EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles,30.5.2018.

COM(2018) 366 final

2018/0190(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi programa Kreativna Europa (2021.–2027.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1295/2013

(Tekst značajan za EGP)

{SEC(2018) 274 final }
{SWD(2018) 290 final}
{SWD(2018) 291 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

Razlozi i ciljevi

Bogata europska kulturna baština te dinamičan kulturni i kreativni sektor dio su europskog identiteta. Kultura i kulturni izričaji snažno se očituju u svakodnevnom životu građana Unije i mogu doprinijeti dobrobiti, aktivnom građanstvu, zajedničkim vrijednostima, socijalnoj uključenosti i međukulturnom dijalogu te razvoju slobodnog, pluralističkog i raznolikog medijskog okruženja. Kulturni i kreativni sektor u potpunosti doprinose gospodarskom razvoju Unije jer otvaraju radna mjesta i potiču rast te su stoga ključni za budućnost Europe.

Ti sektori ujedno imaju moć oblikovati naše težnje, odnose s drugima i sa svijetom, mjesta i krajolike u kojima živimo te stil života koji odaberemo. Oni promiču europsku izvrsnost na svjetskoj pozornici i tako jačaju globalni položaj Unije.

Europska se potpora kulturi i audiovizualnom sektoru godinama pruža u okviru različitih programa financiranja. Program Kreativna Europa 2014.–2020. jedinstvena je platforma za koordiniranu i konstruktivnu potporu tim sektorima diljem kontinenta. Ovaj se Prijedlog temelji na tim iskustvima, a cilj mu je održati i poboljšati rad uspješnih elemenata, među ostalim s pomoću povećanog proračuna koji odražava predanost Europske unije tim sektorima i priznavanje njihove ključne uloge u našoj Uniji. Iz Prijedloga će se financirati brojne aktivnosti i projekti s pomoću kojih će se ojačati europski kulturni i kreativni sektor te će se iskoristiti njihov puni potencijal u gospodarskom, socijalnom i međunarodnom smislu.

Jednako tako, u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji navodi se da je „cilj Unije promicanje mira, njezinih vrijednosti i dobrobiti njezinih naroda” te da među ostalim ona „poštuje svoju bogatu kulturnu i jezičnu raznolikost te osigurava očuvanje i unapređenje kulturnog nasljeđa Europe”. U skladu s time u Komisijinu dokumentu za razmatranje o budućnosti financija EU-a navodi se da „postizanju tog cilja pridonosi proračun EU-a u suradnji s nacionalnim proračunima te nadopunjujući druge napore na europskoj i nacionalnoj razini”.

Za promicanje konkurentnosti te kulturne i jezične raznolikosti audiovizualne industrije EU upotrebljava nekoliko instrumenata te kombinira zakonodavstvo, potporu politike i financiranje. Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu zahtijeva modernizaciju pravnog okvira, za koju je pak potrebno prilagoditi financijsku potporu EU-a za audiovizualnu industriju kako bi se uzela u obzir nova tržišna kretanja, promjene u obrascima ponašanja potrošača te sve veća konvergencija između linearnih i nelinearnih usluga.

Međutim, kulturni i kreativni sektor suočavaju se s nizom izazova.

Prvo, kulturni i kreativni sektor u Europi moraju se suočiti s povećanom konkurencijom u vidu novih i snažnih globalnih subjekata kao što su internetske tražilice i društvene platforme. Zbog toga je nastala potreba za razvojem novih poslovnih modela i ostvarenjem potencijala za rast iskorištavanjem prednosti digitalnih tehnologija kako bi se postigla konkurentnost na globalnom tržištu.

Drugo, digitalizacija uzrokuje promjenu paradigme te ima ogroman utjecaj na način stvaranja, širenja, konzumacije i monetizacije kulturnih dobara te upravljanja i pristupanja njima, zbog čega se mijenja ponuda vrijednosti kakva je prevladavala u analognom dobu. Digitalizacija je olakšala distribuciju kulturnog i kreativnog sadržaja i usluga, ali je jednako tako na globalnoj razini uzrokovala povećanje prekograničnog tržišnog natjecanja kad je riječ o sadržaju.

Treće, tržište kulturnog i kreativnog stvaralaštva izrazito je fragmentirano, uglavnom zbog europske kulturne i lingvističke raznolikosti, te su kulturni i kreativni sektor stoga u načelu rascjepkani po nacionalnoj i jezičnoj osnovi i nedostaje im kritična masa. Ta je raznolikosti dio kulturnog bogatstva Europe.

U isto je vrijeme transnacionalni optjecaj stvaralaštva i dalje ograničen. Stoga je važno potaknuti transnacionalni optjecaj stvaralaštva i njegovu prekograničnu koprodukciju te razviti djelotvornija rješenja za privlačenje inozemne publike.

Četvrto, postoji sve veća zabrinutost u pogledu tržišne koncentracije. U određenim se kulturnim i kreativnim područjima sve češće događa da ograničeni broj velikih subjekata ostvaruje velik dio svjetske prodaje.

Peto, europska je audiovizualna industrija međunarodno priznata, ali nije dovoljno konkurentna na jedinstvenom digitalnom tržištu. 80 % europskih filmova su nacionalne produkcije, ali koprodukcije prelaze granice lakše od nacionalnih filmova. U nekim zemljama djelatnici u audiovizualnom području moraju povećati svoje kapacitete za djelovanje.

Naposljetku, sve je prisutniji fenomen širenja dezinformacija. Industrije sadržaja, osobito sektor informativnih medija, vode borbu za održavanje kulture zdrave demokratske rasprave. Umjetnička sloboda te slobodno i pluralističko medijsko okruženje od ključne su važnosti za prenošenje oprečnih mišljenja i stajališta. Oni doprinose pluralističkom društvu u kojem građani mogu donositi utemeljene odluke, među ostalim u kontekstu političkih izbora.

Ti izazovi transnacionalne prirode zahtijevaju ciljani europski pristup kako bi se optimizirao potencijal sektora da doprinesu otvaranju radnih mjesta te ostvarenju rasta i socijalne uključenosti, uključujući za skupine u najnepovoljnijem položaju i one do kojih je teško doprijeti. Dijele ih sve države članice EU-a, a oni imaju i prekogranične dimenzije. Zaista, iako je djelovanje na nacionalnoj razini važno, pojedinačne države članice ne mogu te izazove u potpunosti prevladati same.

Ovom se inicijativom nastoje nadograditi postignuća programa Kreativna Europa i povećati napori radi ostvarivanja ciljeva postavljenih s obzirom na nedavna politička kretanja. U okviru novog programa Kreativna Europa subjektima se namjeravaju ponuditi mogućnosti za pokretanje tehnološki i umjetnički inovativnih europskih prekograničnih inicijativa za razmjenu, zajedničko stvaranje, koprodukciju i distribuciju europskih djela te za njihovo predstavljanje širokoj i raznolikoj publici. Više će se ispitivati novi poslovni modeli koji autorima omogućuju da što bolje iskoriste digitalnu tehnologiju za stvaranje i razvoj publike.

Radi suočavanja sa sve konkurentnijim međunarodnim tržištima novim će se programom podupirati prekogranična partnerstva i mreže te novi modeli suradnje kako bi se potaknuo rast europskog kulturnog i kreativnog sektora. Time će se ojačati položaj europskih dionika na europskim i svjetskim tržištima, primjerice tako što će se podupirati njihova međunarodna prisutnost, marketing i brendiranje. U okviru Programa ulagat će se u razvoj kreativnih kapaciteta umjetnika i djelatnika iz industrije te će im se omogućivati da surađuju preko granica. Njime će se podupirati inicijative u okviru kojih u kulturi može sudjelovati više ljudi te one tako doprinose socijalno uključivijem europskom društvu.

Revidiranom Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama pružit će se daljnje mogućnosti za promidžbu europskog stvaralaštva, ali potrebne su prateće mjere potpore kako bi se poboljšala dostupnost europskog nenacionalnog stvaralaštva diljem Europe i izvan nje. U okviru novog Programa radit će se na prevladavanju poteškoća s kojima se susreće audiovizualni sektor, uključujući prelazak na digitalnu tehnologiju, i to poticanjem suradnje u lancu vrijednosti od rane produkcijske faze pa do distribucije i izlaganja. Osobito će se podupirati projekti s visokim potencijalom za optjecaj i globalnim tržišnim pristupom te pristup sadržajima na svim platformama.

Novim će se programom ujedno podupirati mjere kojima se nastoji ojačati europski sektor informativnih medija, novinarsku slobodu, raznolikost i pluralizam novinarskog sadržaja te kritički pristup medijskom sadržaju s pomoću medijske pismenosti.

Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

Ovom se inicijativom pridonosi težnji koju je u ožujku 2017. u Rimu izrazilo 27 država članica zajedno s institucijama EU-a, a koje je cilj Unija „u kojoj će građani imati nove mogućnosti za kulturni, društveni i gospodarski rast [...]; Unije koja čuva našu kulturnu baštinu i promiče kulturnu raznolikost” 1 . Ta je težnja potvrđena na sastanku na vrhu čelnika u Göteborgu u studenome 2017. te na sastanku Europskog vijeća u prosincu 2017., na kojem je istaknuto da je Europska godina kulturne baštine 2018. 2 najvažnija prilika za podizanje razine osviještenosti o društvenoj i gospodarskoj važnosti kulturne baštine.

Inicijativa je u skladu s Komunikacijom „Obrazovanjem i kulturom jačati europski identitet” 3 , u kojoj Komisija navodi da je „u zajedničkom interesu svih država članica da iskoriste pun potencijal obrazovanja i kulture kao pokretača otvaranja novih radnih mjesta, postizanja socijalne pravednosti i aktivnog građanstva, ali i sredstva za doživljavanje europskog identiteta u svoj njegovoj raznolikosti”.

Konačno, u inicijativi se uzima u obzir obnovljena strategija industrijske politike EU-a, donesena u rujnu 2017. 8 , u kojoj je istaknuta potreba za prilagodbom europske industrije digitalnom dobu podupiranjem inovacija, kreativnosti i razvoja vještina te osiguravanjem povoljnog okruženja za poduzetništvo i razvoj dinamičnih malih i srednjih poduzeća.

Dosljednost u odnosu na druge politike i programe Unije

(1)Sinergije s politikama u području obrazovanja i mladih

Budući program Erasmus bit će važna dopuna programu Kreativna Europa. Suradnja među ustanovama i organizacijama koje djeluju u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih će, uz potporu programa Erasmus+, pomoći pojedincima da steknu znanje, vještine i kompetencije potrebne za suočavanje s društvenim i gospodarskim izazovima te za ostvarivanje potencijala za inovacije, kreativnost i poduzetništvo, posebice u digitalnom gospodarstvu. Aktivnosti povezane s jačanjem svih aspekata kreativnosti u obrazovanju te poboljšanjem pojedinačnih ključnih kompetencija bit će glavna poveznica između tih dvaju programa. Osim toga, u okviru Europskih snaga solidarnosti pružat će se više mogućnosti za privlačenje mladih osoba koje se zanimaju za obnovu ili očuvanje lokaliteta kulturne baštine.

