(-1)

Ispostavilo se da je uloga subjekata, računa i društava u poreznim oazama i nekooperativnim jurisdikcijama zajednički nazivnik golemog broja aktivnosti, uglavnom otkrivenih naknadno, kojima se prikrivaju prakse porezne prijevare, bijega kapitala i pranja novca. Sama ta činjenica poziva na političko i diplomatsko djelovanje usmjereno na uklanjanje offshore centara na globalnoj razini.

(1)

Direktiva Vijeća 2011/16/EU (11), kako je izmijenjena Direktivom 2014/107/EU (12) primjenjuje od 1. siječnja 2016. na 27 država članica i od 1. siječnja 2017. na Austriju. Tom se direktivom uvodi globalni standard za automatsku razmjenu informacija o financijskim računima u poreznim stvarima („globalni standard”) unutar Unije. Njome se osigurava da se državu članicu u kojoj je imatelj računa rezident izvješćuje o informacijama o imateljima financijskih računa.

(1)

Direktiva Vijeća 2011/16/EU (11), kako je izmijenjena Direktivom Vijeća 2014/107/EU (12) primjenjuje od 1. siječnja 2016. na 27 država članica i od 1. siječnja 2017. na Austriju. Tom se direktivom uvodi globalni standard za automatsku razmjenu informacija o financijskim računima u poreznim stvarima („globalni standard”) unutar Unije. Njome se osigurava da se državu članicu u kojoj je imatelj računa rezident izvješćuje o informacijama o imateljima financijskih računa u cilju suzbijanja utaje poreza, izbjegavanja plaćanja poreza i agresivnog poreznog planiranja.

(1a)

Suzbijanje porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza, između ostalog i u vezi s pranjem novca, apsolutni je prioritet Unije.

(3)

Kako bi se osiguralo učinkovito praćenje primjene postupaka temeljite identifikacije od strane financijskih institucija navedenih u Direktivi 2011/16/EU, poreznim je tijelima potreban pristup informacijama o AML-u. Bez takvog pristupa navedena tijela ne bi mogla pratiti, potvrditi i revidirati da financijske institucije pravilno primjenjuju Direktivu 2011/16/EU ispravnim utvrđivanjem i prijavljivanjem stvarnih vlasnika posredničkih struktura.

(3)

Kako bi se osiguralo učinkovito praćenje primjene postupaka temeljite identifikacije od strane financijskih institucija navedenih u Direktivi 2011/16/EU, poreznim je tijelima potreban brz i potpun pristup informacijama o AML-u te dovoljno osoblja s odgovarajućim vještinama na raspolaganju za izvršenje tog zadatka te mogućnost razmjene takvih informacija . Taj bi pristup trebao biti rezultat obvezne automatske razmjene informacija. Bez takvog pristupa i odgovarajućeg osoblja navedena tijela ne bi mogla pratiti, potvrditi i revidirati da financijske institucije pravilno primjenjuju Direktivu 2011/16/EU ispravnim utvrđivanjem i prijavljivanjem stvarnih vlasnika posredničkih struktura.

(3a)

Uočena poveznica između utaje poreza, izbjegavanja plaćanja poreza i pranja novca zahtijeva iskorištavanje, u najvećoj mogućoj mjeri, sinergija koje proizlaze iz domaće suradnje, suradnje na razini Unije i međunarodne suradnje različitih tijela koja sudjeluju u borbi protiv tih zločina i zlouporaba. Pitanja kao što su transparentnost stvarnog vlasništva ili mjera u kojoj subjekti, na primjer subjekti pravne struke, podliježu okviru borbe protiv AML-a ključna su za jačanje mogućnosti tijela Unije da riješe problem izbjegavanja plaćanja poreza i pranja novca.

(3b)

Otkrića u slučajevima Swissleaks, Luxleaks, „dokumenti iz Paname” i „dokumenti iz Bahama”, koji su pojedinačne manifestacije globalne pojave, potvrdila su da je veća porezna transparentnost i mnogo uža koordinacija među jurisdikcijama od najveće važnosti.

(3c)

Obvezna automatska razmjena informacija o poreznim pitanjima međunarodno je priznata kao najučinkovitiji instrument u postizanju međunarodne porezne transparentnosti na razini država skupine G20, OECD-a i Unije. U svojoj komunikaciji od 5. srpnja 2016. o dodatnim mjerama za poboljšanje transparentnosti i suzbijanja utaje i izbjegavanja plaćanja poreza  (1a) Komisija navodi da „postoji dobar razlog za zagovaranje još šire administrativne suradnje između poreznih tijela, tako da ona obuhvati informacije o stvarnom vlasništvu” i da „automatska razmjena informacija o stvarnom vlasništvu potencijalno može biti ugrađena u obvezujući okvir za transparentnost oporezivanja koji je već uspostavljen u EU-u” . Štoviše, sve države članice već sudjeluju u pilot-projektu razmjene informacija o stvarnim vlasnicima društava i trustova.

(4)

Stoga je potrebno poreznim tijelima osigurati pristup informacijama, procedurama, dokumentima i mehanizmima o AML-u kako bi mogla izvršavati svoje dužnosti praćenja pravilne primjene Direktive 2011/16/EU.

