pod istragom te im omogućuje da ostvare pravo na saslušanje. Uvid u upravni spis odobrava se nakon što vodeće nadzorno tijelo obavijesti stranke pod istragom o preliminarnim nalazima.

2.Upravni spis sadržava sve dokumente, optužujuće i oslobađajuće, uključujući činjenice i dokumente koji su poznati strankama pod istragom.

3.Zaključci vodećeg nadzornog tijela u nacrtu odluke na temelju članka 60. stavka 3. Uredbe (EU) 2016/679 i konačnoj odluci na temelju članka 60. stavka 7. Uredbe (EU) 2016/679 mogu se temeljiti samo na dokumentima navedenima u preliminarnim nalazima ili o kojima su stranke pod istragom imale priliku iznijeti stajališta.

4.Dokumenti dobiveni uvidom u upravni spis u skladu s ovim člankom koriste se samo za potrebe sudskog ili upravnog postupka za primjenu Uredbe (EU) 2016/679 u konkretnom slučaju za koji su ti dokumenti dostavljeni.

Članak 21.

Označavanje i zaštita povjerljivih informacija

1.Osim ako je drukčije predviđeno ovom Uredbom, informacije koje nadzorno tijelo prikupi ili dobije u prekograničnim slučajevima u skladu s Uredbom (EU) 2016/679, uključujući sve dokumente koji sadržavaju te informacije, nadzorno tijelo ne smije priopćiti ni staviti na raspolaganje ako one sadržavaju poslovne tajne ili druge povjerljive podatke bilo koje osobe.

2.Sve informacije koje nadzorno tijelo prikupi ili dobije u prekograničnim slučajevima na temelju Uredbe (EU) 2016/679, uključujući sve dokumente koji sadržavaju te informacije, isključene su iz zahtjeva za uvid na temelju propisa o javnom pristupu službenim dokumentima sve dok su postupci u tijeku.

3.Pri priopćavanju preliminarnih nalaza strankama pod istragom i omogućivanju uvida u upravni spis na temelju članka 20., vodeće nadzorno tijelo osigurava da stranke pod istragom kojima se daje uvid u informacije koje sadržavaju poslovne tajne ili druge povjerljive podatke postupaju s tim informacijama krajnje povjerljivo i da se te informacije ne koriste na štetu davatelja informacija. Ovisno o stupnju povjerljivosti informacija vodeće nadzorno tijelo donosi odgovarajuće mjere kako bi se u potpunosti ostvarila prava na obranu stranaka pod istragom, a pritom vodi računa o povjerljivosti informacija.

4.Subjekt koji dostavlja informacije koje smatra povjerljivima mora jasno označiti informacije koje smatra povjerljivima i navesti razloge za zatraženu povjerljivost. Subjekt će dostaviti zasebnu verziju podneska koja nije povjerljiva.

5.Ne dovodeći u pitanje stavak 4., vodeće nadzorno tijelo može zahtijevati od stranaka pod istragom ili drugih stranaka koje podnose dokumente na temelju Uredbe (EU) 2016/679 da označe dokumente ili dijelove dokumenata za koje smatraju da sadržavaju poslovne tajne ili ostale za njih povjerljive informacije i da navedu stranke za koje se ti dokumente moraju smatrati povjerljivima.

6.Vodeće nadzorno tijelo može za stranke pod istragom i svaku drugu stranku koja podnese zahtjev za povjerljivost utvrditi rok u kojem moraju:

(a)potkrijepiti svoje tvrdnje o poslovnim tajnama i drugim povjerljivim informacijama za svaki pojedinačni dokument ili dio dokumenta, izjavu ili dio izjave;

(b)dostaviti verziju dokumenata i izjava koja nije povjerljiva, u kojima su redigirane poslovne tajne i druge povjerljive informacije;

(c)navesti sažet opis svake redigirane informacije koji nije povjerljiv.

7.Ako stranke pod istragom ili druga stranka ne postupe u skladu sa stavcima 4. i 5., vodeće nadzorno tijelo može pretpostaviti da predmetni dokumenti ili izjave ne sadržavaju poslovne tajne ili druge povjerljive informacije.

Poglavlje V.

Rješavanje sporova

Članak 22.