(2)Sinergije s programom Prava i vrijednosti

Između programa Kreativna Europa te programa Prava i vrijednosti, kojim će se ojačati položaj građana promicanjem i zaštitom prava, vrijednosti i jednakosti te stvaranjem prilika za suradnju, sudjelovanje i sjećanje, postoje snažne veze, osobito u području pluralizma medija, europskog identiteta, vrijednosti i kulturne baštine.

(3)Sinergije s politikom zapošljavanja i socijalnom politikom

Budući će Europski socijalni fond+ biti važan dio klastera pod nazivom „Ulaganje u ljude, socijalnu koheziju i vrijednosti”. Pružat će potporu građanima ulaganjem u ljudski kapital, podupiranjem zapošljavanja (mladih), socijalnih inovacija i stjecanja osnovnih digitalnih vještina, integracijom migranata te podupiranjem najpotrebitijih (socijalna uključenost). U tom smislu postoje jake poveznice s ciljevima programa Kreativna Europa. Kulturna i jezična raznolikost, koje će se nastojati ojačati programom Kreativna Europa, primjerice poboljšanjem prekograničnog optjecaja europskog kulturnog i audiovizualnog stvaralaštva, važni su aspekti uključivih društava jer se njima pridonosi međukulturnom dijalogu. Osim toga, jačanjem konkurentnosti kulturnog i kreativnog sektora programom se podupire otvaranje radnih mjesta u tim sektorima.

(4)Sinergije s regionalnom, urbanom i ruralnom politikom

Politike EU-a za regionalni, urbani i ruralni razvoj imaju važnu ulogu u promicanju obnove kulturne baštine te podupiranju kulturne i kreativne industrije. Postizanjem potencijalnih sinergija ojačat će se komplementarnost između tih instrumenata i Kreativne Europe, kojom se mogu podupirati uzajamno učenje o sadržajnim dugoročnim kulturnim investicijskim planovima za kreativne industrije, turizam, socijalnu uključenost i obnovu kulturne baštine u skladu sa standardima kvalitete obnove kulturne baštine te povećati njihov doprinos ostvarenju ciljeva regionalnog i urbanog razvoja i financijske samoodrživosti kulturnih projekata.

(5)Sinergije s jedinstvenim tržištem

(6)Sinergije s digitalnim programom

U okviru programa Digitalna Europa dvama će se vodećim projektima osigurati nastavak aktivnosti uvođenja povezanih sa strategijom #Digital4Culture. Vodećim projektom digitalne transformacije sektora kulturne baštine nastavit će se podupirati europska inicijativa pokrenuta u Europskoj godini kulturne baštine 2018. Dio programa namijenjen digitalnim vještinama ostvaruje sinergije s područjima kao što su medijska pismenost i filmsko obrazovanje.

(7)Sinergije s programom EU-a za istraživanje i inovacije

Udruživanjem resursa radi primjene najnovijih tehnologija i poticanja novih znanstvenih pristupa mogu se znatno poboljšati razumijevanje, očuvanje i širenje kulturne baštine te u kulturnom i u kreativnom sektoru općenito. Trebat će ojačati potencijalne sinergije kako bi se poboljšala komplementarnost između tih instrumenata i programa Kreativna Europa tako da kulturni i kreativni sektor mogu u potpunosti iskoristiti postignuća europskih istraživanja.

U okviru programa Obzor Europa klasterom za „uključiva, otporna i sigurna društva” podupirat će se aktivnosti istraživanja i inovacija radi razvoja informacijskih i komunikacijskih tehnologija za digitalizaciju i očuvanje materijalne i nematerijalne kulturne baštine.

(8)Sinergije s politikama vanjskog djelovanja

U okviru potprograma KULTURA namjeravaju se testirati programi praćenja rada i druge inicijative za razmjenu s trećim zemljama u okviru inicijative Europske prijestolnice kulture ili u ograničenom opsegu omogućiti zemljama koje nisu članice EU-a sudjelovanje u programima za mreže i platforme ili natjecanjima za nagrade EU-a za kulturu, razvijati inicijative za poticanje uključivanja trećih partnerskih zemalja u projekte koje vode organizacije iz EU-a te podupirati promidžbene napore na strateški važnim tržištima i festivale izvan država članica EU-a za koje trenutačno ne postoji poseban proračun.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

Pravna osnova

Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Glavna dodana vrijednost EU-a proizlazi iz snažne transnacionalne dimenzije programa, što je već dokazano u okviru programa Kreativna Europa 2014.–2020. Pri evaluaciji na sredini programskog razdoblja pokazalo se da su ciljevi i prioriteti programa uglavnom usklađeni i komplementarni s ciljevima i prioritetima nacionalnih politika i programa, čime se poštuje načelo supsidijarnosti.

Konkretno, zbog multilateralne transnacionalne prirode programa Kreativna Europa njegova je ponuda prepoznatljiva te se nacionalni programi financiranja, koji se u pravilu više usredotočuju na domaće aktivnosti i, u manjoj mjeri, na bilateralnu transnacionalnu suradnju, rijetko mogu mjeriti s njome. Dionici i korisnici iznimno cijene taj multilateralni transnacionalni naglasak kao jedinstveni element programa Kreativna Europa. Tek nekolicina drugih postojećih međunarodnih fondova podupire transnacionalnu suradnju u kulturnom i u kreativnom sektoru, a svi oni koji to čine znatno su manji.

Za ovaj su Program elementi dodane vrijednosti EU-a sljedeći:

·prekogranični optjecaj kulturnog i kreativnog stvaralaštva, osobito audiovizualnog stvaralaštva namijenjenog većoj i raznolikijoj publici unutar Unije i izvan nje, u cilju odražavanja europske raznolikosti,

·ekonomija razmjera i kritična masa koje se mogu postići potporom Unije, stvarajući učinak poluge na dodatna sredstva, učinak povećanog ugleda za korisnike programa zbog kojeg rastu potencijalno zanimanje partnera i financijskih posrednika te njihovo povjerenje u projekte koji primaju potporu, što olakšava pristup dodatnim sredstvima, uspostava europskih mreža i prekograničnih partnerstava, koji čine glavne i najtrajnije sastavne elemente programa Kreativna Europa te podupiru sveukupni kapacitet subjekata,

·transnacionalne mreže usto doprinose povećanju sposobnosti kulturnih i kreativnih subjekata općenito, a posebice onih koji rade u specijaliziranim područjima i u državama članicama u kojima su takve sposobnosti slabije razvijene,

·prekogranična mobilnost kulturnih i kreativnih subjekata usmjerena na rezultate pogoduje razvoju vještina i povećava kapacitete sektora,

·ublažavanje rizika za kulturne i kreativne organizacije, što im omogućuje da sudjeluju u projektima s europskom dimenzijom te tako doprinosi njihovoj sveopćoj gospodarskoj snazi,

·snažan društveni naglasak Programa; podupiranjem kulturne i jezične raznolikosti, umjetničke i kreativne slobode te razvoja slobodnog, pluralističkog i raznolikog medijskog okruženja Program stoga doprinosi europskoj socijalnoj dobrobiti i zajedničkom europskom identitetu,

·programi potpore filmskoj industriji na nacionalnoj razini usmjereni su prije svega na produkciju djela, dok se potpora EU-a primjenjuje uglavnom na početku (osposobljavanje, razvoj) i na kraju produkcijskog lanca (distribucija, promidžba, izložbe) kako bi se osigurao bolji optjecaj europskog stvaralaštva preko granica; njime se stoga promiče slobodan optjecaj audiovizualnih medijskih usluga, koji se dodatno unapređuje Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama.

Proporcionalnost

Odabir instrumenta

3.REZULTATI RETROSPEKTIVNIH EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

Retrospektivne evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Europska komisija naručila je 2016. privremene evaluacije programa Kreativna Europa i ex post evaluaciju triju prethodnih programa (Kultura, MEDIA 2007. i MEDIA Mundus), a evaluacije su isporučene u razdoblju od svibnja 2016. do kolovoza 2017. Evaluacijama programa Kreativna Europa i prethodnih programa nastojalo se postići sljedeće:

·ocijeniti relevantnost, koherentnost, djelotvornost, učinkovitost, održivost i dodanu vrijednost EU-a (dalje u tekstu „kriteriji vrednovanja”) programa Kreativna Europa i prethodnih programa,

·ocijeniti doprinos programa Kreativna Europa pametnom, održivom i uključivom rastu, novim prioritetima Komisije i sektorskim strategijama,

·ocijeniti dugoročne rezultate i učinak prethodnih programa.

Savjetovanja s dionicima

Otvoreno javno savjetovanje o fondovima EU-a u području vrijednosti i mobilnosti

Svrha javnog savjetovanja o fondovima EU-a u području vrijednosti i mobilnosti bila je prikupljanje mišljenja svih zainteresiranih strana o tome kako što bolje iskoristiti svaki euro iz proračuna EU-a. Savjetovanja su provedena u kontekstu evaluacija postojećih financijskih programa EU-a u nekoliko područja politike, među ostalim o dosadašnjoj uspješnosti i budućim izazovima.

U nastavku su navedeni neki od glavnih rezultata.

(1)Prema ispitanicima „promicanje europskog identiteta i zajedničkih vrijednosti” te „promicanje prava i jednakosti” važni su zajednički politički izazovi na koje treba odgovoriti tim programima. Za program Kreativna Europa gospodarski su izazovi i kulturna raznolikost važniji od „promicanja socijalne uključenosti i pravednosti”.

(2)„Potpora inovacijama”, „poticanje europske kulturne raznolikosti i kulturne baštine” i „promicanje europskog identiteta i zajedničkih vrijednosti” više od polovine ispitanika smatra politikama kojima se u potpunosti ili prilično dobro odgovara na izazove. Usto, 52 % ispitanika 9 s iskustvom u programu Kreativna Europa smatra da se politikom „potpore konkurentnosti europskom kulturnom i kreativnom sektoru” u potpunosti ili prilično dobro odgovara na izazove.

(3)Oko 80 % ispitanika s nekom vrstom iskustva u prethodno navedenim programa EU-a slaže se da ti programi uvelike ili prilično dodaju vrijednost onome što bi države članice mogle postići na nacionalnoj, regionalnoj i/ili lokalnoj razini.

(4)Glavne su prepreke ostvarivanju ciljeva postojećih programa/fondova koje su naveli ispitanici vrlo slične, bez obzira na to o kojem je programu riječ: „nedostatan proračun programâ za zadovoljavanje potražnje”; „nedovoljna potpora malim dionicima”; „nedovoljna potpora podnositeljima zahtjeva kojima je to prvi zahtjev”.

(5)Ispitanici s nekom vrstom iskustva u jednom programu EU-a ili više njih slažu se da su „upotreba jednostavnijih obrazaca za prijavu”, „omogućavanje strukturirane mreže i strukturiranih partnerstava”, „lakše financiranje međusektorskih mjera”, kao i „bolja koordinacija među različitim programima/fondovima” glavni koraci koje je potrebno poduzeti kako bi se pojednostavnilo i smanjilo administrativno opterećenje korisnika.

