52017AE0758

EUR-Lex

Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

EUROPA
EUR-Lex home
EUR-Lex - 52017AE0758 - EN

Help

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

Document 52017AE0758

Help

Mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora – Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o prilagodbi člancima 290. i 291. Ugovora o funkcioniranju Europske unije niza pravnih akata kojima se predviđa primjena regulatornog postupka s kontrolom [COM(2016) 799 final – 2016/0400 (COD)]

SL C 288, 31.8.2017, p. 29–42 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

HTML

PDF

Official Journal

31.8.2017

Službeni list Europske unije

C 288/29

[COM(2016) 799 final – 2016/0400 (COD)]

(2017/C 288/04)

Izvjestitelj:

Jorge PEGADO LIZ

Zahtjev za savjetovanje:	Europski parlament, 13.3.2017. Europsko vijeće, 13.3.2017.
Pravni temelj:	Članak 43. stavak 2., članak 91., članak 100. stavak 2., članak 114., članak 153. stavak 2. točka (b), članak 168. stavak 4. točka (b), članak 172. i članak 192. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	4.5.2017.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	1.6.2017.
Plenarno zasjedanje br.:	526
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	156/0/1

1. Zaključci i preporuke

1.1

EGSO žali zbog toga što se Komisija nije vodila njegovim ranijim mišljenjima te je morala ponovno pokrenuti pregovore o prilagodbi člancima 290. i 291. Ugovora o funkcioniranju Europske unije niza pravnih akata kojima se predviđa primjena regulatornog postupka s kontrolom (RPS).

1.2

EGSO podsjeća na to da je svojim prethodnim mišljenjima utvrdio pristup za koji smatra da će na najbolji način očuvati temeljne vrijednosti tog procesa u smislu pravne sigurnosti, poštovanja temeljnih prava te učinkovitog, uravnoteženog i demokratskog izvršavanja ovlasti institucija.

1.3

Odbor smatra da bi ta načela trebala poslužiti kao smjernice za novi postupak usklađivanja pravnih akata koji još podliježu regulatornom postupku s kontrolom s novim sustavom delegiranih i provedbenih akata predviđenih člancima 290. i 291. UFEU-a.

1.4

Ne dovodeći u pitanje detaljniju analizu koju će provesti prilikom preispitivanja svakog akta o kojem bude zatraženo njegovo mišljenje, EGSO za svaki od zakonodavnih prijedloga najavljenih u Prijedlogu ukratko navodi primjedbe koje smatra vrijednima spomena.

2. Prijedlozi Komisije

2.1

U svom prijedlogu Komisija napominje da se znatan broj temeljnih zakonodavnih akata koji podliježu odredbama Odluke Vijeća br. 2006/512/EZ („Odluka o komitologiji”) još uvijek mora prilagoditi člancima 290. i 291. UFEU-a u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije („Uredba o komitologiji”).

2.2

Komisija se obvezala na prilagodbu tih akata do 2013. godine te je u tom smislu 2013. predstavila tri prijedloga o horizontalnom usklađivanju, takozvane „skupne uredbe I., II. i III.”.

2.3

Nakon dugotrajne rasprave s Europskim parlamentom i brojnih izmjena tih prijedloga, Vijeće je odbilo podržati automatsko i sveobuhvatno usklađivanje tzv. „akata RPS” s delegiranim aktima zbog toga što nije bilo jamstava da će se u izradi delegiranih akata sustavno provoditi savjetovanja sa stručnjacima iz država članica. Prijedlozi su zbog toga zapeli u institucijama te ih je Komisija povukla.

2.4

Nakon revizije Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva (IIA) i usvajanja priloženog mu Zajedničkog dogovora o delegiranim aktima, Komisija je predstavila novi prijedlog kojim je odgovorila na prigovore Vijeća. U tom je prijedlogu u obzir uzela promjene uvedene novim Međuinstitucijskim sporazumom u pogledu savjetovanja sa stručnjacima iz država članica tijekom pripreme delegiranih akata i istovremenog savjetovanja s EP-om.

2.5

Prijedlog je organiziran u 13 poglavlja koja se nalaze u Prilogu u kojem je 168 akata poredano kronološkim redom i klasificirano u četiri tablice:

Tablica 1. – akti za koje se za određene ovlasti predlaže usklađivanje na temelju odredbi o provedbenim aktima

Tablica 2. – akti za koje se predviđa brisanje određenih dodijeljenih ovlasti

Tablica 3. – prijedlozi koje je donijela Komisija

Tablica 4. – akti za koje se predviđa izrada prijedloga

3. Prethodna mišljenja i izvješća EGSO-a

3.1

EGSO je u srpnju 2013. usvojio vrlo detaljno informativno izvješće čiji je cilj bio „razjasniti činjenice o delegiranom zakonodavnom postupku koji je uveden Ugovorom iz Lisabona”.

