Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52019IP0082

    Rezolucija Europskog parlamenta od 12. veljače 2019. o provedbi Direktive 2009/128/EZ o održivoj upotrebi pesticida (2017/2284(INI))

    SL C 449, 23.12.2020, p. 59–70 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    23.12.2020   

    HR

    Službeni list Europske unije

    C 449/59


    P8_TA(2019)0082

    Održiva upotreba pesticida

    Rezolucija Europskog parlamenta od 12. veljače 2019. o provedbi Direktive 2009/128/EZ o održivoj upotrebi pesticida (2017/2284(INI))

    (2020/C 449/07)

    Europski parlament,

    uzimajući u obzir Direktivu 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida (1),

    uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 850/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o postojanim organskim onečišćujućim tvarima i izmjeni Direktive 79/117/EEZ (2),

    uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ (Uredba o maksimalnim razinama ostataka pesticida) (3),

    uzimajući u obzir članak 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

    uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94, kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (4),

    uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (5),

    uzimajući u obzir procjenu provedbe Uredbe i njezinih relevantnih priloga na razini Europe koju je u travnju 2018. objavila Služba Europskog parlamenta za istraživanja (EPRS),

    uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 (6),

    uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 98/24/EZ od 7. travnja 1998. o zaštiti zdravlja i sigurnosti radnika na radu od rizika povezanih s kemijskim sredstvima (7) i Direktivu 2004/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu (8),

    uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Direktiva o staništima) (9) i Direktivu 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenog 2009. o stanju zaštite divljih ptica (Direktiva o divljim pticama) (10),

    uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 98/83/EZ od 3. studenoga 1998. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (11),

    uzimajući u obzir Direktivu 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (12),

    uzimajući u obzir Direktivu Komisije 2009/90/EZ od 31. srpnja 2009. o utvrđivanju tehničkih specifikacija za kemijsku analizu i praćenje stanja voda u skladu s Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (13),

    uzimajući u obzir Direktivu 2009/127/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o izmjeni Direktive 2006/42/EZ u pogledu strojeva za primjenu pesticida (14),

    uzimajući u obzir Direktivu 2013/39/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. kolovoza 2013. o izmjeni direktiva 2000/60/EZ i 2008/105/EZ u odnosu na prioritetne tvari u području vodne politike (15),

    uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (COM(2018)0392),

    uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije naslovljen „Poljoprivreda i održivo upravljanje vodom u EU-u” (SWD(2017)0153),

    uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 12. srpnja 2006. upućenu Vijeću, Europskom parlamentu, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Europskom odboru regija naslovljenu „Tematska strategija o održivoj uporabi pesticida” COM(2006)0373 – SEC(2006)0894 – SEC(2006)0895 – SEC(2006)0914 (16),

    uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 7. lipnja 2016. o jačanju inovacija i gospodarskog razvoja u upravljanju europskim poljoprivrednim gospodarstvima u budućnosti (17),

    uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 7. lipnja 2016. o tehničkim rješenjima za održivu poljoprivredu u EU-u (18),

    uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 15. veljače 2017. o pesticidima niskog rizika biološkog podrijetla (19),

    uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 24. listopada 2017. o nacrtu provedbene uredbe Komisije o produljenju odobrenja aktivne tvari glifosata u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011 (20),

    uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 1. ožujka 2018. o mogućnostima i izazovima za pčelarski sektor EU-a (21),

    uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 13. rujna 2018. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o sredstvima za zaštitu bilja (22),

    uzimajući u obzir aktualnu procjenu provedbe Direktive 2009/128/EZ o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida koja se provodi na razini EU-a i izvješće koje je Služba Europskog parlamenta za istraživanja (EPRS) objavila 15. listopada 2018.,

    uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1185/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenog 2009. o utvrđivanju statističkih podataka o pesticidima (23),

    uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi Uredbe (EZ) br. 1185/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o statističkim podacima o pesticidima (COM(2017)0109),

    uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda iz 2014. naslovljeno „Uključivanje ciljeva vodne politike EU-a u zajedničku poljoprivrednu politiku tek je djelomično uspješno”,

    uzimajući u obzir izvješće Komisije od 10. listopada 2017. o nacionalnim akcijskim planovima država članica i o napretku u provedbi Direktive 2009/128/EZ o održivoj upotrebi pesticida (COM(2017)0587),

    uzimajući u obzir sažeto izvješće iz listopada 2017. koje je sastavila Glavna uprava Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane (DG SANTE) o provedbi mjera država članica za postizanje održive upotrebe pesticida u skladu s Direktivom 2009/128/EZ (24),

    uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. studenoga 2016. naslovljenu „Budući koraci za održivu europsku budućnost: Europske mjere za održivost” (COM(2016)0739),

    uzimajući u obzir Sedmi program djelovanja za okoliš (25),

    uzimajući u obzir izvješće posebnog izvjestitelja UN-a za pravo na hranu iz 2017. sastavljeno na temelju rezolucija Vijeća UN-a za ljudska prava 6/2, 31/10 i 32/8 (26),

    uzimajući u obzir Provedbeni plan za povećanje dostupnosti proizvoda za zaštitu bilja niskog rizika i ubrzanje provedbe plana integrirane zaštite bilja u državama članicama, koji je izradila Stručna skupina za održivu zaštitu bilja i koji je Vijeće odobrilo 28. lipnja 2016. (27),

    uzimajući u obzir rezoluciju francuskog Senata od 19. svibnja 2017. o ograničavanju upotrebe pesticida u Europskoj uniji (28),

    uzimajući u obzir svoju rezoluciju o postupku Unije za odobravanje pesticida od 16. siječnja 2019. (29),

    uzimajući u obzir znanstvenu studiju o biomasi krilatih kukaca koja je objavljena 18. listopada 2017. (30),

    uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) odluke Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku davanja odobrenja za sastavljanje izvješća o vlastitoj inicijativi te Prilog 3. toj odluci,

    uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i mišljenje Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0045/2019),

    A.

    budući da je Direktivom 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o održivoj upotrebi pesticida (dalje u tekstu: Direktiva) predviđen niz mjera za postizanje održive upotrebe pesticida u EU-u smanjenjem rizika i posljedica upotrebe pesticida na zdravlje ljudi i na okoliš te promicanjem upotrebe integrirane zaštite bilja i primjene alternativnih metoda ili postupaka za zaštitu bilja, kao što su nekemijske alternative i sredstva za zaštitu bilja niskog rizika definirana Uredbom (EZ) br. 1107/2009, s ciljem smanjenja ovisnosti o pesticidima i zaštite zdravlja ljudi i životinja te očuvanja okoliša;