Upućivanje na rješavanje sporova u skladu s člankom 65. Uredbe (EU) 2016/679

1.Ako vodeće nadzorno tijelo ne postupi u skladu s relevantnim i obrazloženim prigovorima ili smatra da prigovori nisu relevantni ili obrazloženi, upućuje predmet na mehanizam za rješavanje sporova utvrđen u članku 65. Uredbe (EU) 2016/679.

2.Pri upućivanju predmeta na rješavanje spora, vodeće nadzorno tijelo dostavlja Odboru sve sljedeće dokumente:

(a)nacrt odluke ili revidirani nacrt odluke podložan relevantnim i obrazloženim prigovorima;

(b)sažetak relevantnih činjenica;

(c)preliminarne nalaze;

(d)pisano stajalište stranaka pod istragom, ovisno o slučaju, u skladu s člancima 14. i 17.;

(e)pisano stajalište podnositelja pritužbi, ovisno o slučaju, u skladu s člancima 11., 12. i 15.;

(f)relevantne i obrazložene prigovore po kojima vodeće nadzorno tijelo nije postupilo;

(g)razloge zbog kojih vodeće nadzorno tijelo nije postupilo po relevantnim i obrazloženim prigovorima ili je smatralo da prigovori nisu relevantni ili obrazloženi.

3.U roku od četiri tjedna od primitka dokumenata navedenih u stavku 2. Odbor mora navesti prihvaćene relevantne i obrazložene prigovore.

Članak 23.

Registracija povezana s odlukom na temelju članka 65. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) 2016/679

Predsjednik Odbora registrira upućivanje predmeta na rješavanje spora u skladu s člankom 65. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) 2016/679 najkasnije tjedan dana nakon što primi sve sljedeće dokumente:

(a)nacrt odluke ili revidirani nacrt odluke podložan relevantnim i obrazloženim prigovorima;

(b)sažetak relevantnih činjenica;

(c)pisano stajalište stranaka pod istragom, ovisno o slučaju, u skladu s člancima 14. i 17.;

(d)pisano stajalište podnositelja pritužbi, ovisno o slučaju, u skladu s člancima 11., 12. i 15.;

(e)prihvaćene relevantne i obrazložene prigovore;

(f)razloge zbog kojih vodeće nadzorno tijelo nije postupilo po prihvaćenim relevantnim i obrazloženim prigovorima.

Članak 24.

Obrazloženja prije donošenja odluke na temelju članka 65. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) 2016/679

1.Prije donošenja obvezujuće odluke u skladu s člankom 65. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) 2016/679 predsjednik Odbora preko vodećeg nadzornog tijela dostavlja strankama pod istragom i/ili, u slučaju potpunog ili djelomičnog odbacivanja pritužbe, podnositelju pritužbe, obrazloženje koje Odbor namjerava donijeti u svojoj odluci. Ako Odbor namjerava donijeti obvezujuću odluku kojom se od vodećeg nadzornog tijela zahtijeva da izmijeni svoj nacrt odluke ili revidirani nacrt odluke, Odbor odlučuje treba li takvom obrazloženju priložiti prihvaćene relevantne i obrazložene prigovore na temelju kojih Odbor namjerava donijeti odluku.

2.Stranke pod istragom i/ili, u slučaju potpunog ili djelomičnog odbacivanja pritužbe, podnositelj pritužbe, imaju rok od tjedan dana od primitka obrazloženja iz stavka 1. da iznesu stajališta.

3.Rok iz stavka 2. produljuje se za tjedan dana ako Odbor produlji razdoblje za donošenje obvezujuće odluke u skladu s člankom 65. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/679.

4.Rok u kojem Odbor mora donijeti obvezujuću odluku predviđen člankom 65. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/679 ne istječe za razdoblja predviđenih u stavcima 2. i 3.

Članak 25.

Postupak u odnosu na odluku na temelju članka 65. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) 2016/679

1.Pri upućivanju predmeta Odboru u skladu s člankom 65. stavkom 1. točkom (b) Uredbe 2016/679 nadzorno tijelo koje upućuje predmet o nadležnosti za glavni poslovni nastan dostavlja Odboru sve sljedeće dokumente:

(a)sažetak relevantnih činjenica;

(b)procjenu tih činjenica s obzirom na uvjete iz članka 56. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679;

(c)stajališta voditelja ili izvršitelja obrade čiji je glavni poslovni nastan predmet upućivanja;

(d)stajališta drugih nadzornih tijela na koja se odnosi upućivanje;

(e)svaki drugi dokument ili informacije koje nadzorno tijelo koje upućuje predmet smatra relevantnima i potrebnima za pronalaženje rješenja u predmetu.

