Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Europska strategija za podatke

(COM(2020) 66 final)

(2020/C 429/38)

Izvjestitelj:

Antonio GARCÍA DEL RIEGO

Zahtjev za savjetovanje:	Europska komisija, 22.4.2020.
Pravni temelj:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Odluka Predsjedništva Odbora:	18.2.2020.
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za promet, energiju, infrastrukturu i informacijsko društvo
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	23.7.2020.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	18.9.2020.
Plenarno zasjedanje br.:	554
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	216/0/2

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO pozdravlja prijedlog Komisije za strategiju za podatke u kojoj se kao prioritet navodi međusektorska razmjena podataka, kao i poboljšanje upotrebe i razmjene te pristupa i upravljanja njima uz pomoć zakonodavnih i sektorskih mjera. Ambicioznom strategijom za podatke može se riješiti ključna potreba za poboljšanjem podatkovnih kapaciteta EU-a.

1.2.

EGSO podržava prijedlog Komisije da se općom strukturom podatkovne arhitekture EU-a dodatno ojačaju prava pojedinaca u pogledu upotrebe i zaštite njihovih podataka i kontrole nad tim podacima, kao i njihova osviještenost o tom pitanju, te da ih se osnaži kroz „prostore s osobnim podacima”, uz jasnije zaštitne mjere i poboljšanje prava na prenosivost za pojedince u skladu s člankom 20. Opće uredbe o zaštiti podataka (1).

1.3.

EGSO poziva Komisiju da primijeni jasniju strategiju za unapređenje svog podatkovnog okvira. On bi trebao biti razvijen kao kombinacija visokih standarda zaštite podataka, međusektorske i odgovorne razmjene podataka, jasnih kriterija za upravljanje prilagođeno određenim sektorima i njihove kvalitete podataka. Uz to, pojedinci bi trebali imati veću kontrolu nad podacima. EGSO također predlaže daljnje pojašnjenje pristupa financiranju koji se iznosi u strategiji i preporučuje načine za prevladavanje nedostatka vještina.

1.4.

EGSO smatra da bi razvoj platformi temeljenih na podacima u Europi trebao odražavati europske vrijednosti, što podrazumijeva i usmjerenost na pojedince. EGSO smatra da bi se trenutačni pristup usmjeren na potrošače trebao proširiti na pristup u kojem „čovjek ima glavnu ulogu”, što podrazumijeva etičku dimenziju upotrebe podataka.

1.5.

EGSO izražava žaljenje zbog toga što se Opća uredba o zaštiti podataka i dvije godine nakon stupanja na snagu ne provodi na odgovarajući način te što u tom pogledu i dalje postoje razlike. Komisija bi ta pitanja trebala riješiti, među ostalim davanjem poticaja državama članicama, kako bi se osiguralo da svi pojedinci diljem EU-a mogu u potpunosti iskoristiti svoja prava.

1.6.

EGSO smatra da je dovršenje jedinstvenog tržišta glavni prioritet za funkcioniranje zajedničkih podatkovnih prostora.

1.7.

S obzirom na osjetljivost podataka koji se razmjenjuju, EGSO insistira na potrebi da se zajamče mjere zaštite privatnosti podataka pojedinaca putem mehanizama za davanje suglasnosti, kontrolu, sankcije i nadzor te da se osigura anonimizacija podataka (koja se kasnije ne može poništiti).

1.8.

EGSO preporučuje Komisiji da u strategiji definira opciju koju preporučuje za koncept vlasništva nad podacima. Pravne rasprave koje su u tijeku trenutačno za pojedince stvaraju nesigurnost u pogledu zahtjeva koje mogu postaviti.

1.9.

EGSO se zalaže za snažniji dijalog s civilnim društvom i podsjeća na potrebu da se malim i srednjim poduzećima daju jasnije smjernice o mehanizmima za razmjenu podataka jer će oba aspekta biti ključna za široko sudjelovanje u podatkovnim prostorima.

1.10.

EGSO ponavlja da bi jedinstveno tržište za podatke trebalo osigurati da osobni podaci ne podliježu istim pravilima koja se primjenjuju na robu i usluge, odnosno da se postupno ne počnu smatrati neosobnim podacima (2).