    B.

    budući da je Direktiva dragocjen alat za zaštitu okoliša, ekosustava te zdravlja ljudi i životinja od opasnih tvari u pesticidima koji istodobno omogućuje održiva i ekološka rješenja za veći i raznovrsniji skup alata kako bi se uklonili i spriječili gubici prinosa nastali zbog nametnika, bolesti, korova i invazivnih stranih vrsta te služi u borbi protiv stvaranja otpornosti patogena; budući da je potpuna i sveobuhvatna provedba Direktive preduvjet za postizanje visokog stupnja zaštite i ostvarenje prijelaza na održivu poljoprivredu, proizvodnju sigurne i zdrave hrane te netoksičan okoliš koji pruža visoku razinu zaštite zdravlja ljudi i životinja;

    C.

    budući da je bez obzira na činjenicu da integrirana zaštita bilja može pridonijeti sprečavanju gubitaka u prinosima uzrokovanih štetnicima njezina glavna svrha da se korisnicima pesticida omogući prelazak na prakse i proizvode s najmanjim mogućim rizikom za zdravlje ljudi i okoliš, kao što je navedeno u članku 14. Direktive; napominje da su, u svakom slučaju, mnoge studije pokazale da se upotreba pesticida može znatno smanjiti bez ikakvog negativnog učinka na prinos;

    D.

    budući da se Direktiva mora tumačiti u vezi s ostalim dvama glavnim zakonodavnim aktima kojima se obuhvaća cjelokupni životni ciklus pesticida koji počinje njegovim stavljanjem na tržište (Uredba (EZ) br. 1107/2009) i završava utvrđivanjem maksimalnih razina ostataka pesticida (Uredba (EZ) br. 396/2005); budući da je stoga nemoguće postići cilj Direktive u pogledu zaštite zdravlja ljudi i okoliša od rizika povezanih s upotrebom pesticida bez potpune primjene i pravilne provedbe cjelokupnog „paketa mjera u vezi s pesticidima”;

    E.

    budući da bi Komisija i države članice, u cilju smanjenja rizika i posljedica upotrebe pesticida na zdravlje ljudi i okoliš, trebale riješiti pitanje krivotvorenih i ilegalnih pesticida, ali i zabrinjavajući problem uvezenih poljoprivrednih proizvoda tretiranih kemikalijama koje su u EU-u zabranjene ili im je upotreba ograničena;

    F.

    budući da trenutačna praksa Komisije i država članica u vezi s odobravanjem aktivnih tvari i odobravanjem sredstava za zaštitu bilja nije usklađena s ciljevima i svrhom Direktive; budući da se tim trenutačnim praksama otežava postizanje najviše moguće razine zaštite i prelazak na održivi poljoprivredni sektor i netoksičan okoliš;

    G.

    budući da dostupni dokazi jasno ukazuju na to da provedba Direktive nije dostatno usklađena s odgovarajućim politikama EU-a u području pesticida, poljoprivrede i održivog razvoja, osobito, ali ne isključivo, sa zajedničkom poljoprivrednom politikom i Uredbom o sredstvima za zaštitu bilja; budući da Direktiva, kao i s njome povezana djelovanja na razini EU-a, imaju velik potencijal za daljnje poboljšanje i dodavanje vrijednosti nacionalnim naporima i djelovanjima u poljoprivrednom sektoru te jačanje zaštite okoliša i zdravlja ljudi;

    H.

    budući da je sadašnji regulatorni okvir, uključujući zahtjeve u pogledu podatka, osmišljen za procjenu i upravljanje kemijskim sredstvima za zaštitu bilja i stoga nije prikladan za biološki aktivne tvari i sredstva niskog rizika; budući da se tim neprikladnim okvirom znatno usporava ulazak na tržište bioloških sredstava za zaštitu bilja niskog rizika, što često odvraća podnositelje zahtjeva; budući da se time ometaju inovacije i sprječava konkurentnost poljoprivrede EU-a; budući da zbog toga ujedno postoji više od 60 aktivnih tvari koje je Europska komisija utvrdila kao kandidate za zamjenu i koje se ne zamjenjuju zbog nepostojanja sigurnijih alternativnih proizvoda, uključujući i biološke aktivne tvari niskog rizika;

    I.

    budući da ponuda sredstava za zaštitu bilja niskog rizika, uključujući biološka sredstva, nije dostatna; budući da je samo 13 od gotovo 500 tvari dostupnih na tržištu EU-a odobreno kao aktivne tvari niskog rizika i da je 12 od njih biološkog podrijetla; budući da je zbog nedostatne provedbe Direktive de facto došlo do nejednakih uvjeta u Europi, pri čemu se različitim nacionalnim praksama otežava optimalna primjena održivih alternativa na tržištu; budući da je zbog te situacije otežan dostatan ulazak alternativnih proizvoda niskog rizika i nekemijskih sredstava na tržište EU-a, čime se smanjuje njihova privlačnost za poljoprivrednike koji bi se umjesto toga mogli kratkoročno odlučiti na isplativije alternative; budući da nedostatna ponuda sredstava za zaštitu bilja niskog rizika, uključujući biološka, otežava razvoj i provedbu integrirane zaštite bilja;

    J.

    budući da ekološka poljoprivreda kao sustav sa smanjenom upotrebom pesticida ima važnu ulogu i da bi je trebalo dodatno poticati;

    K.

    budući da postoji sve više dokaza o aktualnom golemom padu populacija kukaca u Europi, što se povezuje s razinama pesticida koje se trenutačno koriste; budući da utvrđeno naglo smanjenje broja kukaca negativno utječe na cijeli ekosustav i biološku raznolikost, ali i na poljoprivredni sektor i njegovu buduću gospodarsku dobrobit i proizvodnju;

    L.

