52022AE3497

EUR-Lex

Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

EUROPA
EUR-Lex home
EUR-Lex - 52022AE3497 - EN

Help

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

Document 52022AE3497

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Plan REPowerEU (COM(2022) 230 final) i Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2021/241 u pogledu poglavlja o planu REPowerEU u planovima za oporavak i otpornost i o izmjeni Uredbe (EU) 2021/1060, Uredbe (EU) 2021/2115, Direktive 2003/87/EZ i Odluke (EU) 2015/1814 (COM(2022) 231 final – 2022/0164(COD))

EESC 2022/03497

SL C 486, 21.12.2022, p. 185–193 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

HTML

PDF

Official Journal

21.12.2022

Službeni list Europske unije

C 486/185

(COM(2022) 230 final)

Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2021/241 u pogledu poglavlja o planu REPowerEU u planovima za oporavak i otpornost i o izmjeni Uredbe (EU) 2021/1060, Uredbe (EU) 2021/2115, Direktive 2003/87/EZ i Odluke (EU) 2015/1814

(COM(2022) 231 final – 2022/0164(COD))

(2022/C 486/25)

Izvjestitelj:

Stefan BACK

Thomas KATTNIG

Lutz RIBBE

Zahtjev za savjetovanje:	Europski parlament, 6.6.2022. Europsko vijeće, 3.6.2022. Europska komisija, 28.6.2022.
Pravna osnova:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije; članak 194. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Odluka Plenarne skupštine:	21.9.2022.
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za promet, energiju, infrastrukturu i informacijsko društvo
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	7.9.2022.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	21.9.2022.
Plenarno zasjedanje br.:	572
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	220/01/07

1. Zaključci i preporuke

1.1.

Prije nego što zađe u sadržaj plana REPowerEU, EGSO – kao predstavnik civilnog društva na koje neopravdano utječu trenutačna drastična povećanja cijena – ističe da su se mnogi problemi koje sada treba riješiti mogli izbjeći, ili barem ograničiti, smanjenjem ovisnosti o uvozu energije, što je Komisija proteklih godina predlagala. EGSO podsjeća na izjave iz europske strategije energetske sigurnosti iz 2014. i Strategije energetske unije iz 2015. da je EU i dalje osjetljiv na vanjske energetske šokove te poziva tvorce politika na nacionalnoj razini i razini EU-a da građanima i građankama objasne odluke koje se donose o smanjenju ovisnosti o određenim gorivima, dobavljačima energije i rutama. Međutim, zaslijepljeni jeftinom opskrbom fosilnim gorivima, većina političara i veliki dijelovi našeg društva nisu uveli nikakve politike predostrožnosti i trenutačno je stanje posljedica tog nemara. EGSO izražava žaljenje zbog toga što je trebalo doći do rata u Ukrajini i njime izazvanih poremećaja opskrbe ruskim energentima da se skrene pozornost na to osnovno pitanje energetske sigurnosti i provedu mjere predložene u planu REPowerEU za osiguranje neovisnosti od uvoza ruskih energenata.

1.2.

EGSO pozdravlja cilj plana REPowerEU da EU postane neovisan o opskrbi plinom i naftom iz Rusije te se slaže s pristupom koji se temelji na četiri stupa i usmjeren je na uštedu energije, diversifikaciju uvoza plina, ubrzavanje zamjene fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije i financijska rješenja. EGSO prima na znanje razliku između kratkoročnih i srednjoročno-dugoročnih mjera.

1.3.

EGSO naglašava da treba zajamčiti sigurnost opskrbe po „cijeni što pristupačnijoj” za potrošače i industriju te ističe da bi opskrba energijom koja se većinom temelji na europskim izvorima obnovljive energije i izvorima energije s niskim emisijama ugljika znatno doprinijela odobrenoj energetskoj sigurnosti.

1.4.

EGSO u tom kontekstu skreće pozornost na mogućnosti potpore koje se nude u okviru planiranog Socijalnog fonda za klimatsku politiku i – kad je riječ o poduzećima – privremenih smjernica o državnim potporama u kriznim situacijama. Cilj mora biti olakšavanje tranzicije.

1.5.

EGSO smatra da se, s obzirom na hitnost situacije u pogledu opskrbe, razina napora u Planu mora smatrati primjerenom, i stoga se slaže s time da u prijelaznom razdoblju uporabi fosilnih i niskougljičnih goriva, ugljena i nuklearne energije treba pristupiti fleksibilno. To razdoblje mora biti što kraće i ne smije dovesti do novih ovisnosti niti štetiti naporima za postizanje klimatske neutralnosti što je prije moguće, a najkasnije do 2050. Pritom valja imati na umu da je pitanje statusa nuklearne energije i dalje otvoreno i da je njegovo rješavanje trenutačno prepušteno državama članicama.

1.6.

S obzirom na hitnost situacije i rizik od nepredviđenih poremećaja opskrbe ruskim energentima, EGSO pridaje važnost mjerama koje se mogu odmah provesti (pogotovo značajnim uštedama energije) i koje će podržati sporazumi o partnerstvu i rana provedba novih inicijativa. EGSO skreće pozornost na rizik od kombiniranih gospodarskih i socijalnih posljedica trenutačne krize koje bi, ne pronađu li se odgovarajuća rješenja, demokratski sustav mogle izložiti pritisku.