1.11.

Komisija bi se trebala pobrinuti za to da se pravnim okvirom omogući jednak pristup podacima svim poduzećima, velikim i malim, te da se riješi pitanje tržišne snage dominantnih platformi. Općenito, Komisija bi trebala izraditi mnogo jasniji i konkretan prijedlog u pogledu kontrola podatkovnih prostora i upravljanja njima, uključujući način na koji će dionici razmjenjivati podatke.

1.12.

EGSO naglašava da je ključno pozabaviti se pitanjem učinka personaliziranih proizvoda na pojedince (kao što je diskriminacija) i razmjene podataka o poduzećima. Okvirom bi trebalo poštovati visoke sigurnosne standarde i prava intelektualnog vlasništva. Izvedeni podaci trebali bi biti zaštićeni i ne bi smjeli podlijegati obveznom pristupu i prijenosu.

1.13.

EGSO ustraje na tome da je hitno potrebno poboljšati digitalne vještine i digitalnu pismenost kroz obrazovanje i osposobljavanje, među ostalim i nadogradnjom Okvira digitalnih kompetencija i poticanjem država članica da na svim razinama obrazovanja poboljšaju cjeloživotno obrazovanje za vještine koje će biti najtraženije (3). Time će se osigurati da pojedinci postanu akteri koji se dobro snalaze s podacima, uz veću osviještenost o svojim podacima i kontrolu nad njima, aplikacijama utemeljenim na velikoj količini podataka i upravljanjem podacima te da razumiju svoje digitalno okruženje i rizike (npr. personalizaciju) (4).

1.14.

EGSO poziva Komisiju da pojasni i ojača ulogu nadležnih tijela, organizacija potrošača i neovisnih tijela, što je relevantno za upravljanje sektorskim inicijativama i za osiguravanje ispunjavanja obveza od strane poslovnih subjekata te smjernica, savjeta i osposobljavanja za korisnike.

2.   Opće napomene: Prava strategija za podatke

2.1.

EGSO se slaže s naglaskom koji je Komisija stavila na podatke, koji imaju ključno značenje za živote pojedinaca i poslovne aktivnosti. Uslijed digitalizacije i tehnološkog napretka povećan je opseg i učestalost nastanka podataka i olakšano je njihovo pohranjivanje, obrada, analiza i prijenos. Usluge utemeljene na podacima za potrošače su praktičnije i ispunjavaju očekivanja potrošača, a njima se poboljšavaju i postojeći industrijski procesi.

2.2.

EGSO se slaže da su inovacije utemeljene na podacima ključni pokretač europskog gospodarskog rasta i konkurentnosti te da je njihova uloga ograničena nedostupnošću podataka na razini industrije i na razini korisnika za EU. EGSO se slaže s prijedlogom Komisije da se pristupi rješavanju tog pitanja i da se poboljša međusektorsko korištenje i razmjena podataka i pristup njima s pomoću zajedničkih podatkovnih prostora uz strogo poštovanje standarda iz Opće uredbe o zaštiti podataka, uz zajednički skup tehničkih i zakonskih pravila i standarda te uz pomoć dopunskih mjera.

2.3.

EGSO vjeruje da će strategija za podatke biti ključna za podršku tehnološkoj suverenosti EU-a kojom će se zajamčiti sigurna razmjena podataka i pristup podacima, ojačati kontrola koju Europljani imaju nad svojim podacima te iskoristiti prednosti za pojedince i poduzeća.

2.4.

EGSO se slaže da je sektorsko razmatranje pristupa podacima najprikladnije za usmjeravanje na konkretna rješenja kojima se mogu uzeti u obzir posebnosti i tržišni nedostaci svakog sektora uz istodobno osiguravanje najjačih zaštitnih mjera za zaštitu potrošača (5).

2.5.