Druga otvorena javna savjetovanja

Vanjsko stručno znanje

(1)sve veći pritisak na europsku kulturnu raznolikost i baštinu uz sve veću dominaciju i optjecaj stvaralaštva iz trećih zemalja, osobito SAD-a;

(2)nedostatan optjecaj i dopiranje do publike europskog stvaralaštva;

(3)nedostatna i nepostojana konkurentnost kulturnog i kreativnog sektora;

(4)nedostatak osposobljavanja i prilika za mobilnost umjetnika i djelatnika u kreativnom sektoru;

(5)nedostatna internacionalizacija europske kulture;

(6)poteškoće u dopiranju do publike i osiguravanju socijalne uključenosti;

(7)ograničena prilagodba i spremnost za digitalizaciju;

(8)nedostatna izgradnja kapaciteta stručnjaka i profesionalizacija pojedinaca;

(9)posebni izazovi za audiovizualnu industriju u kontekstu sve integriranijeg jedinstvenog digitalnog tržišta;

(10)posebni sektorski izazovi, osobito u glazbenom sektoru, knjižnom i izdavačkom sektoru te sektoru arhitekture i kulturne baštine.

Procjena učinka

Kao potpora programima Kreativna Europa, Prava i vrijednosti te Pravosuđe pripremljena je procjena učinka. Iako je Komisija odlučila da je prikladnije nastaviti taj rad u okviru dvaju odvojenih programa, rezultati zajedničke procjene učinka i dalje su važni te se primjenjuju i na potprogram Kultura i na potprogram MEDIA.

Ta je procjena učinka dobila pozitivno mišljenje Odbora za nadzor regulative 20. travnja 2018. Odbor je istodobno istaknuo da bi trebalo bolje objasniti veze između nalaza evaluacija, informacija primljenih od dionika, različitih ciljeva i razloga za strukturu Programa. Spomenuo je i potrebu za dodatnim jamstvima da će se okvirom za praćenje i evaluaciju omogućiti pouzdana i objektivna procjena razine uspješnosti Programa.

U ovoj su inicijativi u obzir uzete primjedbe Odbora. Ona se temelji na strukturi postojećeg programa Kreativna Europa te su u njoj bolje predstavljene povratne informacije primljene od dionika. Na primjer, kako bi se odgovorilo na potrebu za većom prilagodljivošću, novim se potprogramom MEDIA osigurava mogućnost pokretanja koordiniranih mjera u kojima sudjeluju različite karike iz lanca vrijednosti u audiovizualnom sektoru.

Nadalje, sustav praćenja i evaluacije cijelog Programa poboljšat će se dodavanjem odgovarajućih pokazatelja učinka i rezultata.

Pojednostavnjivanje

Kako bi se budući program pojednostavnio u usporedbi s tekućim programom Kreativna Europa, učinit će se sljedeće:

·u Program će se ugraditi veća fleksibilnost kako bi se programi rada prilagodili nepredviđenim okolnostima ili novim tehnološkim ili društvenim kretanjima te kako bi se nagrađivala uspješnost,

·pokušat će se ostvariti veća djelotvornost i učinkovitost, i to povećanom upotrebom okvirnih sporazuma o partnerstvu i posredovanih bespovratnih sredstava, kako bi se osigurala financijska stabilnost i olakšao pristup manjim subjektima; dodatno će se proširiti dosad uspješna razmjena znanja tijekom provedbe projekata i širenje rezultata takve razmjene,

·u okviru potprograma MEDIA uvest će se poticaji kako bi se nagrađivali rezultati, osobito oni povezani sa sposobnošću dopiranja do široke publike (npr. audiovizualni projekti koji ostvare dobre rezultate u kinodvoranama),

·buduća djelovanja u glazbenom sektoru i prevoditeljski program uključivat će kriterije za dodjelu nagrada za uspjeh na tržištu i nastojanja da se privuče publika,

·uvest će se djelotvorna prijelazna rješenja kako bi se novom Programu lakše pridružile treće zemlje koje su prethodno bile povezane s programom Kreativna Europa 2014.–2020.,

·smjernice Programa bit će jasnije, procesi i postupci obuhvaćat će sustavnu upotrebu e-obrazaca i e-izvješća, a zahtjevi u pogledu izvješćivanja bit će blaži; uvest će se usklađeni skup pravila (jedinstvena pravila), pri čemu će se ostaviti prostora za diferencirane pristupe kad to bude potrebno.

Znatne mjere pojednostavnjenja poput jednokratnih iznosa, jediničnih troškova i paušalnih stopa već su uspješno uvedene u okviru drugih programa te bi se mogle uvesti u okviru novog programa Kreativna Europa. Zbog posebnosti kulturnog sektora i individualne prirode mjera za koje se dodjeljuje potpora izračun i primjena jednokratnih iznosa i paušalnih stopa predstavljaju izazov (izvan programa za književno prevođenje), ali mogućim pojednostavnjenjem osnove za izračun polučilo bi se dobrodošlo smanjenje administrativnog opterećenja za korisnike. U potprogramu MEDIA i dalje će se prema potrebi upotrebljavati jednokratni iznosi kako bi se pojednostavnilo financijsko upravljanje. U metodologiju za izračun jednokratnih iznosa uvrstit će se redovito praćenje kako bi se osigurala usklađenost sa stvarnim troškovima.

Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.OSTALI DIJELOVI

Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Postojeći programi financiranja, uz iznimku aktivnosti u području informativnih medija, uglavnom se provode putem izravnog upravljanja preko Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA) zbog toga što je to isplativo, kako je potvrđeno evaluacijom na sredini programskog razdoblja. Prema postojećim evaluacijama nije potrebno promijeniti način upravljanja.

·Provedba programa MEDIA pojednostavnit će se i racionalizirati, primjerice grupiranjem korisnika i smanjenjem broja pripadajućih ugovora o bespovratnim sredstvima i platnih transakcija. Nadovezujući se na tekuće racionalizacije programa distribucije, koji čine 30 % proračuna potprograma MEDIA, cilj će biti smanjiti ukupne transakcije u okviru programa MEDIA za 30 % te tako sniziti opće administrativne troškove i povećati učinkovitost Programa.

·Financijski instrumenti kojima se osiguravaju jamstva i, prema potrebi, vlasnički kapital za potporu malim i srednjim poduzećima u kulturnom i kreativnom sektoru provodit će se u okviru fonda InvestEU u neizravnom načinu upravljanja putem sporazuma o delegiranju s provedbenim partnerima u skladu s Financijskom uredbom.

Evaluacije će se provoditi u skladu sa stavcima 22. i 23. međuinstitucijskog sporazuma od 13. travnja 2016. 11 , u kojem su tri institucije potvrdile da bi evaluacije postojećeg zakonodavstva i politika trebale biti temelj za procjene učinka mogućih daljnjih mjera. U evaluacijama će se ocijeniti učinci Programa na terenu na temelju pokazatelja/ciljeva Programa i detaljne analize stupnja do kojeg se Program može smatrati relevantnim, djelotvornim i učinkovitim, pruža li dostatnu dodanu vrijednost EU-a i je li u skladu s ostalim politikama EU-a. Evaluacije će obuhvaćati stečene spoznaje kako bi se utvrdili nedostaci/problemi ili potencijal za dodatno poboljšanje mjera ili njihovih rezultata i kako bi se što više povećala njihova iskorištenost odnosno njihov učinak. Rad na praćenju i evaluaciji temeljit će se na revidiranom okviru za praćenje uspješnosti koji je izrađen za program Kreativna Europa 2014.–2020. U okviru tog rada prikupit će se podaci o projektima i korisnicima (putem e-obrazaca i e-izvješća), uz dodatne kontekstualne informacije od Europskog audiovizualnog opservatorija ili iz ciljanih studija. Pokazatelji će odražavati stvarno dostupne podatke za svaki od potprograma. Praćenje Programa odvijat će se kontinuirano (kako bi se moglo na vrijeme odgovoriti na nepredviđene događaje ili izvanredne potrebe) te u redovitim planiranim intervalima (kako bi se moglo izvijestiti o ključnim događajima kao što su pozivi na podnošenje prijedloga, revizije projekata te događaji za koordinaciju ili širenje informacija). Nalazi praćenja uvrstit će se u sljedeće dokumente:

·godišnje izvješće o praćenju u kojem se iznosi pregled napretka postignutog u pogledu ostvarivanja ciljeva Programa,

·evaluaciju na sredini programskog razdoblja (koju treba provesti najkasnije četiri godine nakon početka provedbe Programa),

·završnu evaluaciju, koju treba provesti najkasnije dvije godine nakon završetka programskog razdoblja.

Te će se retrospektivne evaluacije provesti u skladu s najnovijom primjenjivom verzijom smjernica za bolju regulativu (te na temelju njihovih orijentacijskih alata i najbolje prakse), a njima će se ocijeniti uspješnost Programa na temelju ključnih pokazatelja/ciljeva Programa i detaljne analize stupnja do kojeg se Program može smatrati relevantnim, djelotvornim i učinkovitim, pruža li dostatnu dodanu vrijednost EU-a i je li u skladu s ostalim politikama EU-a. One će uključivati preporuke za uklanjanje utvrđenih nedostataka / rješavanje utvrđenih problema ili ukazivati na moguće daljnje poboljšanje mjera ili njihovih rezultata kako bi one imale što veći učinak odnosno kako bi se mogle što bolje iskoristiti.

Europski parlament, Vijeće i sve druge relevantne institucije EU-a izvješćivat će se redovito putem glavnih izvješća o praćenju i evaluaciji te javne tablice postignuća ključnih pokazatelja programa.

Podložno rezultatima analize troškova i koristi koja će se provesti na središnjoj razini za sljedeće programsko razdoblje, znatan dio Programa vjerojatno će provoditi Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu pod nadzorom glavnih uprava nadležnih za Program.

Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

2018/0190 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi programa Kreativna Europa (2021.–2027.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1295/2013

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 167. stavak 5. i članak 173. stavak 3.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 13 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 14 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Kultura, kulturna baština i kulturna raznolikost od velike su vrijednosti za europsko društvo s kulturnog, okolišnog, društvenog i gospodarskog gledišta te bi ih trebalo poticati i podržavati. Prema Rimskoj deklaraciji od 25. ožujka 2017. i mišljenju Europskog vijeća iz prosinca 2017. obrazovanje i kultura ključni su za izgradnju uključivih i povezanih društava za sve te za poticanje europske konkurentnosti.

(2)U skladu s člankom 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) „Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina. Te su vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost žena i muškaraca”. Te su vrijednosti potvrđene i izražene u pravima, slobodama i načelima utvrđenima u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, koja ima istu pravnu snagu kao i Ugovori, kako je navedeno u članku 6. Ugovora o Europskoj uniji.

(3)Isto tako, u članku 3. UEU-a navodi se da je cilj Unije promicanje mira, njezinih vrijednosti i dobrobiti njezinih naroda te da, među ostalim, ona poštuje svoju bogatu kulturnu i jezičnu raznolikost te osigurava očuvanje i unapređenje kulturnog nasljeđa Europe.

