28.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 487/86

Izvjestitelj:

Antonio LONGO

1.1.

EGSO se slaže sa strateškom odlukom Komisije i podržava je u namjeri da u okviru snažnog političkog i gospodarskog angažmana na području digitalnih inovacija uspostavi otvoreni europski oblak namijenjen znanstvenoj zajednici. Odbor je Komisiji od 2011. u nekoliko navrata iznio niz preporuka o tome kako bi uz pomoć vodećih poduzeća Europa mogla zauzeti čelni položaj u tom obećavajućem sektoru.

1.2.

EGSO smatra da je riječ o apsolutnom prioritetu od strateške važnosti, kako u pogledu premošćivanja tehnološkog jaza tako i u pogledu gospodarskog, socijalnog i kulturnog napretka društva.

1.3.

Prijedlog EGSO-a odnosi se na europski oblak koji bi bio dostupan svim građanima i poduzećima. EGSO prije svega zahtijeva da se razjasne i preciziraju vremenski rokovi i način proširenja korisničke baze, kao što je obećano inovativnim MSP-ovima te industriji.

1.4.

EGSO se slaže s Komisijinom analizom kritičnih čimbenika koji Europi onemogućuju da iskoristi potencijal podataka, posebice u pogledu nedostatka interoperabilnosti, rascjepkanosti struktura i njihove zatvorenosti prema drugim doprinosima i razmjenama. U Komunikaciji su utvrđene pozitivne mjere za prevladavanje nacionalnih razlika koje onemogućuju provedbu istinskog europskog jedinstvenog digitalnog tržišta, s aktivnostima koje za cilj imaju širenje pristupa i jačanje povjerenja između javnog sektora i akademske zajednice, koji su često u potpunosti odvojeni i međusobno ne komuniciraju.

1.5.

EGSO traži da se mjere integracije provedu na način da se potakne promjena u načinu razmišljanja znanstvene zajednice s pomoću mehanizama integracije među akademskim infrastrukturama, istraživačkim centrima i javnim institucijama te putem revizije strukture poticaja kako bi se potaknulo razmjenu podataka, dok one zajednice u kojima je razmjena podataka već uobičajena treba potaknuti da odigraju ključnu ulogu u definiranju pojedinosti otvorenih podataka.

1.6.

EGSO preporučuje da se izričitije razjasni interakcija između europske podatkovne infrastrukture, kojom bi trebalo unaprijediti promicanje, razvoj i provedbu upotrebe superračunala visokih performansi (HPC), i najavljene vodeće inicijative za unapređenja na području tehnologije kvantnog računalstva.

1.7.

EGSO predlaže da Komisija pokrene opširno savjetovanje o upravljanju, što je odlučujuće pitanje, kao i o postupnom otvaranju prema svim korisnicima te o načinima korištenja i pohranjivanja podataka, u kojem bi izravno sudjelovali znanstvena zajednica i građani preko predstavničkih udruženja koja zastupaju njihove interese.

1.8.

EGSO preporučuje da se kupovina strojne (hardware) i programske (software) opreme potrebne za europski oblak obavlja u Europi te traži veću jasnoću u pogledu financijskih resursa iz različitih okvirnih programa, strukturnih fondova, Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) i Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU).

1.9.

EGSO predlaže da Komisija u suradnji s državama članicama pokrene opsežan program razvoja i vrednovanja novih visokokvalificiranih zanimanja kojim bi se otvorile nove mogućnosti zaposlenja kvalificiranih radnika i potaknulo mlade znanstvenike zaposlene u drugim zemljama na povratak u EU.

1.10.

EGSO predlaže izradu „jedinstvenog portala digitalne Europe”, putem kojeg bi građani i poduzeća mogli lako pristupati postojećim tekstovima Zajednice, kako bi poduzećima i građanima bio na raspolaganju definiran i siguran regulatorni okvir u jednom izrazito strateškom ali i složenom sektoru u neprestanom razvoju kao što je digitalni sektor.

1.11.