3.2

U izvješću je zaključeno da je „prava pravna priroda delegiranih akata i dalje prilično neodređena. Pojam ‘mjera koja nije ključna’ Sud EU-a tumači na različite načine, ovisno o kojem se području radi, a manevarski prostor Komisije čini se proširenim jer ona predlaže domet i trajanje delegiranja.”

3.2.1

U izvješću se tvrdi da „ima mnogo […] pitanja o transparentnosti sustava prethodnih savjetovanja koji proizlazi iz pravno neobvezujućeg dokumenta pod nazivom ‘Zajednički dogovor o praktičnim pravilima korištenja delegiranih akata’ od 4. travnja 2011.g.”

3.2.2

Između ostalog se napominje „da je provedba članka 290. UFEU-a predviđena Komunikacijom Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 9. prosinca 2009., dakle jednim pravno neobvezujućim aktom, dok pravila o primjeni provedbenih ovlasti proizlaze iz Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011., općeg pravnog akta čiji su elementi u cijelosti obvezujući i izravno se primjenjuju.”

3.2.3

Zaključak izvješća je da „još uvijek postoje sumnje u pogledu toga je li postupak jednostavan, uviđaju li europski građani što je tu u pitanju, provodi li se postupak korektno te jesu li mehanizmi kontrole učinkoviti.” EGSO je stoga predložio da u cilju mogućeg poboljšanja zakonodavnog postupka EU-a izradi samoinicijativno mišljenje o toj temi kako bi se mogao očitovati o napomenama i zaključcima koje su na potpuno objektivan način iznesene u izvješću.

3.3

U srpnju i rujnu 2013., EGSO je primio dva prijedloga uredbi: „Prilagodba članku 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije niza pravnih akata kojima se predviđa primjena regulatornog postupka s kontrolom” [COM(2013) 451 final] i „Prilagodba članku 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije niza pravnih akata u području pravosuđa kojima se predviđa primjena regulatornog postupka s kontrolom” [COM(2013) 452 final], a zatim je, 18. studenog i 10. prosinca, primio još jedan prijedlog uredbe „Prilagodba člancima 290. i 291. Ugovora o funkcioniranju Europske unije niza pravnih akata kojima se predviđa primjena regulatornog postupka s kontrolom” [COM(2013) 751 final]. Te su uredbe bile poznate pod zajedničkim nazivom „skupne uredbe I., II. i III.”

3.3.1

Odbor je u svojim mišljenjima od 16. listopada i 2. siječnja posebice naglasio da, premda potrebno, to „sveobuhvatno usklađivanje” 165 pravnih instrumenata (uredbi, direktiva i odluka) iz 12 različitih područja postavlja brojna pitanja pravne i praktične prirode.

3.3.2

Tako su „određeni elementi postupka delegiranja još uvijek nejasni […] još je potrebno definirati pojam „elemenata koji nisu ključni”. Trebalo bi također izraditi točnu procjenu funkcioniranja mehanizma”.

3.3.3

Među ostalim Odbor je ustanovio da „određeni prijedlozi uredbi sadrže mogućnosti koje zanemaruju okvir utvrđen temeljnim zakonodavnim aktima te čak predviđaju da se delegiranje odvija tijekom neodređenog razdoblja ili određuju vrlo kratke rokove za kontrolu Parlamenta i Vijeća.”

3.3.4

Nakon sustavne analize svih prijedloga, EGSO je Komisiji preporučio „da svoj postupak sveobuhvatnog usklađivanja prilagodi specifičnom sadržaju određenih temeljnih zakonodavnih akata”, a „Vijeću i Parlamentu da budu na najvećem oprezu te precizno procijene sve akte uključene u ovaj postupak usklađivanja”.

3.3.5

Za slučaj da se postupak nastavi kao što je predlagala Komisija, EGSO je naglasio važnost:

—	potpunog sudjelovanja Europskog parlamenta u tom postupku,

—	racionalizacije i pojednostavljivanja postupaka komitologije,

—	pružanja više informacija i o delegiranju ovlasti odborima i o odgovarajućim mjerama, u svim stadijima postupka,

—	potpune dostupnosti informacija građanima i civilnom društvu.

3.3.6

Odbor je zatim zatražio da se procijeni učinak novog regulatornog okvira i da se Parlamentu, Vijeću i samom Odboru periodično podnosi izvješće o učinkovitosti, transparentnosti i širenju informacija.

