(1)

Pariški sporazum, donesen u prosincu 2015. na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), stupio je na snagu u studenome 2016. („Pariški sporazum”) (3). Njegove stranke postigle su dogovor da će zadržati povećanje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 oC iznad razina u predindustrijskom razdoblju te nastojati ograničiti povišenje temperature na 1,5  oC iznad razina u predindustrijskom razdoblju.

(1)

Pariški sporazum, donesen u prosincu 2015. na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), stupio je na snagu u studenome 2016. („Pariški sporazum”) (3). Njegove stranke postigle su dogovor da će zadržati povećanje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 oC iznad razina u predindustrijskom razdoblju te nastojati ograničiti povišenje temperature na 1,5  oC iznad razina u predindustrijskom razdoblju. Donošenjem Klimatskog pakta iz Glasgowa stranke Pariškog sporazuma potvrdile su da bi se ograničavanjem povećanja globalne prosječne temperature na 1,5  oC iznad razina iz predindustrijskog razdoblja znatno smanjili rizici i posljedice klimatskih promjena te su se obvezale na to da će do kraja 2022. postrožiti svoje ciljeve za 2030. kako bi se premostio jaz u ambicijama u skladu sa zaključcima Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC). To bi se trebalo provesti na pravedan način te uz poštovanje načela zajedničkih, ali diferenciranih odgovornosti te mogućnosti pojedinih stranaka s obzirom na različite nacionalne okolnosti. Revizija sustava Europske unije za trgovanje emisijama (EU ETS), uključujući njegovu rezervu za stabilnost tržišta, jedinstvena je prilika.

(1.a)

Nakon zaključaka IPCC-a iz njegova izvješća od 7. kolovoza 2021. naslovljenog „Klimatske promjene 2021.: znanstveni dokazi” dodatno je porasla hitnost potrebe da se održi cilj Pariškog sporazuma od 1,5  oC. IPCC je zaključio da će globalna temperatura dosegnuti ili premašiti vrijednost od 1,5  oC ranije nego što se prethodno očekivalo, odnosno u sljedećih 20 godina. Također je zaključio da, ako se emisije stakleničkih plinova odmah i ambiciozno ne smanje, globalno zagrijavanje više neće biti moguće zadržati blizu 1,5  oC ili čak 2 oC. Osim toga, IPCC je u svojem izvješću od 28. veljače 2022. naslovljenom „Klimatske promjene 2022: učinci, prilagodba i ugroženost” potvrdio s vrlo visokom razinom pouzdanosti da su klimatske promjene prijetnja ljudskoj dobrobiti i zdravlju planeta. Svakim daljnjim odlaganjem usklađenog preventivnog globalnog djelovanja za prilagodbu i ublažavanje propustit će se kratkotrajna i prolazna prilika da se osigura budućnost koja je pogodna za život i održiva za sve.

(1.b)

Potreba za hitnim djelovanjem još je veća zbog porasta učestalosti i intenziteta ekstremnih vremenskih uvjeta kao izravne posljedice klimatskih promjena. U skladu s podacima UN-ova Ureda za smanjenje rizika od katastrofa, broj zabilježenih katastrofa u svijetu i razmjer globalnih gospodarskih gubitaka u posljednjih 20 godina gotovo se udvostručio, pri čemu je taj porast najvećim dijelom rezultat velikog rasta broja katastrofa povezanih s klimatskim promjenama.

(1.c)

Unija bi zbog hitnosti situacije trebala ulagati veće napore i nametnuti se kao međunarodni predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena u skladu s načelom pravednosti i zajedničkih, ali diferenciranih odgovornosti i mogućnosti, kako je utvrđeno u članku 2. stavku 2. Pariškog sporazuma.

(1.d)

Europski parlament u svojoj je Rezoluciji od 28. studenoga 2019. o klimatskoj i okolišnoj krizi  (1a) potaknuo Komisiju da poduzme hitne i ambiciozne mjere kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1,5  oC i kako bi se spriječio znatan gubitak biološke raznolikosti, među ostalim uklanjanjem nedosljednosti u aktualnim politikama Unije u pogledu klimatske i okolišne krize te osiguravanjem da svi budući relevantni zakonodavni i proračunski prijedlozi budu potpuno usklađeni s ciljem ograničavanja globalnog zagrijavanja na razinu ispod 1,5  oC i da ne pridonose gubitku biološke raznolikosti.

(2)

Rješavanje problema povezanih s klimom i okolišem te postizanje ciljeva Pariškog sporazuma u prvom su planu u Komunikaciji o europskom zelenom planu, koju je Komisija donijela 11. prosinca 2019. (4)

(2)

Rješavanje problema povezanih s klimom i okolišem te postizanje ciljeva Pariškog sporazuma stoga su u prvom planu u Komunikaciji o europskom zelenom planu, koju je Komisija donijela 11. prosinca 2019. (4)

(3)

U europskom zelenom planu objedinjen je sveobuhvatan skup mjera i  inicijativa koje se uzajamno podupiru , a usmjerene su na postizanje klimatske neutralnosti u EU-u do 2050., i  utvrđuje se nova strategija rasta kojom se Unija nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u  kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa . Usto se nastoji zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih. Ta tranzicija pritom drukčije utječe na žene i  muškarce , a posebice utječe na neke skupine u nepovoljnom položaju, kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom i osobe manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla. Stoga ona mora biti pravedna i  uključiva te nitko ne smije biti zapostavljen .

(3)

Europski zeleni plan polazna je točka za postizanje cilja klimatske neutralnosti Unije najkasnije do 2050. i  cilja ostvarivanja negativnih emisija nakon toga , kako je utvrđeno u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i  Vijeća  (1a) . Njime se utvrđuje nova strategija rasta kojom se Unija nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom , a da se pritom nikoga ne zapostavi u  pravednoj tranziciji kojom se rješava i energetsko siromaštvo . Usto se nastoji zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih. Ta tranzicija drukčije utječe na radnike iz različitih sektora i  različitih rodova , a posebice utječe na neke skupine u nepovoljnom položaju i ranjive skupine , kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom, osobe manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla te osobe i kućanstva s niskim i nižim srednjim dohotkom . Osim toga stvara i poteškoće za neke regije, osobito regije sa strukturnim nedostacima i  periferne regije te otoke. Stoga ona mora biti pravedna i uključiva .

(3.a)

EU sustav trgovanja emisijama kamen je temeljac klimatske politike Unije i predstavlja njezin ključni alat za troškovno učinkovito smanjenje emisija stakleničkih plinova. U skladu s obvezama preuzetima na konferenciji COP26 u Glasgowu u pogledu godišnje revizije nacionalno utvrđenih doprinosa, Komisija bi trebala revidirati svoj nacionalno utvrđeni doprinos kako bi se njime obuhvatili svi sektori uključeni u EU sustav trgovanja emisijama za vrijeme revizije Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća  (1a) .

(4)

Europski zeleni plan postao je još potrebniji i vrjedniji s obzirom na vrlo teške posljedice pandemije bolesti COVID-19 za zdravlje, životne i radne uvjete te dobrobit građana Unije, koje su pokazale da naše društvo i gospodarstvo moraju postati otporniji na vanjske poremećaje i rano djelovati kako bi ih spriječili ili ublažili. Građani Europe i dalje su duboko uvjereni da se to prije svega odnosi na klimatske promjene (5).

(4)

Dobro proveden europski zeleni plan postao je još potrebniji i vrjedniji s obzirom na vrlo teške posljedice pandemije bolesti COVID-19 za zdravlje, životne i radne uvjete te dobrobit građana Unije, koje su pokazale da naše društvo i gospodarstvo moraju postati otporniji na vanjske poremećaje i rano djelovati kako bi ih spriječili ili ublažili na način koji je pravedan i kojim se nikoga ne zapostavlja, uključujući osobe kojima prijeti energetsko siromaštvo . Građani Europe i dalje su duboko uvjereni da se to prije svega odnosi na klimatske promjene (5).

(4.a)

Ostvarenjem ciljeva europskog zelenog plana trebalo bi se osigurati otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i ostvarivanje društvenog napretka za sve. Kako bi bile društveno prihvatljive, klimatske ambicije predložene ovom Direktivom trebale bi biti popraćene jednakim društvenim ambicijama u skladu s europskim stupom socijalnih prava. Program europskog zelenog plana trebao bi predstavljati priliku da se održe i stvore kvalitetna radna mjesta, promiče dostojanstven rad, povećaju standardi rada, ojača socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje, suzbije diskriminacija na radnom mjestu i promiče rodna ravnopravnost. Kako bi se ti ciljevi ostvarili, mehanizmi za pravednu tranziciju trebali bi nadopunjavati sve predložene mjere u okviru zelenog plana i paketa „Spremni za 55 %”.

4.b

S obzirom na to da prelazak na održivo gospodarstvo treba kombinirati s održavanjem konkurentnosti Europe i otvaranjem radnih mjesta, za uspjeh europskog zelenog plana ključno je da jedinstveno tržište ne bude preopterećeno dodatnim troškovima prilagodbe poduzeća novom regulatornom okruženju.

(6)

Unija je Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća  (7) u zakonodavstvo uključila cilj klimatske neutralnosti u cijelom gospodarstvu do 2050. Tom se uredbom uspostavlja i obveza Unije da na svojem području smanji neto emisije stakleničkih plinova (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) do 2030. za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990.

(6)

Uredbom (EU) 2021/1119 Unija je u zakonodavstvo unijela cilj klimatske neutralnosti u cijelom gospodarstvu najkasnije do 2050 . i cilj ostvarivanja negativnih emisija nakon toga . Tom se uredbom uspostavlja i obveza Unije da na svojem području smanji neto emisije stakleničkih plinova (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) do 2030. za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990.

(7)

Svi gospodarski sektori trebaju pridonijeti smanjenjima tih emisija. Stoga bi se cilj promicanja smanjenja emisija stakleničkih plinova na način koji je učinkovit u troškovnom i gospodarskom smislu, koji je Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća  (8) utvrđen za EU sustav trgovanja emisijama, trebao povećati razmjerno cilju smanjenja neto emisija stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu do 2030.

(7)

Svi gospodarski sektori trebaju pridonijeti smanjenjima tih emisija. Stoga bi se cilj promicanja smanjenja emisija stakleničkih plinova na način koji je učinkovit u troškovnom i gospodarskom smislu, koji je Direktivom 2003/87/EZ utvrđen za EU sustav trgovanja emisijama, trebao povećati razmjerno cilju smanjenja neto emisija stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu do 2030. , cilju klimatske neutralnosti Unije najkasnije do 2050. i cilju postizanja negativnih emisija nakon toga, kako je utvrđeno u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119.

(8)

EU sustavom trgovanja emisijama trebala bi se poticati proizvodnja u postrojenjima koja djelomično ili u cijelosti smanjuju emisije stakleničkih plinova. Stoga bi opis nekih kategorija djelatnosti u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ trebalo izmijeniti kako bi se jednako postupalo prema postrojenjima u predmetnim sektorima. Nadalje, besplatna dodjela emisijskih jedinica za proizvodnju nekog proizvoda ne bi trebala ovisiti o prirodi proizvodnog procesa. Stoga je potrebno izmijeniti definiciju proizvodâ te, za određene referentne vrijednosti, obuhvaćenih procesa i emisija, kako bi se osigurali jednaki uvjeti za nove i postojeće tehnologije. Potrebno je i odvojiti ažuriranje referentnih vrijednosti za rafinerije od onih za vodik kako bi se uzela u obzir sve veća važnost proizvodnje vodika izvan sektora rafinerija.

(8)

EU sustavom trgovanja emisijama trebala bi se poticati proizvodnja u postrojenjima koja djelomično ili u cijelosti smanjuju emisije stakleničkih plinova. Stoga bi opis nekih kategorija djelatnosti u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ trebalo izmijeniti kako bi se jednako postupalo prema postrojenjima u predmetnim sektorima. Nadalje, besplatna dodjela emisijskih jedinica za proizvodnju nekog proizvoda ne bi trebala ovisiti o prirodi proizvodnog procesa. Stoga je potrebno izmijeniti definiciju proizvodâ te, za određene referentne vrijednosti, obuhvaćenih procesa i emisija, kako bi se osigurali jednaki uvjeti za nove i postojeće tehnologije. Potrebno je i odvojiti ažuriranje referentnih vrijednosti za rafinerije od onih za vodik kako bi se uzela u obzir sve veća važnost proizvodnje zelenog vodika izvan sektora rafinerija.

8.a

Pri utvrđivanju načela za određivanje ex ante referentnih vrijednosti u pojedinačnim sektorima i podsektorima Komisija bi se trebala savjetovati s relevantnim dionicima, uključujući u predmetnim sektorima i podsektorima, predstavnicima civilnog društva i Europskim znanstvenim savjetodavnim odborom za klimatske promjene iz članka 3. Uredbe (EU) 2021/1119.

(13)

Staklenički plinovi koji se ne ispuštaju izravno u atmosferu trebali bi se smatrati emisijama u okviru EU sustava trgovanja emisijama te bi za te emisije trebalo predati emisijske jedinice, osim ako se skladište u skladišnom geoprostoru u skladu s Direktivom 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (13) ili su trajno kemijski vezane u proizvodu tako da ne ulaze u atmosferu uobičajenom upotrebom. Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje provedbenih akata u kojima se utvrđuju uvjeti koje treba ispuniti da bi se staklenički plinovi smatrali trajno kemijski vezanima u proizvodu tako da ne ulaze u atmosferu uobičajenom upotrebom, uključujući prema potrebi uvjet dobivanja certifikata o uklanjanju ugljika ovisno o regulatornim promjenama povezanima s certifikacijom uklanjanja ugljika.

(13)

Staklenički plinovi koji se ne ispuštaju izravno u atmosferu trebali bi se smatrati emisijama u okviru EU sustava trgovanja emisijama te bi za te emisije trebalo predati emisijske jedinice, osim ako se skladište u skladišnom geoprostoru u skladu s Direktivom 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (13) ili su trajno kemijski vezane u proizvodu tako da ne ulaze u atmosferu uobičajenom upotrebom i odlaganjem . Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata u kojima se utvrđuju uvjeti koje treba ispuniti da bi se staklenički plinovi smatrali trajno kemijski vezanima u proizvodu tako da ne ulaze u atmosferu uobičajenom upotrebom i odlaganjem , uključujući prema potrebi uvjet dobivanja certifikata o uklanjanju ugljika ovisno o regulatornim promjenama povezanima s certifikacijom uklanjanja ugljika.

13.a

U EU sustavu trgovanja emisijama trebalo bi u najvećoj mogućoj mjeri izbjegavati neopravdana izuzeća i mjere kojima se narušava tržišno natjecanje. Dugoročno bi svi sektori trebali imati ulogu u doprinosu postizanju klimatske neutralnosti u Uniji do 2050. te bi sve emisije CO2 trebale biti obuhvaćene odgovarajućim instrumentima politika Unije. Uključivanjem spalionica komunalnog otpada u EU sustav trgovanja emisijama pridonijelo bi se kružnom gospodarstvu jer bi se poticali recikliranje, ponovna upotreba i popravljanje proizvoda te bi se istovremeno pridonijelo dekarbonizaciji na razini cjelokupnog gospodarstva. Budući da su djelatnosti recikliranja i regeneracije već obuhvaćene EU sustavom trgovanja emisijama, uključivanje spalionica komunalnog otpada ojačalo bi poticaje za održivo gospodarenje otpadom u skladu s hijerarhijom otpada. To bi dopunilo ostale elemente zakonodavstva Unije o otpadu. Osim toga, integracijom spaljivanja otpada u EU sustav trgovanja emisijama stvorili bi se jednaki uvjeti među regijama koje su uključile spaljivanje komunalnog otpada u opseg sustava, čime se smanjuje rizik od porezne konkurencije među regijama. No kako bi se izbjeglo preusmjeravanje otpada iz spalionica komunalnog otpada na odlagališta u Uniji, koja generiraju emisije metana, kao i izvoz u treće zemlje s potencijalno opasnim utjecajem na okoliš, uključivanju spalionica komunalnog otpada u područje primjene Direktive 2003/87/EZ od 1. siječnja 2026. trebala bi prethoditi procjena učinka koja se treba provesti do 31. prosinca 2024. i koja bi, prema potrebi, trebala biti popraćena zakonodavnim prijedlogom za sprečavanje takvog preusmjeravanja otpada i takvih izvoza.

13.b

Trebale bi se uzeti u obzir sve emisije stakleničkih plinova koje su uhvaćene i prenesene radi upotrebe s pomoću postupaka hvatanja i upotrebe ugljika koje nisu trajno kemijski vezane u proizvodu tako da ne ulaze u atmosferu uobičajenom upotrebom i odlaganjem. Ako sve faze postupka, posebno emisije iz spalionica otpada, nisu obuhvaćene mehanizmima određivanja cijene ugljika, oslanjanje na obuhvaćanje emisija na mjestu ispuštanja u atmosferu dovelo bi do podcjenjivanja emisija. Kako bi se reguliralo hvatanje ugljika na način kojim se smanjuju neto emisije, osigurava da se sve emisije uzimaju u obzir i da se izbjegava dvostruko računanje te pritom stvaraju gospodarski poticaji, Komisija bi trebala procijeniti kako obračunati emisije stakleničkih plinova za koje se smatra da su uhvaćeni i upotrijebljeni kako bi postali trajno kemijski vezani u proizvodu na temelju procjene ukupnog životnog ciklusa proizvoda, na primjer ako se upotrebljavaju za proizvodnju proizvoda ili ako takvo razmjerno smanjenje pridonosi inovativnim nacionalnim politikama koje je odobrilo nadležno tijelo predmetne države članice kako bi se osigurala i poticala suradnja među sektorima te bi prema potrebi trebala podnijeti zakonodavni prijedlog koji uključuje transparentnu usporedivu i pouzdanu metodologiju.