EGSO dijeli zabrinutost Komisije da je sposobnost EU-a za iskorištavanje i dijeljenje podataka ograničena znatnim problemima interoperabilnosti informacijskih sustava. Potreba za potpunim podatkovnim ekosustavom i njegova korisnost pokazali su se u krizi koju je izazvao COVID-19 jer podaci nisu ograničeni na određene sektore, među ostalim ni u razvoju rješenja za sigurnost pojedinaca (npr. geolokacija i zdravstveni podaci) i izbjegavanju učinka silosa. Radi bržeg razvoja lijekova i boljeg razumijevanja bolesti, istraživači u sektoru zdravstvene zaštite mogli bi se koristiti podacima važnima za javno zdravlje koje su prikupili različiti sektori.

2.6.

EGSO se slaže da su inovacije temeljene na podacima ograničene nedostatkom vještina, nedostatkom digitalno pismenih radnika u EU-u i niskom razinom digitalne pismenosti. EGSO pozdravlja cilj strategije da se uspostavi „zajednički europski prostor za podatke o vještinama” i da se uskoro ažurira Akcijski plan Komisije za digitalno obrazovanje.

3.   Unapređenje podatkovnog okvira EU-a: opće napomene

Kad je riječ o daljnjem razvoju podatkovnog okvira EU-a, EGSO ističe ključno pitanje etike. Studija Etika velike količine podataka (6), koju je EGSO naručio 2016., bavi se tim pitanjem, uzimajući u obzir potrebu pojedinca za privatnošću i samoodređenjem iz nekoliko aspekata: svijest, kontrola, povjerenje, vlasništvo, nadzor i sigurnost, digitalni identitet, prilagođena stvarnost, deanonimizacija, digitalni jaz i privatnost. EGSO preporučuje da se ti aspekti uzimaju u obzir kao vodeća načela za sve politike.

3.1.   Standardi zaštite podataka

3.1.1.

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Europska strategija za podatke (COM(2020) 66 final)EGSO poziva Komisiju da naglasi da pojedinci moraju zadržati kontrolu nad podacima jer prikupljanje i razmjena podataka utječu na njihovu privatnost i ravnopravnost. Međusektorska upotreba podataka omogućuje poduzećima unos tih podataka u postojeće procese i njihovo unapređenje, te daje bolji uvid, a potrošačima pruža nove personalizirane proizvode i iskustva. Podacima na razini korisnika posebno se pružaju uvidi u suštinske osobine, potrebe i ponašanja koji nisu obuhvaćeni anonimiziranim podacima, pri čemu pozitivni učinci prelijevanja sežu puno dalje od sektora u kojem su podaci prvobitno nastali. Primjerice, međusektorskom razmjenom podataka u financijskom sektoru moglo bi se unaprijediti analizu rizika i predviđanje novčanih tokova, riješiti pitanje otkrivanja prijevara te unaprijediti sposobnost pojedinaca za upravljanje prezaduženošću i promicati financijsku uključivost i financijsko obrazovanje. Međutim, personalizacija može dovesti do rizika za ugrožene potrošače, kao što su diskriminacija, zloupotreba i manipulacija.

3.1.2.

Komisija bi trebala pristupiti rješavanju nedostatne i fragmentirane provedbe Opće uredbe o zaštiti podataka, različitih pravnih tumačenja i nedostatka resursa tijela za zaštitu podataka. Opća uredba o zaštiti podataka, koja je sastavljena 2012., usvojena 2016., a stupila na snagu 2018. godine, nije prikladna za rješavanje predloženog okvira. EGSO preporučuje da Komisija na odgovarajući način ažurira Opću uredbu o zaštiti podataka i provede procjene učinka jer treba djelovati usporedno s novim pristupom zajedničkih podatkovnih prostora. EGSO, osim toga, poziva Komisiju na rješavanje pitanja ograničenja prava na prenosivost podataka u Općoj uredbi o zaštiti podataka. Ta su prava osmišljena za slučajeve kada se usluge mijenjaju samo jednom. Međutim, danas se podaci ponovno upotrebljavaju više puta i korisni su u stvarnom vremenu.

3.1.3.

Iako EGSO smatra da bi predloženi alati mogli pomoći pojedincima u odlučivanju o tome „što se čini s njihovim podacima” (7), Komisija bi, kako bi se smanjila pravna nesigurnost, u strategiji trebala definirati opciju koju preporučuje za koncept vlasništva nad podacima, općenito pojasniti tko je vlasnik podataka i, na primjer, što se događa s tim podacima u slučajevima kada ih generiraju kućanski uređaji koji primjenjuju internet stvari.