(4)U Komunikaciji Komisije o novoj europskoj agendi za kulturu 15 dodatno se utvrđuju ciljevi Unije za kulturni i kreativni sektor. Njezin je cilj iskoristiti snagu kulture i kulturne raznolikosti u svrhe socijalne kohezije i društvene dobrobiti, i to poticanjem prekogranične dimenzije kulturnog i kreativnog sektora, podupiranjem njihove sposobnosti rasta te poticanjem kulturne kreativnosti u obrazovanju i inovacijama, te u svrhu otvaranja radnih mjesta, poticanja rasta i jačanja međunarodnih kulturnih odnosa. Kreativna Europa trebala bi, zajedno s drugim programima Unije, poduprijeti provedbu te nove europske agende za kulturu. To je ujedno u skladu s Konvencijom UNESCO-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja iz 2005., koja je stupila na snagu 18. ožujka 2007. i koje je Unija stranka.

(5)Promicanje europske kulturne raznolikosti ovisi o postojanju uspješnog i otpornog kulturnog i kreativnog sektora koji su sposobni stvarati i producirati svoje radove te ih distribuirati velikoj i raznovrsnoj europskoj publici. To stoga povećava njihov poslovni potencijal te doprinosi održivom rastu i otvaranju radnih mjesta. Osim toga, promicanje kreativnosti pridonosi jačanju konkurentnosti i pokretanju inovacija u industrijskim lancima vrijednosti. Unatoč nedavno ostvarenom napretku europsko je kulturno i kreativno tržište i dalje rascjepkano po nacionalnoj i jezičnoj osnovi, što kulturnom i kreativnom sektoru ne dopušta da u potpunosti iskoriste europsko jedinstveno tržište te posebice jedinstveno digitalno tržište.

(6)Program bi trebao uzeti u obzir dvojnu prirodu kulturnog i kreativnog sektora, prepoznajući s jedne strane unutarnju i umjetničku vrijednost kulture, a s druge strane gospodarsku vrijednost tih sektora, uključujući njihov širi doprinos rastu i konkurentnosti te kreativnosti i inovacijama. Za to je potreban snažan europski kulturni i kreativni sektor te posebice dinamična europska audiovizualna industrija, uzmu li se u obzir njihova sposobnost dopiranja do široke publike i gospodarska važnost, među ostalim i za druge kreativne sektore te kulturni turizam. Međutim, tržišno natjecanje na svjetskim audiovizualnim tržištima dodatno je pojačano uslijed sve snažnijih digitalnih poremećaja, npr. promjena u medijskoj produkciji i potrošnji te sve jačeg položaja globalnih platformi u pogledu distribucije sadržaja. Stoga je potrebno pojačati potporu europskoj industriji.

(7)Kako bi Program bio djelotvoran, u njemu bi se trebalo voditi računa o posebnoj prirodi različitih sektora, njihovim različitim ciljnim skupinama i posebnim potrebama s pomoću prilagođenih pristupa u okviru potprograma za audiovizualni sektor, potprograma posvećenog drugim kulturnim i kreativnim sektorima te međusektorskog potprograma.

(8)Cilj je međusektorskog potprograma iskoristiti potencijal suradnje među različitim kulturnim i kreativnim sektorima. Zajednički transverzalni pristup može donijeti koristi u smislu prijenosa znanja i administrativne učinkovitosti.

(9)U audiovizualnom sektoru intervencijama Unije treba popratiti njezine politike jedinstvenog digitalnog tržišta. To se prvenstveno odnosi na modernizaciju okvira za autorska prava i prijedlog uredbe o internetskim emitiranjima organizacija za radiodifuziju 16 te prijedlog izmjene Direktive 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća 17 . Njima se nastoji ojačati kapacitet europskih audiovizualnih subjekata za financiranje, produkciju i širenje djela koja mogu biti dovoljno vidljiva na različitim dostupnim komunikacijskim medijima (npr. TV, kino ili prikazivanje videosadržaja na zahtjev) te privlačna publici na otvorenijem i konkurentnijem tržištu u Europi i izvan nje. Potpora bi se trebala pojačati kako bi se odgovorilo na nedavna kretanja na tržištu te osobito na jači položaj svjetskih distribucijskih platformi u usporedbi s nacionalnim radiotelevizijskim kućama koje tradicionalno ulažu u produkciju europskog stvaralaštva.

(10)Posebne mjere u okviru programa Kreativna Europa kao što su Oznaka europske baštine, Dani europske baštine, europske nagrade u području suvremene, rock i pop glazbe, književnosti, baštine i arhitekture te Europske prijestolnice kulture izravno su doprle do milijuna europskih građana i dokazale društvene i gospodarske koristi europske kulturne politike te bi se stoga trebale nastaviti i, kad god je to moguće, proširiti.

(11)Kultura je ključna za jačanje uključivih i povezanih zajednica. U kontekstu migracijskih pritisaka ona ima važnu ulogu u integraciji migranata jer im pomaže da se osjećaju dijelom društva zemlje domaćina i doprinosi razvoju dobrih odnosa između migranata i novih zajednica.

(12)Umjetnička sloboda u samom je središtu dinamične kulturne i kreativne industrije, uključujući sektor informativnih medija. Program bi trebao promicati preplitanja i suradnju između audiovizualnog i izdavačkog sektora u cilju promidžbe pluralističkog medijskog okruženja.

(13)U skladu s člancima 8. i 10. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) Program bi u svim svojim aktivnostima trebao podupirati rodno osviještenu politiku i integriranje ciljeva nediskriminacije te, ako je primjenjivo, definirati primjerene kriterije za rodnu ravnotežu.

(14)U skladu sa zajedničkom komunikacijom „Ususret Strategiji EU-a za međunarodne kulturne odnose”, koju je Europski parlament podržao rezolucijom od 5. srpnja 2017. 18 , europski bi instrumenti financiranja, a posebice ovaj Program, trebali prepoznati važnost kulture u međunarodnim odnosima te njezinu ulogu u promicanju europskih vrijednosti s pomoću posebnih i ciljanih mjera osmišljenih za ostvarivanje jasnog utjecaja Unije na globalnoj razini.

(15)U skladu s Komunikacijom Komisije „Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi” od 22. srpnja 2014. 19 relevantnim bi politikama i instrumentima trebalo iz europske kulturne baštine iznjedriti dugoročnu i održivu vrijednost te razviti integriraniji pristup njezinu očuvanju, vrednovanju i podupiranju.

(16)U skladu s Komunikacijom Komisije „Ulaganje u pametnu, inovativnu i održivu industriju – Obnovljena strategija industrijske politike EU-a” od 13. rujna 2017. 20 buduće bi mjere trebale doprinijeti integraciji kreativnosti, dizajna i najsuvremenijih tehnologija u cilju stvaranja novih industrijskih lanaca vrijednosti i obnavljanja konkurentnosti tradicionalnih industrija.

(17)Program bi trebao, podložno određenim uvjetima, biti otvoren za sudjelovanje zemljama članicama Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA), zemljama pristupnicama, zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatima koji ostvaruju korist od pretpristupne strategije te zemljama obuhvaćenima europskom politikom susjedstva i strateškim partnerima Unije.

(18)Treće zemlje koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene Sporazumom o EGP-u, kojim se predviđa provedba programa odlukom na temelju tog Sporazuma. Treće zemlje mogu sudjelovati i na temelju drugih pravnih instrumenata. U ovu je Uredbu potrebno uvrstiti posebnu odredbu kako bi se dužnosniku odgovornom za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europskom revizorskom sudu dodijelila nužna prava i omogućio pristup koji su im potrebni za sveobuhvatno izvršavanje njihovih nadležnosti.

(19)Programom bi se trebala poticati suradnja Unije i međunarodnih organizacija kao što su Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO), Vijeće Europe, uključujući Eurimages i Europski audiovizualni opservatorij („Opservatorij”), Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj te Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo. Tim bi se programom trebale podupirati i obveze Unije povezane s ciljevima održivog razvoja, posebice njihovom kulturnom dimenzijom 21 . Kad je riječ o audiovizualnom sektoru, Programom bi se trebao osigurati doprinos Unije radu Europskog audiovizualnog opservatorija.

(20)Imajući na umu važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s Unijinom obvezom provedbe Pariškog sporazuma i UN-ovim ciljevima održivog razvoja, ovaj će Program pridonijeti uključivanju klimatskih pitanja i ostvarivanju općeg cilja podupiranja klimatskih ciljeva s 25 % proračunskih rashoda Unije. Relevantne će se mjere utvrditi tijekom pripreme i provedbe Programa te će se ponovno procijeniti u kontekstu relevantnih postupaka evaluacije i preispitivanja.

(21)Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su na temelju članka 322. UFEU-a donijeli Europski parlament i Vijeće. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se određuje osobito postupak utvrđivanja i izvršenja proračuna s pomoću bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada, neizravnog izvršenja te predviđa provjera odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, s obzirom na to da je poštovanje vladavine prava bitan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranje sredstvima Unije.

(22)Od svojeg je osnivanja Europska filmska akademija stekla jedinstvenu stručnost te je u jedinstvenom položaju da izgradi paneuropsku zajednicu filmskih stvaratelja i djelatnika koja će promicati i širiti europske filmove izvan nacionalnih granica te razvijati istinski europsku publiku. Ona bi stoga trebala biti prihvatljiva za izravnu potporu Unije.

(23)Od svojeg je osnivanja Orkestar mladih Europske unije stekao jedinstvenu stručnost u promicanju međukulturnog dijaloga, uzajamnog poštovanja i razumijevanja s pomoću kulture. Posebnost Orkestra mladih Europske unije leži u činjenici da je to europski orkestar koji nadilazi kulturne granice i sastavljen je od mladih glazbenika koji se biraju u skladu sa zahtjevnim umjetničkim kriterijima putem postupka rigoroznih godišnjih audicija u svim državama članicama. On bi stoga trebao biti prihvatljiv za izravnu potporu Unije.

(24)Organizacije iz kulturnog i iz kreativnog sektora koje imaju veliku europsku geografsku pokrivenost i obavljaju djelatnosti koje uključuju izravno pružanje kulturnih usluga građanima Unije te stoga mogu imati izravan utjecaj na europski identitet trebale bi biti prihvatljive za potporu Unije.

(25)Kako bi se osigurala učinkovita dodjela sredstava iz općeg proračuna Unije, potrebno je osigurati europsku dodanu vrijednost svih mjera i aktivnosti koje se provode u okviru Programa te njihovu komplementarnost s aktivnostima država članica, a dosljednost, komplementarnost i sinergije trebalo bi tražiti s programima financiranja kojima se podupiru međusobno usko povezana područja politike te s horizontalnim politikama poput Unijine politike tržišnog natjecanja.

(26)Financijska potpora trebala bi se upotrebljavati za uklanjanje tržišnih nedostataka ili rješavanje neoptimalnih ulagačkih situacija, na proporcionalan način, a mjerama se ne bi smjelo udvostručiti niti istisnuti privatna sredstva niti narušavati tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu. Mjerama bi se trebala ostvarivati jasna europska dodana vrijednost.

(27)Jedan je od najvećih izazova u kulturnom i u kreativnom sektoru pristup financiranju kojim se njihovim aktivnostima omogućuje da razviju, održe ili povećaju konkurentnost ili prošire svoje djelovanje na međunarodnu razinu. Politički ciljevi ovog Programa nastojat će se postići i s pomoću financijskih instrumenata i proračunskih jamstava u okviru područja politike fonda InvestEU.