13.c

U skladu s Uredbom (EU) 2021/1119, prioritet bi trebalo dati izravnim smanjenjima emisija, koje će se morati dopuniti povećanim uklanjanjem CO2 kako bi se postigla klimatska neutralnost. Srednjoročno bi uklanjanje CO2 već moglo pomoći u povećanju ambicije iznad klimatskog cilja Unije za 2030. iz Uredbe (EU) 2021/1119. Stoga bi Komisija trebala ispitati kako se negativne emisije koje nastaju uklanjanjem stakleničkih plinova iz atmosfere te njihovim sigurnim i trajnim skladištenjem, na primjer izravnim hvatanjem iz zraka, mogu uzeti u obzir i poticati u trgovanju emisijama, uključujući predlaganjem jasnog područja primjene te strogih kriterija i zaštitnih mjera kako bi se osiguralo da se takvim uklanjanjem ne samo kompenziraju potrebna smanjenja emisija nego i da ona budu stvarna i trajna.

13.d

Prema Komunikaciji Komisije od 14. listopada 2020. o strategiji EU-a za smanjenje emisija metana 26 % emisija metana na našem kontinentu potječe iz otpada. Predviđa se da će odlagališta generirati između 8 i 10 % svih antropogenih emisija stakleničkih plinova do 2025. Unija bi trebala nastojati znatno smanjiti odlaganje otpada u Uniji te bi u svakom slučaju trebala izbjegavati uključivanje spaljivanja otpada u EU sustav trgovanja emisijama u budućnosti, što bi dovelo do nejednakih uvjeta i povećanog odlaganja otpada. Stoga bi Komisija trebala isto tako procijeniti mogućnost i izvedivost uključivanja svih postupaka gospodarenja otpadom, kao što su odlagališta otpada, fermentacija, kompostiranje i mehanička biološka obrada, u EU sustav trgovanja emisijama.

(14)

Djelatnost međunarodnog pomorskog prometa, koja se sastoji od putovanja između luka u nadležnosti dviju država članica ili između luke u nadležnosti države članice i luke izvan nadležnosti država članica, jedina je vrsta prijevoza koja nije uključena u prethodne obveze smanjenja emisija stakleničkih plinova Unije. Emisije iz goriva prodanog u Uniji za putovanja koja započinju u jednoj državi članici i završavaju u drugoj državi članici ili trećoj zemlji povećale su se za oko 36 % od 1990. Te emisije čine gotovo 90 % svih Unijinih emisija iz plovidbe jer su emisije iz goriva prodanog u Uniji za putovanja koja započinju i završavaju u istoj državi članici smanjene za 26 % od 1990. U scenariju „bez mjera” predviđa se da će emisije iz djelatnosti međunarodnog pomorskog prometa porasti za oko 14 % od 2015. do 2030. i za 34 % od 2015. do 2050. Ako se utjecaj djelatnosti pomorskog prometa na klimatske promjene poveća u skladu s predviđanjima, ozbiljno bi se dovela u pitanje smanjenja koja su drugi sektori ostvarili u borbi protiv klimatskih promjena.

(14)

Djelatnost međunarodnog pomorskog prometa, koja se sastoji od putovanja između luka u nadležnosti dviju država članica ili između luke u nadležnosti države članice i luke izvan nadležnosti država članica, jedina je vrsta prijevoza koja nije uključena u prethodne obveze smanjenja emisija stakleničkih plinova Unije. Emisije iz goriva prodanog u Uniji za putovanja koja započinju u jednoj državi članici i završavaju u drugoj državi članici ili trećoj zemlji povećale su se za oko 36 % od 1990. Te emisije čine gotovo 90 % svih Unijinih emisija iz plovidbe jer su emisije iz goriva prodanog u Uniji za putovanja koja započinju i završavaju u istoj državi članici smanjene za 26 % od 1990. U scenariju „bez mjera” predviđa se da će emisije iz djelatnosti međunarodnog pomorskog prometa porasti za oko 14 % od 2015. do 2030. i za 34 % od 2015. do 2050. Ako se utjecaj djelatnosti pomorskog prometa na klimatske promjene poveća u skladu s predviđanjima, ozbiljno bi se dovela u pitanje smanjenja koja su drugi sektori ostvarili u borbi protiv klimatskih promjena i posljedično tome postizanju smanjenja neto emisija stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu do 2030., cilja klimatske neutralnosti Unije najkasnije do 2050. i cilja postizanja negativnih emisija nakon toga kako je utvrđeno u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119 te cilja Pariškog sporazuma .

(14a)

Međunarodni pomorski promet jedina je vrsta prijevoza koja nije uključena u Unijinu obvezu smanjenja emisija stakleničkih plinova iako je Europski parlament više puta pozivao sve sektore gospodarstva da doprinesu zajedničkim nastojanjima da se tranzicija na nultu neto stopu emisija stakleničkih plinova dovrši što prije, a najkasnije do 2050., u skladu s obvezama koje je Unija preuzela temeljem Pariškog sporazuma. CO2 je i dalje prevladavajući uzrok utjecaja pomorskog prometa na klimu kad se izračuna na temelju stogodišnjeg potencijala globalnog zagrijavanja te na njega otpada 98 % ili, ako se uključi crni ugljik, 91 % ukupnih međunarodnih emisija stakleničkih plinova u ekvivalentima CO2. Međutim, prema izvješću Međunarodne pomorske organizacije (IMO) naslovljenom „Četvrta studija IMO-a o stakleničkim plinovima”, objavljenom 2020., metan (CH4) se povećao za 87 % u razdoblju 2012.–2018. Stoga, te u skladu s amandmanima na prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2015/757 koje je Europski parlament usvojio 16. rujna 2020., kako bi se globalni sustav podataka o potrošnji loživih ulja na brodovima na odgovarajući način uzeo u obzir, i emisije CO2, emisije CH4 i dušikov oksid (N2O) trebalo bi uključiti u proširenje EU sustava trgovanja emisijama na djelatnosti pomorskog prometa. U skladu s time bi upravljačko tijelo trebalo osigurati da brodarska društva prate objedinjene podatke o emisijama i izvješćuju o njima, uključujući ispuštanje CO2, CH4 i N2O, kako bi se osigurala dosljednost s Uredbom (EU) …/… [FuelEU Maritime]. Osim toga, Komisija bi do 31. prosinca 2024. trebala ocijeniti učinak koji emisije stakleničkih plinova koje nisu CO2, N2O i CH4 te čestice s potencijalom globalnog zatopljenja imaju na globalnu klimu i izvijestiti o njemu te prema potrebi podnijeti zakonodavni prijedlog o uključivanju tih emisija i čestica iz djelatnosti pomorskog prometa u područje primjene EU sustava trgovanja emisijama.

(15)

Komisija je 2013. donijela strategiju za postupno uključivanje emisija iz pomorskog prometa u politiku Unije za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Kao prvi korak u tom pristupu Unija je u Uredbi (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća (14) uspostavila sustav za praćenje emisija iz pomorskog prometa, izvješćivanje o njima i njihovu verifikaciju, nakon čega će utvrditi ciljeve smanjenja za pomorski sektor i početi primjenjivati tržišno utemeljenu mjeru. U skladu s obvezom suzakonodavaca iz Direktive (EU) 2018/410 Europskog parlamenta i Vijeća (15) djelovanje Međunarodne pomorske organizacije (IMO) ili Unije trebalo bi početi 2023., uključujući pripremni rad na donošenju i provedbi mjere kojom se osigurava da sektor na odgovarajući način pridonese nastojanjima potrebnima za postizanje ciljeva dogovorenih u okviru Pariškog sporazuma i koju će svi dionici razmotriti na odgovarajući način.

(15)

Komisija je 2013. donijela strategiju za postupno uključivanje emisija iz pomorskog prometa u politiku Unije za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Kao prvi korak u tom pristupu Unija je u Uredbi (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća (14) uspostavila sustav za praćenje emisija iz pomorskog prometa, izvješćivanje o njima i njihovu verifikaciju, nakon čega će utvrditi ciljeve smanjenja za pomorski sektor i početi primjenjivati tržišno utemeljenu mjeru. U skladu s obvezom suzakonodavaca iz Direktive (EU) 2018/410 Europskog parlamenta i Vijeća (15) djelovanje Međunarodne pomorske organizacije (IMO) ili Unije trebalo bi početi 2023., uključujući pripremni rad na donošenju i provedbi mjere kojom se osigurava da sektor na odgovarajući način pridonese nastojanjima potrebnima za postizanje ciljeva dogovorenih u okviru Pariškog sporazuma i koju će svi dionici razmotriti na odgovarajući način. Kako bi se povećala ekološka učinkovitost mjera Unije i izbjegli nepošteno tržišno natjecanje i poticaji za izbjegavanje mjera, područje primjene Uredbe (EU) 2015/757 trebalo bi se izmijeniti na način da od 1. siječnja 2024. obuhvaća brodove teže od 400 bruto tona. Kako bi se osiguralo da je administrativno opterećenje razmjerno, za brodove koji teže manje od 5 000 bruto tona od brodara bi se trebalo zahtijevati da dostavljaju podatke koji su relevantni za uključivanje takvih brodova u okvir EU sustava trgovanja emisijama od 1. siječnja 2027., posebno o vrsti goriva, faktoru ugljika i gustoći energije.

(16)

U skladu s Direktivom (EU) 2018/410 Komisija bi trebala izvješćivati Europski parlament i Vijeće o napretku postignutom u okviru IMO-a u postizanju ambicioznog cilja smanjenja emisija i o popratnim mjerama kako bi se osigurao odgovarajući doprinos sektora pomorskog prometa nastojanjima potrebnima za postizanje ciljeva dogovorenih u okviru Pariškog sporazuma. U tijeku su nastojanja u okviru IMO-a da se ograniče globalne emisije iz pomorskog prometa, koja bi trebalo poticati. Međutim, iako je nedavni napredak postignut u okviru IMO-a dobrodošao, te mjere neće biti dovoljne za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma.

(16)

U skladu s Direktivom (EU) 2018/410 Komisija bi trebala izvješćivati Europski parlament i Vijeće o napretku postignutom u okviru IMO-a u postizanju ambicioznog cilja smanjenja emisija i o popratnim mjerama kako bi se osigurao odgovarajući doprinos sektora pomorskog prometa nastojanjima potrebnima za postizanje ciljeva dogovorenih u okviru Pariškog sporazuma. U tijeku su nastojanja u okviru IMO-a da se ograniče globalne emisije iz pomorskog prometa, koja bi trebalo poticati. Međutim, nedavne promjene u okviru IMO-a nisu dovoljne za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma. Uzimajući u obzir međunarodni karakter pomorskog prometa Komisija bi u suradnji s državama članicama trebala dodatno pojačati diplomatske napore kako bi se postigao napredak u pogledu razvoja globalne tržišno utemeljene mjere na razini IMO-a.

(16a)

Pristajanje u luke u susjednim zemljama koje nisu članice EU-a radi izbjegavanja troškova moglo bi ozbiljno ugroziti djelotvornost EU sustava trgovanja emisijama u pomorskom sektoru jer se time ne bi smanjile ukupne razine emisija iz pomorskog prometa. Takva pristajanja u luke radi izbjegavanja troškova mogla bi čak i povećati ukupne emisije, posebice kada to izbjegavanje dovodi do duljih putovanja u treće zemlje s nižim ekološkim standardima i iz njih. Stoga bi Komisija od … [godine nakon stupanja na snagu ove Direktive o izmjeni] nadalje trebala pratiti provedbu poglavlja u pomorskom prometu i moguće trendove u pogledu društava koja žele izbjeći obvezivanje zahtjevima ove Direktive i izvješćivati o njima te bi prema potrebi trebala podnijeti zakonodavni prijedlog u kojem bi se naveli dokazi o pristajanjima radi izbjegavanja troškova.

(17)

U europskom zelenom planu Komisija je navela da skupom mjera namjerava dodatno smanjiti emisije stakleničkih plinova iz sektora pomorskog prometa kako bi Unija mogla ostvariti svoje ciljeve smanjenja emisija. U tom bi kontekstu trebalo izmijeniti Direktivu 2003/87/EZ kako bi se sektor pomorskog prometa uključio u EU sustav trgovanja emisijama i tako pridonijelo povećanim klimatskim ciljevima Unije i ciljevima Pariškog sporazuma, kojim se od razvijenih zemalja zahtijeva da nastave svojim primjerom predvoditi provedbu ciljeva smanjenja emisija na razini cjelokupnog gospodarstva, a zemlje u razvoju potiče se da s vremenom prijeđu na ciljeve smanjenja ili ograničavanja emisija na razini cjelokupnog gospodarstva (16). S obzirom na to da bi se emisije iz međunarodnog zračnog prometa izvan Europe trebale ograničiti od siječnja 2021. na temelju globalnog tržišno utemeljenog djelovanja, ali ne postoji mjera kojom se ograničavaju emisije iz pomorskog prometa ili određuje njihova cijena, primjereno je da se EU sustavom trgovanja emisijama obuhvati dio emisija iz putovanja između luke u nadležnosti države članice i luke u nadležnosti treće zemlje, pri čemu treća zemlja može odlučiti o odgovarajućim mjerama za drugi dio emisija. Proširenje EU sustava trgovanja emisijama na sektor pomorskog prometa stoga bi trebalo uključivati polovinu emisija iz brodova koji obavljaju putovanja u luku u nadležnosti države članice iz luke izvan nadležnosti države članice, polovinu emisija iz brodova koji obavljaju putovanja iz luke u nadležnosti države članice u luku izvan nadležnosti države članice, emisije iz brodova koji obavljaju putovanja u luku u nadležnosti države članice iz luke u nadležnosti države članice i emisije za vrijeme boravka na vezu u luci u nadležnosti države članice . Taj se pristup smatra praktičnim načinom rješavanja pitanja zajedničkih ali diferenciranih odgovornosti i sposobnosti, što je već dugo poznat problem u kontekstu UNFCCC-a. Obuhvaćanjem dijela emisija iz dolaznih i odlaznih putovanja između Unije i  trećih zemalja osigurava se učinkovitost EU sustava trgovanja emisijama, posebno jer je utjecaj mjere na okoliš veći nego da je geografsko područje primjene ograničeno na putovanja unutar EU-a te jer se pritom ograničavaju rizik od pristajanja u luku radi izbjegavanja troškova i  rizik od premještanja djelatnosti pretovara izvan Unije. Da bi se osiguralo neometano uključivanje tog sektora u  sustav EU-a za trgovanje emisijama, predaju emisijskih jedinica brodarskih društava trebalo bi postupno povećavati s obzirom na verificirane emisije o kojima je izviješteno za razdoblje od 2023. do 2025. Kako bi se zaštitio okolišni integritet sustava ako se u tim godinama preda manja količina emisijskih jedinica u odnosu na verificirane emisije za pomorski promet, trebalo bi poništiti odgovarajući broj emisijskih jedinica nakon što se svake godine utvrdi razlika između verificiranih emisija i predanih emisijskih jedinica. Od 2026. brodarska društva trebala bi predati broj emisijskih jedinica koji odgovara svim njihovim verificiranim emisijama o kojima je izviješteno za prethodnu godinu.

(17)

Emisije stakleničkih plinova iz pomorskog sektora čine otprilike 2,5  % emisija Unije. Nedostatak odlučnog djelovanja u okviru IMO-a usporilo je inovacije i uvođenje potrebnih mjera za smanjenje emisija u sektoru. U europskom zelenom planu Komisija je navela da skupom mjera namjerava dodatno smanjiti emisije stakleničkih plinova iz sektora pomorskog prometa kako bi Unija mogla ostvariti svoje ciljeve smanjenja emisija. U tom bi kontekstu trebalo izmijeniti Direktivu 2003/87/EZ kako bi se sektor pomorskog prometa uključio u EU sustav trgovanja emisijama i tako razmjerno pridonijelo povećanim klimatskim ciljevima Unije i ciljevima Pariškog sporazuma, kojim se od razvijenih zemalja zahtijeva da nastave svojim primjerom predvoditi provedbu ciljeva smanjenja emisija na razini cjelokupnog gospodarstva, a zemlje u razvoju potiče se da s vremenom prijeđu na ciljeve smanjenja ili ograničavanja emisija na razini cjelokupnog gospodarstva (16). Od 2024. trebala bi se u potpunosti provoditi predaja emisijskih jedinica brodarskih društava te bi ona trebala predati broj emisijskih jedinica koji odgovara svim njihovim verificiranim emisijama o kojima je izviješteno za prethodnu godinu. S obzirom na to da bi se emisije iz međunarodnog zračnog prometa izvan Europe trebale ograničiti od siječnja 2021. na temelju globalnog tržišno utemeljenog djelovanja, ali ne postoji mjera kojom se ograničavaju emisije iz pomorskog prometa ili određuje njihova cijena, primjereno je da se EU sustavom trgovanja emisijama obuhvate te emisije i istovremeno osiguraju odstupanja pod strogim uvjetima ako treće zemlje preuzmu odgovornost za te emisije ili da se uspostavi tržišno utemeljena mjera IMO-a koja obuhvaća dio emisija iz putovanja između luke u nadležnosti države članice i luke u nadležnosti treće zemlje, pri čemu treća zemlja može odlučiti o odgovarajućim mjerama za drugi dio emisija. Proširenje EU sustava trgovanja emisijama na sektor pomorskog prometa od 2027. nadalje stoga bi trebalo uključivati emisije iz putovanja u treće zemlje i iz njih, istovremeno osiguravajući odstupanja za polovinu emisija iz brodova koji obavljaju putovanja u luku u nadležnosti države članice iz luke izvan nadležnosti države članice, polovinu emisija iz brodova koji obavljaju putovanja iz luke u nadležnosti države članice u luku izvan nadležnosti države članice pod strogim uvjetima , posebno ako treća zemlja ima uspostavljen mehanizam određivanja cijene ugljika ili je bilateralnim ili multilateralnim sporazumom između Unije i  jedne ili više trećih zemalja uspostavila mehanizam određivanja cijene ugljika povezan s EU sustavom trgovanja emisijama u skladu s člankom 25. Direktive 2003/87/EZ kako bi se emisije ograničile i  smanjile na razinu koja je najmanje jednaka onoj u  okviru EU sustava trgovanja emisijama, odnosno obvezujući mehanizam za ograničavanje, smanjenje i određivanje cijene emisija stakleničkih plinova iz pomorskog prometa, čime bi se postiglo smanjenje apsolutnih emisija koje je najmanje jednako slučaju da 100 % tih emisija podliježe EU sustavu trgovanja emisijama ili da najmanje razvijena zemlja ili mala otočna država ima BDP po stanovniku koji nije jednak ili veći od prosjeka Unije te uključuje te emisije u svoje nacionalno utvrđene doprinose u okviru Pariškog sporazuma .