3.4

Komisija je u međuvremenu, kao dio paketa o boljoj izradi zakonodavstva, objavila prijedlog obvezujućeg međuinstitucijskog sporazuma temeljenog na članku 295. UFEU-a čija su se dva zasebna priloga bavila delegiranim aktima.

3.4.1

U svom mišljenju iz srpnja 2015. Odbor „pozdravlja trud Komisije za postizanje ravnoteže između temeljnih vrijednosti kao što su, s jedne strane, poštovanje vladavine prava, demokratsko sudjelovanje, transparentnost, blizina građanima i pravo na detaljne informacije o zakonodavnim postupcima te, s druge, pojednostavljivanje zakonodavstva, fleksibilnija regulativa koja je bolje prilagođena predmetnim interesima i čije su ažuriranje i revizija pojednostavljeni”.

3.4.2

Odbor je također pozdravio činjenicu da se „Komisija opredjeljuje za to da prije donošenja delegiranih akata prikupi sve potrebno stručno znanje […] savjetovanjem sa stručnjacima iz država članica i javnim savjetovanjem i da predlaže istu savjetodavnu metodu za donošenje provedbenih akata.”

3.4.3

Međutim, EGSO je bio zabrinut da će se zbog svih tih savjetovanja priprema akata pretjerano i bespotrebno odužiti.

3.4.4

Nije se slagao s kazuističkim pristupom koji se koristio za razlučivanje pitanja koja se trebaju obuhvatiti delegiranim ili provedbenim aktima jer su kriteriji bili nejasni i ostavljali preširok diskrecijski prostor za tumačenje.

3.4.5

EGSO se posebice protivio:

(a)	nedostatku prethodnog informiranja o stručnjacima iz država članica i njihovom stručnom znanju;

(b)	nepostojanju primjerenog roka za savjetovanje sa stručnjacima, dionicima, EP-om i Vijećem, osim u hitnim slučajevima;

(c)	činjenici da savjetovanje i dostavljanje rasporeda sastanaka stručnjacima EP-a i dionicima nije obavezno;

(d)	nedosljednosti podataka o donošenju delegiranih akata, koji bi trebali biti sustavni, automatizirani, ažurirani i dostupni na internetu;

(e)	načelu neodređenog trajanja delegacije ovlasti: EGSO je smatrao da, osim u posebnim i opravdanim slučajevima, delegacija ovlasti treba imati točno određeno trajanje, koje se po potrebi može obnoviti za isto razdoblje.

3.4.6

EGSO je želio da se smjernicama izričito utvrdi da svi elementi delegiranja moraju biti jasno određeni, odnosno imati:

(a)	utvrđene ciljeve;

(b)	točno određeni sadržaj;

(c)	točno određeni opseg;

(d)	strogo ograničeno trajanje.

3.4.7

Smatrao je „da se tekst članka 290. i članka 291. Ugovora o funkcioniranju Europske unije može usavršiti te da se u slučaju revizije ugovora mora poboljšati. Isto tako, trebalo bi poboljšati i okvir u kojem se članci primjenjuju kako bi se izbjeglo da odluke o izboru pravnog instrumenta budu više političke, nego tehničke prirode.”

3.5

Budući da Parlament i Vijeće nisu postigli sporazum o postupku sveobuhvatnog usklađivanja, Komisija je morala povući svoje prijedloge i podnijeti ovaj prijedlog.

4. Opće napomene

4.1

S obzirom na svoja prethodna mišljenja, EGSO postavlja pitanje može li kašnjenje od više od četiri godine u tako osjetljivom području biti opravdano.

4.2

EGSO je tada jasno utvrdio sljedeće smjernice:

(a)	korištenje delegiranih akata trebalo bi biti iznimka, a ne pravilo;

(b)	ako postoji sumnja u osnovne značajke predmetnih elemenata ili ako postoje „sive” zone, Komisija ne bi smjela predlagati delegirane akte već propise donositi u okviru temeljnog zakonodavnog akta;

(c)	ako postoji sumnja u prirodu mjera koje treba poduzeti, Komisija bi prednost trebala dati donošenju provedbenih, a ne delegiranih akata.

4.3

Odbor se s Komisijom nije složio ni o pitanjima navedenima u točki 3.3.5 ovog nacrta mišljenja.