1.7.

EGSO podržava prijedlog da se cilj energetske učinkovitosti do 2030. poveća s 9 %, (predloženo u paketu za ostvarivanje cilja od 55 %) na 14 % i da se opći napori za uštedu plina do 2030. procijene na 30 %. Također pozdravlja nedavno donesenu Uredbu Vijeća o koordiniranom smanjenju upotrebe plina od 15 % tijekom zime 2022./2023. i naglašava da se mogućnosti uštede razlikuju među državama članicama. Novi prijedlozi također pokazuju da je za podizanje ambicije na novu razinu bila potrebna urgentna situacija, poput ove izazvane ratom u Ukrajini. EGSO posebno podržava mjere za uštedu energije u ranoj fazi, poput štednje energije putem pojedinačnih potrošača, što je pokrenula Komisija u partnerstvu s IEA-om, tržišno utemeljene mjere kao što su obrnute dražbe i mjere za upravljanje potražnjom.

1.8.

EGSO također poziva suzakonodavce da slijede zahtjev Komisije da se u paket „Spremni za 55 %” uključi poboljšani cilj uštede energije predložen u okviru plana REPowerEU kako bi se dobilo na vremenu, što je u trenutačnoj situaciji od ključne važnosti.

1.9.

Kad je riječ o diversifikaciji uvoza, EGSO ukazuje na mogućnost dobrovoljne zajedničke kupnje putem Platforme EU-a za energiju i novih energetskih partnerstava, i te se opcije mogu primijeniti odmah. Međutim, poziva Komisiju da prije sklapanja partnerstava s nedemokratskim ili politički nestabilnim zemljama izradi geopolitičku strategiju uvoza energije vodeći pritom računa o energetskim i klimatskim krizama.

1.10.

EGSO podržava povećanje udjela obnovljivih izvora energije u kombinaciji izvora energije EU-a i čvrsto podržava zahtjev Komisije da se udio od 45 % predložen u planu uključi u paket „Spremni za 55 %”.

1.11.

Da bi se postigli ti ambiciozniji ciljevi, potrebno je uvesti veliku količinu tehničke opreme jer EU više nema proizvodne kapacitete. Primjerice, solarne ploče uglavnom se uvoze iz Kine. Stoga energija iz fosilnih izvora ne ovisi samo o uvozu nego i o potrebnoj opremi. EGSO poziva sve oblikovatelje političkih odluka da u Europi naširoko promiču širenje pogona za proizvodnju opreme za obnovljivu energiju, uključujući skladištenje baterija. EU-ov Savez za solarnu industriju mogao bi se smatrati prvim korakom.

1.12.

Da bi se u EU-ovoj kombinaciji izvora energije povećao udio obnovljivih izvora energije potrebna su velika ulaganja, a u EU-u je udio javnih ulaganja u istraživanje i razvoj tehnologije dekarbonizacije niži nego u drugim velikim gospodarstvima, što ugrožava njegovu konkurentnost u ključnim budućim tehnologijama. EGSO napominje da je za zelenu tranziciju i sigurnost opskrbe potrebna dovoljna količina odgovarajuće kombinacije obnovljivih izvora energije jer će samo tako elektrifikacija i proizvodnja zelenog vodika uspjeti, tehnologija skladištenja se razviti, a mogućnosti koje pruža digitalizacija u potpunosti iskoristiti. Stoga i dalje postoji znatna potreba za ulaganjima u istraživanje i razvoj.

1.13.

EGSO naglašava dodanu vrijednost prijedloga za brze postupke izdavanja dozvola za projekte u području energije iz obnovljivih izvora i definiranje takozvanih „glavnih” područja za takve projekte, a ponovno naglašava i dodanu vrijednost provedbe preporuka za ranu primjenu tih načela.

1.14.

EGSO u tom kontekstu skreće pozornost na važnost domaće proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, među ostalim iz vodika, ali naglašava i činjenicu da neki od prioritetnih obnovljivih izvora energije, primjerice vodik, možda nisu odmah dostupni u dovoljnoj količini ili po pristupačnim cijenama. Da bi se u srednjoročnom razdoblju mogla ukloniti prijelazna rješenja navedena u točki 1.3., važno je osmisliti europsku politiku dekarbonizacije i posebnu pozornost usmjeriti na područja u kojima je teško smanjiti emisije (industrije koje ovise o visokim temperaturama, ali i promet i stambene zgrade). Odgovarajući instrumenti već su dostupni (npr. ugovori za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik i kolektivni sustavi vlastite potrošnje). Te instrumente treba uvesti što je prije moguće vodeći računa o socijalnim učincima i potrebi da se osigura međunarodna konkurentnost poduzeća.

1.15.

Kad je riječ o potencijalu za razvoj obnovljivih izvora energije, EGSO ukazuje na potencijal potrošnje vlastite energije, zajednica energije iz obnovljivih izvora i dijeljenja energije, koji se u planu spominje, iako se, nažalost, ne objašnjava kako se mogu ukloniti relevantne prepreke s kojima se suočavaju takva poduzeća.

1.16.

