Mišljenje Europske središnje Banke

оd 30. listopada 2019.

o prijedlogu uredbe o okviru upravljanja za proračunski instrument za konvergenciju i konkurentnost za europodručje

(CON/2019/37)

(2019/C 408/03)

Uvod i pravna osnova

Europska središnja banka (ESB) zaprimila je 19. i 18. rujna 2019. zahtjeve od Vijeća i Europskog parlamenta za mišljenje o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o okviru upravljanja za proračunski instrument za konvergenciju i konkurentnost za europodručje (1) (u daljnjem tekstu „predložena uredba”).

Nadležnost ESB-a za davanje mišljenja temelji se na članku 127. stavku 4. i članku 282. stavku 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije budući da je Prijedlog uredbe od značaja za primarni cilj Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) održavanje stabilnosti cijena i, ne dovodeći u pitanje cilj održavanja stabilnosti cijena, održavanje opće ekonomske politike u Uniji, kako je navedeno u članku 127. stavku 1. i članku 282. stavku 2. Ugovora te članku 2. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke.

Upravno vijeće donijelo je ovo Mišljenje u skladu s prvom rečenicom članka 17. stavka 5. Poslovnika Europske središnje banke.

1.   Opće napomene

1.1.   Opći ciljevi proračunskog instrumenta za konvergenciju i konkurentnost za europodručje

Izvješće petorice predsjednika od 22. lipnja 2015. naglasilo je potrebu za dovršetkom ekonomske i institucionalne arhitekture ekonomske i monetarne unije (EMU). Posebno, naglasilo je važnost ispravljanja divergencije koja je bila prisutna tijekom krize i pokretanje novog postupka konvergencije. U izvješću je istaknuto da je „za održivu konvergenciju potreban širi raspon politika koje se mogu nazvati „strukturnim reformama”, a to su reforme usmjerene na modernizaciju gospodarstava radi postizanja većeg rasta i otvaranja više radnih mjesta” (2).

Proračunski instrument za konvergenciju i konkurentnost (dalje u tekstu: „BICC”) ima za cilj ne samo podržati strukturne politike već i javna ulaganja uz države članice čija je valuta euro isplaćivanjem sredstava za određene projekte. Države članice koje dobrovoljno sudjeluju u tečajnom mehanizmu II (ERM II), mogu također dobrovoljno sudjelovati u BICC-u (dalje u tekstu zajedno s državama članicama čija je valuta euro: „države članice sudionice”).

U tom kontekstu, ako se BICC uspješno primijeni, očekuje se da će poboljšati funkcioniranje gospodarstva i dovesti do sastava javnih rashoda koji više pogoduje rastu, s pozitivnim učinkom na potencijalni rast i otpornosti gospodarstava europodručja na negativne šokove. Shodno tome, BICC bi trebao doprinijeti nesmetanom funkcioniranju EMU-a i učinkovitosti monetarne politike ESB-a. BICC-u bi trebalo dodijeliti dovoljno sredstava za ispunjavanje njegovih predviđenih ciljeva.

1.2.   Upravljanje BICC-om

Predložena uredba uspostavlja okvir upravljanja za BICC u dva koraka. Kao prvo, predviđa donošenje strateških smjernica o reformama i investicijskim prioritetima za europodručje kao cjelinu. Kao drugi sljedeći korak, predviđa „smjernice po državama članicama” za pojedine države članice, koje trebaju biti u skladu sa strateškim smjernicama i posebnim preporukama Vijeća po državama članicama. Na temelju smjernica po državama članicama, države članice bi utvrdile moguće pakete reformi i ulaganja koje treba dostaviti Komisiji na ocjenu. Vijeće će odlučiti o smjernicama politike i strateškim smjernicama nakon rasprave u Euroskupini i na temelju inicijative Komisije.

Upravljanje BICC-om treba u najvećoj mogućoj mjeri ići ukorak s europskim semestrom i svim drugim postojećim mehanizmima usklađivanja ekonomskih politika. To bi osiguralo potrebnu usklađenost procesa i postupaka. Predložena uredba ima za cilj postizanje te usklađenosti u strateškim smjernicama koje je uspostavilo Vijeće tijekom sastanka na vrhu država europodručja, te nakon rasprava s Euroskupinom, u preporukama za europodručje. Uredba također naglašava potrebu za usklađenost smjernica po državama članicama s posebnim preporukama po državama članicama, budući da su posebne preporuke po državama članicama temelj europskog semestra. Komisija bi ocijenila pakete reformi i ulaganja koje su dostavile države članice, pratila napredak njihove provedbe i preuzela inicijativu o izradi strateških smjernica.