4.4

Iako su mnogi od tih negativnih aspekata ispravljeni u ovom prijedlogu, još uvijek postoje određena neslaganja:

(a)	Komisija ustraje na neodređenom vremenu trajanja delegiranih akata. EGSO smatra da bi trajanje delegiranja u načelu uvijek trebalo biti određeno, uz mogućnost produženja, osim u posebnim i opravdanim slučajevima;

(b)	EGSO i dalje izražava bojazan da Parlament i Vijeće neće imati stvarnu mogućnost pravodobnog i učinkovitog nadzora sadržaja delegiranih akata;

(c)	Odbor i dalje izražava sumnju u pogledu jasnog razlikovanja provedbenih i delegiranih akata, posebice u pogledu ključnih mjera i mjera koje nisu ključne, povezanih s temeljnim pravima;

(d)	na kraju potvrđuje da bi reformulacija članaka 290. i 291. UFEU-a moglo jednom zauvijek ukloniti sve nejasnoće koje su dovele do postojećih problema.

5. Posebne primjedbe

Detaljna analiza svakog od 168 prijedloga u Prilogu omogućit će nam da postavimo sljedeća pitanja:

Tablica 1.

Pregled akata za koje se za određene ovlasti predlaže usklađivanje na temelju odredbi o provedbenim aktima

Broj u Prilogu

Naslov akta (1)

Napomene EGSO-a

Odluka br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009.

Članak 12.a predviđa da se ovlast za donošenje delegiranih akata Komisiji dodjeljuje na neodređeno vrijeme počevši od zadanog datuma.

Komentar: 2013. godine Vijeće i Europski parlament zalagali su se za fiksno trajanje od pet godina s automatskim produljenjem na temelju izvješća Komisije koje treba dostaviti prije isteka ovlasti delegiranja. Komisija ovdje smatra da je neodređeno trajanje dodijeljenih ovlasti opravdano jer zakonodavac može u svim slučajevima i u svakom trenutku opozvati dodijeljene ovlasti (vidjeti str. 7. Prijedloga Komisije COM(2016) 799 final).

Odluka br. 626/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2008.

Odluka se odnosi na provedbene ovlasti dodijeljene Komisiji.

Komentar: Komisija pretpostavlja da je, kad je riječ o odabiru između delegiranih i provedbenih akata, procjena iz 2013. (prijedlozi skupnih uredbi) i dalje valjana jer niti pregovori o tim prijedlozima niti sudska praksa o toj temi niti ishod Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva nisu omogućili definiciju novih kriterija za koje bi bila potrebna ponovna sveobuhvatna procjena (vidjeti str. 4. Prijedloga Komisije COM(2016) 799 final).

53.

Uredba (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009.

Novi članak 17. stavak 3. ne predviđa trajanje dodjeljivanja ovlasti Komisiji za donošenje delegiranih akata.

Novi članak 48.a određuje da se ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 17. stavka 3. i članka 48. Komisiji dodjeljuje na neodređeno razdoblje počevši od datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe.

Komentar:

1.	Vidjeti polje br. 2. u tablici.

Novi članak 17. stavak 3. predviđa da se postupci priziva protiv odluka donesenih kao rezultat stručne evaluacije nadležnih tijela u okviru EMAS-a donose dodjeljivanjem ovlasti. Čini se da je ovdje riječ o pravu na djelotvoran pravni lijek i pristup nepristranom sudu iz članka 47. Povelje o temeljnim pravima. Međutim, Komisiji se ovlasti za usvajanje odredbi koje se odnose na zaštitu temeljnih prava ili njihovo izvršavanje ne mogu dodijeliti temeljem delegiranja.

58.

Uredba Vijeća (EZ) br. 530/1999 od 9. ožujka 1999.

Novi članak 10.a predviđa da se ovlast za donošenje delegiranih akata Komisiji dodjeljuje na neodređeno razdoblje počevši od zadanog datuma.

Komentar: Vidjeti polje br. 2. u tablici.

59.

Uredba (EZ) br. 2150/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenog 2002.

Novi članak 5.b predviđa da se ovlast za donošenje delegiranih akata Komisiji dodjeljuje na neodređeno razdoblje počevši od zadanog datuma.

60.

Uredba (EZ) br. 437/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. veljače 2003.

Novi članak 3. stavak 1. točka 1. predviđa da svaka država članica prikuplja statističke podatke. Novi članak 5. o točnosti statističkih podataka propisuje da se prikupljanje podataka temelji na „potpunim statističkim pokazateljima”. Konačno, članak 10.a o izvršavanju delegiranja ovlasti predviđa da se ovlast dodjeljuje na neodređeno razdoblje počevši od naknadno utvrđenog datuma.

Komentar: EGSO ističe da se pojam „potpuni statistički pokazatelji” može primijeniti na osobne podatke definirane člankom 8. Povelje o temeljnim pravima i naglašava da je Sud Europske unije presudio da ti podaci ne mogu podlijegati postupku delegiranja (vidjeti predmet C-355/10, Parlament protiv Vijeća i mišljenje EGSO-a SL C 67/104 od 6.3.2014.).