EGSO također naglašava važnost nacionalnih obrazaca ponašanja i tradicija koji utječu na donošenje odluka o kombiniranju održivih izvora energije. EGSO podržava veću upotrebu dostupnih resursa za razvoj dobivanja energije iz obnovljivih izvora. S obzirom na to da različite države odabiru različita rješenja, treba poticati raznovrsnost i koristiti širok raspon obnovljivih i niskougljičnih izvora energije koji se ekonomski i ekološki uklapaju u novi energetski sustav koji se prvenstveno temelji na europskim izvorima energije. EGSO prima na znanje činjenicu da je pitanje statusa nuklearne energije još uvijek otvoreno i da ga trenutačno svaka država članica može ocijeniti za sebe.

1.17.

EGSO se slaže da bi energiju iz obnovljivih izvora, mreže za skladištenje i distribucijske mreže trebalo smatrati pitanjima od prevladavajućeg javnog interesa, ali bi želio da se bolje razjasne konkretne posljedice tog stava. EGSO je u prethodnim mišljenjima već istaknuo velik potencijal električnih automobila za „strateško skladištenje električne energije”. Nažalost, u planu se ni o tome ne raspravlja.

1.18.

Kad je riječ o ulaganjima, EGSO smatra da se u većoj mjeri treba usmjeriti na njihove eventualne pozitivne učinke na zapošljavanje i regionalna gospodarstva, a energetske i klimatske aspekte povezati sa socijalnom i regionalnom kohezijom.

1.19.

EGSO izražava žaljenje zbog toga što se na odgovarajući način ne rješava refinanciranje javnih sredstava koja bi mogla poslužiti kao početni kapital za privlačenje privatnih ulaganja u energetsku neovisnost. Jedna od mogućnosti mogla bi biti namjenski porez na takozvanu „neočekivanu dobit” od visokih cijena nafte i plina. EGSO je svjestan da je takva mjera osjetljiva jer bi mogla odvraćati od ulaganja u obnovljive izvore energije i niskougljične izvore energije, a to treba izbjeći.

1.20.

Iako su nedavna Uredba Vijeća o koordiniranim mjerama za smanjenje potražnje za plinom i popratna komunikacija „Štednja plina za sigurnu zimu” korak u pravom smjeru kad je riječ o većoj pripravnosti za krizne situacije, EGSO bi želio da se uspostavi općenitiji krizni okvir, koji bi EU-u omogućio da se nosi s krizama razmjera današnje krize izazvane ratom u Ukrajini.

1.21.

EGSO prima na znanje nedavne napomene predsjednice Komisije o neadekvatnosti postojeće strukture energetskog tržišta EU-a i potrebi za reformom tržišta električne energije. EGSO pozdravlja namjeru da se istraže mogućnosti optimizacije tržišta električne energije, ali naglašava da svakom prijedlogu mora prethoditi iscrpna procjena učinka.

1.22.

Plan, za koji će biti potrebna znatna financijska sredstva, bit će vrlo teško financirati u okviru postojećeg financijskog okvira. U vezi s time, EGSO naglašava važnost uvođenja zlatnog pravila za ulaganje u socioekološko ponašanje u našem društvu (1).

2. Kontekst

2.1.

U svom planu „REPowerEU” (2) Europska komisija predlaže donošenje sveobuhvatnog skupa mjera kako bi se ovisnost EU-a o ruskim fosilnim gorivima smanjila bržim prelaskom na čistu energiju, a udruživanjem snaga ostvario otporniji energetski sustav i istinska energetska unija. Plan se sastoji od četiri stupa.

2.2.

Prvi stup odnosi se na uštedu energije: dodatno smanjenje potrošnje energije od 5 % do 2030. povrh smanjenja od 9 % predloženog u paketu „Spremni za 55 %”, koje bi se ostvarilo povećanjem energetske učinkovitosti (3). Kad je riječ o potrošnji plina, provedbom paketa „Spremni za 55 %” postići će se ukupno smanjenje od 30 % do 2030. Komisija je od suzakonodavaca zatražila da taj prijedlog uključe u njezin paket „Spremni za 55 %” prije njegova usvajanja. Komisija će zajedno s Međunarodnom agencijom za energiju kao neposrednu kratkoročnu mjeru pokrenuti kampanju za uštedu energije usmjerenu na individualni odabir pojedinaca i poduzeća te preporučuje državama članicama da u potpunosti iskoriste alate koji su im na raspolaganju, uključujući pojačanu provedbu i ažuriranje nacionalnih energetskih i klimatskih planova (4). EGSO napominje da se u nedavno usvojenoj Uredbi Vijeća propisuje zajedničko smanjenje upotrebe plina od 15 % tijekom zime 2022./2023., koje se temelji na prosjeku od proteklih pet godina (5). Uz Uredbu je izdana i Komunikacija s preporukama za provedbu (6).

2.3.

Drugi stup iziskuje da se ovisnost o ruskom plinu do kraja ove godine smanji za dvije trećine, a do 2027. potpuno okonča, i to diversifikacijom uvoza plina (povećanje uvoza ukapljenog prirodnog plina (UPP) iz SAD-a, Egipta, Izraela i zemalja podsaharske Afrike na + 50 milijardi m3, a uvoza putem plinovoda od neruskih dobavljača na + 10 milijardi m3). Usto, u okviru Platforme EU-a za energiju uspostavljene u travnju, objedinit će se potražnja, olakšati dobrovoljna zajednička kupnja, optimirati uporaba infrastrukture i uspostaviti dugoročna međunarodna partnerstva. Proizvodnja prirodnog plina unutar EU-a će se povećati, a srednjoročno će se uvesti alternative poput biometana i vodika iz obnovljivih izvora. Za neke države članice koje trenutačno ovise o ruskim izvorima diversifikacija uključuje i nuklearno gorivo.