3.1.3.1.

Postoji razlika između prava pojedinaca na podatke i vlasništva nad podacima i tu razliku treba jasno istaknuti.

3.1.4.

S obzirom na to da pružanje podataka za primanje besplatnih usluga predstavlja oblik plaćanja, EGSO poziva Komisiju da navede na koje tekstove ili kriterije upućuje kada se poziva na „javni interes” te da navede koja je njegova svrha u tom području. Odbor također preporučuje Komisiji da sastavi definiciju darovanja podataka bez izravne nagrade (ili „podatkovni altruizam”) te da se pobrine za odgovarajuće mjere kako bi se spriječilo da prikupljači podataka ne ispune svoje obveze.

3.2.   Odgovoran okvir za razmjenu podataka

3.2.1.

Komisija bi trebala pojasniti na koji način namjerava pružiti smjernice pojedincima kako bi oni razumjeli način funkcioniranja „prostora s osobnim podacima”. Bez tog znanja pravo pojedinaca na pristup tim prostorima bit će besmisleno, a provedba prijedloga neće biti učinkovita te će se ugroziti ciljevi strategije koji se žele postići.

3.2.2.

EU je prepoznao potrebu za pravom na razmjenu i uspostavio praktične mehanizme, posebno sektorske inicijative poput onih za pružatelje usluga obrade podataka (Uredba o slobodnom protoku neosobnih podataka (8)) te za podatke koji se čuvaju na platnim računima (Druga direktiva o platnim uslugama (9)). Međutim, osim u nekoliko posebnih slučajeva, pojedinci (korisnici podataka, potrošači odnosno građani) nisu dovoljno kompetentni, digitalno pismeni ili ne posjeduju alate da ostvare pristup svojim osobnim i neosobnim podacima ni da ih jednostavno i efektivno razmjenjuju.

3.2.3.

Kako bi se poboljšala prenosivost uz „strože zahtjeve za sučelja namijenjena pristupu podacima u stvarnom vremenu” te kako bi se osigurali prostori s osobnim podacima i zajamčilo da pružatelji usluga djeluju kao „neutralni posrednici” (10), EGSO upućuje Komisiju na slučajeve primjene sigurnih mehanizama za dijeljenje kao što su osobne digitalne identifikacijske sheme koje bi privatne i javne organizacije mogle usvojiti i proširiti radi bržeg pristupa međusektorskoj razmjeni podataka. Aplikacije temeljene na elektroničkim identifikacijskim ispravama (e-ID) u financijskom sektoru kao što je Itsme (mobilni identitet za digitalne transakcije) primjeri su uspješne, uzajamno korisne upotrebe, među ostalim između banaka i mobilnih operatera. Takvim se aplikacijama stvara znatna vrijednost za poduzeća (uštede na troškovima, povećanje prodaje, smanjenje prijevara i krađe identiteta), nudi se veći izbor, čuva se privatnost korisnika, jača se povjerenje potrošača, pojedincima se pružaju snažne mjere autentifikacije i alati za upravljanje njihovim pravima i kontrolu, a omogućuju se i sigurni i praktični digitalni procesi, kao što je upisivanje korisnika, kojima se štedi vrijeme.

3.2.4.

EGSO upućuje Komisiju na iskustva stečena provedbom Druge direktive o platnim uslugama (kojom se pružateljima usluga koji su treća strana omogućuje upotreba podataka potrošača koji su klijenti banaka, uz suglasnost potrošača, u svrhu razvoja inovacija) te na druge primjene (kao što je upotreba podataka o geolokaciji i podataka o transakcijama) koji mogu poslužiti kao inspiracija za širi okvir za razmjenu podataka. Ta bi načela trebalo primijeniti jednako u svim sektorima i u sličnom roku kako bi se zajamčili ravnopravni uvjeti za različite sudionike na tržištu.

3.2.5.