(17a)

Negativni učinci klimatskih promjena utječu na poštovanje ljudskih prava, uključujući pravo na hranu, vodu, sanitarne uvjete, zdravlje, pristojno stanovanje i život. U Pariškom sporazumu kao treći stup djelovanja u području klime postavljena je šteta i gubitak koji nerazmjerno pogađaju osobe koje žive u osjetljivim uvjetima, autohtone narode, žene, djecu i osobe s invaliditetom. Zemlje s niskim dohotkom, zemlje s nižim srednjim dohotkom i najslabije razvijene zemlje najosjetljivije su na posljedice klimatskih promjena. Iako one veoma malo ili čak zanemarivo doprinose stakleničkim plinovima u atmosferi, često su izloženiji utjecaju klimatskih promjena, posebno s obzirom na stanje njihove infrastrukture i životne uvjete njihova stanovništva. Te su zemlje sada u katastrofalnoj situaciji zbog kombinacije globalnog neuspjeha u ograničavanju emisija stakleničkih plinova, što još više povećava njihove potrebe za prilagodbom i troškove, i krize javnih financija uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 i povezane „pandemije duga”.

(17b)

Komisija, Vijeće i Europski parlament trebali bi surađivati s trećim zemljama kako bi olakšali prihvaćanje odredaba Direktive 2003/87/EZ u vezi s djelatnostima pomorskog prometa i ojačali međunarodnu suradnju u tom području. Komisija, Vijeće i Europski parlament istovremeno bi trebali raditi na jačanju globalnih mjera u okviru IMO-a.

(17c)

Za provedbu Pariškog sporazuma potrebna su znatna financijska sredstva, a Unija se i dalje zalaže za davanje doprinosa cilju razvijenih zemalja da zajednički mobiliziraju 100 milijardi USD godišnje iz različitih izvora počevši od 2020. za potporu zemljama u razvoju. Odluka donesena na 24. sastanku Konferencije stranaka (COP24) o ambicioznijem cilju od 2025. nadalje, povrh trenutačne obveze, korak je u pravom smjeru, ali stvarne obveze razvijenih zemalja i dalje su daleko od zajedničkog cilja, a prazninu koja iz toga proizlazi trebalo bi popuniti. Unija i njezine države članice trebale bi povećati svoje zalaganje za mobilizaciju međunarodnog financiranja u području klime namijenjenog zemljama u razvoju i izradu međunarodnog plana u kojem se navodi pošten udio svake razvijene zemlje u financijskoj obvezi u iznosu od 100 milijardi USD i mehanizmi kojima se osigurava da će se obveze ispuniti. Od 2025. nadalje gospodarstva u usponu trebala bi doprinositi kako bi se povećao iznos međunarodnih financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena u budućnosti.

(17d)

Komisija bi trebala pomoći zemljama u razvoju i povećati svoju potporu tim zemljama, među ostalim primjenom EU sustava trgovanja emisijskim jedinicama, kako bi se ojačala njihova sposobnost prilagodbe i otpornost u pogledu klimatskih promjena. Zajedničkim preuzimanjem obveza Unije za potporu djelovanju u području klime u zemljama u razvoju povećao bi se njezin utjecaj u pregovorima u okviru UNFCCC-a, dok bi se doprinosom u okviru Zelenog klimatskog fonda također potaknulo druge zemlje da tom fondu pridonesu dio prihoda od vlastitih sustava određivanja cijena ugljika. Komisija bi trebala podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojem ispituje potrebe zemalja u razvoju u pogledu dekarbonizacije procjenom emisija stakleničkih plinova u sektorima koji odgovaraju sektorima obuhvaćenima sustavom EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama i mehanizmom za ugljičnu prilagodbu na granicama.

(17.e)

Unija i njezine države članice izdvajaju najveći dio javnih financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena. Financiranje djelovanja u području klime od ključne je važnosti jer mnoge zemlje u razvoju imaju uvjetovane nacionalno utvrđene doprinose, čije ostvarenje ovisi o financijskoj potpori. Komisija bi trebala podupirati zemlje u razvoju u dekarbonizaciji njihovih industrija, posebno u onim sektorima koji odgovaraju sektorima obuhvaćenima sustavom EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama i mehanizmom za ugljičnu prilagodbu na granicama, kako bi im se olakšalo postizanje ciljeva smanjenja emisija u cijelom gospodarstvu u skladu s Pariškim sporazumom. Kao prioritet potrebno je usmjeriti napore na potrebe najslabije razvijenih zemalja primjenom emisijskih jedinica u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama za financiranje djelovanja u području klime, posebice za prilagodbu na učinke klimatskih promjena.

(17.f)

Za obnovu flota brodova klase leda i razvoj inovativne tehnologije koja smanjuje emisije takvih brodova tijekom plovidbe u zimskim uvjetima bit će potrebno vrijeme i financijska potpora. Trenutačno dizajn koji omogućuje brodovima klase leda da plove u uvjetima leda ima za posljedicu to da takvi brodovi u uvjetima leda proizvode više emisija kako na otvorenom moru tako i u plovidbi od brodova slične veličine dizajniranih za plovidbu samo na otvorenom moru. U prosjeku brodovi klase leda, kad plove na otvorenom moru, troše između 2 i 5 % više goriva od brodova slične veličine dizajniranih za plovidbu samo na otvorenom moru. Stoga bi u skladu s ovom Direktivom trebalo provesti metodu za koju nije bitna zastava pod kojom brod plovi kako bi se uzeli u obzir uvjeti leda u sjevernim dijelovima Unije, čime bi se omogućilo smanjenje emisijskih jedinica koje brodarska društva trebaju predati do 31. prosinca 2029. na temelju klase leda svojih brodova ili plovidbe u uvjetima leda, ili oboje. U skladu s time brodarska društva trebala bi od 2030. nadalje imati obvezu predati emisijske jedinice koje odgovaraju stopostotnom (100 %) iznosu verificiranih emisija prijavljenih za svaku godinu neovisno o klasi leda brodova i plovidbi u uvjetima leda. Trebala bi se i pružiti posebna potpora inovacijama u pogledu dekarbonizacije brodova klase leda u okviru Fonda za oceane.

(18)

Odredbe Direktive 2003/87/EZ o djelatnostima pomorskog prometa trebalo bi redovito preispitivati s obzirom na buduća međunarodna kretanja i rad na postizanju ciljeva Pariškog sporazuma, što obuhvaća drugi globalni pregled stanja 2028. te globalne preglede stanja koji će se provoditi svakih pet godina nakon toga, radi prikupljanja informacija za određivanje kasnijih nacionalno utvrđenih doprinosa. Prije svega, Komisija bi prije drugog globalnog pregleda stanja 2028., odnosno najkasnije do 30. rujna 2028., trebala izvijestiti Europski parlament i Vijeće o napretku u pregovorima IMO-a o globalnoj tržišno utemeljenoj mjeri. Komisija bi u izvješću trebala analizirati instrumente Međunarodne pomorske organizacije i prema potrebi ocijeniti način na koji se ti instrumenti mogu prenijeti u pravo Unije revizijom Direktive 2003/87/EZ. Komisija bi u  izvješće trebala prema potrebi uključiti prijedloge .

(18)

Odredbe Direktive 2003/87/EZ o djelatnostima pomorskog prometa trebalo bi redovito preispitivati s obzirom na buduća međunarodna kretanja i rad na postizanju ciljeva Pariškog sporazuma, što obuhvaća drugi globalni pregled stanja 2028. te globalne preglede stanja koji će se provoditi svakih pet godina nakon toga, radi prikupljanja informacija za određivanje kasnijih nacionalno utvrđenih doprinosa. Prije svega, Komisija bi prije drugog globalnog pregleda stanja 2028., odnosno najkasnije do 30. rujna 2028., trebala izvijestiti Europski parlament i Vijeće o napretku u pregovorima IMO-a o globalnoj tržišno utemeljenoj mjeri. Komisija bi u izvješću trebala analizirati instrumente Međunarodne pomorske organizacije i prema potrebi ocijeniti način na koji se ti instrumenti mogu prenijeti u pravo Unije revizijom Direktive 2003/87/EZ. U slučaju da se donese globalna tržišno utemeljena mjera na razini IMO-a koja bi dovela do smanjenja emisija stakleničkih plinova koja su u skladu s Pariškim sporazumom i barem usporediva sa smanjenjima do kojih dovode mjere Unije, Komisija bi trebala razmotriti razmjerno smanjenje područja primjene mjera Unije kako bi se izbjeglo stvaranje dvostrukog opterećenja i istovremeno u  okviru EU sustava trgovanja emisijama zadržalo barem pedeset posto (50 %) emisija iz brodova koji obavljaju putovanja iz luke u nadležnosti države članice u luku izvan nadležnosti države članice te pedeset posto (50 %) emisija iz brodova koji obavljaju putovanja iz luke izvan nadležnosti države članice u luku u nadležnosti države članice, pritom priznajući suverenitet Unije u pogledu regulacije svojeg udjela emisija iz međunarodnih pomorskih putovanja u skladu s obvezama iz Pariškog sporazuma. Međutim, u slučaju da se na razini IMO-a ne ostvari dovoljan napredak ili da se na razini IMO-a donesu globalne mjere koje nisu usklađene s Pariškim sporazumom i nisu barem usporedive s učincima ostvarenim mjerama Unije, Komisija bi trebala izmjenom Direktive 2003/87/EZ zadržati mjere Unije koje obuhvaćaju sto posto (100 %) emisija brodova koji obavljaju putovanja iz luke u nadležnosti države članice u luku izvan nadležnosti države članice te sto posto (100 %) emisija brodova koji obavljaju putovanja iz luke izvan nadležnosti države članice u luku u nadležnosti države članice.

(19)

Komisija bi trebala preispitati funkcioniranje Direktive 2003/87/EZ u odnosu na djelatnosti pomorskog prometa na temelju iskustva stečenog njezinom primjenom, među ostalim s obzirom na moguće prakse izbjegavanja troškova, i zatim predložiti mjere za osiguranje njezine učinkovitosti.

(19)

Komisija bi trebala preispitati funkcioniranje Direktive 2003/87/EZ u odnosu na djelatnosti pomorskog prometa na temelju iskustva stečenog njezinom primjenom, među ostalim s obzirom na moguće prakse izbjegavanja troškova, i zatim predložiti mjere za osiguranje njezine učinkovitosti koje su u skladu ciljem klimatske neutralnosti Unije najkasnije do 2050. i ciljem postizanja negativnih emisija nakon toga u skladu s člankom 2. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/1119 i ciljevima Pariškog sporazuma .

(20)

Osoba ili organizacija odgovorna za usklađenost sa EU sustavom trgovanja emisijama trebalo bi biti brodarsko društvo, definirano kao brodovlasnik ili bilo koja druga organizacija ili osoba, kao što su upravitelj ili zakupnik broda bez posade, koja je od brodovlasnika preuzela odgovornost za upravljanje brodom i koja je preuzimanjem te odgovornosti pristala preuzeti sve dužnosti i odgovornosti utvrđene Međunarodnim pravilnikom o sigurnom upravljanju brodovima i sprečavanju onečišćenja. Ta se definicija temelji na definiciji „društva” iz članka 3. točke (d) Uredbe (EU) 2015/757 i u skladu je s globalnim sustavom prikupljanja podataka koji je IMO uspostavio 2016. U  skladu s načelom „onečišćivač plaća” brodarsko društvo moglo bi na temelju ugovornog sporazuma smatrati da je subjekt koji je izravno nadležan za odluke koje utječu na emisije CO2 broda odgovoran za troškove usklađivanja na temelju ove Direktive. To bi obično bio subjekt koji je odgovoran za odabir goriva, rute i brzine broda.

(20)

Osoba ili organizacija odgovorna za usklađenost sa EU sustavom trgovanja emisijama trebalo bi biti brodarsko društvo, definirano kao brodovlasnik ili bilo koja druga organizacija ili osoba, kao što su upravitelj ili zakupnik broda bez posade, koja je od brodovlasnika preuzela odgovornost za upravljanje brodom i koja je preuzimanjem te odgovornosti pristala preuzeti sve dužnosti i odgovornosti utvrđene Međunarodnim pravilnikom o sigurnom upravljanju brodovima i sprečavanju onečišćenja. Ta se definicija temelji na definiciji „društva” iz članka 3. točke (d) Uredbe (EU) 2015/757 i u skladu je s globalnim sustavom prikupljanja podataka koji je IMO uspostavio 2016. Međutim, brodarsko društvo nije uvijek odgovorno za kupnju goriva ili donošenje operativnih odluka koje utječu na emisije stakleničkih plinova broda. Te odgovornosti može u okviru ugovornog sporazuma preuzeti subjekt koji se razlikuje od brodarskog društva. U tom slučaju, kako bi se zajamčilo potpuno poštovanje načela „onečišćivač plaća” i kako bi se potaknulo uvođenje mjera učinkovitosti i čišćih goriva, u takve bi sporazume trebalo uključiti obvezujuću klauzulu u svrhu prenošenja troškova kako bi se subjekt koji snosi krajnju odgovornost za odluke koje utječu na emisije CO2 broda smatrao odgovornim za podmirivanje troškova usklađivanja koje plaća brodarsko društvo na temelju ove Direktive. To bi obično bio subjekt koji je odgovoran za odabir i kupnju goriva koje brod upotrebljava ili koje se upotrebljava za rad broda u vezi s , na primjer, odabirom tereta koji se prevozi brodom ili rute i brzine broda.

(20.a)

Za uspješan prijelaz na pomorski promet s nultom stopom emisija potrebni su integriran pristup i odgovarajuće poticajno okruženje za poticanje inovacija, kako za brodove kako i za luke. To poticajno okruženje uključuje javna i privatna ulaganja u istraživanja i inovacije, tehnološke i operativne mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti brodova i luka te uvođenje održivih alternativnih goriva kao što su vodik i amonijak, proizvedenih iz obnovljivih izvora energije, među ostalim putem ugovora za razliku povezanih s ugljikom, kao i pogonskih tehnologija s nultom stopom emisija, uključujući potrebnu infrastrukturu za opskrbu gorivom i punjenje električnom energijom u lukama. Fond za oceane trebao bi se uspostaviti iz prihoda ostvarenih dražbovnom prodajom emisijskih jedinica u vezi s djelatnostima pomorskog prometa u okviru EU sustava trgovanja emisijama s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti brodova i pružanja potpore ulaganjima usmjerenim na olakšavanje dekarbonizacije pomorskog prometa, među ostalim u vezi s pomorskim prijevozom na kratkim udaljenostima i lukama, te osposobljavanja i prekvalifikacije radne snage. Osim toga, prihodi ostvareni od kazni izrečenih temeljem Uredbe (EU) … /… [FuelEU Maritime] trebali bi se raspodijeliti Fondu za oceane kao vanjski namjenski prihod u skladu s člankom 21. stavkom 5. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća  (1a) i članka 3.gab stavka 1. Direktive 2003/87/EZ. Komisija bi se trebala pobrinuti da se dužna pažnja prida potpori za inovativne projekte kojima se pridonosi primjeni i provedbi Uredbe (EU) …/… [FuelEU Maritime] i potiče projekte koji imaju pozitivan učinak na bioraznolikost te smanjuje rizik od buke i onečišćenja zraka i mora.

(21)

Da bi se smanjilo administrativno opterećenje brodarskih društava, jedna država članica trebala bi biti odgovorna za svako brodarsko društvo. Komisija bi trebala objaviti početni popis brodarskih društava koja su obavljala djelatnost pomorskog prometa obuhvaćenu područjem primjene EU sustava trgovanja emisijama i u njemu navesti upravljačko tijelo za svako brodarsko društvo. Popis bi trebalo ažurirati barem svake dvije godine kako bi se brodarska društva prema potrebi preraspodijelila na drugo upravljačko tijelo. Upravljačko tijelo za brodarska društva registrirana u određenoj državi članici trebala bi biti ta država članica. Upravljačko tijelo za brodarska društva registrirana u trećoj zemlji trebala bi biti država članica u čije je luke brodarsko društvo, prema procjenama, u posljednje dvije godine praćenja najviše pristajalo u okviru putovanja obuhvaćenih područjem primjene Direktive 2003/87/EZ. Upravljačko tijelo za brodarska društva registrirana u trećoj zemlji koja u posljednje dvije godine praćenja nisu obavila putovanje obuhvaćeno područjem primjene Direktive 2003/87/EZ trebala bi biti država članica iz koje je brodarsko društvo započelo svoje prvo putovanje obuhvaćeno područjem primjene te direktive. Komisija bi trebala objaviti i svake dvije godine ažurirati popis brodarskih društava obuhvaćenih područjem primjene Direktive 2003/87/EZ i u njemu navesti upravljačko tijelo za svako brodarsko društvo. Da bi se osiguralo jednako postupanje prema brodarskim društvima, države članice trebale bi slijediti usklađena i detaljna pravila za upravljanje brodarskim društvima za koja su nadležne, koja će utvrditi Komisija.