2.4.

U okviru trećeg stupa predlaže se zamjena fosilnih goriva i ubrzanje prelaska Europe na čistu energiju: prvo je cilj iz Direktive o energiji iz obnovljivih izvora povećan s 40 na 45 % do 2030. Istaknute su ključne tehnologije kao što su solarna tehnologija (cilj od više od 320 GW postavljenih solarnih fotonaponskih modula do 2025. – udvostručenje kapaciteta instaliranih 2022. – i 600 GW do 2030.), strategija EU-a za solarnu energiju, nova europska inicijativa za solarne krovove, tehnologija vjetra (ubrzavanje izdavanja dozvola, na primjer u okviru takozvanih glavnih područja), udvostručenje stope uvođenja dizalica topline na 10 milijuna jedinica u sljedećih pet godina i elektrolizatori. Od suzakonodavaca se traži da usklade potciljeve za obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla u okviru Direktive o energiji iz obnovljivih izvora (75 % za industriju, 5 % za promet), ubrzaju veću primjenu vodika udvostručenjem broja „dolina vodika”, do ljeta finaliziraju procjenu važnih projekata od zajedničkog europskog interesa u području vodika te izgrade odgovarajuću infrastrukturu za proizvodnju, uvoz i prijevoz 20 milijuna tona vodika do 2030. (7). Uspostavit će se nova partnerstva za vodik (s Mediteranom, Ukrajinom). Proizvodnja biometana povećat će se na 35 milijardi m3 do 2030. Prenamjena postojećih postrojenja za bioplin u tom će razdoblju zahtijevati ulaganja u iznosu od 37 milijardi EUR. Kako bi potaknula elektrifikaciju i primjenu vodika u industriji, Komisija će uvesti ugovore za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik i namjenske komponente plana REPowerEU u okviru Inovacijskog fonda te uspostaviti Savez EU-a za solarnu industriju. Vlada interes i za biomasom te šumskim i poljoprivrednim ostacima. Komisija od suzakonodavaca traži da brzo usvoje prijedloge, koji su trenutno u postupku, o alternativnim gorivima i druge predmete povezane s prometom kojima se podupire zelena mobilnost. Inicijativa za ekologizaciju prijevoza tereta planira se za 2023. Komisija ističe da je potrebno ubrzati postupke izdavanja dozvola, među ostalim ranom primjenom prijedloga koji su u postupku.

2.5.

Posljednji stup bavi se pametnim ulaganjem: povrh potreba za paket „Spremni za 55 %”, za razdoblje do 2027. potrebno je dodatnih 210 milijardi EUR. Za financiranje UPP-a i plina iz plinovoda od drugih dobavljača do 2030. potrebno je 10 milijardi EUR. U elektroenergetsku mrežu je do 2030. potrebno uložiti dodatnih 29 milijardi EUR. Kako bi pomogla u financiranju tih ulaganja, Komisija se usredotočuje na planove za oporavak i otpornost, dražbovnu prodaju emisijskih jedinica u okviru sustava trgovanja emisijama te sredstva iz kohezije politike, zajedničke poljoprivredne politike, Instrumenta za povezivanje Europe, programa InvestEU, Inovacijskog fonda i poreznih mjera.

2.6.

Da bi omogućila uporabu tog mehanizma za postizanje ciljeva plana REPowerEU, Komisija je predstavila Uredbu o izmjeni Uredbe (EU) 2021/241 o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost i Odluke (EU) 2015/1814, Direktive 2003/87/EZ i Uredbe (EU) 2021/1060.

2.7.

Općenito govoreći, možda će tijekom prijelaznog razdoblja biti potrebno nastaviti upotrebljavati naftu, druga fosilna goriva i ugljen, a možda i nuklearnu energiju.

3. Opće napomene

3.1.

3.2.

Jedna od posljedica zločina koje je Rusija počinila protiv ukrajinskog naroda su sankcije na uvoz ruske nafte i plina i smanjenje izvoza ruskih energenata prema nekim državama članicama EU-a. Stoga je potrebno brzo smanjiti uvoz energenata iz Rusije. EGSO u potpunosti podržava sve inicijative kojima se nastoji ostvariti taj cilj. Cilj mora biti postupno ukidanje uvoza energenata iz Rusije što je prije moguće, po mogućnosti u sljedeće tri godine.

3.3.

EGSO stoga u načelu u potpunosti podržava plan REPowerEU. Njime se postavlja pravi cilj – što prije okončati ovisnost Europe o uvozu ruske energije, što uključuje uvođenje odgovarajućeg skupa kratkoročnih i srednjoročnih mjera za promicanje tog cilja.

3.4.