    budući da je Europa trenutačno na prekretnici koja će odrediti budućnost poljoprivrednog sektora i mogućnost Unije da postigne održivu upotrebu pesticida, osobito u okviru reforme zajedničke poljoprivredne politike; budući da reforma zajedničke poljoprivredne politike predstavlja važnu mogućnost za pojačano pojednostavnjenje i usklađivanje politika te provedbu Direktive i olakšavanje prelaska na ekološki prihvatljivije poljoprivredne prakse;

    M.

    budući da je upotreba konvencionalnih sredstava za zaštitu bilja sve češće predmet javne rasprave zbog potencijalnih rizika koje ti proizvodi predstavljaju za zdravlje ljudi i životinja te okoliš;

    N.

    budući da je važno promicati razvoj alternativnih postupaka ili metoda za smanjenje ovisnosti o konvencionalnim pesticidima i rješavati problem sve veće otpornosti na konvencionalna sredstva za zaštitu bilja;

    O.

    budući da u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Vijeće mora osigurati uključivanje načela integrirane zaštite bilja, uključujući dobru praksu zaštite bilja i nekemijske postupke zaštite bilja, suzbijanja korova i uzgoja bilja u obvezne zahtjeve za upravljanje u skladu s Prilogom III. Uredbi Vijeća (EZ) br. 1782/2003 od 29. rujna 2003. o zajedničkim pravilima za programe izravne potpore u sklopu zajedničke poljoprivredne politike i o uvođenju određenih programa potpore poljoprivrednicima (31);

    P.

    budući da je u skladu s Direktivom provedba integrirane zaštite bilja obvezna u EU-u; budući da bi države članice i lokalne vlasti trebale staviti veći naglasak na održivu upotrebu pesticida, uključujući alternativne proizvode za zaštitu bilja niskog rizika;

    Q.

    budući da se „održiva upotreba” pesticida ne može ostvariti bez uzimanja u obzir izloženosti ljudi kombinacijama aktivnih tvari i koformulantima te mogućih kumulativnih i sinergijskih učinaka na zdravlje ljudi;

    Glavni zaključci

    1.

    podsjeća na posebne ciljeve tematske strategije za održivu upotrebu pesticida kao što su, između ostalog, smanjivanje opasnosti i rizika za zdravlje i okoliš od upotrebe pesticida; poboljšani nadzor upotrebe i distribucije pesticida; smanjenje razine štetnih aktivnih tvari, uključujući zamjenu najopasnijih tvari sigurnijim tvarima, uključujući nekemijske alternativne proizvode; poticanje poljoprivrednog uzgoja sa smanjenom upotrebom pesticida ili bez njih; i uspostavljanje transparentnog sustava za izvješćivanje i praćenje napretka u postizanju ciljeva strategije, uključujući s pomoću razvoja odgovarajućih pokazatelja;

    2.

    smatra da provedbu Direktive treba ocijeniti u vezi sa širom politikom EU-a koja se odnosi na pesticide, uključujući pravila utvrđena u Uredbi o sredstvima za zaštitu bilja, Uredbi (EU) br. 528/2012 (Uredba o biocidima) (32), Uredbi o maksimalnim razinama ostataka pesticida i Uredbi (EZ) br. 178/2002 (Uredba o općim propisima o hrani) (33);

    3.

    žali zbog činjenice da je unatoč uloženim naporima ukupni stupanj napretka država članica u provedbi nedovoljan za postizanje glavnih ciljeva Direktive i oslobađanje njezina punog potencijala za smanjenje ukupnih rizika koji proizlaze iz upotrebe pesticida uz istodobno smanjenje ovisnosti o njima, promicanje prelaska na ekološki održive metode zaštite koje su sigurne za biljke i stvaranje hitno potrebnih poboljšanja u pogledu okoliša i zdravlja radi kojih je Direktiva upravo osmišljena; žali zbog trogodišnjeg kašnjenja Komisije s podnošenjem izvješća o provedbi Direktive;

    4.

    naglašava da provedba Direktive mora biti sveobuhvatna i obuhvaćati sve obvezne aspekte te da djelomična provedba, tj. provedba samo nekih dijelova, uz zanemarivanje drugih, nije dovoljna za postizanje glavnog cilja Direktive koji se odnosi na održivu upotrebu pesticida; ističe činjenicu da provedba praksi integrirane zaštite bilja, kao što su nekemijske alternative i sredstva za zaštitu bilja niskog rizika ima osobito važnu ulogu u postizanju tog cilja;

    5.

    primjećuje da su u izvješću Komisije o napretku 2017. utvrđene znatne razlike među nacionalnim akcijskim planovima država članica, što upućuje na slabiju posvećenost zaštiti okoliša i zdravlja u nekim državama, što bi moglo dovesti do nepoštenog tržišnog natjecanja i narušavanja jedinstvenog tržišta; zadržava pravo da države članice koje ne ispunjavaju obveze prijavi povjerenici za tržišno natjecanje;

    6.

    izražava zabrinutost zbog činjenice da otprilike 80 % nacionalnih akcijskih planova država članica ne sadržava nikakve konkretne informacije o načinu mjerenja ostvarenja velikog broja ciljeva, osobito u pogledu integrirane zaštite bilja i mjera zaštite vodnog okoliša; naglašava da se time uvelike otežava postupak mjerenja napretka država članica u ostvarenju glavnih ciljeva i svrhe Direktive;

    7.

    izražava zabrinutost zbog činjenice da su nacionalni akcijski planovi neusklađeni u pogledu utvrđivanja kvantitativnih ciljeva, mjera i vremenskih planova za različita područja, zbog čega nije moguće procijeniti napredak; izražava žaljenje što je u samo pet nacionalnih akcijskih planova postavljen skup mjerljivih ciljeva na visokoj razini, a četiri plana odnose se na smanjenje rizika, a samo jedan na smanjenje upotrebe; žali zbog činjenice da je do sada samo jedanaest država članice izradilo revidirani nacionalni akcijski plan, iako je rok za reviziju bio krajem 2017.;

    8.