(28)Uzimajući u obzir tehničko znanje potrebno za procjenu prijedloga u okviru posebnih aktivnosti Programa, evaluacijski odbori mogu, prema potrebi, biti sastavljeni od vanjskih stručnjaka.

(29)Program bi trebao obuhvaćati realističan i praktičan sustav pokazatelja uspješnosti kojim će se popratiti njegove mjere i stalno pratiti njegova uspješnost. To praćenje te informacijske i komunikacijske aktivnosti povezane s programom i njegovim mjerama trebale bi se temeljiti na tri potprograma.

(30)Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za program Kreativna Europa, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju 22 , za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(31)Uredba (EU, Euratom) br. […] (dalje u tekstu „Financijska uredba”) primjenjuje se na ovaj Program. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, uključujući ona koja se dodjeljuju trećim stranama, nagradama, javnoj nabavi, financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima.

(32)Vrste financiranja i načini provedbe predviđeni ovom Uredbom trebali bi se odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve mjera i ostvariti rezultate uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik nepoštovanja. To bi trebalo uključivati razmatranje upotrebe jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova, kao i financiranja koje nije povezano s troškovima, kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe.

(33)U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 23 , Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 24 , Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 25 i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 26 , financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druge nezakonite aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća 27 . U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji prima sredstva Unije mora u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(34)U skladu s člankom 94. Odluke Vijeća 2013/755/EU 28 osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima ispunjavaju uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima Programa i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani.

(35)Radi izmjene elemenata ove Uredbe koji nisu ključni Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu pokazatelja kako su navedeni u članku 15. te Prilogu II. Komisija bi tijekom pripremnog rada trebala provesti odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka. Savjetovanja bi trebalo provoditi u skladu s načelima propisanima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće trebali bi primiti sve dokumente istodobno kad i stručnjaci iz država članica te bi njihovi stručnjaci trebali sustavno imati pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(36)Kako bi se osigurala nesmetana provedba Programa, troškovi korisnika nastali prije podnošenja zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava, osobito troškovi povezani s pravima intelektualnog vlasništva, mogu se smatrati prihvatljivima uz uvjet da su izravno povezani s provedbom podupiranih mjera.

(37)U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. postoji potreba za evaluacijom ovog Programa na temelju informacija prikupljenih putem posebnih zahtjeva za praćenje izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativna opterećenja, osobito za države članice. Ti zahtjevi prema potrebi mogu uključivati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka Programa na terenu.

(38)Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji kako bi ona mogla donijeti programe rada. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 29 . Neophodno je osigurati ispravno zaključenje prethodnog programa, osobito kad je riječ o nastavku višegodišnjih mehanizama za upravljanje njime, poput financiranja tehničke i administrativne pomoći. Od [1. siječnja 2021.] tehničkom i administrativnom pomoći trebalo bi se osigurati, prema potrebi, upravljanje djelovanjima koja do [31. prosinca 2020.] još nisu zaključena u sklopu prethodnog programa.

(39)Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela priznata osobito Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Ovom se Uredbom osobito nastoji osigurati puno poštovanje prava na jednakost muškaraca i žena te pravo na nediskriminaciju na temelju spola, rasnog ili etničkog porijekla, vjere ili uvjerenja, invalidnosti, dobi ili spolne orijentacije te promicati primjena članaka 21. i 23. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Ona je u skladu i s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom.

(40)Budući da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se oni zbog svoje transnacionalne prirode te velikog broja i širokog geografskog opsega aktivnosti mobilnosti i suradnje koje se financiraju, njihova učinka na pristup mobilnosti u svrhu učenja i, općenitije, na europsku integraciju te njihove međunarodne dimenzije mogu bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(41)Stoga bi Uredbu (EU) br. 1295/2013 trebalo staviti izvan snage s učinkom od [1. siječnja 2021.]

(42)Kako bi se osigurao kontinuitet financijske potpore pružene u okviru Programa, ova bi se Uredba trebala primjenjivati od [1. siječnja 2021.],

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Poglavlje I.
Opće odredbe

Članak 1.
Predmet

Ovom se Uredbom uspostavlja program Kreativna Europa (dalje u tekstu „Program”).

Njome se određuju ciljevi Programa, proračun za razdoblje 2021.–2027., oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja.

Članak 2.
Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)„operacije mješovitog financiranja” znači mjere financirane iz proračuna EU-a, među ostalim u okviru mehanizama za mješovito financiranje u skladu s člankom 2. stavkom 6. Financijske uredbe, u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore i financijski instrumenti iz proračuna EU-a i povratni oblici potpore iz razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja;

(2)„kulturni i kreativni sektor” znači svi sektori u kojima se aktivnosti temelje na kulturnim vrijednostima ili umjetničkim i drugim pojedinačnim ili zajedničkim kreativnim izričajima. Te aktivnosti mogu obuhvaćati razvoj, stvaranje, produkciju, širenje i očuvanje robe i usluga koje utjelovljuju kulturni, umjetnički ili drugi kreativni izričaj te povezane funkcije kao što su obrazovanje ili upravljanje. One imaju potencijal za stvaranje inovacija i radnih mjesta, osobito na temelju intelektualnog vlasništva. Sektori obuhvaćaju arhitekturu, arhive, knjižnice i muzeje, umjetničke zanate, audiovizualni sektor (uključujući film, televiziju, videoigre i multimediju), materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu, dizajn (uključujući modni dizajn), festivale, glazbu, književnost, izvedbene umjetnosti, knjige i izdavaštvo, radio i vizualne umjetnosti;

(3)„mala i srednja poduzeća (MSP)” znači mala i srednja poduzeća, kako su definirana u Preporuci Komisije 2003/361/EZ 30 ;

(4)„pravni subjekt” znači bilo koja fizička osoba ili pravna osoba osnovana i priznata kao takva u skladu s nacionalnim pravom, pravom Unije ili međunarodnim pravom, koja ima pravnu osobnost i koja može, djelujući u svoje ime, izvršavati prava i preuzimati obveze, ili subjekt bez pravne osobnosti u skladu s [člankom 197. stavkom 2. točkom (c)] Financijske uredbe;

(5)„oznaka izvrsnosti” je oznaka visoke kvalitete koja se dodjeljuje projektima prijavljenima u okviru programa Kreativna Europa za koje se smatra da zaslužuju sredstva, ali im ona nisu dodijeljena zbog proračunskih ograničenja. Njome se potvrđuje vrijednost prijedloga i podupire traženje alternativnih izvora financiranja.

Članak 3.
Ciljevi Programa

(1)Opći su ciljevi ovog Programa:

(a)promicanje europske suradnje u području kulturne i jezične raznolikosti te baštine;

(b)povećanje konkurentnosti kulturnog i kreativnog sektora, posebice audiovizualnog sektora.

(2)Posebni su ciljevi Programa sljedeći:

(a)unapređivanje gospodarske, socijalne i vanjske dimenzije suradnje na europskoj razini u cilju razvoja i promicanja europske kulturne raznolikosti i europske kulturne baštine, jačanje konkurentnosti europskog kulturnog i kreativnog sektora te jačanje međunarodnih kulturnih odnosa;

(b)promicanje konkurentnosti i prilagodljivosti europske audiovizualne industrije;

(c)promicanje političke suradnje i inovativnih mjera za potporu svim potprogramima, uključujući promicanje raznolikog i pluralističkog medijskog okruženja, medijske pismenosti i socijalne uključenosti. 

(3)Program obuhvaća sljedeće potprograme:

(a)„KULTURA” obuhvaća kulturni i kreativni sektor, osim audiovizualnog sektora;

(b)„MEDIA” obuhvaća audiovizualni sektor;

(c)„MEĐUSEKTORSKI potprogram” obuhvaća aktivnosti u svim kulturnim i kreativnim sektorima.

Članak 4.
Potprogram KULTURA

U skladu s ciljevima iz članka 3. prioriteti su potprograma „KULTURA” sljedeći:

(a)jačanje prekogranične dimenzije i optjecaja europskih kulturnih i kreativnih subjekata i radova;

(b)povećanje sudjelovanja u kulturi diljem Europe;

(c)promicanje društvene otpornosti i socijalne uključenosti s pomoću kulture i kulturne baštine;

(d)poboljšanje sposobnosti europskog kulturnog i kreativnog sektora da se razvijaju, otvaraju radna mjesta i ostvaruju rast;

(e)jačanje europskog identiteta i vrijednosti s pomoću kulturne svijesti, umjetničkog obrazovanja te kulturne kreativnosti u obrazovanju;

(f)promicanje međunarodne izgradnje kapaciteta europskog kulturnog i kreativnog sektora za djelovanje na međunarodnoj razini;

(g)doprinos globalnoj strategiji Unije za međunarodne odnose s pomoću kulturne diplomacije.

Detaljan opis prioriteta naveden je u Prilogu I.

Članak 5.
Potprogram MEDIA

U skladu s ciljevima iz članka 3. prioriteti su potprograma „MEDIA” sljedeći:

(a)poticanje talenata i vještina te suradnje i inovacija u stvaranju i produkciji europskih audiovizualnih djela;

(b)poboljšanje kazališne i internetske distribucije i osiguravanje veće prekogranične dostupnosti europskih audiovizualnih djela, uključujući s pomoću inovativnih poslovnih modela i novih tehnologija;

(c)promicanje europskog audiovizualnog stvaralaštva te podupiranje razvoja publike diljem Europe i izvan nje.

Ti se prioriteti nastoje ostvariti pružanjem potpore stvaranju, promidžbi, dostupnosti i širenju europskih djela s potencijalom za privlačenje brojne publike u Europi i šire, čime se postiže prilagodba novim kretanjima na tržištu i podupire Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama.

Detaljan opis prioriteta naveden je u Prilogu I.

Članak 6.
MEĐUSEKTORSKI potprogram

U skladu s ciljevima Programa iz članka 3. prioriteti su „MEĐUSEKTORSKOG potprograma” sljedeći:

(a)pružanje potpore međusektorskoj transnacionalnoj političkoj suradnji, uključujući ulogu kulture u socijalnom uključivanju, te promicanje znanja stečenih u okviru programa i podupiranje prenosivosti rezultata;

(b)promicanje inovativnih pristupa stvaranju, dostupnosti, distribuciji i promidžbi sadržaja u kulturnom i kreativnom sektoru;

(c)promicanje međusektorskih aktivnosti koje obuhvaćaju nekoliko sektora u cilju prilagodbe strukturnim promjenama s kojima se suočava medijski sektor, među ostalim poticanjem slobodnog, raznolikog i pluralističkog medijskog okruženja, kvalitetnog novinarstva i medijske pismenosti;

(d)uspostava i održavanje deskova programa preko kojih se Program promiče u pojedinačnim zemljama te se potiče prekogranična suradnja u kulturnom i kreativnom sektoru.

Detaljan opis prioriteta naveden je u Prilogu I.

Članak 7.
Proračun

1.Financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje 2021.–2027. iznosi 1 850 000 000 EUR u tekućim cijenama.