Situacija je izuzetno dramatična, posebice s međunarodnog stajališta. Sve dok uvozi plin i naftu iz Rusije, Europa doprinosi Putinovoj ratnoj agresiji. Sve dok Europa treba ruski plin za održavanje industrije i grijanje domova svojih građana, diplomatska pozicija EU-a je oslabljena. I sve dok Rusija može zalihe koje isporučuje Europi koristiti za manipuliranje veleprodajnim cijenama plina, europski građani i industrijski sektor trpjet će visoke cijene i strepiti od potpunog prekida opskrbe ruskim plinom, koji bi iz temelja uzdrmao gospodarstvo. Stoga trenutačna situacija negativno utječe i na cijene i na sigurnost opskrbe, zbog čega i poduzeća i potrošači postaju taoci. Neka su poduzeća već bila prisiljena ograničiti ili zaustaviti proizvodnju zbog visokih cijena energije, što je negativno utjecalo i na zapošljavanje, a brojna kućanstva ne znaju kako platiti svoje račune za energiju. Ta složena situacija također opterećuje demokratski sustav EU-a i mora se riješiti što je prije moguće.

3.5.

Mora se postaviti pitanje je li plan REPowerEU dovoljno ambiciozan. Imajući na umu da je glavni cilj postupno ukidanje ovisnosti o uvozu ruskog plina i nafte i postizanje energetske neovisnosti EU-a o Rusiji (uglavnom povećanjem udjela obnovljivih izvora energije, poboljšanjem energetske učinkovitosti i uvozom iz drugih zemalja, a po potrebi i kratkoročnim korištenjem fosilne energije, niskougljične energije i energije iz ugljena kao prijelaznih rješenja), taj se napor mora smatrati primjerenim. Međutim, treba se zapitati čini li Europa, a osobito države članice, sve što može da što prije prekine opskrbu ruskim plinom? Uzimajući u obzir samo plan REPowerEU i ono što do sada znamo o rezultatima zakonodavnog postupka u pogledu paketa „Spremni za 55 %”, to se čini upitnim.

3.6.

Samo će dvije potpuno uvjerljive opcije neposredno pridonijeti dugoročnoj zamjeni prirodnog plina i u potpunosti biti u skladu sa strateškim ciljevima paketa „Spremni za 55 %” jer će znatno povećati energiju iz obnovljivih izvora i drastično smanjiti potražnju.

3.7.

Zbog troškova i vremena potrebnog za razvoj glavnih srednjoročnih i dugoročnih rješenja, EGSO naglašava važnost mjera koje se mogu odmah poduzeti, npr. odluke koje donose pojedinci i poduzeća, dobrovoljna zajednička kupnja putem Platforme EU-a za energiju, uspostava novih energetskih partnerstava s odgovornim partnerima, skladištenje plina, provedba preporuka za ranu primjenu brzih postupaka izdavanja dozvola, uvođenje „glavnih” područja i povećanje proizvodnje biometanola. Suzakonodavci bi mogli odmah reagirati na zahtjev Komisije da se ciljevi povećanja razine energije iz obnovljivih izvora s 40 % na 45 %, povećanja energetske učinkovitosti za dodatnih 5 % i poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada (utvrđeni u zasebnim prijedlozima), uključe u paket „Spremni za 55 %” kako bi se dobilo na vremenu. Suzakonodavci bi također mogli reagirati na zahtjev za brzim usvajanjem relevantnih prijedloga.

3.8.

EGSO također pozdravlja nedavnu Uredbu Vijeća o koordiniranom smanjenju upotrebe plina tijekom zime 2022./2023.

3.9.

S obzirom na iznimnu hitnost situacije, EGSO također podržava način na koji se planom REPowerEU zadovoljava potencijalna potreba za pribjegavanjem upotrebi fosilnih i niskougljičnih goriva i ugljena tijekom prijelaznog razdoblja, koje mora biti što kraće kako se ti izvori ne bi iscrpili. EGSO također pozdravlja činjenicu da pitanje nuklearne energije još uvijek svaka članica rješava za sebe.

3.10.

EGSO pozdravlja to što je osnovan Socijalni fond za klimatsku politiku kako bi se ublažili negativni socijalni i ekonomski učinci, a državama članicama osigurala financijska sredstva za potporu mjerama koje donose za ublažavanje socijalnih posljedica po kućanstva, mikropoduzeća i korisnike usluga prijevoza. EGSO istodobno ističe da se predloženom financijskom omotnicom za Socijalni fond za klimatsku politiku neće osigurati dostatna financijska potpora za odgovorno svladavanje socioekonomskih učinaka nastalih tijekom postizanja ciljeva u području klime i mobilnosti. Stoga je potreban proračun odgovarajuće visine. EGSO također ističe da države članice imaju različite kapacitete za privlačenje privatnih sredstava i upravljanje tim sredstvima.

3.11.

Države članice trebale bi pružati potporu i građanima, a posebno financijski slabijim kućanstvima, i to u kratkoročnom razdoblju, tijekom sljedeće dvije zime, ali i dugoročno.

3.12.

Kad je riječ o uštedi energije, cilj Komisije je smjesta za 5 % smanjiti potrošnju plina (oko 13 milijardi m3) i nafte (oko 16 Mtoe). To je daleko od ambicioznoga i ne odgovara razmjerima krize izazvane ratom protiv Ukrajine. No, politička je stvarnost takva da je na sastanku Vijeća za energetiku održanom 27. lipnja 2022. prihvaćena razina smanjenja od 9 % koju je Komisija predložila 2021., a da se pritom nije obratila pozornost na preporuku iz plana REPowerEU da se prijedlog uključi u paket „Spremni za 55 %”.