    žali zbog činjenice da u mnogim državama članicama ne postoji dostatna predanost praksama integrirane zaštite bilja na temelju osam načela uz davanje prednosti nekemijskim alternativama u odnosu na pesticide; žali zbog toga što se čini da je jedan od glavnih izazova u pogledu provedbe integrirane zaštite bilja, koja je temelj Direktive, trenutačni nedostatak odgovarajućih instrumenata nadzora i metoda za procjenu usklađenosti u državama članicama te jasnih pravila i smjernica; ističe činjenicu da je sveobuhvatna provedba integrirane zaštite bilja jedna od ključnih mjera za smanjenje ovisnosti o upotrebi pesticida u održivoj poljoprivredi koja je ekološki prihvatljiva, gospodarski održiva i društveno odgovorna te kojom se pridonosi sigurnosti hrane u Europi i istodobno jača biološka održivost i zdravlje ljudi i životinja, potiče ruralno gospodarstvo i smanjuju troškovi za poljoprivrednike olakšavanjem uvođenja nekemijskih alternativa i sredstava za zaštitu bilja niskog rizika na tržište u različitim područjima Europe; naglašava potrebu za dodatnim financijskim poticajima i obrazovnim mjerama za jačanje uvođenja praksi integrirane zaštite bilja na pojedinačnim poljoprivrednim gospodarstvima;

    9.

    smatra da integrirana zaštita bilja predstavlja vrijedan alat za poljoprivrednike u borbi protiv štetnika i bolesti te za osiguranje prinosa proizvodnje; primjećuje da povećana primjena integrirane zaštite bilja služi dvostrukoj svrsi jačanja zaštite okoliša i biološke raznolikosti, kao i smanjenju troškova za poljoprivrednike u pogledu prelaska na održivije alternative i smanjenja upotrebe konvencionalnih pesticida; smatra da su potrebni veći napori za poticanje prihvaćanja integrirane zaštite bilja s pomoću istraživanja i savjetodavnih tijela država članica; podsjeća da integrirana zaštita bilja može imati važnu ulogu u smanjenju količina i vrsta pesticida koji se upotrebljavaju;

    10.

    primjećuje da u integriranoj zaštiti bilja biološka kontrola obuhvaća poticanje ili uvođenje korisnih vrsta koje uništavaju i tako reguliraju populacije štetnika, držeći ih pod nadzorom; stoga ističe važnost davanja prednosti održivim biološkim, fizičkim i drugim nekemijskim metodama pred kemijskim pesticidima, ako one omogućuju zadovoljavajuću kontrolu štetnika; također ističe važnost selektivne i ciljane upotrebe kemijskih pesticida, jer bi u protivnom ta korisna sredstva za suzbijanje štetnika mogla prestati biti djelotvorna, a poljoprivredne kulture u budućnosti postati još podložnije napadima;

    11.

    zabrinut je zbog činjenice da je ostvaren vrlo mali napredak u promicanju i poticanju inovacija, razvoja i uvođenja alternativa niskog rizika i nekemijskih alternativa pesticidima; napominje da samo nekoliko nacionalnih akcijskih planova obuhvaća poticaje za registraciju takvih alternativnih proizvoda i metoda; ističe da su upotrebe u manjoj količini posebno ranjive zbog nedostatka odgovarajućih aktivnih tvari;

    12.

    ističe da je održiva i odgovorna upotreba pesticida preduvjet za odobravanje sredstava za zaštitu bilja;

    13.

    žali zbog nedostatka dostupnih aktivnih tvari i sredstava za zaštitu bilja niskog rizika, uzrokovanog dugotrajnim postupkom ocjenjivanja, odobravanja i registracije koji je djelomično posljedica činjenice da se na razini država članica rijetko ispuni skraćeni rok za odobrenje od 120 dana za takve slučajeve; naglašava da trenutačna situacija nije u skladu s načelima promicanja i provedbe integrirane zaštite bilja te ističe važnost dostupnosti pesticida niskog rizika, odgovarajućeg istraživanja i razmjene najboljih praksi unutar i između država članica kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal integrirane zaštite bilja; smatra da bi brži postupak odobrenja potaknuo industrijsko istraživanje za razvoj novih niskorizičnih sastojaka, uključujući inovativne niskorizične tvari, što bi osiguralo da poljoprivrednici imaju na raspolaganju dovoljno alata za zaštitu bilja i pomoglo im da brže prijeđu na održiva sredstva za zaštitu bilja i da povećaju učinkovitost integrirane zaštite bilja;

    14.

    podsjeća da se zbog povećane otpornosti na pesticide povećava uporaba i ovisnost; primjećuje da povećana upotreba pesticida i ovisnost o njima podrazumijevaju velike troškove za poljoprivrednike, kako zbog visokih ulaznih troškova tako i zbog gubitka prinosa prouzročenog propadanjem tla i smanjenja njegove kvalitete;

    15.

    napominje da bi veća dostupnost niskorizičnih proizvoda za zaštitu bilja na tržištu smanjila rizik od otpornosti na aktivne sastojke i posljedice za neciljne vrste koje se povezuju s proizvodima za zaštitu bilja koji se obično upotrebljavaju;

    16.

    u tom pogledu primjećuje da je otpornost na aktivne tvari u pesticidima biološki neizbježna kod štetnika i bolesti koji se brzo razmnožavaju i da predstavlja sve veći problem; stoga ističe da se održivim biološkim, fizičkim i drugim nekemijskim metodama mora dati prednost pred kemijskim pesticidima, ako one omogućuju zadovoljavajuću kontrolu štetnika; podsjeća da bi se kemijski pesticidi trebali upotrebljavati selektivno i ciljano; ističe da postoji rizik da takva korisna sredstva za kontrolu štetnika prestanu biti djelotvorna, čime kulture u budućnosti postaju još osjetljivije na napade;

    17.

    primjećuje, nadalje, da su najizgledniji način za smanjenje pesticida sustavne promjene koje smanjuju mogućnost izloženosti napadima nametnika, pogoduju strukturnoj i biološkoj raznolikosti umjesto monokulturama i kontinuiranim usjevima i smanjuju otpornost nametnika na aktivne sastojke; stoga ističe da se treba usmjeriti na poljoprivredno-ekološke metode koje će cijeli poljoprivredni sustav učiniti otpornim na nametnike i da ih treba financirati i uvrstiti među redovne postupke;

    18.

    naglašava da zajednička poljoprivredna politika u svojem sadašnjem obliku nedovoljno potiče smanjenje ovisnosti poljoprivrednih gospodarstava o pesticidima i primjenu ekoloških metoda proizvodnje; smatra da su za razdoblje nakon 2020. potrebno posebni instrumenti u okviru zajedničke poljoprivredne politike kako bi se pridonijelo promjeni ponašanja poljoprivrednika u pogledu upotrebe pesticida;