(4)

U propise Unije o sprečavanju i suzbijanju pranja novca s vremenom su uključene promjene međunarodnih standarda u cilju jačanja koordinacije među državama članicama i odgovaranja na izazove na globalnoj razini, osobito zbog povezanosti pranja novca, financiranja terorizma, organiziranog kriminala i utaje poreza te izbjegavanja plaćanja poreza. Stoga je potrebno poreznim tijelima osigurati izravan i olakšan pristup informacijama, procedurama, dokumentima i mehanizmima o AML-u kako bi mogla izvršavati svoje dužnosti praćenja pravilne primjene Direktive 2011/16/EU i kako bi svi oblici administrativne suradnje koja se spominje u ovoj Direktivi mogla funkcionirati, a te informacije, gdje je to relevantno, potrebno je uključiti u razmjenu između država članica te dozvoliti Komisiji da im pristupi kao povjerljivim informacijama .

(4b)

Osim toga, važno je da se porezna tijela koriste odgovarajućim sustavima informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) kojima mogu pratiti aktivnosti pranja novca u ranoj fazi. U tom bi pogledu porezna tijela trebala imati odgovarajuće IKT resurse i osoblje koji se mogu nositi s velikom količinom informacija o AML-u koje je potrebno razmijeniti među zemljama članicama.

(4c)

Nadalje, s obzirom na to da su poboljšana razmjena informacija i curenje informacija povećali spontanu razmjenu i dostupnost informacija, vrlo je važno da države članice istraže sve moguće prijestupe i riješe ih na odgovarajući način.

(4d)

S obzirom na to da su informacije o AML-u u mnogim slučajevima prekogranične naravi, po potrebi bi trebale biti obuhvaćene automatskom razmjenom među državama članicama te bi trebale biti dostupne na zahtjev Komisije u okviru njezine ovlasti za provođenje pravila o državnim potporama. Nadalje, s obzirom na složenost i potrebu provjeravanja pouzdanosti tih informacija, kao što je slučaj s podatcima o stvarnom vlasništvu, porezna tijela trebala bi surađivati u prekograničnim istragama.

(4e)

Postojanje automatske, obvezne i stalne razmjene informacija u području oporezivanja među različitim nadležnim tijelima ključna je za osiguravanje maksimalne transparentnosti i dobivanja osnovnog instrumenta za sprečavanje i suzbijanje prijevara svih vrsta.

(4f)

S obzirom na globalni karakter aktivnosti pranja novca, međunarodna suradnja ključna je za učinkovitu i djelotvornu borbu protiv takvih aktivnosti.

(6)

S obzirom na to da cilj ove Direktive, odnosno učinkovitu administrativnu suradnju među državama članicama i njezino učinkovito praćenje pod uvjetima koji su u skladu s pravilnim funkcioniranjem unutarnjeg tržišta, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog ujednačenosti i djelotvornosti koje su potrebne on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim člankom 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(6)

S obzirom na to da cilj ove Direktive, odnosno učinkovitu administrativnu suradnju među državama članicama i njezino učinkovito praćenje pod uvjetima koji su u skladu s pravilnim funkcioniranjem unutarnjeg tržišta radi suzbijanja porezne prijevare , ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog ujednačenosti i djelotvornosti koje su potrebne on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim člankom 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(7)

Dubinska analiza stranaka koju financijske institucije provode u skladu s Direktivom 2011/16/EU već je započela, a prva razmjena mora biti završena do rujna 2017. Kako bi se osiguralo da učinkovito praćenje primjene ne kasni, ova Direktiva o izmjeni trebala bi stoga stupiti na snagu i biti prenesena do 1. siječnja 2017 .

(7)

Dubinska analiza stranaka koju financijske institucije provode u skladu s Direktivom 2011/16/EU već je započela, a prva razmjena mora biti završena do rujna 2017. Kako bi se osiguralo da učinkovito praćenje primjene ne kasni, ova Direktiva o izmjeni trebala bi stoga stupiti na snagu i biti prenesena do 1. siječnja 2018 .

(-1)

1.   Ova se Direktiva primjenjuje na sve poreze bilo koje vrste koje ubire država članica, , teritorijalna ili upravna jedinica države članice, uključujući lokalna tijela ili se ubiru u njihovo ime te na usluge razmjene virtualne valute i pružatelje usluga skrbničkog novčanika .

(-1a)

„Članak 8.a

U roku od tri mjeseci nakon što zaprime dokumente i informacije iz članka 22. ove Direktive porezna tijela svake države članice automatski ih razmjenjuju sa svim državama članicama u kojima stvarni vlasnik društva ili, u slučaju trusta, osnivač, jedan od upravitelja trusta, zaštitnik (ovisno o slučaju), vlasnik ili neka druga osoba koja vrši stvarni nadzor nad trustom ili, na koncu, vlasnik računa u smislu članka 32.a Direktive (EU) 2015/849/EU plaća porez. Komisiji bi trebalo dati povjerljiv pristup kako bi mogla dovršiti svoje zadatke.”

(1.a)

„(1.b)     U svrhu učinkovite uporabe razmijenjenih podataka države članice osiguravaju da se sve razmijenjene i dobivene informacije pravodobno istraže bilo da su tijela pribavila informacije na zahtjev, bilo spontanom razmjenom informacija od druge države članice ili javnim curenjem informacija. Ako država članica to ne učini u vremenskom okviru određenom nacionalnim pravom, javno obavješćuje Komisiju o razlozima tog propusta.”