2.Predsjednik Odbora registrira upućivanje najkasnije tjedan dana od primitka dokumentacije iz stavka 1.

Članak 26.

Postupak u odnosu na odluku na temelju članka 65. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) 2016/679

1.Pri upućivanju predmeta Odboru u skladu s člankom 65. stavkom 1. točkom (c) Uredbe 2016/679 nadzorno tijelo koje upućuje predmet ili Komisija dostavljaju Odboru sve sljedeće dokumente:

(a)sažetak relevantnih činjenica;

(b)mišljenje, ovisno o slučaju, koje je izdao Odbor u skladu s člankom 64. Uredbe (EU) 2016/679;

(c)stajališta nadzornog tijela koje upućuje predmet ili Komisije o tome je li, ovisno o slučaju, nadzorno tijelo moralo priopćiti nacrt odluke Odboru u skladu s člankom 64. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/679, ili nadzorno tijelo nije postupilo u skladu s mišljenjem Odbora izdanim u skladu s člankom 64. Uredbe (EU) 2016/679.

2.Predsjednik Odbora zatražit će sljedeće dokumente:

(a)stajališta nadzornog tijela za koja se tvrdi da su protivna zahtjevu za priopćavanje nacrta odluke Odboru ili da nisu u skladu s mišljenjem Odbora;

(b)svaki drugi dokument ili informacije koje nadzorno tijelo smatra relevantnim i potrebnim za pronalaženje rješenja u predmetu.

Ako neko nadzorno tijelo izjavi da mora podnijeti stajališta o navedenom predmetu, ta stajališta dostavlja u roku od dva tjedna od upućivanja iz stavka 1.

3.Predsjednik Odbora registrira upućivanje najkasnije tjedan dana od primitka dokumentacije iz stavaka 1. i 2.

Poglavlje VI.

Hitni postupak

Članak 27.

Hitna mišljenja u skladu s člankom 66. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/679

1.Zahtjev za hitno mišljenje Odbora u skladu s člankom 66. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/679 podnosi se najkasnije tri tjedna prije isteka privremenih mjera donesenih na temelju članka 66. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679 i sadržava sve sljedeće stavke:

(a)sažetak relevantnih činjenica;

(b)opis privremene mjere donesene na njezinu državnom području, njezino trajanje i razloge za donošenje, uključujući obrazloženje hitne potrebe za djelovanjem radi zaštite prava i sloboda ispitanika;

(c)obrazloženje hitne potrebe za donošenjem konačnih mjera na državnom području države članice nadzornog tijela koje podnosi zahtjev, uključujući objašnjenje o prirodi iznimnih okolnosti zbog kojih je potrebno donijeti predmetne mjere.

2.Hitno mišljenje Odbora upućuje se nadzornom tijelu koje je podnijelo zahtjev. Slično je mišljenju u smislu članka 64. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679 i omogućuje tijelu koje podnosi zahtjev da zadrži ili izmijeni svoju privremenu mjeru u skladu s obvezama iz članka 64. stavka 7. Uredbe (EU) 2016/679.

Članak 28.

Hitne odluke na temelju članka 66. stavka 2. Uredbe (EU) 2016/679

1.Zahtjev za hitnu odluku Odbora u skladu s člankom 66. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/679 podnosi se najkasnije tri tjedna prije isteka privremenih mjera donesenih na temelju članka 61. stavka 8., članka 62. stavka 7. ili članka 66. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679. Taj zahtjev sadržava sve sljedeće stavke:

(a)sažetak relevantnih činjenica;

(b)privremenu mjeru donesenu na državnom području države članice nadzornog tijela koje je zatražilo odluku, njezino trajanje i razloge za donošenje privremenih mjera, posebno obrazloženje hitne potrebe za djelovanjem radi zaštite prava i sloboda ispitanika;

(c)informacije o svim istražnim mjerama poduzetima na vlastitom državnom području i odgovore primljene od lokalnih sjedišta stranaka pod istragom ili druge informacije kojima raspolaže nadzorno tijelo koje je podnijelo zahtjev;