    19.

    izražava žaljenje zbog činjenice da prijedlog Komisije o novoj zajedničkoj poljoprivrednoj politici za razdoblje nakon 2020. ne sadržava načelo integrirane zaštite bilja u obveznim zahtjevima za upravljanje iz Priloga III. tom prijedlogu; naglašava da će nedostatak sukladnosti između Direktive i novog modela zajedničke poljoprivredne politike biti stvarna prepreka za smanjenje ovisnosti o pesticidima;

    20.

    napominje da se većina država članica koristi nacionalnim pokazateljima rizika kako bi potpuno ili djelomično procijenile štetne posljedice upotrebe pesticida; podsjeća da države članice unatoč izričitoj obvezi iz članka 15. Direktive još nisu usuglasile usklađene pokazatelje rizika na razini EU-a, zbog čega je gotovo nemoguće usporediti napredak koji je postignut u različitim državama članicama i cijeloj Uniji; pozdravlja činjenicu da je Stalni odbor za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje (odbor PAFF) 25. siječnja 2019. usvojio usklađene pokazatelje rizika;

    21.

    naglašava ključnu važnost biološke raznolikosti i snažnih ekosustava, osobito pčela i drugih kukaca oprašivača koji su ključni za zdrav i održiv poljoprivredni sektor; ističe da zaštita biološke raznolikosti nije isključivo pitanje zaštite okoliša, nego i sredstvo kojim će se u budućnosti osigurati trajna sigurnost opskrbe hranom u Europi;

    22.

    izražava duboku zabrinutost zbog kontinuiranog i moguće nepovratnog gubitka biološke raznolikosti u Europi te uznemirujućeg smanjenja broja krilatih kukaca, uključujući oprašivače, o čemu svjedoče rezultati znanstvenog istraživanja o biomasi krilatih kukaca iz listopada 2017. (34), prema kojem se populacija krilatih kukaca u 63 zaštićena prirodna područja u Njemačkoj u 27 godina smanjila za više od 75 %; nadalje, naglašava važan pad populacija uobičajenih vrsta ptica diljem Europe, koji bi mogao biti posljedica smanjenog broja kukaca; štoviše, ističe i nenamjerne učinke pesticida na tlo i organizme u tlu (35) i druge neciljane vrste; smatra da su pesticidi jedan od glavnih čimbenika koji su odgovorni za smanjenje broja kukaca, poljskih ptica i drugih neciljanih organizama te dodatno ističe potrebu za prelaskom na održiviju upotrebu pesticida i povećanjem broja nekemijskih alternativa i sredstava za zaštitu bilja niskog rizika za poljoprivrednike u Europi;

    23.

    ustraje u tvrdnji da su za zabrinjavajuće smanjenje populacija pčela diljem Europe posebno zaslužni pesticidi na bazi neonikotinoida, što potvrđuju brojne međunarodne studije na temelju kojih su stotine tisuća građana s cijelog kontinenta potpisivale peticije;

    24.

    prepoznaje važnost nacionalnih akcijskih planova i integrirane zaštite bilja za znatno smanjenje upotrebe pesticida radi izbjegavanja nepovratnog gubitka biološke raznolikosti uz istodobno poticanje agroekoloških mjera i ekološkog uzgoja kad god je to moguće;

    25.

    dodatno ističe da je potrebno razviti održive poljoprivredne mogućnosti kako bi se smanjili utjecaji klimatskih promjena na sigurnost opskrbe hranom;

    26.

    izražava osobitu zabrinutost zbog kontinuirane upotrebe pesticida koji sadržavaju aktivne tvari koje su mutagene, kancerogene ili toksične za reprodukciju ili imaju svojstva koja prouzročuju poremećaje endokrinog sustava i štetne su za ljude i životinje; naglašava da upotreba takvih pesticida nije sukladna s ciljevima i svrhom Direktive;

    27.

    ističe da je vodni okoliš osobito osjetljiv na pesticide; pozdravlja činjenicu da su neke države članice poduzele niz mjera za njegovu zaštitu od pesticida; međutim, žali zbog činjenice da većina država članica nije utvrdila kvantitativne ciljeve i vremenske planove za mjere zaštite vodnog okoliša od pesticida, a one koje su to učinile nisu jasno navele kako će se ostvarenje ciljeva mjeriti; smatra da bi trebalo poboljšati praćenje pesticida koji se trenutačno primjenjuju u vodnom okolišu;

    28.

    primjećuje da je poljoprivreda jedan od glavnih razloga zbog kojih vodni okoliš ne postiže dobro kemijsko stanje jer dovodi do onečišćenja pesticidima; ističe da je sprečavanje prodiranja pesticida u slatkovodne sustave isplativije od tehnologija za njihovo uklanjanje te da države članice u tom pogledu moraju osigurati odgovarajuće poticaje za poljoprivrednike; u tom pogledu također prepoznaje važnost provedbe Okvirne direktive o vodama za poboljšanje kvalitete vode; pozdravlja napredak koji su države članice postigle u rješavanju prioritetnih tvari, što je dovelo do smanjenja broja vodnih tijela koja ne zadovoljavaju standarde u pogledu tvari kao što su kadmij, olovo i nikal te pesticidi;

    29.

    izražava žaljenje zbog činjenice što pogoršanje stanja vodnih resursa sve više dovodi do toga da operatori dodatno obrađuju vodu za piće kako bi osigurali da voda za ljudsku potrošnju bude u skladu s ograničenjima za pesticide iz Direktive Vijeća 98/83/EZ o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju, pri čemu troškove te dodatne obrade snose potrošači, a ne onečišćivači;

    30.

    naglašava da su neki pesticidi međunarodno priznati kao postojane organske onečišćujuće tvari (POP-ovi, engl. persistent organic pollutants) zbog njihove mogućnosti prijenosa na velike udaljenosti, postojanosti u okolišu i sposobnosti za biološko povećanje u prehrambenom lancu i bioakumulaciju u ekosustavima, kao i njihovog znatnog negativnog djelovanja na zdravlje ljudi;

    31.