(21)

Da bi se smanjilo administrativno opterećenje brodarskih društava, jedna država članica trebala bi biti odgovorna za svako brodarsko društvo. Komisija bi trebala objaviti početni popis brodarskih društava koja su obavljala djelatnost pomorskog prometa obuhvaćenu područjem primjene EU sustava trgovanja emisijama i u njemu navesti upravljačko tijelo za svako brodarsko društvo. Popis bi trebalo ažurirati redovito i barem svake godine kako bi se brodarska društva prema potrebi preraspodijelila na drugo upravljačko tijelo. Upravljačko tijelo za brodarska društva registrirana u određenoj državi članici trebala bi biti ta država članica. Upravljačko tijelo za brodarska društva registrirana u trećoj zemlji trebala bi biti država članica u čije je luke brodarsko društvo, prema procjenama, u posljednje dvije godine praćenja najviše pristajalo u okviru putovanja obuhvaćenih područjem primjene Direktive 2003/87/EZ. Upravljačko tijelo za brodarska društva registrirana u trećoj zemlji koja u posljednje dvije godine praćenja nisu obavila putovanje obuhvaćeno područjem primjene Direktive 2003/87/EZ trebala bi biti država članica iz koje je brodarsko društvo započelo svoje prvo putovanje obuhvaćeno područjem primjene te direktive. Komisija bi trebala objaviti i svake godine ažurirati popis brodarskih društava obuhvaćenih područjem primjene Direktive 2003/87/EZ i u njemu navesti upravljačko tijelo za svako brodarsko društvo. Da bi se osiguralo jednako postupanje prema brodarskim društvima, države članice trebale bi slijediti usklađena i detaljna pravila za upravljanje brodarskim društvima za koja su nadležne, koja će utvrditi Komisija.

(24)

Na temelju iskustva sa sličnim zadacima povezanima sa zaštitom okoliša Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) ili druga relevantna organizacija trebale bi prema potrebi i u okviru svojeg mandata pomoći Komisiji i upravljačkim tijelima u provedbi Direktive 2003/87/EZ. Zahvaljujući iskustvu u provedbi Uredbe (EU) 2015/757 i svojim informatičkim alatima, EMSA bi mogla pomoći upravljačkim tijelima, osobito u pogledu praćenja emisija koje generiraju pomorske djelatnosti obuhvaćene područjem primjene ove Direktive, izvješćivanja o njima i njihove verifikacije olakšavanjem razmjene informacija ili izradom smjernica i kriterija.

(24)

Na temelju iskustva sa sličnim zadacima povezanima sa zaštitom okoliša Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) ili druga relevantna organizacija trebale bi prema potrebi i u okviru svojeg mandata pomoći Komisiji i upravljačkim tijelima u provedbi Direktive 2003/87/EZ. Zahvaljujući iskustvu u provedbi Uredbe (EU) 2015/757 i svojim informatičkim alatima, EMSA bi trebala pomoći upravljačkim tijelima, osobito u pogledu praćenja emisija koje generiraju pomorske djelatnosti obuhvaćene područjem primjene ove Direktive, izvješćivanja o njima i njihove verifikacije olakšavanjem razmjene informacija ili izradom smjernica i kriterija.

(26)

Postizanje Unijina cilja smanjenja emisija za 2030. zahtijevat će smanjenje emisija iz sektora obuhvaćenih EU sustavom trgovanja emisijama za 61 % u odnosu na 2005 . Količinu emisijskih jedinica EU sustava trgovanja emisijama na razini Unije potrebno je smanjiti kako bi se stvorio potrebni dugoročni cjenovni signal za ugljik i potaknuo taj stupanj dekarbonizacije. U tom bi smislu trebalo povećati linearni faktor smanjenja uzimajući pritom u obzir i uključivanje emisija iz pomorskog prometa. Emisije iz pomorskog prometa trebalo bi izvesti iz emisija iz djelatnosti pomorskog prometa o kojima se izvijestilo u skladu s Uredbom (EU) 2015/757 za 2018. i 2019. u Uniji, a koje se od 2021. prilagođavaju za linearni faktor smanjenja.

(26)

Postizanje Unijina cilja smanjenja emisija za 2030. uz istodobno praćenje cilja Pariškog sporazuma da se globalno zatopljenje ograniči na 1,5  oC zahtijevat će znatno smanjenje emisija iz sektora obuhvaćenih EU sustavom trgovanja emisijama. Količinu emisijskih jedinica EU sustava trgovanja emisijama na razini Unije potrebno je postupno smanjiti kako bi se stvorio potrebni dugoročni cjenovni signal za ugljik i potaknuo taj stupanj dekarbonizacije. U tom bi smislu trebalo povećati godišnji faktor smanjenja uzimajući pritom u obzir i uključivanje emisija iz pomorskog prometa. Emisije iz pomorskog prometa trebalo bi izvesti iz emisija iz djelatnosti pomorskog prometa o kojima se izvijestilo u skladu s Uredbom (EU) 2015/757 za 2018. i 2019. u Uniji, a koje se od 2021. prilagođavaju za linearni faktor smanjenja.

(27)

Imajući na umu da se ovom Direktivom izmjenjuje Direktiva 2003/87/EZ u pogledu razdoblja provedbe koje je već počelo 1. siječnja 2021., zbog predvidljivosti, ekološke učinkovitosti i jednostavnosti oštrije linearno smanjenje u okviru EU sustava trgovanja emisijama trebalo bi biti pravocrtno od 2021. do 2030. kako bi se u tom sustavu do 2030. postigla smanjenja emisija od 61 %, što bi bio odgovarajući prijelazni korak prema klimatskoj neutralnosti u cijelom gospodarstvu Unije 2050. Budući da se povećani linearni faktor smanjenja može primjenjivati samo od godine nakon stupanja na snagu ove Direktive, jednokratnim smanjenjem količine emisijskih jedinica trebala bi se smanjiti ukupna količina emisijskih jedinica kako bi bila u skladu s tom razinom godišnjeg smanjenja koje će se provoditi od 2021. nadalje .

(27)

Imajući na umu da se ovom Direktivom izmjenjuje Direktiva 2003/87/EZ u pogledu razdoblja provedbe koje je već počelo 1. siječnja 2021., zbog predvidljivosti, ekološke učinkovitosti i jednostavnosti oštrije smanjenje u okviru EU sustava trgovanja emisijama trebalo bi pružiti jasan smjer prema postizanju cilja Pariškog sporazuma i klimatskoj neutralnosti u cijelom gospodarstvu Unije najkasnije do 2050. Budući da se povećani faktor smanjenja može primjenjivati samo od godine nakon stupanja na snagu ove Direktive, jednokratnim smanjenjem količine emisijskih jedinica trebala bi se smanjiti ukupna količina emisijskih jedinica kako bi bila u skladu sa tom razinom godišnjeg smanjenja koje će se provoditi od 2021. nadalje.

(28)

Ostvarivanje povećanih klimatskih ambicija zahtijevat će znatne javne resurse u EU-u kao i nacionalne proračune namijenjene klimatskoj tranziciji. Da bi se dopunili i povećali znatni rashodi u proračunu EU-a povezani s klimom, svi prihodi od dražbi koji se ne pripisuju proračunu Unije trebali bi se upotrijebiti za svrhe povezane s klimom. To uključuje upotrebu financijske potpore za rješavanje socijalnih aspekata u kućanstvima s nižim i srednjim dohotkom smanjenjem štetnih poreza. Osim toga, da bi se ublažilo distribucijske i socijalne učinke tranzicije u  državama članicama s niskim dohotkom , dodatnih 2,5  % količine emisijskih jedinica na razini Unije od [godina stupanja na snagu ove Direktive] do 2030. trebalo bi upotrijebiti da bi se, u okviru Modernizacijskog fonda iz članka 10.d Direktive 2003/87/EZ, financirala energetska tranzicija država članica čiji je bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku manji od 65 % prosjeka Unije u razdoblju od 2016. do 2018.

(28)

Ostvarivanje povećanih klimatskih ambicija zahtijevat će znatne javne i privatne resurse u EU-u kao i nacionalne proračune namijenjene klimatskoj tranziciji. Da bi se dopunili i povećali znatni rashodi u proračunu EU-a povezani s klimom, svi prihodi od dražbi koji se ne pripisuju proračunu Unije u obliku vlastitih sredstava trebali bi se upotrijebiti za svrhe povezane s klimom , osiguravajući pritom pravednu tranziciju i okolišni integritet poduzetih mjera . To uključuje upotrebu financijske potpore za rješavanje socijalnih aspekata u kućanstvima s nižim i srednjim dohotkom smanjenjem štetnih poreza. Kako bi se osigurali usklađenost i javni nadzor, države članice trebale bi donijeti ex-ante planove za načine na koji namjeravaju upotrebljavati prihode iz EU sustava trgovanja emisijama u skladu s vlastitim klimatskim i energetskim ciljevima te bi trebale na godišnjoj osnovi dostavljati informacije o uporabi prihoda od dražbovne prodaje u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća  (1a). Osim toga, da bi se ublažilo distribucijske i socijalne učinke tranzicije u  najteže pogođenim područjima , dodatnih 2,5  % količine emisijskih jedinica na razini Unije od [godina stupanja na snagu ove Direktive] do 2030. trebalo bi upotrijebiti da bi se, u okviru Modernizacijskog fonda iz članka 10.d Direktive 2003/87/EZ, financirala energetska tranzicija država članica čiji je bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku manji od 65 % prosjeka Unije u razdoblju od 2016. do 2018.

(28a)

Proizvođači električne energije od 2013. obvezni su kupovati sve emisijske jedinice koje su im potrebne za proizvodnju električne energije. Međutim, neke države članice zadržale su mogućnost nastavka prijelazne besplatne dodjele emisijskih jedinica za modernizaciju energetskog sektora u razdobljima 2013. – 2020. i 2021. – 2030. U razdoblju 2021. – 2030. samo će tri države članice i dalje imati tu mogućnost. Međutim, u tematskom izvješću 18/2020 naslovljenom „EU sustav trgovanja emisijama: besplatne emisijske jedinice trebalo je dodjeljivati ciljanije” Europski revizorski sud utvrdio je da prijelazna besplatna dodjela emisijskih jedinica nije doprinijela smanjenju intenziteta ugljika u energetskom sektoru u državama prihvatljivim za takvu besplatnu dodjelu emisijskih jedinica u razdoblju 2013. – 2020. S obzirom na to da je potrebna brza dekarbonizacija, posebno u energetskom sektoru, te s obzirom na ograničenu učinkovitost prijelazne besplatne dodjele emisijskih jedinica, mogućnost prijelazne besplatne dodjele za modernizaciju energetskog sektora više se ne čini svrsishodnom. Stoga ta mogućnost više ne bi trebala biti dostupna, a eventualne emisijske jedinice proizašle iz iskorištavanja te mogućnosti koje nisu dodijeljene operatorima u predmetnim državama članicama do 31. prosinca 2023. trebalo bi dodati ukupnoj količini emisijskih jedinica koje predmetna država članica prima za prodaju na dražbi ili bi ih trebalo upotrijebiti za potporu ulaganjima u okviru Modernizacijskog fonda.

(28b)

Jasno definiran udio prihoda od dražbi ostvarenih u okviru reformiranog i proširenog EU sustava trgovanja emisijama trebao bi se upotrebljavati kao vlastita sredstva za financiranje proračuna Unije kao opći prihodi u skladu sa zakonski obvezujućim Međuinstitucijskim sporazumom od 16. prosinca 2020.1a, koji sadržava plan za uvođenje novog skupa vlastitih sredstava  (1a) , među ostalim vlastitih sredstava koja se temelje na EU sustavu trgovanja emisijama i na mehanizmu za prilagodbu emisija ugljika na granicama (CBAM) te prvom stupu sporazuma OECD/G20. U skladu s tim sporazumom, ta bi se nova vlastita sredstva trebala uvesti do 1. siječnja 2023. Nova vlastita sredstva povezala bi proračun Unije s prioritetima politike Unije kao što su europski zeleni plan i doprinos Unije pravednom oporezivanju, čime će se ostvariti dodana vrijednost i pridonijeti ciljevima uključivanja klimatskih pitanja, otplati dugova instrumenta NextGenerationEU i otpornosti proračuna Unije kao alata za ulaganja i jamstva kojima se poštuje načelo „ne nanosi bitnu štetu” i temeljne vrijednosti sadržane u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji.

(28c)

U skladu s Odlukom Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 Europskog parlamenta i Vijeća  (1a) Unija je zakonski obvezna najkasnije do 31. prosinca 2058. otplatiti sve obveze nastale na temelju iznimne i privremene ovlasti za pozajmljivanje sredstava u okviru instrumenta Next Generation EU. Stoga, kako bi se poštovali pravno obvezujući Međuinstitucionalni sporazum i njegov plan za uvođenje skupa novih vlastitih sredstava namijenjenih otplati duga Unije, dio prihoda sustava EU-a za trgovanje emisijama trebao bi se pridodati proračunu Unije kako bi se pomoglo pokriti troškove zaduživanja sadržane u [Odluka Vijeća (EU, Euratom) …/… o izmjeni Odluke (EU, Euratom) 2020/2053 o sustavu vlastitih sredstava Europske unije] i sprečavanje znatnih smanjenja koja bi ugrozila programe Unije u budućim višegodišnjim financijskim okvirima.

(28d)

Znatne iznose prihoda ostvarenih pojačanim EU sustavom trgovanja emisijama koje zadržavaju države članice, mimo udjela namijenjenog proračunu Unije, trebalo bi upotrijebiti u svrhu klimatske tranzicije. Međutim, široko područje primjene i raznovrsniji raspon intervencija ne bi se trebali uspostaviti na štetu jedinstva, učinkovitosti, integriteta i demokratskog nadzora proračuna Unije.

(29)

Trebalo bi pružiti dodatne poticaje za smanjenje emisija stakleničkih plinova primjenom troškovno učinkovitih tehnika. U tom bi kontekstu besplatna dodjela emisijskih jedinica stacionarnim postrojenjima od 2026 . nadalje trebala biti uvjetovana ulaganjima u tehnike kojima se povećava energetska učinkovitost i smanjuju emisije. Ograničavanjem tog uvjeta na veće korisnike energije znatno bi se smanjilo opterećenje za poduzeća koja upotrebljavaju manje energije i koja mogu biti u vlasništvu malih i srednjih poduzeća ili mikropoduzeća. [Upućivanje treba potvrditi revidiranim EED-om]. Trebalo bi na odgovarajući način prilagoditi relevantne delegirane akte .

(29)

Trebalo bi pružiti dodatne poticaje za smanjenje emisija stakleničkih plinova primjenom troškovno učinkovitih tehnika. U tom bi kontekstu trebalo uvesti sustav „bonus-malus” za utvrđivanje udjela emisijskih jedinica za besplatnu dodjelu . Za postrojenja čije su emisije stakleničkih plinova više od relevantnih referentnih vrijednosti, količina emisijskih jedinica za besplatnu dodjelu od 2026. nadalje trebala bi se razlikovati ovisno o provedbi propisno uspostavljenog plana klimatske neutralnosti. Nasuprot tomu, postrojenja čije su emisije stakleničkih plinova niže od relevantnih referentnih vrijednosti trebala bi primiti poticaj u obliku dodatnih emisijskih jedinica za besplatnu dodjelu .

(30)

Mehanizam za prilagodbu emisija ugljika na granicama (CBAM), uspostavljen Uredbom (EU) […./..] Europskog parlamenta i Vijeća (51), alternativa je besplatnoj dodjeli emisijskih jedinica kako bi se smanjio rizik od istjecanja ugljika. Sektorima i podsektorima obuhvaćenima tom mjerom ne bi se trebale besplatno dodjeljivati emisijske jedinice. No besplatne emisijske jedinice trebalo bi postupno ukidati kako bi se proizvođači, uvoznici i gospodarski subjekti mogli prilagoditi novom sustavu. Emisijske jedinice za sektore obuhvaćene CBAM-om trebalo bi tijekom postupnog uvođenja tog mehanizma smanjivati tako da se na njihovu besplatnu dodjelu primijeni faktor. Taj bi postotak (faktor CBAM-a) trebao iznositi 100 % u prijelaznom razdoblju od stupanja na snagu [Uredba CBAM] do 2025 . , 90 % u 2026 . te bi se potom trebao smanjivati za 10 postotnih bodova svake godine kako bi se do desete godine dosegnulo 0  % i  time ukinula besplatna dodjela emisijskih jedinica . Relevantne delegirane akte o besplatnoj dodjeli emisijskih jedinica trebalo bi na odgovarajući način prilagoditi za sektore i podsektore obuhvaćene CBAM-om. Besplatne emisijske jedinice koje se na temelju tog izračuna više ne dodjeljuju sektorima obuhvaćenima CBAM-om (potražnja iz CBAM-a) moraju se prodati na dražbi, a prihodi će se pripisati Inovacijskom fondu kako bi se inovacijama u području niskougljičnih tehnologija, hvatanja i upotrebe ugljika te hvatanja i geološkog skladištenja ugljika, obnovljive energije i skladištenja energije pružila potpora na način kojim se pridonosi ublažavanju klimatskih promjena. Posebnu pozornost potrebno je obratiti projektima u sektorima obuhvaćenima CBAM-om. Da bi se poštovao udio emisijskih jedinica dostupnih za besplatnu dodjelu sektorima koji nisu obuhvaćeni CBAM-om, konačan iznos koji se oduzima od emisijskih jedinica za besplatnu dodjelu i prodaje na dražbi trebalo bi izračunati na temelju udjela potražnje iz CBAM-a u potrebama za besplatnom dodjelom emisijskih jedinica svih sektora kojima se emisijske jedinice besplatno dodjeljuju.