EGSO naposljetku ponavlja da je za razvoj istinske digitalne revolucije potrebno obrazovanje i osposobljavanje svih dobnih skupina europskog stanovništva u svim razdobljima aktivnosti ili neaktivnosti. EGSO posebno naglašava da je potrebno ulagati u tehnološko osposobljavanje žena te u njihovo imenovanje na odgovorna mjesta na kojima se donose odluke.

2.1.

Komisija je izradila niz smjernica koje za cilj imaju stvaranje temelja za europsku inicijativu o otvorenom oblaku namijenjenom znanstvenoj zajednici te je objavila prijedlog u kojem se, polazeći od pretpostavke razvoja tzv. velikih podataka (eng. big data), smatra da je oblak instrument kojim se može u cijelosti iskoristiti velika količina podataka koje generiraju javni i privatni subjekti. Smatra se da sposobnost korištenja velikih podataka utječe na svjetsko gospodarstvo, omogućujući velike inovacije u industriji i društvu te stvaranje novih financijskih usluga i proizvoda.

2.2.

Prijedlog je dio prvog paketa industrijske politike u okviru strategije za jedinstveno digitalno tržište, najavljenom 19. travnja 2016., sa snažnim planom financiranja u iznosu od 50 milijardi eura koji za cilj ima istinski i stvarni „put digitalizacije europske industrije” te se njime predviđa „niz mjera namijenjenih podupiranju i povezivanju nacionalnih inicijativa za digitalizaciju svih sektora industrije i povezanih usluga te poticanju ulaganja s pomoću strateških partnerstava i mreža”.

2.3.

Inicijativa o oblaku predstavlja jedno od najvažnijih nastojanja da se postigne „globalno vodstvo Europe na području podatkovnog gospodarstva”. Carlos Moedas, povjerenik za istraživanja, znanost i inovacije izjavio je da je odluka i odgovor „na poziv znanstvene zajednice koja je tražila uspostavu infrastrukture za otvorenu znanost. (…) Europska znanost, gospodarstvo i društvo imat će neizmjernu korist od otvorenih podataka”.

2.4.

Prema viđenju Komisije, Europa mora odgovoriti na četiri pitanja:

2.5.

Instrument koji je Komisija za to odabrala jest razvoj europskog oblaka za otvorenu znanost , pouzdano i otvoreno okruženje koje znanstvenoj zajednici omogućuje pohranjivanje, razmjenu i ponovno korištenje znanstvenih podataka i rezultata. Ovaj važan instrument, namijenjen razvoju računalnog kapaciteta, brze povezivosti i visokokapacitetnih rješenja u oblaku, oslanjao bi se na europsku podatkovnu infrastrukturu, povezujući u početku znanstvenu zajednicu, a zatim javni sektor i industriju. Zbog toga je za iskorištavanje podatkovne revolucije u Europi potrebna otvorena suradnja svih dionika.

2.6.

Komisija pojašnjava da će inicijativa biti dopunjena daljnjim mjerama na području strategije jedinstvenog digitalnog tržišta, upućujući na ugovore o oblaku za poslovne korisnike i promjenu pružatelja usluga u oblaku, te inicijativom o slobodnom protoku podataka.

2.7.

Komisija izdvaja pet razloga zbog kojih Europa potencijal podataka ne iskorištava u cijelosti:

2.8.

Europski oblak za otvorenu znanost trebao bi omogućiti Europi da zauzme vodeće mjesto na svjetskoj razini u infrastrukturama za znanstvene podatke, stavljajući na raspolaganje besplatno virtualno okruženje za 1,7 milijuna istraživača i 70 milijuna stručnjaka. Razvoj tog instrumenta prepustio bi se znanstvenoj zajednici dok bi u budućnosti bio dostupan i za potrebe obrazovanja i osposobljavanja. Utvrđivanjem priznatih tehničkih standarda omogućilo bi se stvaranje podatkovnog okruženja sigurnog za korisnike.

2.9.