Program se provodi u skladu sa sljedećom indikativnom raspodjelom financijskih sredstava:

–do 609 000 000 EUR za cilj iz članka 3. stavka 2. točke (a) (potprogram KULTURA),

–do 1 081 000 000 EUR za cilj iz članka 3. stavka 2. točke (b) (potprogram MEDIA),

–do 160 000 000 EUR za aktivnosti iz članka 3. stavka 2. točke (c) (MEĐUSEKTORSKI potprogram).

2.Iznos naveden u stavku 1. može se upotrijebiti za tehničku i administrativnu pomoć za provedbu Programa, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije koje uključuju korporativne informacijske sustave.

3.Osim financijske omotnice iz stavka 1. i radi promicanja međunarodne dimenzije Programa, dodatni financijski doprinosi mogu se staviti na raspolaganje iz instrumenata za vanjsko financiranje [Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju, Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA III.)] kako bi se poduprle mjere koje se provode i kojima se upravlja u skladu s ovom Uredbom. Taj se doprinos financira u skladu s uredbama o uspostavi tih instrumenata.

4.Sredstva dodijeljena državama članicama na temelju podijeljenog upravljanja mogu se, na njihov zahtjev, prenijeti u Program. Komisija ta sredstva izvršava izravno u skladu s [člankom 62. stavkom 1. točkom (a)] Financijske uredbe ili neizravno u skladu s [člankom 62. stavkom 1. točkom (c)] te Uredbe. Ako je moguće, ta će se sredstva upotrebljavati u korist predmetne države članice.

Članak 8.
Treće zemlje pridružene Programu

1.    U Programu mogu sudjelovati sljedeće treće zemlje:

(a)članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o EGP-u;

(b)zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalni kandidati u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja;

(c)zemlje na koje se odnosi europska politika susjedstva u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja;

(d)druge zemlje, u skladu s uvjetima utvrđenima u posebnom jedinstvenom sporazumu o sudjelovanju treće zemlje u bilo kojem programu Unije, uz uvjet da se sporazumom:

(a)osigurava pravedna ravnoteža u pogledu doprinosa i koristi koje ostvaruje treća zemlja koja sudjeluje u programima Unije;

(b)utvrđuju uvjeti za sudjelovanje u programima, uključujući izračun financijskih doprinosa za pojedinačne programe i njihove administrativne troškove. Ti se doprinosi smatraju namjenskim prihodom u skladu s člankom 21. stavkom 5. [nove Financijske uredbe];

(c)na treću zemlju ne prenose ovlasti donošenja odluka o programu;

(d)jamči da Unija ima pravo osigurati dobro financijsko upravljanje i štititi svoje financijske interese.

2. Sudjelovanje zemalja iz stavka 1. točaka (a), (b) i (c) u MEĐUSEKTORSKOM potprogramu i potprogramu MEDIA podliježe ispunjavanju uvjeta utvrđenih u Direktivi 2010/13/EU.

3. Sporazumi sklopljeni sa zemljama iz stavka 1. točke (c) mogu odstupati od obveza iz stavka 2. u propisno opravdanim slučajevima.

Članak 8.a

Ostale treće zemlje

Programom se može podupirati suradnja s trećim zemljama osim onih koje su navedene u članku 8. u pogledu mjera koje se financiraju dodatnim doprinosima iz instrumenata za vanjsko financiranje u skladu s člankom 7. stavkom 3. ako je to u interesu Unije.

Članak 9.
Suradnja s međunarodnim organizacijama i Europskim audiovizualnim opservatorijem

1.U Programu mogu sudjelovati međunarodne organizacije koje djeluju u područjima obuhvaćenima Programom u skladu s Financijskom uredbom.

2.Unija je za vrijeme trajanja Programa članica Europskog audiovizualnog opservatorija. Sudjelovanjem Unije u Opservatoriju doprinosi se ostvarenju prioriteta potprograma MEDIA. Uniju u njezinim poslovima s Opservatorijem predstavlja Komisija. Iz potprograma MEDIA podupirat će se plaćanje naknade za članstvo Unije u Opservatoriju radi poticanja prikupljanja i analize podataka u audiovizualnom sektoru.

Članak 10.
Provedba i oblici EU-ova financiranja

1.Program se provodi u okviru izravnog upravljanja u skladu s Financijskom uredbom ili neizravnog upravljanja s tijelima navedenima u članku 61. stavku 1. točki (c) Financijske uredbe.

2.Programom se može omogućiti financiranje u bilo kojem obliku navedenom u Financijskoj uredbi, posebice u obliku bespovratnih sredstava, nagrada i javne nabave. Njime se može omogućiti financiranje i u obliku financijskih instrumenata u okviru operacija mješovitog financiranja.

3.Operacije mješovitog financiranja iz ovog Programa provode se u skladu s [Uredbom o fondu InvestEU] i glavom X. Financijske uredbe.

4.Doprinosima mehanizmu uzajamnog osiguranja mogu se pokriti rizici povezani s osiguranjem povrata sredstava koje primatelji duguju te se oni smatraju dostatnim jamstvom u okviru Financijske uredbe. Primjenjuju se odredbe iz [članka X.] Uredbe XXX [sljednika Uredbe o Jamstvenom fondu].

Članak 11.
Zaštita financijskih interesa Unije

Ako treća zemlja sudjeluje u Programu na temelju odluke u okviru međunarodnog sporazuma ili na temelju bilo kojeg drugog pravnog instrumenta, treća zemlja mora osigurati nužna prava i pristup koji su odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europskom revizorskom sudu potrebni za sveobuhvatno izvršavanje njihovih nadležnosti. Kad je riječ o OLAF-u, ta prava uključuju pravo provođenja istraga, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako je predviđeno Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013.

Članak 12.
Programi rada

1.Program se provodi prema programima rada iz članka 110. Financijske uredbe. U programima rada navodi se, prema potrebi, cjelokupni iznos namijenjen operacijama mješovitog financiranja.

2.Komisija provedbenim aktom donosi program rada.

Poglavlje II.
Bespovratna sredstva i prihvatljivi subjekti

Članak 13.
Bespovratna sredstva

1.Bespovratna sredstva u okviru Programa dodjeljuju se te se njima upravlja u skladu s glavom VIII. Financijske uredbe.

2.Članovi evaluacijskog odbora mogu biti vanjski stručnjaci.

3.Odstupajući od [članka 130. stavka 2.] Financijske uredbe i u propisno opravdanim slučajevima, troškovi korisnika nastali prije podnošenja zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava mogu se smatrati prihvatljivima uz uvjet da su izravno povezani s provedbom podupiranih mjera i aktivnosti.

4.Prema potrebi, za mjere u okviru Programa utvrđuju se odgovarajući kriteriji nediskriminacije, među ostalim u pogledu rodne ravnoteže.

Članak 14.
Prihvatljivi subjekti

1.Osim kriterija iz [članka 197.] Financijske uredbe primjenjuju se kriteriji prihvatljivosti iz stavaka od 2. do 4.

2.Sljedeći su subjekti prihvatljivi:

(a) pravni subjekti s poslovnim nastanom u jednoj od sljedećih zemalja:

(1)državi članici ili prekomorskoj zemlji ili području koje je s njom povezano;

(2)trećoj zemlji pridruženoj Programu;

(3)trećoj zemlji navedenoj u programu rada pod uvjetima iz stavaka 3. i 4.;

(b)svaki pravni subjekt osnovan u skladu s pravom Unije ili svaka međunarodna organizacija.

3.Pravni subjekti s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koja nije pridružena Programu iznimno su prihvatljivi za sudjelovanje ako je to potrebno radi ostvarenja ciljeva određene mjere.

4.Pravni subjekti s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koja nije pridružena Programu u načelu bi trebali snositi troškove sudjelovanja. Troškovi njihova sudjelovanja mogu se pokriti dodatnim doprinosima iz instrumenata za vanjsko financiranje u skladu s člankom 7. stavkom 3. ako je to u interesu Unije.

5.Sljedećim se subjektima mogu dodijeliti bespovratna sredstva bez poziva na podnošenje prijedloga:

(a)Europskoj filmskoj akademiji;

(b)Orkestru mladih Europske unije.

Poglavlje III.
Sinergije i komplementarnost

Članak 15.
Komplementarnost

Komisija u suradnji s državama članicama osigurava sveukupnu dosljednost i komplementarnost Programa s odgovarajućim politikama i programima, posebice onima koji se odnose na rodnu ravnotežu, obrazovanje, mlade i solidarnost, zapošljavanje i socijalnu uključenost, istraživanje i inovacije, industriju i poduzetništvo, poljoprivredu i ruralni razvoj, okoliš i klimatsku politiku, koheziju, regionalnu i urbanu politiku, državne potpore te međunarodnu suradnju i razvoj.

Članak 16.
Kumulativno i kombinirano financiranje

1.Za mjeru za koju je dobiven doprinos u okviru Programa može se dobiti doprinos i iz bilo kojeg drugog programa Unije, uključujući fondove u okviru Uredbe (EU) br. XX/XXXX [Uredba o zajedničkim odredbama], uz uvjet da ne pokrivaju iste troškove. Kumulativno financiranje ne smije premašiti ukupne prihvatljive troškove mjere, a potpora iz različitih programa Unije može se izračunati na proporcionalnoj osnovi.

2.Prijedlogu koji je prihvatljiv u okviru Programa može se dodijeliti oznaka izvrsnosti uz uvjet da ispunjava sljedeće kumulativne uvjete:

(a)ocijenjen je prema pozivu na podnošenje prijedloga u okviru Programa;

(b)u skladu je s minimalnim zahtjevima kvalitete tog poziva na podnošenje prijedloga;

(c)ne mogu mu se dodijeliti sredstva u okviru tog poziva na podnošenje prijedloga zbog proračunskih ograničenja.

Poglavlje IV.
Praćenje, evaluacija i kontrola

Članak 17.
Praćenje i izvješćivanje

1.Pokazatelji za izvješćivanje o napretku Programa prema ostvarivanju ciljeva iz članka 3. utvrđeni su u Prilogu II.

2.Kako bi osigurala djelotvornu procjenu napretka Programa prema ostvarivanju ciljeva, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 19. radi uvođenja odredaba o okviru za praćenje i evaluaciju, uključujući izmjene Priloga II. kako bi se revidirali ili dopunili pokazatelji ako je to potrebno za praćenje i evaluaciju.

3.Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe Programa i rezultati prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije i (ako je potrebno) države članice.

Članak 18.
Evaluacija

1.Evaluacije se provode pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja.

2.Privremena evaluacija Programa provodi se nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, a najkasnije četiri godine nakon početka provedbe Programa.

3.Na kraju provedbe Programa, a najkasnije dvije godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 1. Komisija provodi završnu evaluaciju Programa.

4.Komisija dostavlja zaključke evaluacija i svoje primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.

5.Sustavom za izvješćivanje o evaluacijama osigurava se prikupljanje podataka za evaluaciju Programa koje je učinkovito, djelotvorno, pravodobno i na odgovarajućoj razini detalja. Takvi se podaci i informacije dostavljaju Komisiji na način koji je u skladu s drugim pravnim odredbama; na primjer, ako je to potrebno, osobni podaci moraju biti anonimni. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije.