3.13.

U Njemačkoj je već u razdoblju od siječnja do svibnja 2022. potrošnja plina smanjena za gotovo 15 % (8), iako bi prema studijama tržišta stambeni potrošači mogli uštedjeti i više. To jasno pokazuje da situacija i spremnost ili sposobnost za djelovanje mogu biti vrlo različiti u različitim državama članicama. Mjere koje uvažavaju tu činjenicu možda imaju najbolje izglede za uspjeh, kako je pokazala Uredba Vijeća o koordiniranim mjerama za smanjenje potražnje za plinom, donesena 26. srpnja 2022., u kojoj se u obzir uzimaju potrebe industrijskog sektora.

3.14.

Kampanje za uštedu energije ne bi se trebale svoditi samo na pozive na uštedu energije, već bi trebale obuhvaćati mjere koje imaju izravan učinak, kao što su obrnute dražbe, u kojima središnje tijelo (regulatorno tijelo ili operator sustava) organizira natječaj za industrijske potrošače koji mogu podnositi ponude za dobrovoljno ograničavanje potrošnje plina na temelju vlastitih specifičnih troškova. To bi moglo doprinijeti postizanju odgovarajućih razina popunjenosti skladišta plina i povećalo bi vjerojatnost da, u slučaju prekida opskrbe ruskim plinom, Europska unija zimu prebrodi bez prevelikih socijalnih i gospodarskih posljedica. EGSO skreće pozornost na potencijal upravljanja potrošnjom kao sredstvo za smanjenje potražnje.

3.15.

Kad je riječ o energiji iz obnovljivih izvora, čini se da je glavni cilj Komisije da se razina obnovljivih izvora energije poveća na 45 % (umjesto 40 % predloženih 2021.) do sada zanemarivan – barem je tako bilo na sastanku Vijeća za energetiku održanom 27. lipnja 2022. – usprkos tome što je Komisija zatražila da bude uključen u paket „Spremni za 55 %”. EGSO izražava žaljenje zbog toga što se time odgađa učinak željenog razvoja, ali pozdravlja zaseban prijedlog iz svibnja 2022. da se ubrzaju postupci izdavanja dozvola za projekte u području obnovljivih izvora energije i uvedu „glavna” područja za takve projekte kako bi se uklonila velika prepreka brzom uvođenju obnovljivih izvora energije, posebno kad je riječ o projektima u području solarne energije i energije vjetra. EGSO stoga pozdravlja i preporuku iznesenu u Komunikaciji o planu REPowerEU da se postupci brzog odobravanja i „glavna” područja odmah uspostave, u očekivanju prihvaćanja prijedloga Komisije.

3.16.

Da bi se postigli ti ambiciozniji ciljevi, potrebno je uvesti određenu količinu tehničke opreme jer EU više nema proizvodne kapacitete. Primjerice, solarne ploče uglavnom se uvoze iz Kine. Stoga energija iz fosilnih izvora ne ovisi samo o uvozu nego i o potrebnoj opremi. EGSO poziva sve oblikovatelje političkih odluka da u Europi naširoko promiču širenje pogona za proizvodnju opreme za obnovljivu energiju. EU-ov Savez za solarnu industriju mogao bi se smatrati prvim korakom.

3.17.

Da bi se u EU-ovoj kombinaciji izvora energije povećao udio obnovljivih izvora energije potrebna su velika ulaganja, a u EU-u je udio javnih ulaganja u istraživanje i razvoj tehnologije dekarbonizacije niži nego u drugim velikim gospodarstvima, što ugrožava njegovu konkurentnost u ključnim budućim tehnologijama. EGSO napominje da je za zelenu tranziciju i sigurnost opskrbe potrebna dovoljna količina odgovarajuće kombinacije obnovljivih izvora energije jer će samo tako elektrifikacija i proizvodnja zelenog vodika uspjeti, tehnologija skladištenja se razviti, a mogućnosti koje pruža digitalizacija u potpunosti iskoristiti. Na taj će način koncepti poput virtualnih elektrana konačno postati dostupni. Stoga i dalje postoji znatna potreba za ulaganjima u istraživanje i razvoj.

3.18.

Koncepti kao što su vlastita potrošnja, zajednice obnovljive energije i dijeljenje energije koji su uvelike priznati u paketu za čistu energiju i koje je EGSO uvijek podržavao, važni su za povećanje obnovljivih izvora energije. Treba zadovoljiti enormne potrebe za ulaganjima. Ako uvide da to i njima koristi, građani rado ulažu u vlastitu potrošnju ili potrošnju u zajednici. Trebaju se osjećati potaknutima, a ne obeshrabrenima, što je još uvijek slučaj u mnogim državama članicama. To se i navodi u strategiji EU-a za solarnu energiju, povezanoj s planom REPowerEU, u kojoj se reproducira direktiva RED II, ali se ne navode pojedinosti o tome kako prisiliti države članice da konačno ukinu relevantne prepreke.

3.19.

Definirati obnovljive izvore energije i skladištenje kao nešto što je od prevladavajućeg javnog interesa ima smisla, ali je izravan utjecaj i dalje nejasan. Valja uvidjeti da je distribucijska mreža koja povezuje odgovarajuća postrojenja s potrošačima pitanje od prevladavajućeg javnog interesa.