(30)

Mehanizmom za prilagodbu emisija ugljika na granicama (CBAM), uspostavljenim Uredbom (EU) […./..] Europskog parlamenta i Vijeća (51), namjerava se postupno ponuditi alternativa besplatnoj dodjeli emisijskih jedinica kako bi se smanjio rizik od istjecanja ugljika bez ugrožavanja konkurentnosti Unije . Sektorima i podsektorima obuhvaćenima tom mjerom ne bi se trebale besplatno dodjeljivati emisijske jedinice. No besplatne emisijske jedinice trebalo bi postupno ukidati kako bi se proizvođači, uvoznici i gospodarski subjekti mogli prilagoditi novom sustavu. Emisijske jedinice za sektore obuhvaćene CBAM-om trebalo bi tijekom postupnog uvođenja tog mehanizma smanjivati tako da se na njihovu besplatnu dodjelu primijeni faktor. Taj bi postotak (faktor CBAM-a) trebao iznositi 100 % u prijelaznom razdoblju od stupanja na snagu [Uredba CBAM] do kraja 2026 . i ovisiti o primjeni članka 36. stavka 3. točke (d) Uredbe (EU …/.. . [Uredba o CBAM-u] te bi se trebao smanjiti za 7 postotnih bodova 2027., 9 postotnih bodova 2028., 15 postotnih bodova 2029., 19 postotnih bodova 2030., 25 postotnih bodova 2031. i 25 postotnih bodova 2032., čime bi se besplatna dodjela emisijskih jedinica ukinula do 2032. Kako bi se zaštitila konkurentnost izvoza Unije, za proizvodnju proizvoda navedenih u Prilogu I. Uredbi [CBAM] unutar Unije i dalje bi se trebale dodjeljivati besplatne emisijske jedinice, pod uvjetom da su takvi proizvodi namijenjeni za izvoz u treće zemlje bez mehanizama za određivanje cijena ugljika sličnih mehanizmima sustava EU-a za trgovanje emisijama. Do [godinu dana prije kraja prijelaznog razdoblja kako je utvrđeno u Uredbi [CBAM]] Komisija bi trebala predstaviti izvješće s procjenom učinaka EU sustava trgovanja emisijama i CBAM-a na proizvodnju proizvoda navedenih u Prilogu I. Uredbi [CBAM] unutar Unije koji su namijenjeni za izvoz u treće zemlje i na razvoj globalnih emisija, kao i procjenu usklađenosti odstupanja za izvoz s WTO-om, posebno procjenjujući moguće mehanizme prilagodbe izvoza za postrojenja koja pripadaju skupini 10  % najučinkovitijih postrojenja s obzirom na usklađenost s WTO-om ili bilo koje druge prijedloge koje Komisija smatra primjerenima te bi, prema potrebi, trebala podnijeti prijedlog odgovarajućeg zakonodavstva i  mjera usklađenih s WTO-om kojima se izjednačuju troškovi CO2 s različitim sustavima određivanja cijena tih trećih zemalja . Relevantne delegirane akte o besplatnoj dodjeli emisijskih jedinica trebalo bi na odgovarajući način prilagoditi za sektore i podsektore obuhvaćene CBAM-om. Besplatne emisijske jedinice koje se na temelju tog izračuna više ne dodjeljuju sektorima obuhvaćenima CBAM-om (potražnja iz CBAM-a) moraju se prodati na dražbi, a prihodi će se pripisati Klimatskom investicijskom fondu kako bi se inovacijama u području niskougljičnih tehnologija, hvatanja i upotrebe ugljika te hvatanja i geološkog skladištenja ugljika, obnovljive energije i skladištenja energije pružila potpora na način kojim se pridonosi ublažavanju klimatskih promjena. Posebnu pozornost potrebno je obratiti projektima u sektorima obuhvaćenima CBAM-om. Da bi se poštovao udio emisijskih jedinica dostupnih za besplatnu dodjelu sektorima koji nisu obuhvaćeni CBAM-om, konačan iznos koji se oduzima od emisijskih jedinica za besplatnu dodjelu i prodaje na dražbi trebalo bi izračunati na temelju udjela potražnje iz CBAM-a u potrebama za besplatnom dodjelom emisijskih jedinica svih sektora kojima se emisijske jedinice besplatno dodjeljuju.

(30a)

Mehanizam za prilagodbu emisija ugljika na granicama (CBAM) je mehanizam kojim se uklanja rizik od istjecanja ugljika primjenom jedinstvene cijene emisija ugrađenih u robu uvezenu na carinsko područje Unije. Važno je pratiti, spriječiti i ukloniti rizik od zamjene robe proizvedene u Uniji namijenjene za izvoz u treće zemlje robom s većim emisijama ugljika na svjetskom tržištu. Stoga bi Komisija trebala stalno pratiti i ocjenjivati učinkovitost CBAM-a s obzirom na rizik od istjecanja ugljika na izvoznim tržištima, uključujući razvoj izvoza Unije u sektorima CBAM-a i kretanja u pogledu trgovinskih tokova i emisija ugrađenih u tu robu na svjetskom tržištu. Ako se utvrdi rizik od istjecanja ugljika, Komisija bi, prema potrebi, trebala podnijeti zakonodavni prijedlog za rješavanje tog rizika od istjecanja ugljika na izvoznim tržištima na način koji je u skladu s pravilima WTO-a. Osim toga, Unija bi trebala aktivno težiti osnivanju međunarodnog „kluba za ugljik” i kontinuirano sudjelovati u međunarodnoj suradnji u pogledu uvođenja mehanizama određivanja cijene ugljika. Uspjeh europskog tržišta ugljika ključan je iz globalne perspektive te će se na taj način više zemalja potaknuti na uvođenje tržišnog određivanja cijene ugljika. Komisija bi trebala dodatno analizirati moguće načine povezivanja s drugim tržištima ugljika, uz istodobno osiguravanje postizanja klimatskog cilja EU-a na razini cijeloga gospodarstva.

(31)

Da bi se bolje odrazio tehnološki napredak i odgovarajuće referentne vrijednosti prilagodile odgovarajućem razdoblju dodjele uz osiguranje poticajâ za smanjenje emisija i odgovarajuće nagrađivanje inovacija, najvišu moguću prilagodbu referentnih vrijednosti trebalo bi povećati s 1,6  % na 2,5  % godišnje. Za razdoblje od 2026. do 2030. te bi referentne vrijednosti stoga trebalo prilagoditi u rasponu od 4  % do 50 % u odnosu na vrijednost primjenjivu u razdoblju od 2013. do 2020.

(31)

Da bi se bolje odrazio tehnološki napredak i odgovarajuće referentne vrijednosti prilagodile odgovarajućem razdoblju dodjele uz osiguranje poticajâ za smanjenje emisija i odgovarajuće nagrađivanje inovacija, najvišu moguću prilagodbu referentnih vrijednosti trebalo bi povećati s 1,6  % na 2,5  % godišnje. Za razdoblje od 2026. do 2030. te bi referentne vrijednosti stoga trebalo prilagoditi u rasponu od 8  % do 50 % u odnosu na vrijednost primjenjivu u razdoblju od 2013. do 2020. Prilagođene referentne vrijednosti trebalo bi objaviti čim potrebne informacije budu dostupne, a najkasnije … [6 mjeseci od stupanja na snagu ove Direktive o izmjeni] kako bi te prilagođene referentne vrijednosti bile primjenjive od 2026.

(31a)

Znatni neizravni troškovi koji nastaju zbog prijenosa troškova emisija stakleničkih plinova u cijene električne energije uzrokuju rizik od istjecanja ugljika u određenim sektorima. Kako bi ublažile taj rizik, države članice trebale bi donijeti financijske mjere za nadoknadu neizravnih troškova. Te mjere trebale bi biti u skladu s pravilima o državnim potporama i ne bi smjele uzrokovati nepotrebno narušavanje tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu.

(32)

Za postizanje ciljeva europskog zelenog plana ključan je sveobuhvatan pristup inovacijama. Potrebne istraživačke i inovacijske aktivnosti podupiru se na razini EU-a, među ostalim, u okviru programa Obzor Europa, koji uključuje znatna financijska sredstva i nove instrumente za sektore obuhvaćene sustavom trgovanja emisijama. Države članice trebale bi osigurati da nacionalne odredbe o prenošenju ne ometaju inovacije te da su tehnološki neutralne.

(32)

Za postizanje ciljeva europskog zelenog plana ključan je sveobuhvatan pristup inovacijama. Potrebne istraživačke i inovacijske aktivnosti podupiru se na razini EU-a, među ostalim, u okviru programa Obzor Europa, koji uključuje znatna financijska sredstva i nove instrumente za sektore obuhvaćene sustavom trgovanja emisijama. Stoga bi Klimatski investicijski fond trebao nastojati ostvariti sinergije s programom Obzor Europa i prema potrebi s drugim programima Unije za financiranje. Države članice trebale bi osigurati da nacionalne odredbe o prenošenju ne ometaju inovacije , da olakšavaju primjenu inovativnih znanstvenih postignuća te da su tehnološki neutralne , dok bi Komisija trebala osigurati dostupnost i učinkovitost potrebne tehničke i savjetodavne pomoći .

(32a)

Kako bi se postigla klimatska neutralnost najkasnije do 2050., kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2021/1119, Unija treba premostiti znatan investicijski jaz kako je predviđeno u komunikaciji Komisije od 6. srpnja 2021. naslovljenoj „Strategija za financiranje tranzicije prema održivom gospodarstvu”. Kako bismo ostvarili cilj dekarbonizacije, potrebne su revolucionarne inovacije, unapređenje postojećih relevantnih tehnologija i certificirano uklanjanje prirodnog ugljika. Kako bi se poduprla temeljita dekarbonizacija cijeloga gospodarstva Unije, Inovacijskim fondom, koji bi trebao biti preimenovan u Klimatski investicijski fond, trebalo bi ostvariti svaki od ta tri stupa.

(33)

Područje primjene Inovacijskog fonda iz članka 10.a stavka 8. Direktive 2003/87/EZ trebalo bi se proširiti na potporu inovacijama u  području niskougljičnih tehnologija i procesa koji se odnose na potrošnju goriva u sektorima zgrada i cestovnog prometa. Dodatno bi Inovacijski fond trebao služiti za pružanje potpore ulaganjima u dekarbonizaciju sektora pomorskog prometa, uključujući ulaganja u  održiva alternativna goriva kao što su vodik i  amonijak koji se proizvode iz obnovljivih izvora energije, kao i u  pogonske tehnologije s nultom stopom emisija kao što su tehnologije za iskorištavanje energije vjetra. Budući da se u skladu s člankom 21 . stavkom 5. Financijske uredbe prihodi ostvareni od kazni propisanih Uredbom xxxx/xxxx [FuelEU Maritime]  (19) raspodjeljuju u Inovacijski fond kao vanjski namjenski prihod, Komisija bi trebala osigurati da se razmotri potpora inovativnim projektima za ubrzavanje razvoja i uvođenja obnovljivih i niskougljičnih goriva u  pomorskom sektoru , kako je navedeno u članku 21. stavku 1. Uredbe xxxx/xxxx [FuelEU Maritime] . Da bi se osigurala dostatna financijska sredstva za inovacije u tom proširenom području primjene, Inovacijski fond trebalo bi dopuniti s 50 milijuna emisijskih jedinica koje će se dijelom dobiti iz emisijskih jedinica koje bi se inače mogle prodati na dražbi, a dijelom iz emisijskih jedinica koje bi se inače mogle besplatno dodijeliti, u skladu s trenutačnim udjelom financijskih sredstava koja svaki izvor osigurava za Inovacijski fond.

(33)

Područje primjene Klimatskog investicijskog fonda iz članka 10.a stavka 8. Direktive 2003/87/EZ trebalo bi se proširiti na potporu uvođenju u  industrijske procese nerevolucionarnih tehnologija koje imaju velik potencijal za uštedu emisija stakleničkih plinova, ali nisu spremne za tržište, kao i inovacijama u  području niskougljičnih tehnologija i  procesa koji se odnose na potrošnju goriva u  sektorima zgrada i cestovnog prometa, uključujući kolektivne oblike prijevoza . Također bi trebala postojati mogućnost da se Klimatski investicijski fond upotrijebi za potporu revolucionarnim tehnologijama u sektoru otpada . Da bi se osigurala dostatna financijska sredstva za inovacije u tom proširenom području primjene, Klimatski investicijski fond trebalo bi dopuniti s 50 milijuna emisijskih jedinica koje će se dijelom dobiti iz emisijskih jedinica koje bi se inače mogle prodati na dražbi, a dijelom iz emisijskih jedinica koje bi se inače mogle besplatno dodijeliti, u skladu s trenutačnim udjelom financijskih sredstava koja svaki izvor osigurava za Klimatski investicijski fond. Kako bi se što prije potaknule inovacije u području revolucionarnih tehnologija, Komisija bi trebala osigurati da udio financiranja koje je stavljeno na raspolaganje u okviru Klimatskog investicijskog fonda bude pojačan tijekom prvih godina provedbe ove Direktive.

(33a)

Ubrzanje uvođenja domaćih održivih obnovljivih izvora energije ima važnu ulogu u planu Unije da postane neovisna o ruskim fosilnim gorivima znatno prije 2030. Osim toga, dostupnost velikih količina održive obnovljive energije potrebna je kako bi se osiguralo smanjenje emisija stakleničkih plinova u industrijskim procesima i u cjelokupnom gospodarstvu. Potrebno je znatno povećati cilj Unije u pogledu obnovljive energije za 2030. i povezane nacionalne doprinose. Stoga bi najmanje 12 % emisijskih jedinica stavljenih na raspolaganje Klimatskom investicijskom fondu trebalo biti upotrijebljeno za daljnji razvoj i uvođenje održivih obnovljivih izvora energije u Uniji, u skladu s načelom „energetska učinkovitost na prvom mjestu”. Prednost bi trebalo dati razvoju lokalne samoproizvodnje, skladištenja i dijeljenja, posebno u okviru zajednica energije iz obnovljivih izvora.

(33b)

Podupiranjem projekata javnim sredstvima Klimatski investicijski fond osiguravao bi poduzećima znatne prednosti za razvoj svojih proizvoda ili usluga. S obzirom na navedeno, projekti koji se financiraju iz Klimatskog investicijskog fonda trebali bi razmjenjivati znanje s drugim relevantnim projektima, kao i s istraživačima iz Europske unije koji imaju legitiman interes.

(35)

Ugovori za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik važan su element kojim se potiče smanjenje emisija u industriji jer omogućuju da se ulagateljima u inovativne klimatski prihvatljive tehnologije jamči cijena kojom se nagrađuju smanjenja emisija CO2 koja prelaze smanjenja potaknuta aktualnim razinama cijena u EU sustavu trgovanja emisijama. Raspon mjera koje Inovacijski fond može poduprijeti trebao bi se proširiti kako bi pružao potporu projektima u okviru cjenovno konkurentnih javnih natječaja, kao što su ugovori za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik. Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata o preciznim pravilima za tu vrstu potpore.

(35)

Ugovori za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik važan su element kojim se uz rast novih tehnologija potiče smanjenje emisija u industriji jer omogućuju da se ulagateljima u inovativne klimatski prihvatljive tehnologije jamči cijena kojom se nagrađuju smanjenja emisija CO2 koja prelaze smanjenja potaknuta aktualnim razinama cijena u EU sustavu trgovanja emisijama. Raspon mjera koje Klimatski investicijski fond može poduprijeti trebao bi se proširiti kako bi pružao potporu projektima u okviru tehnološki neutralnih, cjenovno konkurentnih javnih natječaja, kao što su ugovori za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik , te kako bi se poštovalo načelo geografske ravnoteže. Ugovori za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik bili bi važan mehanizam za pružanje potpore razvoju tehnologija za dekarbonizaciju, kao što su hvatanje i skladištenje ugljika te hvatanje i upotreba ugljika, i optimizaciju upotrebe dostupnih resursa. Ugovori za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik isto bi tako pružili sigurnost ulagateljima u tehnologije kao što su tehnologije hvatanja ugljika. Komisija bi trebala provesti procjenu učinka s posebnim naglaskom na opcije za pružanje potpore u okviru natječajnog postupka, uključujući na razinama osiguranih financijskih sredstava. Komisija bi na temelju rezultata te procjene trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata o preciznim pravilima za tu vrstu potpore.

(38)

Područje primjene Modernizacijskog fonda trebalo bi uskladiti s najnovijim klimatskim ciljevima Unije tako da se zahtijeva da ulaganja budu usklađena s ciljevima europskog zelenog plana i Uredbe (EU) 2021/1119 i tako da se ukida potpora ulaganjima povezanima s fosilnim gorivima. Nadalje, postotak Modernizacijskog fonda koji treba namijeniti prioritetnim ulaganjima trebalo bi povećati na 80  %, energetska učinkovitost trebala bi se utvrditi kao prioritetno područje na strani potražnje, a u opseg prioritetnih ulaganja trebalo bi uključiti potporu kućanstvima za rješavanje problema energetskog siromaštva, među ostalim u ruralnim i udaljenim područjima.