EU bi trebao nadograditi Opću uredbu o zaštiti podataka kako bi omogućio razmjenu podataka korisnika među sektorima te kopirati postojeće slične inicijative u različitim sektorima kako bi se omogućila sigurna razmjena podataka, čime bi se ostvarile koristi za pojedince, a vrijednost za poduzeća. Tako bi krajnjim korisnicima trebalo zajamčiti pravo da zatraže izravan prijenos podataka koje su dostavili (odnosno unijeli, npr. imena i adrese), kao i osobnih podataka prikupljenih opažanjem (npr. geolokacije), s jednog vlasnika podataka na drugoga na standardiziran način s pomoću sučelja za programiranje aplikacija u stvarnom vremenu (11). Na primjer, osoba bi mogla zatražiti da Spotify društvu Deezer omogući pristup popisu pjesama koje je slušala. Tako bi se osigurala provedba načela privatnosti iz Opće uredbe o zaštiti podataka, korisnicima bi se omogućilo zadržavanje potpune kontrole nad tim procesom i iskorištavanje vrijednosti njihovih podataka, a pravo na prenosivost osobnih podataka postalo bi stvarno, dinamično, pravovremeno i transparentno, dok bi se isto načelo proširilo na određene neosobne podatke.

3.2.6.

Poduzeća i korisnici trebali bi imati mogućnost sigurne razmjene svojih podataka bez obzira na to tko ih je prikupio. Osim toga, trebali bi moći odabrati s kime dijele podatke i način upotrebe podataka koji se razmjenjuju te upravljati tim postupcima.

3.2.7.

Sustav i funkcioniranje zajedničkih podatkovnih prostora trebali bi biti na razini kvalitete javnog registra, a davatelji podataka trebali bi osigurati ravnomjernu kvalitetu podataka i kontinuitet te infrastrukture. Ti „nadzornici podataka” ne bi smjeli stvarati učinke uskog grla u razmjeni podataka, već bi je trebali unapređivati. To je od ključne važnosti za pouzdano i ravnomjerno upravljanje podacima te za dostupnost podataka visoke kvalitete. EGSO smatra da u strategiji nije dovoljno naglašena kvaliteta podataka i da ju je potrebno pojasniti. Osim toga, EGSO preporučuje utvrđivanje minimalnog praga obveza kako bi se osigurala kvaliteta podataka i prava pojedinaca za sva poduzeća, bez obzira na njihovu veličinu. Budući da kvaliteta podataka može biti skupa i da ne mogu svi dionici pristupiti potrebnim tehnologijama, ti bi pragovi trebali biti realistični za sva poduzeća, a posebno za MSP-ove, koji se mogu suočiti s poteškoćama u ispunjavanju tih kriterija zbog ograničenih sredstava te bi im trebalo pružiti potporu kako im se ne bi nametnuli prekomjerni troškovi (12).

3.2.8.

Platforme utemeljene na podacima najvrjednija su poduzeća zbog strateške važnosti na digitalnim tržištima i oligopolističke kontrole nad određenim skupovima podataka. Međutim, ograničena dostupnost podataka poduzećima iz EU-a sužava im prostor za iskorištavanje podataka za poticanje inovacija. Usmjerenost na načelo „pobjednik odnosi sve” koja je karakteristična za digitalna tržišta znači da je nekoliko velikih poduzeća zauzelo položaje na raskršćima internetskih tokova podataka i zahvaljujući tome imaju podatke koji drugim pružateljima nisu dostupni. Čak i u slučajevima šire distribucije visokovrijednih podataka, oni su rijetko kada dostupni izvan granica određene industrije, čime se smanjuju prilike za međusektorske inovacije industrijskih i drugih subjekata. Budući da nijedna platforma nije obavezna razviti podatkovni repozitorij, krajnji korisnici nisu u mogućnosti kombinirati i objedinjavati podatke koje generiraju u različitim industrijama. EGSO potiče Komisiju da istraži načine za poboljšanje kontrole koju poslovni korisnici i pojedinci imaju nad svojim podacima, pri čemu bi prioritet trebale biti sustavne platforme (velika tehnološka poduzeća). EGSO također predlaže stvaranje platforme uz potporu EU-a kojom bi se za poduzeća koja zatraže tu uslugu centralizirali i objedinili svi javni podaci EU-a dostupni na tržištu.