3.20.

Čak i uz znatno smanjenje potražnje za energijom (vidjeti točke od 3.7. do 3.9.) i povećanje obnovljivih izvora energije (vidjeti točke od 3.10. do 3.12.), očito je da EU energetsku samodostatnost neće moći postići ni u kratkom ni u srednjem roku. Samodostatnost se dugoročno čini mogućom, no još se uvijek postavlja pitanje je li poželjna ili nije. Zbog lošeg iskustva s ovisnošću o Rusiji moramo dobro razmisliti o tome s kojim ćemo zemljama i regijama ubuduće stupati u partnerstvo. Iako hitnost zahtijeva brze odluke u pogledu uvoza UPP-a i (zelenog) vodika, dugoročno obvezujuće odluke moraju se izbjegavati ukoliko nije provedena sveobuhvatna analiza rizika. EGSO poziva Komisiju da, prije nego što predloži energetska partnerstva s nedemokratskim ili politički nestabilnim zemljama, razvije geopolitičku strategiju uvoza energije vodeći računa o hitnim potrebama uzrokovanima ublažavanjem klimatskih promjena i energetskom krizom.

3.21.

Čini se da je UPP rješenje za mnoge države članice, no ugljični otisak svrstava ga među prijelazne tehnologije, a prijelazno razdoblje mora biti što kraće. U sljedećih 20 godina sva novoizgrađena infrastruktura za UPP mora biti ili uklonjena ili osposobljena za prijenos i distribuciju zelenog vodika. To mora biti temeljno načelo svih odluka o ulaganju koje će se donositi sljedećih mjeseci. Spremnost za vodik često se upotrebljava za klasifikaciju, no u stvarnosti je vrlo nejasno što taj izraz zapravo znači. Po uzoru na definiciju zelenog vodika u odgovarajućem delegiranom aktu, Komisija treba definirati spremnost za vodik kako bi se sigurnost ulaganja kombinirala s jasnim klimatskim ciljevima, a i taksonomiju bi trebalo izmijeniti na odgovarajući način.

3.22.

To pokazuje da je pri razmatranju održive kombinacije izvora energije važno u obzir uzeti nacionalne obrasce ponašanja i pristupe. EGSO napominje da Komisija u svojem planu REPowerEU tek nakratko spominje ulogu nuklearne energije, imajući na umu da je ta mogućnost isključiva odgovornost država članica. EGSO podržava veću upotrebu resursa dostupnih u EU-u, uključujući kao prioritet i brzo i masovno širenje obnovljivih izvora energije, što je predložila Komisija. Raznolike mogućnosti za proizvodnju energije doprinose sigurnosti opskrbe energijom. Stoga osim energije vjetra i sunca treba koristiti različite izvore energije s niskim emisijama ugljika koji se uklapaju u novi energetski sustav temeljen prvenstveno na fluktuirajućim europskim izvorima energije.

3.23.

U stupu koji se odnosi na pametna ulaganja postavljeni su odgovarajući prioriteti. Međutim, EGSO ponavlja da, uz ispravan pristup, decentralizirana i digitalizirana struktura opskrbe energijom bez emisija ugljika može imati goleme pozitivne učinke na radna mjesta i regionalna gospodarstva (vidjeti TEN/660). U ovoj krizi Europska unija treba prema energiji zauzeti opći pristup u okviru kojeg će specifične teme koje se odnose na energiju i klimu kombinirati s ciljevima politike socijalne i regionalne kohezije. Taj je aspekt uglavnom zanemaren u strategiji za solarnu energiju koju je Komisija predstavila zajedno s planom REPowerEU.

3.24.

Komisija s pravom ističe da se javnim ulaganjima mogu i trebaju mobilizirati privatna sredstva. Međutim, plan REPowerEU ne pokriva refinanciranje odgovarajućih javnih sredstava. Jedan od načina na koji bi se to moglo postići bio bi ukidanje subvencija za fosilne izvore, a drugi bi bio oporezivanje neočekivane dobiti koju je stvorila velika naftna i plinska kriza, a iskazana je kao ogromni ekstraprofit, osobito za velike naftne kompanije. EGSO predlaže da se ta dobit umanji pomoću poreza i preusmjeri kao financijska naknada potrošačima energije, npr. financijski slabijim kućanstvima ili energetski intenzivnijim poduzećima, te iskoristi za širenje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i potrebne mrežne infrastrukture, pogotovo stoga što se u nekim državama članicama o tome već raspravlja ili se to već provodi. EGSO smatra da bi takvo oporezivanje trebalo vrlo pažljivo definirati kako se energetska poduzeća ne bi odvratila od ulaganja u niskougljična rješenja. EGSO poziva Komisiju da bez daljnje odgode predloži odgovarajuće mjere.

3.25.

Budući da je vjerojatno korisno promicati rješenja prilagođena lokalnim okolnostima, EGSO u potpunosti podržava prijedlog Komisije da se planovi za oporavak i otpornost i Mehanizam za oporavak i otpornost iskoriste za unapređenje provedbe plana REPowerEU.

3.26.

4. Posebne napomene

4.1.