(38)

Područje primjene Modernizacijskog fonda trebalo bi uskladiti s najnovijim klimatskim ciljevima Unije tako da se zahtijeva da ulaganja budu usklađena s ciljevima europskog zelenog plana i Uredbe (EU) 2021/1119 i tako da se ukida potpora ulaganjima povezanima s fosilnim gorivima. Potpora iz Modernizacijskog fonda trebala bi se dodjeljivati samo državama članicama koje su donijele pravno obvezujuće ciljeve za postizanje klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. i mjere za postupno ukidanje svih fosilnih goriva u vremenskom okviru usklađenom s ciljevima utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1119. Kako bi se zajamčila učinkovita upotreba sredstava Unije, pristup Modernizacijskom fondu trebao bi isto tako biti uvjetovan poštovanjem vladavine prava. Nadalje, postotak Modernizacijskog fonda koji treba namijeniti prioritetnim ulaganjima trebalo bi povećati na 100  %, energetska učinkovitost trebala bi se utvrditi kao prioritetno područje na strani potražnje, a u opseg prioritetnih ulaganja trebalo bi uključiti potporu kućanstvima za rješavanje problema energetskog siromaštva, među ostalim u ruralnim i udaljenim područjima.

(38a)

Povećanjem cijena u okviru EU sustava trgovanja emisijama znatno su se povećali prihodi iz tog sustava za države članice i Uniju. Kako bi se prepoznao doprinos prihoda EU sustava trgovanja emisijama tranziciji industrije Unije te pružila potpora ranjivim osobama u Uniji kako bi im se omogućilo da prijeđu na ekološki prihvatljive alternative, trebalo bi uvesti oznaku EU sustava trgovanja emisijama. Države članice i Komisija trebale bi osigurati da je jasno naznačeno da financiranje dolazi iz prihoda EU sustava trgovanja emisijama isticanjem odgovarajuće oznake za sve projekte i aktivnosti koji se podupiru na nacionalnoj razini ili iz fondova Unije.

(39)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/2066 (21) utvrđuju se pravila o praćenju emisija iz biomase koja su usklađena s pravilima o upotrebi biomase utvrđenima u zakonodavstvu Unije o obnovljivoj energiji. Budući da je najnovijim pravilima utvrđenima Direktivom (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (22) detaljnije razrađeno zakonodavstvo u pogledu kriterija održivosti za biomasu, prijenos provedbenih ovlasti iz članka 14. stavka 1. Direktive 2003/87/EZ trebalo bi izričito proširiti na donošenje potrebnih prilagodbi za primjenu kriterija održivosti za biomasu, uključujući biogoriva, biotekućine i goriva od biomase, u EU sustavu trgovanja emisijama. Osim toga, Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje provedbenih akata kojima utvrđuje način obračunavanja uskladištenih emisija iz mješavina biomase s nultom stopom i biomase koja ne potječe iz izvora s nultom stopom.

(39)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/2066 (21) utvrđuju se pravila o praćenju emisija iz biomase koja su usklađena s pravilima o upotrebi biomase utvrđenima u zakonodavstvu Unije o obnovljivoj energiji. Budući da je najnovijim pravilima utvrđenima Direktivom (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (22) detaljnije razrađeno zakonodavstvo u pogledu kriterija održivosti za biomasu, prijenos provedbenih ovlasti iz članka 14. stavka 1. Direktive 2003/87/EZ trebalo bi izričito proširiti na donošenje potrebnih prilagodbi za primjenu kriterija održivosti za biomasu, uključujući biogoriva, biotekućine i goriva od biomase, u EU sustavu trgovanja emisijama. Osim toga, Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata kojima utvrđuje način obračunavanja uskladištenih emisija iz mješavina biomase s nultom stopom i biomase koja ne potječe iz izvora s nultom stopom.

(40)

Obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla i reciklirana ugljična goriva mogu biti važna za smanjenje emisija stakleničkih plinova u sektorima koji se teško mogu dekarbonizirati. Ako se goriva iz recikliranog ugljika i obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla proizvode iz ugljikova dioksida uhvaćenog u okviru djelatnosti obuhvaćene ovom Direktivom, emisije bi se trebale obračunati u toj djelatnosti. Da bi se osiguralo da obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla i goriva iz recikliranog ugljika pridonose smanjenju emisija stakleničkih plinova te da bi se izbjeglo dvostruko računanje za goriva koja to čine, primjereno je izričito proširiti ovlast Komisije iz članka 14. stavka 1. na donošenje provedbenih akata o utvrđivanju prilagodbi potrebnih za obračun konačnog ispuštanja ugljikova dioksida i izbjegavanje dvostrukog računanja kako bi se osiguralo postojanje primjerenih poticaja, uzimajući pritom u obzir i odredbe o tim gorivima u okviru Direktive (EU) 2018/2001.

(40)

Obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla i reciklirana ugljična goriva mogu biti važna za smanjenje emisija stakleničkih plinova u sektorima koji se teško mogu dekarbonizirati. Da bi se osiguralo da obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla i goriva iz recikliranog ugljika pridonose smanjenju emisija stakleničkih plinova te da bi se izbjeglo dvostruko računanje za goriva koja to čine, primjereno je izričito proširiti ovlast Komisije iz članka 14. stavka 1. na donošenje delegiranih akata o utvrđivanju prilagodbi potrebnih za obračun konačnog ispuštanja ugljikova dioksida na način kojim se osigurava da se sve emisije uzimaju u obzir, uključujući slučajeve kad se takva goriva proizvode iz ugljikova dioksida uhvaćenog izvan Unije i koriste se u okviru djelatnosti obuhvaćene ovom Direktivom, uz izbjegavanje dvostrukog računanja i osiguravanje postojanja primjerenih poticaja za hvatanje emisija , uzimajući pritom u obzir i odredbe o tim gorivima u okviru Direktive (EU) 2018/2001.

(42)

Zbog isključivanja postrojenja koja upotrebljavaju isključivo biomasu iz EU sustava trgovanja emisijama postrojenja za izgaranje velikog udjela biomase ostvarila su neočekivani profit jer su im besplatno dodijeljene emisijske jedinice koje u velikoj mjeri nadmašuju stvarne emisije. Stoga je potrebno uvesti graničnu vrijednost za izgaranje biomase s nultom stopom iznad koje se postrojenja isključuju iz EU sustava trgovanja emisijama. Granična vrijednost od 95 % u skladu je s parametrom nesigurnosti utvrđenim u članku 2. točki 16. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/331  (23) .

(42a)

Sve veće cijene energije velik su problem za građane, posebno obitelji s niskim dohotkom, te poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća („MSP-ovi”). Glavni uzrok rasta cijena energije je naša ovisnost o fosilnim gorivima. Paketom „Spremni za 55 %” trebalo bi obuhvatiti i nastojati smanjiti takve ovisnosti, među ostalim poboljšanjem strukture EU sustava trgovanja emisijama. Jačanje integriteta tržišta i transparentnosti također može imati ulogu u ograničavanju volatilnosti cijena EU sustava trgovanja emisijama na tržištu.

(42b)

Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) objavilo je 28. ožujka 2022. završno izvješće o emisijskim jedinicama i povezanim izvedenicama. Komisija bi, prema potrebi i što je prije moguće, trebala podnijeti zakonodavni prijedlog za praćenje preporuka iz tog izvješća kako bi se poboljšala razina transparentnosti i praćenja europskih tržišta emisijskih jedinica i povezanih tržišta izvedenica te izvješćivanja o njima. Međutim, kako bi se kontinuirano pratio integritet i transparentnost tržišta, izbjeglo netočno informiranje i usmjeravalo moguće brzo djelovanje, ESMA bi trebala redovito objavljivati izvješće o integritetu i transparentnosti tih tržišta i, prema potrebi, davati daljnje preporuke za ciljana poboljšanja. ESMA bi posebno trebala ispitati funkcioniranje tržištâ s obzirom na volatilnost tržišta i razvoj cijena, funkcioniranje dražbi i operacija trgovanja na tržištima, likvidnost i količine kojima se trguje te kategorije i ponašanje sudionika na tržištu u trgovanju. Ciljana poboljšanja mogla bi, na primjer, uključivati mjere za poboljšanje informacija dostupnih sudionicima na tržištu i široj javnosti o funkcioniranju tržišta emisijskih jedinica i povezanih tržišta izvedenica, poboljšanje regulatornog izvješćivanja i praćenja tržišta na tržištima emisijskih jedinica i povezanim tržištima izvedenica, među ostalim objavljivanjem pojedinačnih transakcija, zahtjeve za svakog sudionika na tržištu da javno objavi svoja sredstva u rezervi i pozicije raščlanjene prema motivu i horizontu, promicanje sprečavanja i otkrivanja zlouporabe tržišta i pomoći u održavanju urednih tržišta emisijskih jedinica i povezanih tržišta izvedenica, primjerice promjenjivom kaznom na temelju prosječne dražbovne cijene iz prethodne godine, povlačenjem emisijskih jedinica, prilagodbom količine naknadnih dražbi ili njihovom kombinacijom. Komisija bi trebala ocijeniti preporuke ESMA-e u roku od šest mjeseci od objave izvješća ESMA-e i prema potrebi podnijeti zakonodavni prijedlog za provedbu tih preporuka.

(42c)

Neočekivana ili iznenadna volatilnost tržišta ili prekomjerni cjenovni šokovi na tržištu ugljika u Uniji, primjerice zbog iznenadnih promjena u ponašanju na tržištu ili prekomjernih špekulacija, negativno utječu na predvidljivost tržišta i stabilnu ulagačku klimu koja je ključna za planiranje ulaganja u dekarbonizaciju i inovacije. Stoga bi mjere koje se primjenjuju u slučaju prekomjernih fluktuacija cijena trebalo pažljivo ojačati kako bi se poboljšala procjena neopravdanih kretanja cijena i reakcija na njih. Takvim ciljanim poboljšanjima trebalo bi se osigurati kontinuirano pravilno funkcioniranje tržišta ugljika, uključujući ulogu posrednika i financijskih aktera u osiguravanju likvidnosti tržišta i pristupa tržištu za usklađene subjekte, posebno MSP-ove, uz istodobno uklanjanje neočekivanih ili iznenadnih šokova zbog volatilnosti ili cjenovnih šokova koji nisu povezani s tržišnim osnovama.

(43a)

Kako bi se zajamčili jednaki uvjeti i prevladale eventualne preostale razlike između postojećeg EU sustava trgovanja emisijama i novog sustava trgovanja emisijama, novi sustav trgovanja emisijama također bi trebao obuhvatiti ostala goriva puštena u potrošnju, poput onih koja se upotrebljavaju za industrijsko grijanje u djelatnostima koje nisu obuhvaćene Prilogom I. Direktive 2003/87/EC, uz izbjegavanje ili otklanjanje svakog dvostrukog računanja. Osim toga, takvim bi se pristupom pojednostavnili provedba, praćenje i verifikacija novog sustava trgovanja emisijama i izvješćivanje o njemu za regulirane subjekte.

(44)

Da bi se uspostavio potreban provedbeni okvir i pružio razuman vremenski okvir za postizanje cilja za 2030., trgovanje emisijama u tim dvama novim sektorima trebalo bi započeti 2025. U prvoj bi godini regulirani subjekti trebali imati dozvolu za emisiju stakleničkih plinova te izvijestiti o svojim emisijama u  2024 . i  2025 . Izdavanje emisijskih jedinica i obveze usklađivanja za te subjekte trebali bi se primjenjivati od 2026. Takav redoslijed omogućit će organiziran i učinkovit početak trgovanja emisijama u tim sektorima. Usto bi omogućio i uspostavljanje financiranja EU-a i mjera država članica kako bi se osiguralo socijalno pošteno uvođenje trgovanja emisijama EU-a u tim dvama sektorima, a sve da bi se ublažio utjecaj cijene ugljika na ranjiva kućanstva i korisnike prijevoza.

(44)

Da bi se uspostavio potreban provedbeni okvir i pružio razuman vremenski okvir za postizanje cilja za 2030., trgovanje emisijama u tim novim sektorima trebalo bi započeti 2025. U prvoj bi godini regulirani subjekti trebali imati dozvolu za emisiju stakleničkih plinova te izvijestiti o svojim emisijama u  2023 . i  2024 . Izdavanje emisijskih jedinica i obveze usklađivanja za te subjekte trebali bi se primjenjivati od 2025. za goriva puštena u potrošnju za komercijalnu primjenu i druga goriva, kao što su ona koja se upotrebljavaju za industrijsko grijanje koje nije obuhvaćeno postojećim EU sustavom trgovanja emisijama. Ako tako ocijeni do 1. siječnja 2026. i ako su uvjeti odgovarajući, Komisija bi trebala nastojati proširiti područje primjene na goriva puštena u potrošnju u privatnom cestovnom prometu i privatnom grijanju ili hlađenju stambenih zgrada od 1. siječnja 2029. te bi prema potrebi trebala u tu svrhu predstaviti ciljano preispitivanje. Takav redoslijed omogućit će organiziran i učinkovit početak trgovanja emisijama u tim sektorima. Usto bi omogućio i uspostavljanje financiranja EU-a i mjera država članica kako bi se osiguralo socijalno pošteno uvođenje trgovanja emisijama EU-a u tim dvama sektorima, a sve da bi se ublažio utjecaj cijene ugljika na ranjiva kućanstva i korisnike prijevoza.

(46)

Regulirane subjekte u tim dvama novim sektorima i točku regulacije trebalo bi utvrditi u skladu sa sustavom trošarina uspostavljenim Direktivom Vijeća (EU) 2020/262 (25), uz potrebne prilagodbe, jer se tom direktivom u svrhe plaćanja trošarina već uspostavlja pouzdan kontrolni sustav za sve količine goriva puštene u potrošnju. Krajnji korisnici goriva u tim sektorima ne bi trebali podlijegati obvezama iz Direktive 2003/87/EZ.

(46)

Regulirane subjekte u tim novim sektorima i točku regulacije trebalo bi utvrditi u skladu sa sustavom trošarina uspostavljenim Direktivom Vijeća (EU) 2020/262 (25), uz potrebne prilagodbe, jer se tom direktivom u svrhe plaćanja trošarina već uspostavlja pouzdan kontrolni sustav za sve količine goriva puštene u potrošnju. Krajnji korisnici goriva u tim sektorima ne bi trebali podlijegati obvezama iz Direktive 2003/87/EZ.

(47)

Regulirani subjekti obuhvaćeni područjem primjene trgovanja emisijama u  sektorima zgrada i cestovnog prometa trebali bi podlijegati sličnim zahtjevima za dozvole za emisiju stakleničkih plinova kao i operatori stacionarnih postrojenja. Potrebno je uspostaviti pravila o zahtjevima za izdavanje dozvola, uvjetima za izdavanje dozvola, sadržaju i preispitivanju te o svim promjenama povezanima s reguliranim subjektom. Da bi početak rada novog sustava bio organiziran, države članice trebale bi osigurati da regulirani subjekti obuhvaćeni područjem primjene novog trgovanja emisijama imaju valjanu dozvolu od početka rada sustava 2025 .

(47)

Regulirani subjekti obuhvaćeni područjem primjene trgovanja emisijama u  novim sektorima trebali bi podlijegati sličnim zahtjevima za dozvole za emisiju stakleničkih plinova kao i operatori stacionarnih postrojenja. Potrebno je uspostaviti pravila o zahtjevima za izdavanje dozvola, uvjetima za izdavanje dozvola, sadržaju i preispitivanju te o svim promjenama povezanima s reguliranim subjektom. Da bi početak rada novog sustava bio organiziran, države članice trebale bi osigurati da regulirani subjekti obuhvaćeni područjem primjene novog trgovanja emisijama imaju valjanu dozvolu od početka rada sustava 2024 .

(48)

Ukupna količina emisijskih jedinica za novo trgovanje emisijama trebala bi pratiti linearnu putanju kako bi se ostvario cilj smanjenja emisija do 2030. uzimajući pritom u obzir troškovno učinkovit doprinos zgrada i cestovnog prometa u obliku smanjenja emisija od 43 % do 2030. u odnosu na 2005. Ukupnu količinu emisijskih jedinica prvi bi put trebalo utvrditi 2026 . kako bi se pratila putanja koja 2024. počinje s graničnim vrijednostima emisija za tu godinu (1 109 304 000 CO2t) koje se računaju u skladu s člankom 4. stavkom 2. Uredbe (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća (26) na temelju referentnih emisija za te sektore za razdoblje od 2016. do 2018. U skladu s tim linearni faktor smanjenja trebalo bi utvrditi na 5,15  %. Od 2028. ukupna količina emisijskih jedinica trebala bi se utvrđivati na temelju prosječnih emisija o kojima je izviješteno za 2024., 2025. i 2026. te bi se trebala smanjivati za jednako apsolutno godišnje smanjenje koje je utvrđeno od 2024., a koje odgovara linearnom faktoru smanjenja od 5,43  % u odnosu na usporedivu vrijednost za 2025. za prethodno utvrđenu putanju. Ako su te emisije znatno više od te vrijednosti putanje i takvo odstupanje nije rezultat malih razlika u metodologijama mjerenja emisija, linearni faktor smanjenja trebalo bi prilagoditi kako bi se 2030. postiglo zahtijevano smanjenje emisija.