3.3.   Upravljanje podatkovnim prostorima

3.3.1.

EGSO za upravljanje sektorskim podatkovnim prostorima predlaže sljedeće kriterije. Prvo, cilj intervencije u vidu pristupa podacima trebao bi biti rješavanje tržišnih nedostataka koji dovode do viših cijena i manjeg izbora za potrošače te do manje inovacija. Drugo, pristupom podacima mora se poticati razvoj inovacija usmjerenih na korisnike. Treće, subjekti koji postupaju s osobnim podacima trebali bi biti obvezni poštovati visoke standarde sigurnosti podataka. Četvrto, pojedincima bi trebalo ponuditi tehnička rješenja za kontrolu tokova osobnih podataka i upravljanje njima. Peto, trebalo bi im omogućiti da ulože prigovor na razmjenu svojih osobnih podataka te da imaju pristup pravnoj zaštiti u slučaju nepoštovanja načela (EGSO podržava načelo „čovjek ima glavnu ulogu”).

3.3.2.

Ne bi svi podaci trebali biti otvoreni ni javno dostupni. Na podatke iz kategorija B2B (poduzeća poduzećima), B2C (poduzeća potrošačima), B2G (poduzeća tijelima javnih vlasti) ili Me2B (pojedinci poduzećima) trebala bi se primjenjivati različita pravila. Potrebno je osigurati zaštitu izvedenih podataka, a pristup tim podacima i njihov prijenos ne smije biti obveza.

3.3.3.

Dijeljenje podataka među različitim podatkovnim prostorima uključivat će miješane skupove podataka (osobni i neosobni podaci), npr. u prostorima koji se odnose na zdravstvenu zaštitu i financije. Za prikupljanje i upotrebu osjetljivih i osobnih podataka za svrhe nadzora ili lokalizacije trebala bi biti potrebna pojedinačna suglasnost. Mjerama zaštite trebalo bi osigurati da kombinacija točaka osobnih podataka (npr. financijski i zdravstveni podaci) ne dovede do ograničavajućih ili diskriminatornih učinaka ni učinaka zlouporabe, na primjer u pogledu pristupa pojedinca zapošljavanju.

3.3.4.

Dionici (poduzeća i pojedinci) nemaju pristup mehanizmima identifikacije, autentifikacije i davanja odobrenja kojima se omogućuje prijenos podataka kojim se štiti privatnost, osobito u zdravstvu, te nemaju znanja o njima, a to otežava razmjenu podataka. EGSO preporučuje upotrebu i provedbu zajedničkog skupa podataka u području zdravstvene zaštite sličnog europskom jedinstvenom elektroničkom formatu.

3.3.5.

Za treće strane trebali bi postojati uvjeti za pristup podacima namijenjenima za istraživanje i razvoj. Na primjer, ako se istraživači i općinske službe u području zdravstvene zaštite koriste besplatnim podacima, to bi trebalo urediti Općom uredbom o zaštiti podataka.

3.3.6.

S obzirom na to da nisu sva poduzeća digitalizirana (npr. u tradicionalnim industrijama i mnogim europskim MSP-ovima), EGSO naglašava da ne mogu sva poduzeća iskoristiti vrijednost podataka, što znači da to utječe na ravnopravne uvjete na jedinstvenom tržištu. Dobrovoljna razmjena podataka je dobar, ali nedovoljan alat za osiguravanje jednakog pristupa podacima. Komisija bi trebala riješiti taj problem nedovoljne ravnoteže između digitaliziranih i nedigitaliziranih poduzeća te između velikih i malih poduzeća. U tom bi smislu najprimjerenije bilo početi od strategije EU-a za MSP-ove i industrijske strategije.

3.3.7.