61.

Uredba (EZ) br. 450/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. veljače 2003.

Novi članak 11.a predviđa da se ovlast za donošenje delegiranih akata Komisiji dodjeljuje na neodređeno razdoblje počevši od zadanog datuma.

Komentar: Vidjeti polje br. 2. u tablici.

64.

Uredba (EZ) br. 1552/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005.

Novi članak 13.a predviđa da se ovlast za donošenje delegiranih akata Komisiji dodjeljuje na neodređeno razdoblje počevši od zadanog datuma.

Komentar: Vidjeti polje br. 2. u tablici.

67.

Uredba (EZ) br. 716/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007.

Novi članak 9.a predviđa da se ovlast za donošenje delegiranih akata Komisiji dodjeljuje na neodređeno razdoblje počevši od zadanog datuma.

Komentar: Vidjeti polje br. 2. u tablici.

69.

Uredba (EZ) br. 1445/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2007.

Novi članak 10.a predviđa da se ovlast za donošenje delegiranih akata Komisiji dodjeljuje na neodređeno razdoblje počevši od zadanog datuma.

Komentar: Vidjeti polje br. 2. u tablici.

70.

Uredba (EZ) br. 177/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. veljače 2008.

Novi članak 15.a predviđa da se ovlast za donošenje delegiranih akata Komisiji dodjeljuje na neodređeno razdoblje počevši od zadanog datuma.

Novi članak 8.a predviđa da se ovlast za donošenje delegiranih akata Komisiji dodjeljuje na neodređeno razdoblje počevši od zadanog datuma.

73.

Uredba (EZ) br. 452/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008.

Novi članak 6.a predviđa da se ovlast za donošenje delegiranih akata Komisiji dodjeljuje na neodređeno razdoblje počevši od zadanog datuma.

74.

Uredba (EZ) br. 453/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008.

Novi članak 8.a predviđa da se ovlast za donošenje delegiranih akata Komisiji dodjeljuje na neodređeno razdoblje počevši od zadanog datuma.

Komentar:

1.	Vidjeti polje br. 2. u tablici.

EGSO ističe da novi članak 7. predviđa da je Komisija ovlaštena donijeti delegirane akte […] za provođenje niza studija izvedivosti […] koje provode one države članice koje imaju poteškoće pri dostavljanju podataka.

Pita se odnose li se podaci o zdravstvenoj zaštiti i na zdravlje tražitelja zaposlenja, u kojem se slučaju radi o osobnim podacima koji ne mogu biti uključeni u postupak delegiranja (vidjeti prethodno navedeni predmet C-355/10).

89.

Direktiva 2006/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

Novi članak 21.a predviđa da se ovlast za donošenje delegiranih akata Komisiji dodjeljuje na neodređeno razdoblje počevši od zadanog datuma.

Komentar: Vidjeti polje br. 2. u tablici.

99.

Uredba (EZ) br. 1223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenog 2009.

Novi članak 31.a predviđa da se ovlast za donošenje delegiranih akata Komisiji dodjeljuje na neodređeno razdoblje počevši od zadanog datuma.

Komentar: Vidjeti polje br. 2. u tablici.

104.

Direktiva 97/70/EZ Vijeća od 11. prosinca 1997.

Novi članak 8.a predviđa da se ovlast za donošenje delegiranih akata Komisiji dodjeljuje na neodređeno razdoblje počevši od zadanog datuma.

Komentar: Vidjeti polje br. 2. u tablici.

114.

Uredba (EZ) br. 725/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004.

Novi članak 10.a predviđa da se ovlast za donošenje delegiranih akata Komisiji dodjeljuje na neodređeno razdoblje počevši od zadanog datuma.

Komentar: Vidjeti polje br. 2. u tablici.

143.

Direktiva 2002/46/EZ od 10. lipnja 2002.

Novi članak 12.a predviđa da se ovlast za donošenje delegiranih akata Komisiji dodjeljuje na neodređeno razdoblje počevši od zadanog datuma.

Komentar:

1.	Vidjeti polje br. 2. u tablici.

EGSO ističe da se Direktivom 2002/46/EZ usklađuju pravila o dodacima prehrani kako bi se potrošači zaštitili od mogućih zdravstvenih rizika te kako bi se osiguralo da ih podaci navedeni na tim proizvodima ne obmanjuju. Ona se stoga odnosi na primjenu članka 38. Povelje o temeljnim pravima. Stručnjaci iz država članica i Europski parlament stoga moraju provoditi najstroži mogući nadzor.