    pozdravlja činjenicu da su sve države članice uspostavile programe osposobljavanja i certificiranja u pogledu upotrebe sredstava za zaštitu bilja, ali žali zbog toga što u nekim državama članicama nisu ispunjene obveze u pogledu osposobljavanja za sve tražene predmete navedene u Prilogu I.; naglašava važnost osposobljavanja korisnika radi sigurne i održive upotrebe proizvoda za zaštitu bilja; smatra da treba razlikovati profesionalne i neprofesionalne korisnike jer ne podliježu istim obavezama; ističe da bi i profesionalnim i neprofesionalnim korisnicima sredstava za zaštitu bilja trebalo omogućiti odgovarajuće osposobljavanje;

    32.

    primjećuje potencijal upotrebe inteligentne tehnologije i precizne poljoprivrede kao sredstava za bolju primjenu sredstava za zaštitu bilja i sprečavanje njihova raspršivanja u područja u kojima nisu potrebna, primjerice bespilotnim letjelicama ili preciznom tehnologijom na temelju GPS-a; osim toga, naglašava da bi se primjena takvih rješenja u državama članicama mogla poboljšati kad bi ona bila bolje uključena u tečajeve osposobljavanja i programe certificiranja za korisnike pesticida u okviru nacionalnih akcijskih planova;

    33.

    naglašava da se sredstva za zaštitu bilja ne upotrebljavaju samo u poljoprivredi, nego i za kontrolu korova i nametnika u područjima koja koriste građani ili ranjive skupine definirane u članku 12.a. Direktive, npr. u javnim parkovima i na željezničkim prugama; ističe da upotreba sredstava za zaštitu bilja u tim područjima nije primjerena; pozdravlja činjenicu da su neke države članice i mnoge regionalne i lokalne jedinice vlasti poduzele mjere za ograničavanje ili zabranu upotrebe pesticida na javnim površinama ili površinama kojima se služe ranjive skupine; međutim, primjećuje da u većini država članica nisu predviđeni mjerljivi ciljevi;

    34.

    izražava zabrinutost zbog toga što mnoge države članice nisu pravilno tumačile odredbu članka 12. točke (a) smatrajući da se ona odnosi samo na upotrebu u nepoljoprivredne svrhe, dok zapravo ranjive skupine, kao što su one definirane Uredbom (EZ) br. 1107/2009, obuhvaćaju stanovnike koji se tijekom duljeg vremena izlažu visokoj razini pesticida; osim toga, primjećuje da je Komisija potvrdila da ne postoji pravni razlog zašto bi poljoprivredna primjena trebala biti isključena iz odredbi članka 12.;

    35.

    primjećuje da države članice i dalje podupiru ekološku poljoprivredu kao sustav smanjene upotrebe pesticida; pozdravlja činjenicu da broj ekoloških gospodarstava u Uniji i dalje raste, ali primjećuje da se napredak i dalje znatno razlikuje među državama;

    36.

    primjećuje da su ekološki poljoprivrednici izloženi gospodarskim gubitcima jer su njihovo tlo i ekološki proizvodi kontaminirani zbog upotrebe pesticida na susjednim gospodarstvima, primjerice zbog zanošenja pesticida prilikom prskanja i kretanja postojanih aktivnih tvari u okolišu; ističe da tako ekološki poljoprivrednici, zbog djelovanja koja su izvan njihove kontrole, mogu biti prisiljeni prodavati svoje proizvode kao konvencionalne, izgubiti svoje cjenovne premije ili čak svoje certifikate;

    37.

    primjećuje da su točnost i upotreba podataka o akutnom trovanju pesticidima upitne bez obzira na činjenicu da države članice uglavnom imaju sustave za prikupljanje takvih podataka; naglašava činjenicu da se sustavi za prikupljanje podataka o kroničnom trovanju još ne primjenjuju široko;

    38.

    ističe da je posljednje izvješće EFSA-e o ostacima pesticida u hrani pokazalo da je 97,2 % uzoraka diljem Europe bilo u granicama utvrđenim zakonodavstvom EU-a, što svjedoči o izrazito strogom i sigurnom sustavu proizvodnje hrane;

    Preporuke

    39.

    poziva države članice da bez daljnjeg odgađanja dovrše provedbu Direktive;

    40.

    poziva Komisiju i države članice da zajamče uključenost svih relevantnih dionika, uključujući javnost, u sve aktivnosti dionika koje se odnose na pesticide, kao što je predviđeno Direktivom 2003/35/EZ i Aarhuškom konvencijom;

    41.

    poziva države članice da preuzmu proaktivnu ulogu u praktičnoj provedbi Direktive kako bi utvrdile nedostatke i posebna područja kojima je potrebno posvetiti posebnu pozornost u pogledu zaštite zdravlja ljudi i okoliša te da se ne ograničavaju samo na uobičajene nacionalne mehanizme prenošenja u nacionalne pravne sustave i mehanizme nadzora;

    42.

    poziva države članice da prepoznaju da EU mora hitno djelovati kako bi ostvario prelazak na održivu upotrebu pesticida i da su države članice najodgovornije za provedbu takvih praksi; naglašava da je nužno poduzeti hitne mjere;

    43.

    poziva države članice da se pridržavaju utvrđenih rokova za dostavu revidiranih nacionalnih akcijskih planova; odlučno poziva države članice koje još nisu dostavile revidirane akcijske planove da to hitno učine te da ovaj put navedu jasne kvantitativne ciljeve i mjerljiv opći cilj u pogledu trenutačnog i dugoročnog stvarnog smanjenja rizika i posljedica upotrebe pesticida, uključujući jasno definirane godišnje ciljeve smanjenja, s posebnim naglaskom na mogućem utjecaju na oprašivače poticanje i uvođenje održivih nekemijskih alternativa i sredstava za zaštitu bilja niskog rizika, u skladu s načelima integrirane zaštite bilja;

    44.

    poziva Komisiju da predloži ambiciozan obvezujući cilj na razini EU-a za ograničenje upotrebe pesticida;

    45.

    poziva Komisiju da dodatno razvije smjernice za sva načela integrirane zaštite bilja i njihovu provedbu; zahtijeva da Komisija u tom pogledu uspostavi smjernice za utvrđivanje kriterija za mjerenje i procjenu provedbe integrirane zaštite bilja u državama članicama;

    46.