(d)obrazloženje hitne potrebe za donošenjem konačnih mjera na području nadzornog tijela koje je podnijelo zahtjev, uzimajući u obzir iznimne okolnosti zbog kojih treba donijeti konačnu mjeru ili dokaz da nadzorno tijelo nije odgovorilo na zahtjev u skladu s člankom 61. stavkom 3. ili člankom 62. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/679;

(e)ako tijelo koje podnosi zahtjev nije vodeće nadzorno tijelo, stajališta vodećeg nadzornog tijela;

(f)ako je primjenjivo, stajališta lokalnih sjedišta stranaka pod istragom protiv kojih su poduzete privremene mjere u skladu s člankom 66. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/679.

2.Hitna odluka iz stavka 1. upućuje se nadzornom tijelu koje je podnijelo zahtjev i omogućuje tijelu koje je podnijelo zahtjev da zadrži ili izmijeni svoju privremenu mjeru.

3.Ako Odbor donese hitnu obvezujuću odluku u kojoj se navodi da se trebaju donijeti konačne mjere, nadzorno tijelo kojem je odluka upućena donosi te mjere prije isteka privremenih mjera donesenih na temelju članka 66. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679.

4.Nadzorno tijelo koje je podnijelo zahtjev iz stavka 1. obavješćuje poslovnu jedinicu voditelja obrade ili izvršitelja obrade na državnom području svoje države članice i Odbor o svojoj odluci o konačnim mjerama. Ako vodeće nadzorno tijelo nije tijelo koje podnosi zahtjev, tijelo koje podnosi zahtjev obavješćuje vodeće nadzorno tijelo o konačnoj mjeri.

5.Ako je u hitnoj obvezujućoj odluci navedeno da nije potrebno hitno donijeti konačne mjere, predmetna vodeća i nadzorna tijela slijede postupak iz članka 60. Uredbe (EU) 2016/679.

Poglavlje VII.

Opće i završne odredbe

Članak 29.

Početak razdobljâ i definicija radnog dana

1.Rokovi koje nadzorna tijela predviđaju ili utvrđuju u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 računaju se u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 Vijeća 17 .

2.Rokovi počinju teći sljedeći radni dan nakon što je uslijedio događaj na koji upućuju odgovarajuće odredbe Uredbe (EU) 2016/679 ili ove Uredbe.

Članak 30.

Prijelazne odredbe

Poglavlja III. i IV. primjenjuju se na istrage pokrenute po službenoj dužnosti nakon stupanja na snagu ove Uredbe i na istrage koje se temelje na pritužbama ako je pritužba podnesena nakon stupanja na snagu ove Uredbe.

Poglavlje V. primjenjuje se na sve slučajeve upućene na rješavanje sporova u skladu s člankom 65. Uredbe (EU) 2016/679 nakon stupanja na snagu ove Uredbe.

Članak 31.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednica Predsjednik

(1) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), SL L 119, 4.5.2016., str. 1.–88.

(2) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću, „Zaštita podataka kao jedan od stupova jačanja položaja građana i pristupa EU-a digitalnoj tranziciji – dvije godine primjene Opće uredbe o zaštiti podataka”, (COM(2020) 264 final).

(3) Rezolucija Europskog parlamenta od 25. ožujka 2021. o evaluacijskom izvješću Komisije o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka dvije godine nakon njezina stupanja na snagu (2020/2717(RSP)).

(4) https://edpb.europa.eu/our-work-tools/our-documents/statements/statement-enforcement-cooperation_en

(5) https://edpb.europa.eu/system/files/2022-10/edpb_letter_out2022-0069_to_the_eu_commission_on_procedural_aspects_en_0.pdf

(6) https://ec.europa.eu/transparency/expert-groups-register/screen/expert-groups/consult?lang=hr&do=groupDetail.groupDetail&groupID=3537

(7) https://ec.europa.eu/transparency/expert-groups-register/screen/expert-groups/consult?lang=hr&do=groupDetail.groupDetail&groupID=3461

(8) https://commission.europa.eu/strategy-documents/commission-work-programme/commission-work-programme-2023_en

(9) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću, „Zaštita podataka kao jedan od stupova jačanja položaja građana i pristupa EU-a digitalnoj tranziciji – dvije godine primjene Opće uredbe o zaštiti podataka”, (COM(2020) 264 final).