(48)

Ukupna količina emisijskih jedinica za novo trgovanje emisijama trebala bi pratiti linearnu putanju kako bi se ostvario cilj smanjenja emisija do 2030. uzimajući pritom u obzir troškovno učinkovit doprinos zgrada i cestovnog prometa u obliku smanjenja emisija od 43 % do 2030. u odnosu na 2005. Ukupnu količinu emisijskih jedinica prvi bi put trebalo utvrditi 2025 . kako bi se pratila putanja koja 2024. počinje s graničnim vrijednostima emisija za tu godinu (1 109 304 000 CO2t) koje se računaju u skladu s člankom 4. stavkom 2. Uredbe (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća (26) na temelju referentnih emisija za te sektore za razdoblje od 2016. do 2018. U skladu s tim linearni faktor smanjenja trebalo bi utvrditi na 5,15  %. Od 2028. ukupna količina emisijskih jedinica trebala bi se utvrđivati na temelju prosječnih emisija o kojima je izviješteno za 2024., 2025. i 2026. te bi se trebala smanjivati za jednako apsolutno godišnje smanjenje koje je utvrđeno od 2024., a koje odgovara linearnom faktoru smanjenja od 5,43  % u odnosu na usporedivu vrijednost za 2025. za prethodno utvrđenu putanju. Ako su te emisije znatno više od te vrijednosti putanje i takvo odstupanje nije rezultat malih razlika u metodologijama mjerenja emisija, linearni faktor smanjenja trebalo bi prilagoditi kako bi se 2030. postiglo zahtijevano smanjenje emisija.

(50)

Da bi se osigurao neometan početak trgovanja emisijama u  sektoru zgrada i sektoru cestovnog prometa te uzimajući u obzir potrebu reguliranih subjekata da zaštite ili unaprijed kupe emisijske jedinice kako bi ublažili cjenovni i likvidnosni rizik, veću količinu emisijskih jedinica trebalo bi prodati na dražbi prilično rano. Stoga bi količine emisijskih jedinica za prodaju na dražbi 2026 . trebale biti 30 % više od ukupne količine emisijskih jedinica za 2026 . Ta bi količina bila dovoljna da omogući likvidnost i ako se emisije smanje u skladu s potrebama za smanjenjem i ako se emisije smanjuju samo progresivno. Detaljna pravila o takvoj prodaji veće količine emisijskih jedinica na dražbi na početku razdoblja moraju se utvrditi u delegiranom aktu povezanom s prodajom na dražbi i donesenim u skladu s člankom 10. stavkom 4. Direktive 2003/87/EZ.

(50)

Da bi se osigurao neometan početak trgovanja emisijama u  novim sektorima te uzimajući u obzir potrebu reguliranih subjekata da zaštite ili unaprijed kupe emisijske jedinice kako bi ublažili cjenovni i likvidnosni rizik, veću količinu emisijskih jedinica trebalo bi prodati na dražbi prilično rano. Stoga bi količine emisijskih jedinica za prodaju na dražbi 2025 . trebale biti 30 % više od ukupne količine emisijskih jedinica za 2025 . Ta bi količina bila dovoljna da omogući likvidnost i ako se emisije smanje u skladu s potrebama za smanjenjem i ako se emisije smanjuju samo progresivno. Detaljna pravila o takvoj prodaji veće količine emisijskih jedinica na dražbi na početku razdoblja moraju se utvrditi u delegiranom aktu povezanom s prodajom na dražbi i donesenim u skladu s člankom 10. stavkom 4. Direktive 2003/87/EZ.

(52)

Uvođenje cijene ugljika u cestovni promet i zgrade trebala bi pratiti učinkovita socijalna nadoknada, osobito s obzirom na aktualne razine energetskog siromaštva. U anketi koja je 2019. provedena u EU-u otprilike 34 milijuna Europljana reklo je da 2018. nije moglo održati svoje domove dovoljno toplima, a 6,9  % stanovništva Unije navelo je da si ne može priuštiti primjereno zagrijavanje svojih domova (27). Da bi se postigla učinkovita socijalna i distribucijska nadoknada, od država članica trebalo bi zahtijevati da prihode od dražbi troše na svrhe povezane s klimom i energijom koje su već određene za postojeće trgovanje emisijama, ali i za mjere koje se posebno dodaju radi rješavanja povezanih spornih pitanja u novim sektorima cestovnog prometa i zgrada, uključujući povezane mjere politike iz Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća (28). Prihodi od dražbi trebali bi se upotrebljavati za rješavanje socijalnih aspekata trgovanja emisijama za nove sektore, a posebna bi se pozornost usmjerila na ranjiva kućanstva, mikropoduzeća i korisnike prijevoza. U tom će kontekstu novi Socijalni fond za klimatsku politiku osigurati namjenska financijska sredstva za države članice radi pružanja potpore europskim građanima koji su najviše zahvaćeni ili kojima prijeti rizik od energetskog siromaštva ili siromaštva u pogledu mobilnosti. Taj će Fond promicati poštenje i solidarnost među državama članicama i u njima, istodobno ublažavajući rizik od energetskog siromaštva ili siromaštva u pogledu mobilnosti tijekom tranzicije. Temeljit će se na postojećem mehanizmu solidarnosti, koji će i dopunjavati. Sredstva novog Fonda načelno će iznositi 25 % očekivanih prihoda od novog trgovanja emisijama u razdoblju 2026.–2032. te će se upotrebljavati u skladu sa socijalnim planovima za klimatsku politiku koje bi države članice trebale predložiti u okviru Uredbe (EU) 20…/nn Europskog parlamenta i Vijeća (29). Nadalje, svaka država članica trebala bi svoje prihode od dražbi upotrebljavati, među ostalim, za financiranje dijela troškova svojih socijalnih planova za klimatsku politiku.

(52)

Uvođenje cijene ugljika u cestovni promet i zgrade trebala bi pratiti učinkovita socijalna nadoknada, osobito s obzirom na aktualne razine energetskog siromaštva. U anketi koja je 2019. provedena u EU-u otprilike 34 milijuna Europljana reklo je da 2018. nije moglo održati svoje domove dovoljno toplima, a 6,9  % stanovništva Unije navelo je da si ne može priuštiti primjereno zagrijavanje svojih domova (27). Da bi se postigla učinkovita socijalna i distribucijska nadoknada, od država članica trebalo bi zahtijevati da prihode od dražbi troše na svrhe povezane s klimom i energijom koje su već određene za postojeće trgovanje emisijama, ali i za mjere koje se posebno dodaju radi rješavanja povezanih spornih pitanja u novim sektorima cestovnog prometa i zgrada, uključujući povezane mjere politike iz Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća (28). Prihodi od dražbi trebali bi se upotrebljavati za rješavanje socijalnih aspekata trgovanja emisijama za nove sektore, a posebna bi se pozornost usmjerila na ranjiva kućanstva, mikropoduzeća i korisnike prijevoza. U tom će kontekstu novi Socijalni fond za klimatsku politiku osigurati namjenska financijska sredstva za države članice radi pružanja potpore europskim građanima koji su najviše zahvaćeni ili kojima prijeti rizik od energetskog siromaštva ili siromaštva u pogledu mobilnosti. Socijalni fond za klimatsku politiku trebao bi biti sastavni dio proračuna Unije kako bi se očuvalo jedinstvo proračuna i usklađenost s politikama Unije te zajamčio učinkovit nadzor proračunskog tijela, koje čine Europski parlament i Vijeće. Taj će Fond promicati poštenje i solidarnost među državama članicama i u njima, istodobno ublažavajući rizik od energetskog siromaštva ili siromaštva u pogledu mobilnosti tijekom tranzicije. Temeljit će se na postojećem mehanizmu solidarnosti, koji će i dopunjavati. Sredstva novog Fonda načelno će iznositi 25 % očekivanih prihoda od novog trgovanja emisijama u razdoblju 2026. – 2032. te će se upotrebljavati u skladu sa socijalnim planovima za klimatsku politiku koje bi države članice trebale predložiti u okviru Uredbe (EU) 20…/nn Europskog parlamenta i Vijeća (29). Programirana osnovna dodijeljena sredstva u proračunu Unije trebala bi se godišnje dodatno povećavati u slučaju da se cijena ugljika poveća više no što je to prvotno bilo predviđeno, jer bi to dovelo do povećanja opterećenja za ranjiva kućanstva i korisnike prometa. Kako bi se osiguralo primjereno i pravedno ublažavanje učinka povećanja cijena ugljika na najranjivije skupine, takva godišnja povećanja trebala bi biti obuhvaćena višegodišnjim financijskim okvirom automatskom „prilagodbom fluktuaciji cijena ugljika” u pogledu gornje granice naslova 3. i gornje granice za plaćanja, za što će se u okviru Uredbe o višegodišnjem financijskom okviru i u skladu s člankom 312. UFEU-a predvidjeti odgovarajući mehanizam. Nadalje, svaka država članica trebala bi svoje prihode od dražbi upotrebljavati, među ostalim, za financiranje dijela troškova svojih socijalnih planova za klimatsku politiku.

(52a)

Budući da je sektor prometa danas jedini sektor u kojem nisu ostvarena smanjenja emisija stakleničkih plinova, potrebna je velika razina ulaganja u mogućnosti održivog prometa kako bi se ostvarili ciljevi Unije u području klime i pružila potpora modalnom prelasku na ekološki prihvatljive vrste prijevoza. Stoga bi najmanje 15 % očekivanih prihoda od povećanog trgovanja emisijama do kojeg će doći uslijed proširenja područja primjene EU sustava trgovanja emisijama i uvođenja novog EU sustava trgovanja emisijama za grijanje, promet i ostala goriva temeljem ove Direktive, uključujući 15 % nacionalnih prihoda koje će dodijeliti države članice i 15 % prihoda u okviru Inovacijskog fonda, trebalo dodijeliti za daljnji razvoj javnog prijevoza, posebno klimatski prihvatljivih željezničkih i autobusnih sustava.

(52b)

Kako bi se ostvarila veća usklađenost i učinkovitost upravljanja financijskim sredstvima i resursima Unije te njihove upotrebe, Komisija bi trebala provesti procjenu i prema potrebi 2030. predstaviti zakonodavni prijedlog za integraciju Klimatskog investicijskog fonda i Modernizacijskog fonda u proračun Unije, koji bi se mogao podnijeti u kontekstu prijedloga za sljedeći višegodišnji financijski okvir.

(54)

Inovacije i razvoj novih niskougljičnih tehnologija u sektorima zgrada i cestovnog prometa ključni su za osiguranje troškovno učinkovitog doprinosa tih sektora očekivanim smanjenjima emisija. Stoga bi Inovacijskom fondu na raspolaganje trebalo staviti i 150 milijuna emisijskih jedinica iz trgovanja emisijama u sektoru zgrada i sektoru cestovnog prometa kako bi se potaknule troškovno učinkovita smanjenja emisija .

(54)

Socijalnom fondu za klimatsku politiku trebalo bi na raspolaganje staviti i 150 milijuna emisijskih jedinica iz trgovanja emisijama u sektoru zgrada i sektoru cestovnog prometa kako bi se podupirale socijalne mjere za klimatsku politiku .

(55)

Regulirani subjekti obuhvaćeni trgovanjem emisijama u sektorima zgrada i cestovnog prometa trebali bi predati emisijske jedinice za svoje verificirane emisije koje odgovaraju količinama goriva koje su pustili u potrošnju. Oni bi 2026 . prvi put trebali predati emisijske jedinice za svoje verificirane emisije. Da bi se administrativno opterećenje svelo na najmanju moguću mjeru, treba omogućiti da se brojna pravila primjenjiva na postojeći sustav trgovanja emisijama za stacionarna postrojenja i zrakoplovstvo uz potrebne prilagodbe mogu primjenjivati na trgovanje emisijama za zgrade i cestovni promet . To osobito uključuje pravila o prijenosu, predaji i poništavanju emisijskih jedinica te pravila o valjanosti emisijskih jedinica, kaznama, nadležnim tijelima i obvezama izvješćivanja država članica.

(55)

Regulirani subjekti obuhvaćeni novim trgovanjem emisijama trebali bi predati emisijske jedinice za svoje verificirane emisije koje odgovaraju količinama goriva koje su pustili u potrošnju. Oni bi 2025 . prvi put trebali predati emisijske jedinice za svoje verificirane emisije. Da bi se administrativno opterećenje svelo na najmanju moguću mjeru, treba omogućiti da se brojna pravila primjenjiva na postojeći sustav trgovanja emisijama za stacionarna postrojenja i zrakoplovstvo uz potrebne prilagodbe mogu primjenjivati na novo trgovanje emisijama. To osobito uključuje pravila o prijenosu, predaji i poništavanju emisijskih jedinica te pravila o valjanosti emisijskih jedinica, kaznama, nadležnim tijelima i obvezama izvješćivanja država članica.

(59a)

Kako bi se ostvarili ciljevi iz ove Uredbe i drugog zakonodavstva Unije, posebno oni iz Uredbe (EU) 2021/1119, Unija i njezine države članice trebale bi pri provedbi politika upotrebljavati najnovije znanstvene dokaze. Stoga bi se pri provedbi ove Direktive trebali uzimati u obzir savjeti Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene. Nadalje, Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene trebao bi moći na vlastitu inicijativu pružati znanstvene savjete u vezi s ovom Direktivom kako bi se osigurala usklađenost politika s ciljevima Uredbe (EU) 2021/1119 i Pariškog sporazuma.

(59b)

Kako bi se utvrdila dugoročna vizija, Komisija bi uz potporu Europskog savjetodavnog odbora za klimatske promjene trebala pripremiti okvirne planove za djelatnosti obuhvaćene Prilogom I. ovoj Direktivi u pogledu cilja postizanja klimatske neutralnosti Unije najkasnije do 2050. i cilja postizanja negativnih emisija nakon toga, kako je utvrđeno u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119. Planovi bi se trebali pripremiti na transparentan način uz blisku suradnju s dionicima kao što su pojedinci, civilno društvo, socijalni partneri, akademska zajednica, industrija i oblikovatelji politika. Ti su planovi ključan alat za pružanje dugoročnog uvida i stabilnosti dionicima te za utvrđivanje zajedničkih interesa, potencijalnih nedosljednosti i sukoba u razvoju politika. Planovi bi se trebali ažurirati svakih pet godina kako bi se u obzir uzeo u obzir najnoviji znanstveni razvoj, u bliskoj suradnji s dionicima.

(61)

Djelotvoran i reformiran EU sustav trgovanja emisijama koji obuhvaća instrument za stabilizaciju tržišta glavno je sredstvo Unije za postizanje dogovorenog cilja za 2030. i obveza iz Pariškog sporazuma. Rezervom za stabilnost tržišta nastoji se riješiti pitanje neravnoteže između ponude i potražnje emisijskih jedinica na tržištu. U članku 3. Odluke (EU) 2015/1814 navodi se da je rezervu potrebno preispitati tri godine od datuma početka funkcioniranja, pri čemu se posebna pozornost posvećuje postotku za utvrđivanje broja emisijskih jedinica koje će se staviti u rezervu za stabilnost tržišta, pragu za ukupni broj emisijskih jedinica u optjecaju koji određuje unos emisijskih jedinica te broju emisijskih jedinica koje će se osloboditi iz rezerve.

(61)

Djelotvoran i reformiran EU sustav trgovanja emisijama koji obuhvaća instrument za stabilizaciju tržišta glavno je sredstvo Unije za postizanje dogovorenog cilja za 2030. , njezina cilja klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. i ostvarivanja negativnih emisija nakon toga, kako je utvrđeno u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119, i obveza iz Pariškog sporazuma. Rezervom za stabilnost tržišta nastoji se riješiti pitanje neravnoteže između ponude i potražnje emisijskih jedinica na tržištu. U članku 3. Odluke (EU) 2015/1814 navodi se da je rezervu potrebno preispitati tri godine od datuma početka funkcioniranja, pri čemu se posebna pozornost posvećuje postotku za utvrđivanje broja emisijskih jedinica koje će se staviti u rezervu za stabilnost tržišta, pragu za ukupni broj emisijskih jedinica u optjecaju koji određuje unos emisijskih jedinica te broju emisijskih jedinica koje će se osloboditi iz rezerve.

(62)

S obzirom na potrebu da se uspostavi jači signal za ulaganja radi troškovno učinkovitog smanjenja emisija i jačanja EU sustava trgovanja emisijama trebalo bi izmijeniti Odluku (EU) 2015/1814 kako bi se povećale postotne stope za utvrđivanje broja emisijskih jedinica koje se svake godine trebaju stavljati u rezervu za stabilnost tržišta. Osim toga, za niže razine ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju unos bi trebao biti jednak razlici između ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju i praga koji određuje unos emisijskih jedinica. Time bi se spriječila znatna nesigurnost u pogledu količina za prodaju na dražbi do koje dolazi kad je ukupan broj emisijskih jedinica u optjecaju blizu pragu te bi se istodobno osiguralo da višak dosegne količinski raspon unutar kojeg se smatra da tržište ugljika uravnoteženo funkcionira.

(62)

S obzirom na potrebu da se uspostavi jači signal za ulaganja radi troškovno učinkovitog smanjenja emisija i jačanja EU sustava trgovanja emisijama trebalo bi izmijeniti Odluku (EU) 2015/1814 kako bi se povećale postotne stope za utvrđivanje broja emisijskih jedinica koje se svake godine trebaju stavljati u rezervu za stabilnost tržišta. Osim toga, za niže razine ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju unos bi trebao biti jednak razlici između ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju i praga koji određuje unos emisijskih jedinica. Time bi se spriječila znatna nesigurnost u pogledu količina za prodaju na dražbi do koje dolazi kad je ukupan broj emisijskih jedinica u optjecaju blizu pragu te bi se istodobno osiguralo da višak dosegne količinski raspon unutar kojeg se smatra da tržište ugljika uravnoteženo funkcionira. Takva prilagodba trebala bi se provesti bez smanjenja ambicija u usporedbi s postojećom rezervom za stabilnost tržišta.

(66.a)

Kako bi se operatorima zajamčila predvidljivost i izbjeglo destimuliranje najboljih rezultata i inovacija dodatnim i nepredviđenim troškovima, ključno je izbjeći primjenu međusektorskog faktora korekcije za predvodnike.