144.

Direktiva 2002/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. siječnja 2003.

Novi članak 27.a predviđa da se ovlast za donošenje delegiranih akata Komisiji dodjeljuje na neodređeno razdoblje počevši od zadanog datuma.

Komentar:

1.	Vidjeti polje br. 2. u tablici.

EGSO ističe da se Direktiva odnosi na standarde kvalitete i sigurnosti za prikupljanje […] ljudske krvi i krvnih sastojaka u zdravstvene svrhe. Njome se, dakle, doprinosi provedbi temeljnog prava na zdravstvenu zaštitu iz članka 35. Povelje o temeljnim pravima. Stručnjaci iz država članica i Europski parlament stoga moraju provoditi najstroži mogući nadzor.

147.

Uredba (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003.

Novi članak 34. predviđa da se ovlast za donošenje delegiranih akata Komisiji dodjeljuje na neodređeno razdoblje počevši od zadanog datuma.

Komentar:

1.	Vidjeti polje br. 2. u tablici.

EGSO ističe da Uredba predviđa da „u provođenju politika Zajednica treba osigurati visoku razinu zaštite života i zdravlja ljudi”. Ona se stoga odnosi na primjenu članka 35. Povelje o temeljnim pravima, koji se odnosi na zdravstvenu zaštitu. Stručnjaci iz država članica i Europski parlament moraju provoditi najstroži mogući nadzor.

151.

Uredba (EZ) br. 2160/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenoga 2003.

Novi članak 13.a predviđa da se ovlast za donošenje delegiranih akata Komisiji dodjeljuje na neodređeno razdoblje počevši od zadanog datuma.

Komentar:

1.	Vidjeti polje br. 2. u tablici.

EGSO ističe da je cilj Uredbe „osigurati otkrivanje i kontrolu salmonele u svim fazama, a posebice tijekom primarne proizvodnje (u ovom kontekstu uzgoja peradi i druge stoke) i u hrani za životinje kako bi se smanjila njezina prevalencija i rizik za javno zdravlje”. Uredba se stoga odnosi na primjenu članka 35. Povelje o temeljnim pravima. Stručnjaci iz država članica i Europski parlament moraju provoditi najstroži mogući nadzor.

152.

Direktiva 2004/23/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004.

Novi članak 28.a predviđa da se ovlast za donošenje delegiranih akata Komisiji dodjeljuje na neodređeno razdoblje počevši od zadanog datuma.

Komentar:

1.	Vidjeti polje br. 2. u tablici.

EGSO ističe da se Direktiva odnosi na zaštitu zdravlja iz članka 35. Povelje o temeljnim pravima i da Komisiji delegira ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a kako bi se ta direktiva dopunila zahtjevima za sljedivost. EGSO-u se čini da je takvo delegiranje preširokog opsega i da postoji opasnost da će utjecati na ključne elemente. Stoga se čini da se tim delegiranjem krši sudska praksa Suda EU-a (prethodno navedeni predmet C-355/10).

158.

Uredba (EZ) br. 1924/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006.

Novi članak 24.a predviđa da se ovlast za donošenje delegiranih akata Komisiji dodjeljuje na neodređeno razdoblje počevši od zadanog datuma.

Komentar:

1.	Vidjeti polje br. 2. u tablici.

EGSO ističe da se Uredba odnosi na primjenu članaka 35. i 38. Povelje o temeljnim pravima i da delegiranje obuhvaća „mjere kojima se određuje hrana ili kategorije hrane za koje su prehrambene ili zdravstvene tvrdnje ograničene ili zabranjene”. EGSO smatra da izrazi koji se koriste mogu obuhvaćati ključne mjere koje, u skladu s člankom 290. UFEU-a, ne mogu biti predmet delegiranja.

159.

Uredba (EZ) br. 1925/2006 od 20. prosinca 2006.

Novi članak 13.a predviđa da se ovlast za donošenje delegiranih akata Komisiji dodjeljuje na neodređeno razdoblje počevši od zadanog datuma.

Komentar:

1.	Vidjeti polje br. 2. u tablici.

2.	EGSO ističe da se Uredba odnosi na primjenu članaka 35. i 38. Povelje o temeljnim pravima i da nastoji poboljšati zaštitu potrošača uvođenjem dodatnih pravila za označivanje.

3.	U tom pogledu, stručnjaci iz država članica i Europski parlament moraju provoditi najstroži mogući nadzor nad izmjenom Priloga I. i II. te uredbe.

165.

Uredba (EZ) br. 470/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009.