Članak 19.
Postupak delegiranja

1.Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje delegiranih akata, podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 17. dodjeljuje se Komisiji s trajanjem do 31. prosinca 2028.

3.Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 17. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.Delegirani akt donesen na temelju članka 17. stupa na snagu ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Poglavlje V.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 20.
Informiranje, priopćavanje i promidžba

1.Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju mjera i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.

2.Komisija provodi aktivnosti informiranja i priopćavanja u pogledu Programa, te njegovih mjera i rezultata koji se podupiru u okviru potprograma. Financijski izvori dodijeljeni Programu također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u članku 3.

Članak 21.
Stavljanje izvan snage

Uredba (EU) br. 1295/2013 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021.

Članak 22.
Prijelazne odredbe

1.Ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu predmetnih mjera do njihova zaključenja, na temelju Uredbe br. 1295/2013, koja se nastavlja primjenjivati na predmetne mjere do njihova zaključenja.

2.Financijska omotnica za Program može također pokrivati troškove tehničke i administrativne pomoći potrebne kako bi se osigurao prijelaz s Programa na mjere donesene u skladu s Uredbom (EU) br. 1295/2013.

3.Odobrena sredstva mogu se prema potrebi unijeti u proračun nakon 2027. za pokrivanje troškova predviđenih u članku 7. stavku 4. kako bi se omogućilo upravljanje mjerama koje nisu dovršene do 31. prosinca 2027.

Članak 23.
Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike (klaster programa)

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.4.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.Trajanje i financijski učinak

1.6.Predviđeni načini upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

3.2.Procijenjeni učinak na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

3.2.2.Procijenjeni učinak na administrativna odobrena sredstva

3.2.3.Doprinos trećih strana

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o uspostavi programa Kreativna Europa i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1295/2013

1.2.Predmetna područja politike (klaster programa)

Ulaganja u ljude, socijalnu koheziju i vrijednosti, Kreativna Europa (potprogrami Kultura i MEDIA– audiovizualni sektor)

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

◻ novo djelovanje 

◻ novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 31  

⌧ produženje postojećeg djelovanja 

◻ spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

1.4.Osnova prijedloga/inicijative

1.4.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

Novim programom Kreativna Europa 2021.–2027. omogućit će se dodatno iskorištavanje i isticanje potencijala za suočavanje sa zajedničkim izazovima i stvaranje zajedničkih prilika, što je započeto u prvoj generaciji (2014.–2020.) zajedničkog programa za kulturni i kreativni sektor. To se osobito odnosi na prilike u okviru zajedničkog, međusektorskog potprograma, u kojem će inovacije biti u središtu pozornosti. Održavanjem prepoznatljivosti zaštitnog znaka programa Kreativna Europa doprinijet će se osiguranju stalnog angažmana te vidljivosti potpore EU-a.

1.4.2.Dodana vrijednost angažmana Unije (može proizlaziti iz raznih čimbenika, npr. bolje koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke, „dodana vrijednost angažmana Unije” vrijednost je intervencije Unije koja je dodana vrijednosti koju bi države članice inače ostvarile svojim zasebnim djelovanjima.

Razlozi za djelovanje na europskoj razini (ex ante)

Pri evaluaciji prethodnog programa na sredini programskog razdoblja pokazalo se da su njegovi ciljevi i prioriteti uglavnom usklađeni i komplementarni s ciljevima i prioritetima nacionalnih politika i programa, čime se poštuje načelo supsidijarnosti. Konkretno, zbog multilateralne transnacionalne prirode programa Kreativna Europa njegova je ponuda prepoznatljiva te se nacionalni programi financiranja rijetko mogu mjeriti s njome. Evaluacija je pokazala i da se u okviru programa radi na prevladavanju najvažnijih poteškoća u tim sektorima, koje obuhvaćaju pristup financijskim sredstvima, fragmentaciju tržišta za kulturno stvaralaštvo te digitalizaciju i globalizaciju. Osim toga, utvrđeno je da se programom Kreativna Europa ostvaruju strateški prioriteti EU-a, kao što su ciljevi zapošljavanja iz strategije EU 2020., poticanje otvaranja radnih mjesta te pravednije unutarnje tržište s jačim industrijskim temeljima i sektorskim strategijama na razini EU-a poput jedinstvenog digitalnog tržišta. Jedno je otvoreno javno savjetovanje provedeno uz preispitivanje na sredini programskog razdoblja, a drugo, sveobuhvatnije, u razdoblju od siječnja do ožujka 2018.; u oba je velika većina ispitanika potvrdila da se u okviru programa Kreativna Europa prilično dobro radilo na prevladavanju poteškoća. Ti su rezultati potvrđeni i iz drugih vanjskih stručnih izvora te prikupljenih povratnih informacija, među ostalim otvorenom metodom koordinacije, strukturiranim dijalogom sa sektorom i u drugim forumima poput Europskog filmskog foruma.

Očekivana ostvarena dodana vrijednost Unije (ex post)

Prekogranični optjecaj djela, uključujući audiovizualna djela.

Uspostava međunarodnih mreža i prekograničnih partnerstava, koji čine glavne i najtrajnije sastavne elemente programa Kreativna Europa.

Transnacionalne mreže usto doprinose povećanju sposobnosti kulturnih i kreativnih subjekata općenito, a posebice onih koji rade u specijaliziranim područjima i u državama članicama u kojima su takve sposobnosti slabije razvijene.

Prekogranična mobilnost kulturnih i kreativnih subjekata u okviru projekta i pristup usmjeren na rezultate pogoduju razvoju vještina i jačaju kapacitete sektora.

Organizacijama se pruža potpora u preuzimanju (izračunanih) rizika, što im omogućuje da se usredotoče na rad s europskom dimenzijom.

Za korisnike programa javlja se učinak povećanog ugleda zbog kojeg rastu potencijalno zanimanje partnera i financijskih posrednika te njihovo povjerenje u projekte koji primaju potporu. Zabilježeno je i da taj aspekt povezan s ugledom olakšava pristup dodatnim sredstvima.

Program ima snažan društveni naglasak zato što podupire kulturnu i jezičnu raznolikost te umjetničku i kreativnu slobodu; EU putem njega svojim građanima šalje i od njih prima sadržajne i relevantne poruke, a time se doprinosi europskoj društvenoj dobrobiti.

Istodobno, program Kreativna Europa ima pozitivan utjecaj na gospodarstvo Unije u cjelini jer se njime podupiru stvaranje, promidžba i optjecaj kulturnih dobara i dostupnost kulturnih usluga te konkurentnost europskog kulturnog i kreativnog sektora. Programi potpore filmskoj industriji na nacionalnoj razini usmjereni su prije svega na produkciju djela, dok se potpora EU-a primjenjuje na početku (osposobljavanje, razvoj) i na kraju produkcijskog lanca (distribucija, promidžba, izložbe), uz iznimku televizijskih koprodukcija, kako bi se osigurali bolji optjecaj europskih djela preko granica te njihova vidljivost i uspješnost u svim distribucijskim kanalima, uključujući na internetu.

Potpora EU-a dodjeljuje se za slobodan optjecaj audiovizualnih medijskih usluga, a dodatno joj doprinose Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama te posebice isticanje europskog stvaralaštva u katalozima usluga prikazivanja videosadržaja na zahtjev.

1.4.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.4.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

Program će biti dosljedan i komplementaran s drugim instrumentima Unije, točnije s programom Erasmus+, europskim strukturnim i investicijskim fondovima (ESIF), uključujući Europski socijalni fond i Europski fond za regionalni razvoj, sljedećim okvirnim programom za istraživanje i inovacije te instrumentima za vanjsku suradnju (Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju, IPA III. i PZP-ovi). Na temelju načela iz Ugovora o uključivanju te novog političkog pristupa koji se temelji na kulturnom preplitanju, kako je utvrđeno u novoj europskog agendi za kulturu, Program je usmjeren na razvoj sinergija sa sljedećim područjima politika: politikom u području obrazovanja i mladih, politikom zapošljavanja i socijalnom politikom, kohezijskom i ruralnom politikom, programom jedinstvenog tržišta, strateškom infrastrukturom kao što su Digitalna Europa, Obzor Europa i istraživački programi te vanjskom politikom i politikom razvojne suradnje.

1.5.Trajanje i financijski učinak

⌧    Ograničeno trajanje

–⌧    na snazi od 1.1.2021.do 31.12.2027.

–⌧    Financijski učinak od 2021. do 2027. za odobrena sredstva za preuzete obveze i od 2021. do 2027. za odobrena sredstva za plaćanje i nakon 2027. za plaćanja.

◻ Neograničeno trajanje

provedba s početnim razdobljem od GGGG do GGGG,
nakon čega slijedi redovna provedba.

1.6.Predviđeni načini upravljanja 32  

⌧ Izravno upravljanje koje provodi Komisija

–⌧ putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije;

–⌧    putem izvršnih agencija

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

⌧ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile;

–⌧ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

–◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

–◻ tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe;

–⌧ tijelima javnog prava;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

Skup pokazatelja na temelju kojih se izvješćuje o napretku Programa prema ostvarivanju općih ciljeva utvrđen je u pravnoj osnovi. O tim će se pokazateljima redovito izvješćivati.

Evaluacija na sredini programskog razdoblja provest će se do 31. prosinca 2024. Konačna evaluacija mora se provesti do 31. prosinca 2029.

Praćenje će se odvijati u skladu sa zahtjevima dogovorenima u Memorandumu o razumijevanju s EACEA-om.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima radi smanjivanja tih rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

Strategije za borbu protiv prijevara EACEA-e (ažurirane 2018.) i Komisije omogućit će ublažavanje rizika od prijevara, uglavnom putem mjera za sprečavanje nepravilnosti koje se pooštravaju u slučaju otkrivanja prijevare.

Sljedeće mjere i dalje će se provoditi u matičnoj glavnoj upravi i EACEA-i: praćenje rada deskova, misije u svrhu praćenja u skladu s definiranom strategijom praćenja, jasni zahtjevi za izvješćivanje u okviru sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava s korisnicima, pripremni sastanci s novim korisnicima, mogućnost smanjenja bespovratnih sredstava zbog neisporuke rezultata ili nepostupanja u skladu s određenim uvjetima financiranja, primjerice onima koji se odnose na komunikaciju.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslov višegodišnjeg financijskog okvira i predložene nove proračunske linije rashoda

3.2.Indikativna dodjela u okviru međusektorskog potprograma za financijsko razdoblje 2021.–2027.

A) Međusektorska transnacionalna politička suradnja, promicanje znanja iz Programa i podupiranje prenosivosti rezultata: 5 milijuna EUR

B) Promicanje inovativnih pristupa stvaranju, dostupnosti, distribuciji i promidžbi sadržaja u kulturnom i kreativnom sektoru: 52 milijuna EUR

C) Promicanje međusektorskih aktivnosti koje obuhvaćaju nekoliko sektora u cilju prilagodbe strukturnim promjenama s kojima se suočava medijski sektor, među ostalim poticanjem slobodnog, raznolikog i pluralističkog medijskog okruženja, kvalitetnog novinarstva i medijske pismenosti: 61 milijun EUR

D) Uspostava i održavanje deskova programa putem kojih se pružaju informacije o Programu i ostvaruje njegova promidžba u pojedinačnim zemljama te potiče prekogranična suradnja u kulturnom i kreativnom sektoru: 42 milijuna EUR

3.3.Procijenjeni učinak na rashode

3.3.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U ovaj se dio unose „administrativni proračunski podaci”, koji se najprije unose u prilog zakonodavnom financijskom izvještaju , koji se učitava u sustav DECIDE za potrebe savjetovanja među službama.