    poziva Komisiju i države članice da poduzmu sve potrebne mjere za promicanje pesticida niskog rizika i daju prednost nekemijskim rješenjima i metodama koje sa sobom nose najmanji rizik od nastanka štete za zdravlje i prirodni okoliš, uz istodobno osiguravanje učinkovite i djelotvorne zaštite poljoprivrednih kultura; naglašava da se za postizanje tog cilja moraju pojačati gospodarski poticaji kojima bi se poljoprivrednike potaknulo da odaberu takva rješenja;

    47.

    poziva Komisiju i države članice da stave veći naglasak na promicanje razvoja, istraživanja, registriranja i promidžbe niskorizičnih i bioloških alternativa, među ostalim i povećanjem mogućnosti financiranja u okviru programa Obzor Europa i višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027.; podsjeća na važnost davanja prednosti održivim biološkim, fizičkim i drugim nekemijskim metodama pred kemijskim pesticidima, ako one omogućuju zadovoljavajuću kontrolu štetnika; podsjeća na važnost dodane vrijednosti ekološki održivih i sigurnih metoda za zaštitu biljaka;

    48.

    poziva Komisiju da bez daljnjeg odgađanja ispuni svoju obvezu u okviru Sedmog programa djelovanja EU-a za okoliš i izradi strategiju Unije za netoksičan okoliš koja će pridonositi inovacijama i razvoju održivih zamjenskih sredstava, uključujući nekemijska rješenja; očekuje od Komisije da će u toj strategiji posebno voditi računa o djelovanju pesticida na okoliš i zdravlje ljudi;

    49.

    potiče stavljanje većeg naglaska na smanjenje rizika jer bi raširena upotreba tvari niskog rizika mogla biti štetnija od ograničene upotrebe tvari visokog rizika;

    50.

    poziva Komisiju i države članice da zajamče bolju usklađenost Direktive i njezine provedbe s povezanim zakonodavstvom i politikama EU-a, osobito s odredbama zajedničke poljoprivredne politike i Uredbe (EZ) br. 1107/2009 te da, prije svega, načela integrirane zaštite bilja uključe u zajedničku poljoprivrednu politiku kao pravne obveze, u skladu s člankom 14. Direktive;

    51.

    poziva Komisiju i države članice da strogo ograniče broj odstupanja od osnovne uporabe u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 i da ažuriraju relevantne smjernice kako bi se osiguralo da procjena rizika pesticida odražava izloženost u stvarnim uvjetima te da uzima u obzir sve moguće učinke na zdravlje i okoliš;

    52.

    preporučuje da se državama članicama omogući fleksibilnost u primjeni integrirane zaštite bilja kao dijela mjera ekologizacije u okviru zajedničke poljoprivredne politike;

    53.

    pozdravlja činjenicu da je Stalni odbor za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje (odbor PAFF) nedavno usvojio usklađene pokazatelje rizika i poziva države članice da nastave s usvajanjem i provedbom usklađenih pokazatelja rizika, u skladu s nedavnim prijedlogom Komisije, u cilju valjanog praćenja smanjenja učinaka pesticida;

    54.

    poziva Komisiju da uspostavi potpuno operativan i transparentan sustav za redovito prikupljanje statističkih podataka o upotrebi pesticida, utjecaju profesionalne i neprofesionalne izloženosti pesticidima na zdravlje ljudi i životinja te prisutnosti ostataka pesticida u okolišu, posebno u tlu i vodi;

    55.

    poziva Komisiju i države članice na promicanje istraživačkih programa usmjerenih na utvrđivanje utjecaja upotrebe pesticida na ljudsko zdravlje, uzimajući u obzir cijeli niz toksikoloških i dugoročnih učinaka, uključujući imunotoksičnost, endokrine poremećaje i neurorazvojnu toksičnost te s naglaskom na učinke prenatalne izloženosti pesticidima na zdravlje djece;

    56.

    odlučno poziva Komisiju da u upravljanju sredstvima za zaštitu bilja koja se nalaze u širokoj primjeni i njihovoj upotrebi zauzme pristup koji je zasnovan na riziku i poduprt nezavisnim stručno recenziranim znanstvenim dokazima;

    57.

    poziva Komisiju da pred kraj svojeg tekućeg mandata podnese konkretan zakonodavni prijedlog o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1107/2009, izvan okvira opće revizije u vezi s inicijativom REFIT, radi dodavanja definicije i posebne kategorije „tvari koje se pojavljuju u prirodi” i „tvari identičnih prirodnima”, za koje bi kriterij bio postojeća prisutnost i izloženost tvari u prirodi, kao i radi uspostave strogog ubrzanog postupka evaluacije, odobravanja i registracije za biološke pesticide niskog rizika u skladu s rezolucijom Parlamenta od 15. veljače 2017. o pesticidima niskog rizika biološkog podrijetla i rezolucijom od 13. rujna 2018. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o sredstvima za zaštitu bilja;

    58.

    poziva Komisiju i države članice da osiguraju učinkovitu provedbu obveza Unije u skladu s Protokolom uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979. i Stockholmskom konvencijom o postojanim organskim onečišćujućim tvarima iz 2004., te da povećaju napore kako bi zaustavile proizvodnju, stavljanje na tržište i upotrebu pesticida koji pokazuju svojstva postojanih organskih onečišćujućih tvari, zajedno s uspostavljanjem odredbi o zbrinjavanju otpada koji sadržava takve tvari ili je njima kontaminiran;

    59.

    poziva države članice da osiguraju dostupnost profesionalno osposobljenih i neovisnih savjetodavnih službi za savjetovanje i osposobljavanje krajnjih korisnika u vezi s održivom upotrebom pesticida, a osobito o integriranoj zaštiti bilja;

    60.

    poziva Komisiju i države članice da stave veći naglasak na daljnja ulaganja i istraživanje u području razvoja i uvođenja tehnologija za preciznu i digitalnu poljoprivredu kako bi sredstva za zaštitu bilja bila učinkovitija i kako bi se znatno smanjila ovisnost o pesticidima, u skladu s ciljevima Direktive, čime bi se smanjila izloženost i profesionalnih korisnika i građana; smatra da uporaba digitalne ili precizne poljoprivrede ne bi smjela dovesti do ovisnosti o sredstvima ili do financijske zaduženosti poljoprivrednika;

    61.

    poziva Komisiju i države članice da više ne dopuštaju upotrebu sredstava za zaštitu bilja u područjima koja koriste građani ili ranjive skupine u skladu s odredbama članka 3. stavka 14. Uredbe (EZ) br. 1107/2009;