EGSO naglašava da je jedinstveno digitalno tržište EU-a još uvijek daleko od homogenog, a njegova su pravila i dalje rascjepkana, unatoč napretku koji je ostvaren u njegovoj konvergenciji. Zato je poduzećima teže dostići konkurente iz SAD-a i Kine i natjecati se s njima i ona u tome nemaju uspjeha. Ti konkurenti posluju u okviru istinski jedinstvenog regulatornog okvira i otkupljuju svoje europske konkurente, kao što smo vidjeli u slučaju platformi Skype i Booking.com. Osnivači novih perspektivnih poduzeća iz EU-a s vremenom se sele u SAD ili na druga tržišta na kojima su uvjeti za poslovanje povoljniji kako bi iskoristili prednosti većih jedinstvenih tržišta i boljeg poduzetničkog kapitala. Da bi bila učinkovita, zajednička infrastruktura koja podržava podatkovne prostore trebala bi, isto tako, odražavati višejezične značajke jedinstvenog tržišta (13).

3.4.   Financiranje

3.4.1.

U strategiji se predviđa da bi financijska sredstva mogla iznositi od 4 do 6 milijardi EUR, a očekuje se da će zajednički ulagati i države članice i industrija EU-a. Komisija bi trebala pojasniti na koji način namjerava pokrenuti financiranje i utvrditi jasne kriterije za osiguravanje i evaluaciju njegove pravedne raspodjele.

3.4.2.

Kako bi se osigurala dovoljna privatna ulaganja i kontinuitet postojećih usluga koje se pružaju brojnim poduzećima u EU-u, EGSO smatra da je neophodno očuvati sudjelovanje stranih pružatelja usluga u projektu (u skladu s propisima EU-a). Ključno je i javno financiranje, među ostalim u okviru programa Obzor Europa i Digitalna Europa. Međutim, proračun EU-a ovisit će o proračunskim prioritetima za oporavak te je smanjen u odnosu na prvi prijedlog Komisije iz svibnja. Konkretno, iako su se ukupna sredstva dodijeljena ključnim strateškim digitalnim kapacitetima Europe povećala u usporedbi s prethodnim višegodišnjim financijskim okvirom, proračun programa Digitalna Europa smanjen je s 8,2 milijarde EUR na 6,76 milijardi EUR.

3.5.   Osiguravanje vještina koje nedostaju

3.5.1.

Uslijed gospodarske krize možda će doći do izmjena u hijerarhiji radnih mjesta koja se smatraju korisnima za zajednicu, ali potrebe za tehničkim vještinama vjerojatno se neće smanjiti. Automatizacija može dovesti do redefiniranja radnih mjesta i zadataka (tražit će se više mekih vještina) te do masovnog preraspoređivanja zanimanja umjesto masovne nezaposlenosti (14).

3.5.2.

Čini se da su za poslove u području velikih količina podataka najtraženije sljedeće vještine (15): analitičke vještine, vizualizacija podataka, poznavanje poslovnog područja i alata za velike količine podataka, programiranje, rješavanje problema, strukturirani jezik upita, rudarenje podataka, poznavanje metodologija, javni i hibridni oblaci, praktično iskustvo. Neke od njih mogu se podučavati u školama, a neke je potrebno stjecati i razvijati tijekom cijelog života, u okviru cjeloživotnog učenja koje obuhvaća sve aspekte života, putem kontinuiranog, neformalnog i informalnog učenja (16).

3.5.3.

Kako bi se iskoristila ta prilika, s obzirom na to da obrazovanje ostaje u nadležnosti država članica, EGSO poziva Komisiju da potakne države članice na donošenje snažnijih politika za jačanje digitalne pismenosti, rješavanje pitanja nedostatka digitalnih vještina i koncentraciju na rješavanje pitanja nejednakosti u EU-u te smanjenje gubitka znanja.

3.5.4.

EU bi trebao provesti dubinsku preobrazbu programa obrazovanja i osposobljavanja. Predmeti iz područja STEM (17) prečesto nisu dovoljno uklopljeni u nastavne programe na različitim razinama obrazovanja. To posebno utječe na žene, što je Komisija propustila naglasiti unatoč preporukama svoje predsjednice o rodnoj ravnopravnosti (18). U tom području, EGSO smatra da je Okvir digitalnih kompetencija za građane (19) korisno sredstvo koje bi trebalo u većoj mjeri promicati i provoditi. Pozivamo Komisiju da potakne države članice na proaktivno pokretanje i ubrzavanje inicijativa iz tog okvira.