Polazeći od postojećih infrastruktura, Komisija se također namjerava poslužiti već predviđenim mjerama kao što su slobodan pristup znanstvenim publikacijama i podacima u okviru programa Obzor 2020. Upravljanje europskim oblakom za otvorenu znanost definirat će se nakon dovršetka temeljitog postupka pripreme, koji je već u tijeku.

2.10.

U Komunikaciji su utvrđene sljedeće posebne mjere predviđene za ostvarivanje oblaka:

2.11.

Komisija također predviđa europsku podatkovnu infrastrukturu, s integriranim kapacitetom u području prvoklasnog računalstva visokih performansi koje je Europi nužno, a koje treba uspostaviti na temelju egzaskalarnog sustava do 2022. godine i koja bi je učinila jednom od tri vodeće svjetske sile u tom području.

2.12.

Komisija smatra da će europska podatkovna infrastruktura također pridonijeti digitalizaciji industrije, poticanju industrijskih inovacija te razvoju europskih platformi od strateške važnosti u istraživanju.

2.12.1.

Predviđeno je da će se mjere provoditi u razdoblju 2016. – 2020.

2.13.

Komisija u Komunikaciji najavljuje i vodeću inicijativu koja za cilj ima poticanje istraživanja i razvoja kvantnih tehnologija.

2.14.

Komisija na kraju namjerava proširiti pristup i ojačati povjerenje između javnog sektora i akademske zajednice otvaranjem europskog oblaka javnom sektoru.

2.15.

Korisnička baza proširila bi se zatim na javne službe, inovativne MSP-ove te industriju. Proširenje inicijative na javne službe temeljit će se na postojećim primjerima izvrsnosti, poput Direktive INSPIRE za podatke o položaju i mreže e-zdravstva. Proširenje na industriju temeljit će se na postojećim primjerima uspostavljanja ključnih znanstvenih infrastruktura, poput Helix-Nebule, EBI-EMBL-a i PRACE-a. Sljedeći korak za MSP-ove mogao bi biti da ih se uključi kao pružatelje inovativnih rješenja za EOSC, kao što je to već slučaj u okviru Obzora 2020.

2.16.

Komisija predviđa različite izvore financiranja:

2.16.1.

Prema početnim procjenama, potrebna dodatna javna i privatna ulaganja iznose 4,7 milijardi EUR tijekom razdoblja od pet godina.

2.17.

Inicijativa će s vremenom sama generirati vlastite prihode kako bude uzimala maha u znanstvenoj zajednici, među inovativnim novoosnovanim poduzećima te u javnom sektoru.

3.1.

EGSO odlučno podupire odluku Komisije da se politički i ekonomski obveže u cilju digitalne inovacije, posebno u pogledu odluke o odabiru europskog oblaka.

3.1.1.

Komisija utvrđuje vrlo ambicioznu strategiju s jasno definiranim političkim ciljevima, unatoč njezinoj izrazitoj složenosti. Slabosti Europe i izazovi s kojima se suočava na području razvoja usluga za korištenje velikih podataka koje generiraju znanost i javne službe jasno su utvrđeni, što treba poslužiti kao ishodište svih radova u predstojećim godinama.

3.2.

Odbor je Komisiji od 2011. (1) u nekoliko navrata iznio niz preporuka „za poticanje Europe da se uz pomoć vodećih poduzeća postavi na čelo tog obećavajućeg sektora”.

3.3.

Valja odmah napomenuti da se prijedlog EGSO-a odnosio na europski oblak za sve građane i poduzeća. S tim u vezi, postoji rizik da naslov Komunikacije dovede čitatelja u zabludu jer ne naglašava da je oblak namijenjen samo znanstvenoj zajednici.

3.4.

EGSO pozdravlja odluku Komisije i naglašava stratešku važnost odluka, kako u pogledu premošćivanja tehnološkog jaza u Europi tako i u pogledu gospodarskog, socijalnog i kulturnog napretka europskog društva. Znanstvenim se oblakom odgovara i na zahtjeve znanstvene zajednice da dobije pristup rezultatima javnih istraživanja i da ih razmjenjuje.