    62.

    poziva Komisiju i države članice da posebnu pozornost posvete zaštiti ranjivih skupina, u skladu s odredbama članka 3. stavka 14. Uredbe (EZ) br. 1107/2009, osobito s obzirom na trenutačno nepostojanje zaštite stanovništva koje živi u ruralnim područjima u blizini usjeva; stoga poziva Komisiju i države članice da predlože hitnu zabranu upotrebe pesticida u područjima koja se nalaze na određenoj udaljenosti od kuća, škola, igrališta, vrtića i bolnica;

    63.

    poziva Komisiju i države članice da ulažu u daljnja istraživanja o utjecaju pesticida na vrste koje ne pripadaju ciljnoj skupini te da poduzmu hitne mjere kako bi se taj utjecaj sveo na najmanju moguću mjeru;

    64.

    poziva Komisiju i države članice na promicanje poljoprivrednog modela koji se temelji na preventivnim i neizravnim strategijama za zaštitu bilja čiji je cilj smanjenje upotrebe vanjskih sredstava te na višenamjenskim tvarima koje se pojavljuju u prirodi; prepoznaje potrebu za dodatnim istraživanjem i razvojem preventivnih i neizravnih agroekoloških strategija za zaštitu zdravlja bilja;

    65.

    poziva države članice da povećaju svoja ulaganja u prakse prilagodbe kojima se sprečava da kemijske tvari iz poljoprivrede dospiju do površinskih i podzemnih voda, kao i u mjere kojima je cilj sprečavanje mogućeg isticanja tih tvari u vodene tokove, rijeke i mora; preporučuje da se zabrani upotreba tih tvari u tlima iz kojih bi one mogle otjecati u podzemne vode;

    66.

    naglašava da je osobito potrebno redovito provjeravati razmjer između prodane količine pesticida i poljoprivrednog područja na kojem se oni primjenjuju, na temelju korisničkih baza podataka i evidencije o prodaji;

    67.

    poziva Komisiju i države članice da zajamče potpunu i ujednačenu primjenu kriterija za isključenje temeljenih na opasnosti za aktivne tvari koje su mutagene, karcinogene ili toksične za reprodukciju ili imaju svojstva koja prouzročuju poremećaje endokrinog sustava;

    68.

    poziva države članice da se strogo pridržavaju zabrane uvoza zabranjenih pesticida u EU iz trećih zemalja i da pojačaju kontrolu uvezene hrane;

    69.

    poziva Komisiju da pozorno razmotri sve dostupne mjere za jamčenje usklađenosti, uključujući pokretanje postupaka radi utvrđivanja povrede prava protiv država članica koje ne ispune obvezu potpune provedbe Direktive;

    70.

    poziva Komisiju da poduzme odlučne mjere protiv država članica koje sustavno zloupotrebljavaju odstupanja u pogledu zabranjenih pesticida koji sadržavaju neonikotinoide;

    71.

    poziva Komisiju i države članice da osiguraju potpunu primjenu i učinkovitu provedbu načela „onečišćivač plaća” u pogledu zaštite vodnih resursa;

    72.

    poziva da se u okviru programa Obzor Europa osiguraju dostatna sredstva za promicanje razvoja strategija zdravstvene zaštite bilja temeljenih na sustavnom pristupu kojim se kombiniraju inovativne ekološke poljoprivredne metode i preventivne mjere za maksimalno smanjenje upotrebe vanjskih sredstava;

    73.

    poziva Komisiju da uspostavi paneuropsku platformu za održivu upotrebu pesticida kojom bi se okupili sektorski dionici i predstavnici na lokalnoj i regionalnoj razini radi olakšavanja razmjene informacija i najboljih praksi u pogledu smanjenja upotrebe pesticida;

    o

    o o

    74.

    nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

    (1)  SL L 309, 24.11.2009., str. 71.

    (2)  SL L 158, 30.4.2004., str. 7.

    (3)  SL L 70, 16.3.2005., str. 1.

    (4)  SL L 136, 29.5.2007., str. 3.

    (5)  SL L 309, 24.11.2009., str. 1.

    (6)  SL L 347, 20.12.2013., str. 608.

    (7)  SL L 131, 5.5.1998., str. 11.

    (8)  SL L 229, 29.6.2004., str. 23.

    (9)  SL L 206, 22.7.1992., str. 7.

    (10)  SL L 20, 26.1.2010., str. 7.

    (11)  SL L 330, 5.12.1998., str. 32.

    (12)  SL L 327, 22.12.2000., str. 1.

    (13)  SL L 201, 1.8.2009., str. 36.

    (14)  SL L 310, 25.11.2009., str. 29.

    (15)  SL L 226, 24.8.2013., str. 1.

    (16)  https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=celex:52006DC0372

    (17)  SL C 86, 6.3.2018., str. 62.

    (18)  SL C 86, 6.3.2018., str. 51.

    (19)  SL C 252, 18.7.2018., str. 184.

    (20)  SL C 346, 27.9.2018., str. 117.

    (21)  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0057.

    (22)  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0356.

    (23)  SL L 324, 10.12.2009., str. 1.

    (24)  http://ec.europa.eu/food/audits-analysis/overview_reports/details.cfm?rep_id=114

    (25)  SL L 354, 28.12.2013., str. 171.

    (26)  http://www.pan-uk.org/site/wp-content/uploads/United-Nations-Report-of-the-Special-Rapporteur-on-the-right-to-food.pdf

    (27)  http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-10041-2016-ADD-1/en/pdf

    (28)  http://www.senat.fr/leg/ppr16-477.html

    (29)  Usvojeni teksovi, P8_TA(2019)0023.

    (30)  Caspar A. Hallmann et al., „Pad od više od 75 % ukupne biomase krilatih kukaca u zaštićenim područjima tijekom 27 godina”, PLOS, 18. listopada 2017. – https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0185809

    (31)  SL L 270, 21.10.2003., str. 1.

    (32)  Uredba (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda (SL L 167, 27.6.2012., str. 1.).

    (33)  Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002., str. 1.).

    (34)  https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0185809

    (35)  https://esdac.jrc.ec.europa.eu/public_path/shared_folder/doc_pub/EUR27607.pdf


    Top