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.3.2.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

⌧    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.3.2.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

⌧    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

3.3.3.Doprinos trećih strana

U prijedlogu/inicijativi:

◻    ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju

⌧    predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.4.Procijenjeni učinak na prihode

⌧    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

◻    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

–◻    na vlastita sredstva

–◻     na ostale prihode

navesti ako su prihodi dodijeljeni proračunskim linijama rashoda ◻    

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

[…]

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)

[…]

(1)     Rimska deklaracija, ožujak 2017.

(2)    Europska godina kulturne baštine 2018. https://europa.eu/cultural-heritage/european-year-cultural-heritage_hr  

(3)     COM(2017) 673 final

(4)    COM(2018) 267 final

(5)     JOIN/2016/029

(6)     COM(2014) 477 final

(7)     COM(2018) 236 final  

(8)     COM(2017) 479 final

(9)    Primljeno je 1839 odgovora iz cijele Europe.

(10)    https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/european-film-forum

(11)    Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.).

(12)    COM(2018) 248 final

(13)    SL C […], […], str. […].

(14)    SL C […], […], str. […].

(15)    COM(2018) 267 final

(16)     COM(2016) 594 final

(17)     COM(2016) 287 final

(18)     JOIN/2016/029

(19)     COM(2014) 477 final

(20)     COM(2017) 479 final

(21)    Program održivog razvoja do 2030., koji su Ujedinjeni narodi donijeli u rujnu 2015., A/RES/70/1.

(22)    SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

(23)    Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(24)    Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).

(25)    Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292,15.11.1996., str. 2.).

(26)    Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).

(27)    Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).

(28)    Odluka Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji („Odluka o prekomorskom pridruživanju”) (SL L 344, 19.12.2013., str. 1.).

(29)    Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(30)    SL L 124, 20.5.2003.

(31)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(32)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx  

(33)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; Nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(34)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(35)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(36)    Ukupni se iznosi ne podudaraju zbog zaokruživanja.

(37)    Program se može (djelomično) delegirati izvršnoj agenciji, podložno rezultatima analize troškova i koristi te povezanim odlukama koje treba donijeti.

(38)    Procjene osoblja temelje se na broju osoblja u Komisiji (bez izvršnih agencija) 2018. uz postupno uvođenje. Iznosi se temelje na prosječnim troškovima uz godišnje povećanje za 2 % od 2019. za indeksaciju te za 1,5 % za utjecaj razvoja karijere (dužnosnici i privremeno osoblje). Nije uključeno procijenjeno osoblje potrebno za decentralizirana tijela ni dodatno osoblje koje se financira iz doprinosa budućih pridruženih zemalja.

(39)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(40)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(41)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(42)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi umanjeni za 20 % na ime troškova naplate.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles,30.5.2018.

COM(2018) 366 final

PRILOZI

Prijedlogu UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi programa Kreativna Europa (2021.–2027.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1295/2013

PRILOG I.

Dodatne informacije o aktivnostima koje će se financirati

1.POTPROGRAM KULTURA

U nastavku su navedene aktivnosti kojima će se nastojati ostvariti prioriteti potprograma KULTURA iz članka 4.

Horizontalne aktivnosti:

(a)projekti suradnje;

(b)europske mreže kulturnih i kreativnih organizacija iz različitih zemalja;

(c)kulturne i kreativne paneuropske platforme;

(d)mobilnost umjetnika te kulturnih i kreativnih subjekata;

(e)potpora kulturnim i kreativnim organizacijama u djelovanju na međunarodnoj razini;

(f)razvoj i provedba politika te politička suradnja u području kulture, među ostalim pružanjem podataka i razmjenom najbolje prakse ili pilot-projektima.

Sektorske aktivnosti:

(a)potpora glazbenom sektoru: promicanje raznolikosti, kreativnost i inovacija u području glazbe, posebice distribucija glazbenog stvaralaštva u Europi i izvan nje, mjere izobrazbe i razvoj publike za europsko stvaralaštvo te potpora prikupljanju i analizi podataka;

(b)potpora knjižnom i izdavačkom sektoru: ciljane mjere kojima se promiču raznolikost, kreativnost i inovacije, posebice prevođenje i prekogranična promidžba europske književnosti u Europi i izvan nje, osposobljavanje i razmjene djelatnika u tom sektoru, autora i prevoditelja te transnacionalni projekti suradnje, inovacija i razvoja u tom sektoru;

(c)potpora sektoru arhitekture i kulturne baštine: ciljane mjere za mobilnost subjekata, izgradnja kapaciteta, razvoj publike i internacionalizacija sektora kulturne baštine i arhitekture, promidžba kulture gradnje (Baukultur) te potpora zaštiti, očuvanju i unapređenju kulturne baštine i njezinih vrijednosti putem podizanja razine osviještenosti, umrežavanja i aktivnosti uzajamnog učenja;

(d)potpora drugim sektorima: ciljane mjere kojima se potiču razvoj kreativnih aspekata dizajnerskog i modnog sektora te kulturnog turizma i njihova promidžba i zastupljenost izvan Europske unije.

Posebne mjere usmjerene na povećanje vidljivosti i prisutnosti europske kulturne raznolikosti i baštine te poticanje međukulturnog dijaloga:

(a)inicijativa Europske prijestolnice kulture, u okviru koje se osigurava financijska potpora Odluci br. 445/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća 1 ;

(b)inicijativa Oznaka europske baštine, u okviru koje se osigurava financijska potpora Odluci br. 1194/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća 2 ;

(c)kulturne nagrade EU-a;

(d)Dani europske baštine;

(e)potpora europskim kulturnim institucijama kojima je cilj pružati izravne kulturne usluge europskim građanima na velikom zemljopisnom području.

2.POTPROGRAM MEDIA

Prioriteti potprograma MEDIA iz članka 5. uzimaju u obzir razlike u pogledu produkcije, distribucije i dostupnosti audiovizualnog sadržaja u različitim zemljama te veličinu i posebnosti pojedinačnih tržišta, a nastojat će se ostvariti, među ostalim, aktivnostima navedenima u nastavku:

(a)razvoj audiovizualnih djela;

(b)produkcija inovativnih televizijskih sadržaja i scenarija za serijale;

(c)promidžbeni i marketinški alati, uključujući na internetu i primjenom analitike podataka, za povećanje važnosti, vidljivosti i prekogranične dostupnosti europskog stvaralaštva te njegova dosega do publike;

(d)potpora međunarodnoj prodaji i stavljanju u optjecaj nenacionalnih europskih djela na svim platformama, među ostalim s pomoću koordiniranih strategija distribucije koje obuhvaćaju nekoliko zemalja;

(e)potpora aktivnostima razmjene i umrežavanja među poduzećima radi olakšavanja europskih i međunarodnih koprodukcija;

(f)promidžba europskog stvaralaštva na događajima i sajmovima u industriji u Europi i izvan nje;

(g)inicijative kojima se promiču razvoj publike i filmsko obrazovanje, a koje su posebno usmjerene na mladu publiku;

(h)aktivnosti osposobljavanja i mentoriranja u cilju povećanja sposobnosti audiovizualnih subjekata da se prilagode novim tržišnim kretanjima i digitalnoj tehnologiji;

(i)europska mreža pružatelja usluga prikazivanja videosadržaja na zahtjev koji prikazuju znatan udio nenacionalnih europskih filmova;

(j)europska mreža festivala na kojima se prikazuje znatan udio nenacionalnih europskih filmova;

(k)europska mreža kinematografa koji prikazuju znatan udio nenacionalnih europskih filmova;

(l)posebne mjere koje pridonose uravnoteženijem sudjelovanju žena i muškaraca u audiovizualnom sektoru;

(m)potpora političkom dijalogu, inovativnim političkim mjerama i razmjeni najboljih praksi, među ostalim analitičkim aktivnostima i pružanjem pouzdanih podataka;

(n)transnacionalna razmjena iskustava i znanja, aktivnosti uzajamnog učenja i umrežavanja između audiovizualnog sektora i oblikovatelja politika.

3.MEĐUSEKTORSKI POTPROGRAM

U nastavku su navedene glavne aktivnosti kojima će se nastojati ostvariti prioriteti MEĐUSEKTORSKOG potprograma iz članka 6.

Politička suradnja i informiranje:

(a)    razvoj politika, transnacionalna razmjena iskustava i znanja, aktivnosti uzajamnog učenja i umrežavanja između organizacija u kulturnom i kreativnom sektoru te oblikovatelja politika (na međusektorskoj razini);

(b)međusektorske analitičke aktivnosti;

(c)potpora mjerama kojima se nastoje unaprijediti prekogranična politička suradnja i razvoj politike u području socijalnog uključivanja putem kulture;

(d)širenje znanja o programu i temama koje obuhvaća, poticanje informiranja građana i podupiranje prenosivosti rezultata izvan država članica.

Laboratorij kreativnih inovacija:

(a)poticanje novih oblika stvaranja na sjecištima različitih kulturnih i kreativnih sektora, primjerice primjenom inovativnih tehnologija;

(b)poticanje inovativnih međusektorskih pristupa i alata kako bi se olakšali dostupnost, distribucija, promidžba i monetizacija kulture i kreativnosti, uključujući kulturnu baštinu.

Deskovi programa:

(a)promidžba programa na nacionalnoj razini i pružanje informacija o različitim vrstama financijske potpore dostupne u okviru politike Unije;

(b)poticanje prekogranične suradnje među djelatnicima u sektoru, institucijama, platformama i mrežama unutar područja politika i sektora obuhvaćenih programom te između njih;

(c)potpora Komisiji u osiguravanju odgovarajućeg priopćavanja i širenja rezultata programa građanima.

Međusektorske aktivnosti kojima se podupire informativni medijski sektor:

(a)suočavanje sa strukturnim promjenama u medijskom sektoru promicanjem i praćenjem raznolikog i pluralističkog medijskog okruženja;

(b)podupiranje visokih standarda produkcije poticanjem suradnje, prekograničnog suradničkog novinarstva i kvalitetnog sadržaja;

(c)promicanje medijske pismenosti kako bi se građanima omogućilo oblikovanje kritičkog mišljenja o medijima.

PRILOG II.

Pokazatelji

POTPROGRAM KULTURA

POTPROGRAM MEDIA

MEĐUSEKTORSKI POTPROGRAM

(1)    Odluka br. 445/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju inicijative Unije za Europske prijestolnice kulture u razdoblju od 2020. do 2033. i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1622/2006/EZ (SL L 132, 3.5.2014., str. 1.).

(2)    Odluka br. 1194/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o uspostavljanju djelovanja Europske unije za oznaku europske baštine (SL L 303, 22.11.2011., str. 1.).