(67)

Potrebno je izmijeniti Uredbu (EU) 2015/757 kako bi se u obzir uzelo uključivanje sektora pomorskog prometa u EU sustav trgovanja emisijama. Uredbu (EU) 2015/757 trebalo bi izmijeniti kako bi se društva obvezalo da izvješćuju o objedinjenim podacima o emisijama na razini društva te da svoje verificirane planove praćenja i objedinjene podatke o emisijama na razini društva podnose na odobrenje odgovornom upravljačkom tijelu. Osim toga, Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata radi izmjene metoda praćenja emisija CO2 i pravila o praćenju, kao i sve ostale relevantne informacije utvrđene Uredbom (EU) 2015/757, kako bi osigurala učinkovito funkcioniranje EU sustava trgovanja emisijama na administrativnoj razini te kako bi Uredbu (EU) 2015/757 dopunila pravilima za upravljačka tijela o odobrenju planova praćenja i njihovih izmjena, pravilima o praćenju i podnošenju objedinjenih podataka o emisijama na razini društva i izvješćivanju o njima te pravilima o verifikaciji objedinjenih podataka o emisijama na razini društva i izdavanju izvješća o verifikaciji objedinjenih podataka o emisijama na razini društva. Podaci koji se prate, o kojima se izvješćuje i koji se verificiraju u skladu s Uredbom (EU) 2015/757 mogu se upotrebljavati i u svrhu usklađenosti s drugim pravom Unije kojim se zahtijeva praćenje istih informacija o brodu, izvješćivanje o njima i njihova verifikacija.

(67)

Potrebno je izmijeniti Uredbu (EU) 2015/757 kako bi se u obzir uzelo uključivanje sektora pomorskog prometa u EU sustav trgovanja emisijama. Uredbu (EU) 2015/757 trebalo bi izmijeniti kako bi se društva obvezalo da izvješćuju o objedinjenim podacima o emisijama na razini društva te da svoje verificirane planove praćenja i objedinjene podatke o emisijama na razini društva podnose na odobrenje odgovornom upravljačkom tijelu. Osim toga, Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata radi izmjene metoda praćenja emisija CO2 , CH4 i N2O i pravila o praćenju, kao i sve ostale relevantne informacije utvrđene Uredbom (EU) 2015/757, kako bi osigurala učinkovito funkcioniranje EU sustava trgovanja emisijama na administrativnoj razini te kako bi Uredbu (EU) 2015/757 dopunila pravilima za upravljačka tijela o odobrenju planova praćenja i njihovih izmjena, pravilima o praćenju i podnošenju objedinjenih podataka o emisijama na razini društva i izvješćivanju o njima te pravilima o verifikaciji objedinjenih podataka o emisijama na razini društva i izdavanju izvješća o verifikaciji objedinjenih podataka o emisijama na razini društva. Podaci koji se prate, o kojima se izvješćuje i koji se verificiraju u skladu s Uredbom (EU) 2015/757 mogu se upotrebljavati i u svrhu usklađenosti s drugim pravom Unije kojim se zahtijeva praćenje istih informacija o brodu, izvješćivanje o njima i njihova verifikacija.

(67.a)

Osim djelotvornog određivanja cijena ugljika na temelju funkcionalnog sustava EU-a za trgovanje emisijama, transparentnost tržišta od ključne je važnosti za brzo i troškovno učinkovito smanjenje emisija u svim sektorima gospodarstva. Kako bi se potrošačima i svim dionicima u lancu opskrbe omogućilo donošenje utemeljenih odluka u pogledu emisija koje uzrokuju proizvodi, trebalo bi razviti europski sustav za robusno označivanje ugljičnog otiska proizvoda.

(-1)

(va)

„putovanje” znači putovanje kako je definirano u članku 3. točki (c). Uredbe (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća  (*2) ;

(wa)

„luka pretovara izvan EU-a” znači luka za pretovar u susjednoj zemlji koja nije članica EU-a na udaljenosti manjoj od 300 nautičkih milja od luke pod nadležnošću države članice i u kojoj se pretovaruje više od 60 % ukupnog prometa u toj luci;

(wb)

„operacija prekrcaja” znači operacija u okviru koje se bilo kakav teret, kontejner ili roba istovaruju s broda u luku isključivo u svrhu utovara na drugi brod;

(wc)

„luka pristajanja” znači luka u kojoj se brod zaustavlja radi utovara ili istovara tereta ili ukrcaja ili iskrcaja putnika; iz toga proizlazi da su iz te definicije izuzeta zaustavljanja isključivo u svrhu punjenja gorivom, uzimanja namirnica, zamjene posade, stavljanja na suhi vez ili popravaka broda ili njegove opreme, zaustavljanja u luci zbog toga što brod treba pomoć ili je u nevolji, radi prijenosa s broda na brod koji se obavljaju izvan luke, zaustavljanja u luci pretovara izvan EU-a te zaustavljanja isključivo u svrhu zaklona od nepovoljnih vremenskih uvjeta ili uslijed aktivnosti potrage i spašavanja;

(y)

„gorivo” u svrhe poglavlja IV.a znači svako gorivo navedeno u tablicama A i C Priloga I. Direktivi 2003/96/EZ te svaki drugi proizvod ponuđen na prodaju kao pogonsko gorivo ili gorivo za ogrjev kako je navedeno u članku 2. stavku 3. te direktive;

(y)

„gorivo” u svrhe poglavlja IV.a znači svako gorivo navedeno u tablicama A i C Priloga I. Direktivi 2003/96/EZ te svaki drugi proizvod koji je namijenjen upotrebi, ponuđen na prodaju ili se upotrebljava kao pogonsko gorivo ili gorivo za ogrjev kako je navedeno u članku 2. stavku 3. te direktive;

(2a)

(a)

20 % verificiranih emisija o kojima je izviješteno za 2023.;

(b)

45 % verificiranih emisija o kojima je izviješteno za 2024.;

(c)

70 % verificiranih emisija o kojima je izviješteno za 2025.;

(d)

100 % verificiranih emisija o kojima je izviješteno za 2026. i svaku sljedeću godinu.

(a)

ako treća zemlja ima uspostavljen mehanizam za određivanje cijena ugljika kojim se ograničavaju i smanjuju emisije i koji je barem istovjetan onom iz EU sustava trgovanja emisijama;

(b)

ako je bilateralnim ili multilateralnim sporazumom između Unije i jedne ili više trećih zemalja uspostavljen mehanizam određivanja cijena ugljika za ograničavanje i smanjenje emisija koji je barem istovjetan mehanizmu EU sustava trgovanja emisijama te je odlučeno da se taj mehanizam poveže s EU sustavom trgovanja emisijama u skladu s člankom 25.; or

(c)

ako je treća zemlja najmanje razvijena zemlja ili mala otočna država u razvoju čiji BDP po stanovniku nije jednak prosjeku Unije ili veći od njega i uključuje emisije u okviru njezinih nacionalno utvrđenih doprinosa u okviru Pariškog sporazuma.

(a)

poboljšanje energetske učinkovitosti brodova i luka;

(b)

inovativne tehnologije i infrastrukturu za dekarbonizaciju sektora pomorskog prometa, među ostalim u pogledu pomorskog prijevoza na kratkim udaljenostima i luka, uključujući veze s elektroenergetskim mrežama u lukama;

(c)

uvođenje održivih alternativnih goriva, kao što su vodik, e-goriva i amonijak, koja se proizvode iz obnovljivih izvora energije, među ostalim putem ugovora za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik;

(d)

pogonske tehnologije bez emisija, uključujući tehnologije vjetra;

(e)

istraživanje i razvoj te prvu industrijsku primjenu tehnologija i dizajna kojima se smanjuju emisije stakleničkih plinova, uključujući inovativne tehnologije i goriva za brodove klase leda i zimsku plovidbu u zamrznutim područjima;

(f)

davanje prednosti projektima kojima se promiču inovacije u tom sektoru, kao što su tehnologije koje ne samo da dovode do dekarbonizacije, već, među ostalim, smanjuju rizik od onečišćenja bukom te onečišćenja zraka i mora;

(g)

doprinos pravednoj tranziciji u pomorskom sektoru osposobljavanjem, usavršavanjem i prekvalifikacijom postojeće radne snage te pripremom nove generacije pomorske radne snage.

(a)

načelom „ne nanosi bitnu štetu” kako je utvrđeno u članku 17. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća  (*) ;

(b)

minimalnim zaštitnim mjerama kako su utvrđene u članku 18. Uredbe (EU) 2020/852.

(ba)

u stavku 3. prvom podstavku točke od (b) do (f) zamjenjuju se sljedećim:

(b)

razvoj obnovljivih izvora energije s ciljem ispunjavanja obveze Unije u pogledu obnovljive energije, kao i za razvoj drugih tehnologija koje doprinose prijelazu na sigurno i održivo gospodarstvo s niskim emisijama ugljika te za pomoć pri ispunjavanju obveze Unije da energetsku učinkovitost poveća na razine dogovorene u relevantnim zakonodavnim aktima;

„(b)

razvoj obnovljivih izvora energije i mreža za prijenos električne energije s ciljem ispunjavanja obveze Unije u pogledu obnovljive energije i ciljeva Unije u pogledu međupovezanosti , kao i za razvoj drugih tehnologija koje doprinose prijelazu na sigurno i održivo gospodarstvo s niskim emisijama ugljika te za pomoć pri ispunjavanju obveze Unije da energetsku učinkovitost poveća na razine dogovorene u relevantnim zakonodavnim aktima , uključujući proizvodnju električne energije potrošača vlastite energije iz obnovljivih izvora i zajednica energije iz obnovljivih izvora ;

(ba)

podupiranje dubinske i postupne obnove zgrada u skladu s člankom 2. točkama (19) i (20) Direktive (EU) …/… [Preinaka Direktive o energetskim svojstvima zgrada], počevši od obnove zgrada s najlošijim svojstvima;

(c)

mjere za sprečavanje odšumljavanja i povećanje opsega pošumljavanja i ponovnog pošumljavanja u zemljama u razvoju koje su ratificirale međunarodni sporazum o klimatskim promjenama, za prijenos tehnologija i lakšu prilagodbu negativnom djelovanju klimatskih promjena u tim zemljama;

(c)

mjere za sprečavanje odšumljavanja i  potporu zaštiti i obnovi tresetišta, šuma i drugih kopnenih ili morskih ekosustava te povećanje opsega pošumljavanja i ponovnog pošumljavanja koje potiče biološku raznolikost u zemljama u razvoju koje su ratificirale međunarodni sporazum o klimatskim promjenama, za prijenos tehnologija i lakšu prilagodbu negativnom djelovanju klimatskih promjena u tim zemljama;

(d)

sekvestracija u šumarstvu u Uniji;

(d)

sekvestracija u šumarstvu i sekvestracija u tlu u Uniji;

(da)

prilagodba klimatskim promjenama u Uniji;

(e)

okolišno sigurno hvatanje i geološko skladištenje CO2, posebno iz elektrana na fosilna goriva i određenih industrijskih sektora i podsektora, uključujući i one u trećim zemljama;

(e)

okolišno sigurno hvatanje i geološko skladištenje CO2, posebno iz elektrana na fosilna goriva i određenih industrijskih sektora i podsektora, uključujući i one u trećim zemljama , te inovativne tehnološke metode uklanjanja ugljika, kao što su izravno hvatanje iz zraka („DAC”) i skladištenje ;

(f)

poticanje prijelaza na prijevozna sredstva s niskim emisijama i  na javne oblike prijevoza;

(f)

ubrzavanje prijelaza na prijevozna sredstva koja znatno pridonose dekarbonizaciji sektora i  ulaganje u njih, uključujući razvoj klimatski prihvatljivog putničkog i teretnog željezničkog prijevoza te usluga i tehnologija autobusnog prijevoza, te financiranje mjera za potporu dekarbonizaciji zračnih luka u skladu s Uredbom (EU) …/… [uvođenje infrastrukture za alternativna goriva] i Uredba (EU) …/… [osiguravanje jednakih uvjeta za održivi zračni prijevoz];”

(h)

mjere namijenjene za poboljšanje energetske učinkovitosti, sustavâ centralnog grijanja i izolacije ili za osiguravanje financijske potpore za rješavanje socijalnih aspekata u kućanstvima s nižim i srednjim dohotkom, među ostalim smanjenjem štetnih poreza ;

(h)

mjere namijenjene za poboljšanje energetske učinkovitosti, sustavâ centralnog grijanja i izolacije , učinkovitih sustava grijanja i hlađenja na obnovljivu energiju ili za osiguravanje financijske potpore za rješavanje socijalnih aspekata u kućanstvima s nižim i srednjim dohotkom, među ostalim smanjenjem poreza na električnu energiju iz obnovljivih izvora te davanja i naknada za tu energiju ;

(ca)

u stavku 3. prvom podstavku umeće se sljedeća točka:

(cb)

u stavku 3. prvom podstavku točka (k) zamjenjuje se sljedećim:

(k)

za promicanje osposobljavanja i preraspodjele radnika kako bi se u bliskoj suradnji sa socijalnim partnerima doprinijelo pravednom prijelazu na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika , posebice u regijama najjače zahvaćenim tranzicijom radnih mjesta.

(cc)

u stavku 3. iza prvog podstavka umeću se sljedeći podstavci:

(cd)

u stavku 3. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

(ce)

umeću se sljedeći stavci:

(a)

načelom „ne nanosi bitnu štetu” kako je utvrđeno u članku 17. Uredbe (EU) 2020/852;

(b)

minimalnim zaštitnim mjerama kako su utvrđene u članku 18. Uredbe (EU) 2020/852; and

(c)

integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima država članica podnesenim u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 i, prema potrebi, teritorijalnim planom za pravednu tranziciju utvrđenim u članku 11. Uredbe (EU) 2021/1056 Europskog parlamenta i Vijeća  (*5) .”

(da)

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

(db)

dodaje se sljedeći stavak:

(dc)

dodaje se sljedeći stavak:

(-i)

(a)

mjere i povezani financijski i investicijski planovi za svako postrojenje za postizanje potrebnih smanjenja emisija u skladu s ciljem klimatske neutralnosti iz članka 2. stavka 1. Uredbe (EU) 2021/1119 i svi relevantni sektorski planovi pripremljeni na razini postrojenja u skladu s člankom 10. te Uredbe, isključujući upotrebu kredita za kompenzaciju emisija ugljika;

(b)

prijelazni ciljevi i ključne etape za mjerenje napretka ostvarenog u postizanju klimatske neutralnosti kako je utvrđeno u točki (a) do 31. prosinca 2025. i do 31. prosinca svake godine nakon toga do 2050.;

(c)

procjena učinka svake mjere i povezanih financijskih i investicijskih planova iz točke (a) u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova te ciljeva i ključnih etapa iz točke (b);

(d)

mjere za ublažavanje posljedica za prekvalifikaciju i unapređenje vještina radne snage, među ostalim putem socijalnog dijaloga, u skladu s nacionalnim pravom i praksom, kako bi se osigurala pravedna tranzicija.

(a)

50 % za postrojenja čije su razine emisija stakleničkih plinova iznad prosjeka 10 % najmanje učinkovitih postrojenja u sektoru ili podsektoru u Uniji za relevantne referentne vrijednosti za proizvod;

(b)

30 % za postrojenja čije su razine emisija stakleničkih plinova ispod prosjeka 10 % najmanje učinkovitih postrojenja u sektoru ili podsektoru u Uniji za relevantne referentne vrijednosti za proizvod i iznad prosjeka 50 % najučinkovitijih postrojenja u tom sektoru ili podsektoru;

(c)

25 % za postrojenja čije su razine emisija stakleničkih plinova iznad prosjeka 10 % najučinkovitijih postrojenja u sektoru ili podsektoru u Uniji za relevantne referentne vrijednosti za proizvod i ispod prosjeka 50 % najučinkovitijih postrojenja u tom sektoru ili podsektoru.

(ba)

umeće se sljedeći stavak:

(c)

Za razdoblje od 2026. do 2030. referentne vrijednosti utvrđuju se na način utvrđen u točkama (a) i (d) na temelju informacija dostavljenih u skladu s člankom 11. za 2021. i 2022. te na temelju primjene godišnje stope smanjenja za svaku godinu od 2008. do 2028.;

(c)

Za razdoblje od 2026. do 2030. referentne vrijednosti utvrđuju se na način utvrđen u točkama (a) i (d) na temelju informacija dostavljenih u skladu s člankom 11. za 2021. i 2022. , pri čemu se isključuju iz određivanja referentnih vrijednost podaci za tri postrojenja s najnižim intenzitetom emisija koja su ili započela s radom nakon 2017. ili su dobila besplatnu dodjelu emisijskih jedinica na temelju druge referentne vrijednosti te na temelju primjene godišnje stope smanjenja za svaku godinu od 2008. do 2028.;

(d)

Ako godišnja stopa smanjenja premašuje 2,5  % ili je manja od 0,2 %, referentne vrijednosti za razdoblje od 2026. do 2030. jesu referentne vrijednosti primjenjive u razdoblju od 2013. do 2020., umanjene za onu od tih dviju postotnih stopa koja je relevantna, za svaku godinu od 2008. do 2028.

(d)

Ako godišnja stopa smanjenja premašuje 2,5  % ili je manja od 0,4 %, referentne vrijednosti za razdoblje od 2026. do 2030. jesu referentne vrijednosti primjenjive u razdoblju od 2013. do 2020., umanjene za onu od tih dviju postotnih stopa koja je relevantna, za svaku godinu od 2008. do 2028.

(da)

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

(a)

načelom „nenanošenja bitne štete” kako je utvrđeno u članku 17. Uredbe (EU) 2020/852;

(b)