Osim toga, ključno je, kako se trenutno predviđa, da su paketi reformi i ulaganja koje su dostavile države članice ocijenjeni u odnosu na zajednički dogovorene potrebe u području politike po državama članicama, budući da se prioriteti u pogledu reformi i ulaganja značajno razlikuju među državama članicama. Iz toga razloga, posebne preporuke po državama članicama, koje Komisija već izdaje jednom godišnje, a Vijeće odobrava u okviru europskog semestra, trebaju biti glavna referentna točka za države članice i trebaju se izričito pozivati na postojeće posebne preporuke po državama članicama, kada dostavljaju svoje pakete reformi i ulaganja. Budući da izvješća Komisije za pojedine zemlje izdana u kontekstu posebnih preporuka Vijeća po državama članicama, utvrđuju, počevši od 2019., važne potrebe strukturne politike i ključna područja za javna ulaganja na razini država članica, ona osiguravaju primjerenu referentnu vrijednost za izradu nacionalnih paketa reformi i ulaganja. Smjernice po državama mogle bi, prema potrebi dalje odrediti te preporuke po državama članicama.

U praksi, i ovisno o kada se paketi reformi i ulaganja povezani s BICC-om dostavljaju Komisiji na ocjenu, preporuke po državama članicama prethodne godine trebale bi se uzeti kao referentna vrijednost za BICC. Kod ocjene paketa reformi i ulaganja koje dostavljaju države članice, Komisija bi mogla također uzeti u obzir preporuke po državama članicama iz tekuće godine, samo ako su pravodobno objavljene.

Općenito, gore navedeni daljnji koraci trebali bi pomoći kod održavanja preporuka po državama članicama kao glavne referentne točke i pravovremenog osiguravanja sadržajne dosljednosti unutar postojećih postupaka koordinacije, prvenstveno u okviru europskog semestra. U tom kontekstu, BICC bi mogao ostvariti svoj puni potencijal, zadržavajući usredotočenost na rješavanje najvažnijih izazova za ekonomsku i fiskalnu politiku kojima se suočavaju države članice.

1.3.   Dodatna razmatranja

Imajući u vidu da je cilj BICC-a pružanje podrške u odnosu na strukturne politike i javna ulaganja radi poboljšanja konkurentnosti i konvergencije, potrebne su daljnje rasprave izvan BICC-a o tome kako uspostaviti funkciju makroekonomske stabilizacije, koja na razini europodručja i dalje izostaje. Takva funkcija postoji u svim monetarnim unijama, radi boljeg bavljenja s gospodarskim šokovima kojima se ne može upravljati na nacionalnoj razini (3). Kako je ESB (4) ranije naglasio, zajednička funkcija makroekonomske stabilizacije, kada bi bila primjereno osmišljena, povećala bi gospodarsku otpornost pojedinih država članica sudionica i europodručja kao cjeline, na taj način također podupirući jedinstvenu monetarnu politiku. U tu svrhu, funkcija fiskalne stabilizacije trebala bi biti dovoljno velika.

Ovo Mišljenje objavit će se na mrežnim stranicama ESB-a.

(1)  COM(2019) 354 konačno.

(2)  Vidjeti „Dovršetak europske ekonomske i monetarne unije”, izvješće Jean-Claudea Junckera, u bliskoj suradnji s Donaldom Tuskom, Jeroenom Dijsselbloemom, Marijem Draghijem i Martinom Schulzom, 22. lipnja 2015., str. 7., dostupno na mrežnim stranicama Komisije. www.ec.europa.eu.

(3)  Vidjeti opće napomene Mišljenja CON/2018/51. Sva mišljenja ESB-a objavljena su na mrežnim stranicama ESB-a www.ecb.europa.eu.

(4)  Vidjeti opće napomene Mišljenja CON/2018/51.