Novi članak 24.a predviđa da se ovlast za donošenje delegiranih akata Komisiji dodjeljuje na neodređeno razdoblje počevši od zadanog datuma.

Komentar:

1.	Vidjeti polje br. 2. u tablici.

EGSO ističe da se Uredba odnosi na primjenu članka 35. Povelje o temeljnim pravima i da delegiranje obuhvaća ovlast Komisije za donošenje pravila o mjerama koje treba poduzeti u slučaju potvrđene prisutnosti zabranjenih ili nedopuštenih tvari. Čini se da je to delegiranje preširokog opsega i postoji opasnost da će utjecati na ključne elemente. Stoga se čini da se time krši sudska praksa Suda EU-a (prethodno navedeni predmet C-355/10).

166.

Uredba (EZ) br. 767/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009.

Novi članak 27.a predviđa da se ovlast za donošenje delegiranih akata Komisiji dodjeljuje na neodređeno razdoblje počevši od zadanog datuma.

Komentar: Vidjeti polje br. 2. u tablici.

167.

Uredba (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009.

Novi članak 51.a predviđa da se ovlast za donošenje delegiranih akata Komisiji dodjeljuje na neodređeno razdoblje počevši od zadanog datuma.

Komentar: Vidjeti polje br. 2. u tablici.

Tablica 2.

Pregled akata za koje se predviđa brisanje određenih dodijeljenih ovlasti

Broj u Prilogu	Naslov akta (2)	Napomene EGSO-a
2.	Odluka br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009.	Članak 12.a U REDU. Protiv neodređenog trajanja.
7.	Uredba Vijeća (EZ) br. 1257/96 od 20. lipnja 1996.	U REDU.
36.	Direktiva Vijeća 98/83/EZ od 3. studenog 1998.	Članak 11.a U REDU. Protiv neodređenog trajanja.
54.	Uredba (EZ) br. 66/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenog 2009.	U REDU. Protiv neodređenog trajanja.
57.	Uredba Vijeća (EZ) br. 1165/98 od 19. svibnja 1998.	NE. Delegiranje je preširokog opsega i odnosi se na ključne aspekte.
66.	Uredba (EZ) br. 458/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. travnja 2007.	U REDU. Protiv neodređenog trajanja.
92.	Direktiva 2009/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009.	U REDU. Protiv neodređenog trajanja.
133.	Uredba (EZ) br. 1071/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009.	NE. Definicije povrede i gubitka dobrog ugleda spadaju u osobna prava.
168.	Odluka 70/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008.	U REDU.

Tablica 3.