3.5.5.

EGSO predlaže Komisiji da ojača ulogu organizacija potrošača koje su relevantne za osposobljavanje i obrazovanje korisnika te neovisno savjetovanje o alatima koje pojedinci mogu upotrebljavati (npr. za dobivanje informacija o upotrebi i razmjeni podataka, o tome tko posjeduje njihove podatke, kako se žaliti i podnijeti pritužbu). Za poboljšanje digitalne pismenosti inicijative poput mrežnog tečaja „Osnove umjetne inteligencije” u Finskoj (koji je sada svima dostupan besplatno na svim jezicima EU-a) mogle bi se proširiti na razne obrazovne module.

---

(1)  https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/communication-european-strategy-data-19feb2020_en.pdf, str. 20.

(2)  SL C 14, 15.1.2020., str. 122.

(3)  Vidjeti bilješku 2.

(4)  Iako je svijest korisnika o njihovim pravima u porastu, i dalje im je teško saznati kako se njihovi podaci upotrebljavaju i kako ih organizacije razmjenjuju: 81 % Europljana smatra da nad tim nemaju nikakvu ili da imaju samo djelomičnu kontrolu. Vidjeti Eurobarometar (lipanj 2019.), https://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/survey/getsurveydetail/instruments/special/surveyky/2222.

(5)  Vidjeti https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/communication-europe-moment-repair-prepare-next-generation.pdf (str. 9. i 10.).

(6)  Vidjeti studiju EGSO-a The ethics of Big Data: Balancing economic benefits and ethical questions of Big Data in EU policy context (Etika velike količine podataka: postizanje ravnoteže između gospodarskih koristi i etičkih pitanja u vezi s velikom količinom podataka u kontekstu politika EU-a), 2017.

(7)  Pravi su instrumenti za to, primjerice, „alati za upravljanje pristankom, aplikacije za upravljanje osobnim informacijama, uključujući potpuno decentralizirana rješenja”. https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/communication-european-strategy-data-19feb2020_en.pdf, str. 10.

(8)  Uredba o slobodnom protoku neosobnih podataka: https://ec.europa.eu/knowledge4policy/publication/regulation-free-flow-non-personal-data_en

(9)  Druga direktiva o platnim uslugama: https://ec.europa.eu/info/law/payment-services-psd-2-directive-eu-2015-2366_hr

(10)  https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/communication-european-strategy-data-19feb2020_en.pdf, str. 20.

(11)  SL C 62, 15.2.2019., str. 238.

(12)  Vidjeti bilješku 11.

(13)  SL C 75, 10.3.2017., str. 119.

(14)  Na svako radno mjesto koje u budućnosti nestane zbog digitalizacije može se otvoriti 3,7 novih radnih mjesta. Vidjeti https://www.agoria.be/en/Agoria-Without-a-suitable-policy-there-will-be-584-000-unfilled-vacancies-in-2030. https://newsroom.ibm.com/2019-10-30-MIT-IBM-Watson-AI-Lab-Releases-Groundbreaking-Research-on-AI-and-the-Future-of-Work; vidjeti mišljenje EGSO-a TEN/705 (vidjeti str. 77. ovog Službenog lista), SL C 13, 15.1.2016., str. 161.

(15)  Utkarsh Singh, Top 10 In-Demand Big Data Skills To Land ‘Big’ Data Jobs in 2020 (Deset najtraženijih vještina u području velikih količina podataka za dobivanje „velikog” radnog mjesta 2020.) (blog upGrad, 24. prosinca 2019.), https://www.upgrad.com/blog/big-data-skills/.

(16)  Vidjeti bilješku 2.

(17)  Prirodne znanosti, tehnologija, inženjerstvo i matematika.

(18)  Mišljenje EGSO-a TEN/705 (vidjeti str. 77. ovog Službenog lista).

(19)  Znanstveni centar EU-a, DigComp: Digital Competence Framework for Citizens (DigCom: Okvir digitalnih kompetencija za građane) (Europska komisija), https://ec.europa.eu/jrc/en/digcomp.