Biometan može igrati ulogu u smanjenju i okončanju ovisnosti Europe o ruskom plinu. Međutim, za njegovu bi se proizvodnju, među ostalim u nastojanjima da se izbjegne sukob s bioraznolikošću, trebala nadograditi postojeća postrojenja za bioplin. Postrojenja za proizvodnju bioplina trenutačno se često upotrebljavaju isključivo za proizvodnju električne energije u rasponu baznog opterećenja, odnosno 24 sata dnevno. Dobivena toplina rijetko se koristi. Takvi su koncepti neučinkoviti. Dobiveni bioplin trebalo bi obrađivati i usmjeravati izravno u plinsku mrežu ili upotrebljavati i za opskrbu toplinom putem lokalnih kogeneracijskih postrojenja. U nedostatku vjetra ili sunca, proizvodnji električne energije mogla bi doprinositi i manja postrojenja za skladištenje plina. Potrebno je ulagati u naknadnu prilagodbu postojećih sustava. U Komunikaciji se spominju odgovarajući poticaji, ali nedostaju pojedinosti koje treba smjesta dodati.

4.2.

Kao što je istaknuto u točki 3.14., u kratkom i srednjem roku bit će važan UPP. U planu REPowerEU obećane su procjena, planiranje, dobrovoljna zajednička nabava i bolja koordinacija. Međutim, pojedinačne države članice u međuvremenu već poduzimaju mjere. Potrebna je europska solidarnost, a Komisija mora osigurati da nijedna država članica ne djeluje protiv interesa neke druge, kako je predviđeno Uredbom o sigurnosti opskrbe plinom (EU) 2017/1938.

4.3.

Uredba o sigurnosti opskrbe plinom sadrži i sveobuhvatan europski režim solidarnosti u slučaju izvanrednih stanja u pogledu plina. Iako su nedavna Uredba Vijeća o koordiniranim mjerama za smanjenje potražnje za plinom i popratna komunikacija „Štednja plina za sigurnu zimu” korak u pravom smjeru kad je riječ o većoj pripravnosti za krizne situacije, EGSO bi želio da se uspostavi općenitiji krizni okvir, koji bi EU-u omogućio da se nosi s krizama razmjera današnje krize izazvane ratom u Ukrajini.

4.4.

Čini se da tehnologije pretvorbe energije u toplinu i dizalica topline i u kontekstu centraliziranog grijanja predstavljaju najperspektivniji pristup zamjeni prirodnog plina u sektoru grijanja. Međutim, postoje brojne prepreke (počevši od potrebnih kvalificiranih radnika pa sve do socijalnih pitanja, osobito u četvrtima s brojnim podstanarima). U Komunikaciji se ta pitanja ne razmatraju. Potrebna je detaljnija i kritičnija analiza koja uključuje civilno društvo.

4.5.

Znatni porast cijena energije ukazao je na nedostatke energetskog tržišta. Predsjednica Komisije von der Leyen izjavila je da postojeći sustav tržišta električne energije više ne funkcionira i da ga treba reformirati. Treba postaviti temeljna pitanja o energetskoj budućnosti, osiguravanju ekološki prihvatljive, pristupačne i pouzdane opskrbe energijom i pravu na energiju. Osmišljavanje i regulacija moraju se prilagoditi novoj stvarnosti prevladavajućih vrsta energije iz obnovljivih izvora i stvoriti potrebne uvjete za pojedinačne igrače te ojačati odgovarajuću zaštitu potrošača. EGSO pozdravlja namjeru Komisije da istraži mogućnosti za optimizaciju strukture tržišta električne energije i snažno podržava tržišne procjene kojima se analizira ponašanje svih potencijalnih aktera na energetskom tržištu i njegova struktura. U svakom slučaju, EGSO naglašava da prije podnošenja bilo kakvog prijedloga treba provesti iscrpnu procjenu učinka i ukazuje na činjenicu da je hitno potrebno riješiti problem visokih cijena električne energije, uključujući objedinjavanje cijena električne energije i plina, koje negativno utječe na gospodarstva država članica.

4.6.

Nadalje, EGSO ističe da je, želimo li osigurati pravilno usmjeravanje ulaganja i sigurnost opskrbe, sve potrebnije sustavno prognozirati porast potražnje za energijom po područjima i vrstama energije, uzimajući u obzir transformaciju vrsta energije, i konceptualno planirati strukturu budućeg energetskog sustava. Komisija bi trebala izraditi odgovarajući pregled i o njemu obavijestiti širu javnost, jer građanima često nije jasno u kojoj se mjeri Europa može sama opskrbljivati energijom.

Bruxelles, 21. rujna 2022.

Predsjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Christa SCHWENG

(1) Mišljenje EGSO-a SL C 105, 4.3. 2022., str. 11.

(2) COM (2022) 230 final.

(3) COM(2022) 222 final.

(4) COM(2022)240 final.

(5) Dokument Vijeća 11625/22.

(6) COM(2022) 360 final.

(7) COM(/2022)230 final, str. 7. i SWD(2022) str. 26.

(8) Industrie spart Gas, Sparpotenzial bei Verbrauchern nicht gehoben (handelsblatt.com) (Industrijski sektor štedi plin, no potencijal uštede za potrošače nije povećan).

(9) Mišljenje EGSO-a SL C 105, 04.03. 2022., str. 11.

Top

Choose the experimental features you want to try