(10) Radni dokument službi Komisije priložen dokumentu Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću, „Zaštita podataka kao jedan od stupova jačanja položaja građana i pristupa EU-a digitalnoj tranziciji – dvije godine primjene Opće uredbe o zaštiti podataka” (SWD(2020) 115 final).

(11) Rezolucija Europskog parlamenta od 25. ožujka 2021. o evaluacijskom izvješću Komisije o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka dvije godine nakon njezina stupanja na snagu (2020/2717(RSP)).

(12) https://edpb.europa.eu/our-work-tools/our-documents/statements/statement-enforcement-cooperation_en

(13) https://edpb.europa.eu/system/files/2022-10/edpb_letter_out2022-0069_to_the_eu_commission_on_procedural_aspects_en_0.pdf

(14) SL C , , str. .

(15) SL C , , str. .

(16) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(17) Uredba Vijeća (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. o utvrđivanju pravila koja se primjenjuju na razdoblja, datume i rokove (SL L 124, 8.6.1971., str. 1.).

Top

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 4.7.2023.

COM(2023) 348 final

PRILOG

Prijedlogu

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o utvrđivanju dodatnih postupovnih pravila provedbe Uredbe (EU) 2016/679

PRILOG

Pritužba podnesena na temelju članka 3. 1

Dio A: Obvezne informacije

1.Identifikacija osobe ili subjekta koji podnosi pritužbu

Ako je podnositelj pritužbe fizička osoba, dostaviti oblik identifikacije 2 .

Ako pritužbu podnosi tijelo iz članka 80. Uredbe (EU) 2016/679, dostaviti dokaz da je tijelo pravilno osnovano u skladu s pravom države članice.

Ako se pritužba podnosi na temelju članka 80. stavka 1. Uredbe 2016/679, dokaz da tijelo koje podnosi pritužbu djeluje na temelju ovlaštenja ispitanika.

2.Podaci za kontakt 3

Ako se prigovor podnosi elektroničkim putem, e-adresa.

Ako se prigovor podnosi poštom, poštanska adresa.

Telefonski broj.

3.Subjekt čija je obrada vaših osobnih podataka protivna Uredbi (EU) 2016/679

Navesti sve informacije kojima raspolažete kako biste olakšali identifikaciju subjekta koji je predmet vaše pritužbe.

4.Predmet pritužbe

Navesti činjenice za koje smatrate da upućuju na to da se vaši osobni podaci obrađuju ili su se obrađivali protivno Uredbi (EU) 2016/679 (OUZP). Posebno navesti kontekst u kojem su se vaši osobni podaci obrađivali.

Dio B: Dodatne informacije

Ako je moguće, navesti odredbe Uredbe (EU) 2016/679 (OUZP) koje je, prema vašem mišljenju, subjekt koji obrađuje vaše osobne podatke povrijedio.

Navesti jeste li se prije podnošenja pritužbe obratili subjektu navedenom u dijelu A točki 3. i opisati rezultat tih radnji. Ako je moguće, priložiti svu relevantnu korespondenciju između vas i subjekta.

Navesti jeste li pokrenuli drugi upravni i/ili sudski postupak u vezi s predmetom vaše pritužbe. U tom slučaju obrazložiti status i, ako je relevantno, ishod tih radnji.

Predati svu dokumentaciju koju posjedujete, a koja se odnosi na činjenice navedene u pritužbi (na primjer, presliku dokumenata kojima se potvrđuje odnos s voditeljem obrade podataka (npr. računi, ugovori), preslike svih marketinških poruka ili e-poruka, slike, fotografije ili snimke zaslona, stručna izvješća, izjave svjedoka, izvješća o inspekcijskom pregledu).

Dio C: Izjava i potpis

Potvrdite da se podaci navedeni u ovom obrascu u potpunosti daju u dobroj vjeri.

Datum i potpis.

(1) Pritužbu bi trebalo ispuniti i dostaviti elektroničkim putem ili ispuniti i dostaviti nadzornom tijelu poštom.

(2) Na primjer, putovnica, vozačka dozvola, osobna iskaznica.

(3) Ako pritužbu podnosi tijelo iz članka 80. Uredbe (EU) 2016/679, potrebno je navesti sve informacije iz točke 2.

Top

Choose the experimental features you want to try