Prijedlozi koje je donijela Komisija

Područje	Akt	Oznaka prijedloga	Napomene EGSO-a
CLIMA	Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003.	COM(2015) 337	Novi članak 23. Previše delegiranja u osjetljivim i ključnim područjima – preispitati. Protiv neodređenog trajanja.
CNECT	Direktiva 2002/19/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002.	COM(2016) 590	Novi članak 109. s upućivanjem na članke 40., 60., 73., 102. i 108. Previše delegiranja u osjetljivim i ključnim područjima, čak i u prilozima – preispitati. Različita pravila u pogledu trajanja (članak 73. stavak 7. i članak 109.).
CNECT	Direktiva 2002/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002.	COM(2016) 590	Novi članak 109. s upućivanjem na članke 40., 60., 73., 102. i 108. Previše delegiranja u osjetljivim i ključnim područjima, čak i u prilozima. Različita pravila u pogledu trajanja (članak 73. stavak 7. i članak 109.).
CNECT	Direktiva 2002/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002.	COM(2016) 590	Novi članak 109. s upućivanjem na članke 40., 60., 73., 102. i 108. Previše delegiranja u osjetljivim i ključnim područjima, čak i u prilozima – preispitati. Različita pravila u pogledu trajanja (članak 73. stavak 7. i članak 109.).
ENER	Direktiva 2008/92/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008.	COM(2015) 496	Članak 10. U REDU u pogledu delegiranja Protiv neodređenog trajanja.
GROW	Uredba (EZ) br. 595/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009.	COM(2014) 28 final	Komisija želi upotrijebiti (desetak) delegiranih akata u skladu s člankom 290. UFEU-a čime bi se ograničio sam sadržaj Uredbe. Neke od točaka Prijedloga za koje se predviđa primjena delegiranih akata odnose se na emisije vozila i granične vrijednosti tih emisija. Zbog njihove važnosti, o tim su pitanjima uvijek odlučivali suzakonodavci. EGSO je u svojim mišljenjima u više navrata isticao pitanje prekomjernog korištenja delegiranih akata. Postavlja pitanje transparentnosti sustava, ispravne uporabe postupaka i učinkovitosti kontrolnih mehanizama.
GROW	Direktiva 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007.	COM(2016) 31 final	Članak 88. Previše delegiranih akata koji se tiču ključnih točaka. Protiv neodređenog trajanja.
GROW	Direktiva 97/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1997.	COM(2014) 581 final	Članak 55. U REDU u pogledu delegiranja i razdoblja od pet godina.
GROW	Uredba (EZ) br. 715/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007.	COM(2014) 28 final	Novi članak 15.a Komisija želi upotrijebiti (desetak) delegiranih akata u skladu s člankom 290. UFEU-a čime bi se ograničio sam sadržaj Uredbe. Neke od točaka Prijedloga za koje se predviđa primjena delegiranih akata odnose se na emisije vozila i granične vrijednosti tih emisija. Zbog njihove važnosti, o tim su pitanjima uvijek odlučivali suzakonodavci. EGSO je u svojim mišljenjima u više navrata isticao pitanje prekomjernog korištenja delegiranih akata. Postavlja pitanje transparentnosti sustava, ispravne uporabe postupaka i učinkovitosti kontrolnih mehanizama.
ENV	Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenog 2008.	COM(2015) 595	Novi članak 38.a U REDU u pogledu delegiranja. Protiv neodređenog trajanja.
ENV	Direktiva Vijeća br. 1999/31/EZ od 26. travnja 1999.	COM(2015) 594	Ne delegiranju. Novi članak 16. nije dovoljno jasan. Protiv neodređenog trajanja.
ENV	Direktiva 94/62/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 1994.	COM(2015) 593	U REDU
ENV	Uredba Vijeća (EZ) br. 338/97 od 9. prosinca 1996.	COM(2012) 403	U REDU u pogledu provedbenih i delegiranih akata (članci 19. i 20.). Protiv neodređenog trajanja.
ESTAT	Uredba (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. lipnja 2003.	Stavljanje izvan snage predloženo u COM(2016) 551	U REDU u pogledu stavljanja izvan snage.
MOVE	Direktiva 2006/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2016.	COM(2013) 622	NE u pogledu delegiranja. Pojam tehničkog i znanstvenog napretka nije dovoljno jasan. Protiv neodređenog trajanja.
MOVE	Direktiva 2002/30/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. ožujka 2002.	COM(2011) 828	Članak 12. U REDU u pogledu delegiranja. Protiv neodređenog trajanja.
MOVE	Direktiva Vijeća 96/50/EZ od 23. srpnja 1996.	COM(2016) 82 final	U REDU u pogledu delegiranja (članak 29.). Protiv neodređenog trajanja.
MOVE	Direktiva Vijeća 91/672/EEZ od 16. prosinca 1991.	COM(2016) 82 final	U REDU u pogledu delegiranja (članak 29.). Protiv neodređenog trajanja.
MOVE	Direktiva 2009/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009.	COM(2016) 369	U REDU u pogledu delegiranja i neodređenog trajanja u iznimnim slučajevima.
MOVE	Direktiva Vijeća 1999/35/EZ od 29. travnja 1999.	COM(2016) 371	Članak 13. U REDU u pogledu delegiranja i neodređenog trajanja u iznimnim slučajevima.
MOVE	Direktiva Vijeća 98/41/EZ od 18. lipnja 1998.	COM(2016) 370	Članak 12.a U REDU u pogledu delegiranja i neodređenog trajanja u iznimnim slučajevima.
SANTE	Uredba (EZ) br. 726/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004.	COM(2014) 557	U REDU u pogledu delegiranja (članak 87.a). Protiv neodređenog trajanja.

Tablica 4.

Akti za koje se predviđa izrada prijedloga

Područje	Akt	Napomene EGSO-a
AGRI	Uredba (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008.	O ovim aktima nema komentara jer nisu bili dostupni.
CLIMA	Direktiva 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009.
ENER	Uredba (EZ) br. 713/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009.
ENER	Uredba (EZ) br. 714/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009.
ENER	Direktiva 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009.
ENV	Uredba (EZ) br. 850/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004.
ENV	Direktiva Vijeća 86/278/EEZ od 12. lipnja 1986.
ESTAT	Uredba (EZ) br. 1166/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenog 2008.
ESTAT	Uredba (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003.

Bruxelles, 1. lipnja 2017.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Georges DASSIS

(1) Za te je akte već 2013. predloženo usklađivanje nekih odredbi na temelju odredbi o provedbenim aktima.

(2) Za te je akte već 2013. predloženo brisanje nekih odredbi.

Top

Choose the experimental features you want to try