3.5.

EGSO se slaže s Komisijinom analizom kritičnih čimbenika koji Europi onemogućuju da iskoristi potencijal podataka, posebice u pogledu nedostatka interoperabilnosti, rascjepkanosti struktura i njihove zatvorenosti prema drugim doprinosima i razmjenama. EGSO nadalje ponovno ističe potrebu obrazovanja i osposobljavanja svih dobnih skupina europskog stanovništva u svim razdobljima aktivnosti ili neaktivnosti (2). Konkretno, EGSO posebno ističe potrebu za ulaganjem u tehnološko osposobljavanje žena te u njihov pristup odgovornim i rukovodećim pozicijama.

3.6.

Odbor se slaže s ciljevima i mjerama utvrđenim u Komunikaciji u cilju prevladavanja nacionalnih razlika koje onemogućuju provedbu istinskog europskog jedinstvenog digitalnog tržišta. Pored toga, u obzir treba uzeti i današnji opći trend prelaska s pohranjivanja vlastitih osobnih i poslovnih podataka na vlastito računalo na korištenje usluga javnih ili komercijalnih oblaka. Stoga se inicijativa o oblaku kreće u pravom smjeru.

3.7.

Pozitivno je i zalaganje Komisije u pogledu mjera za širenje pristupa i istovremeno jačanje povjerenja između javnog sektora i akademske zajednice, koji su često u potpunosti odvojeni i međusobno ne komuniciraju.

4.1.

Postoje pojedini aspekti koje treba pojasniti. Plan Komisije istodobno se čini vrlo složenim u pogledu ciljeva, a općenitim u pogledu pojedinih ključnih točaka.

4.2.

EGSO prije svega preporučuje da se kupovina strojne (hardware) i programske (software) opreme potrebne za europski oblak obavlja u Europi. Softverska rješenja u Europi jako su razvijena i trebalo bi biti moguće izbjeći tehnološku ovisnost o drugim regijama svijeta. Što se tiče hardvera, pozitivno je predviđanje da će najmanje jedno od dvaju egzaskalarnih superračunala biti europskog podrijetla.

4.3.

EGSO također izražava zabrinutost u pogledu ne samo financijskih nego i stručnih resursa potrebnih za provedbu i razvoj oblaka. Dostupnost ljudskih resursa s potrebnim vještinama bit će od ključne važnosti za potpuno iskorištavanje potencijala velikih podataka u smislu gospodarskog rasta i zapošljavanja na europskoj razini. Također poziva Komisiju da pažljivo razmotri postojeće i funkcionalne prekogranične sustave oblaka u posebnim znanstvenim zajednicama kao i nacionalne aktivnosti usmjerene na postizanje istog cilja.

4.3.1.

Iako pozdravlja mjere iz programa Obzor 2020. i financiranje projekta EDISON kojim se ubrzava postupak uvođenja zvanja „podatkovni znanstvenik”, EGSO se nada da će Komisija u dogovoru s državama članicama pokrenuti opsežan program za razvoj novih visokokvalificiranih zanimanja kojim će se poticati zapošljavanje kvalificiranih radnika a mlade znanstvenike zaposlene u drugim zemljama na povratak u EU. Konkretno, postoji velika potreba za „administratorima podataka” koji mogu pomoći znanstvenicima, poduzećima u tom sektoru i javnoj upravi da bolje koriste i razmjenjuju prikupljene podatke. Te Komisijine mjere hitno su potrebne i trebale bi otvoriti nove mogućnosti zapošljavanja.

4.4.

Nadalje, nije sasvim jasna interakcija između predložene europske podatkovne infrastrukture, kojom bi trebalo unaprijediti poticanje, razvoj i provedbu upotrebe superračunala visokih performansi (HPC), i vodeće inicijative koja bi je trebala dopuniti za unapređenja na području tehnologije kvantnog računalstva. Iako različite, ove dvije inicijative su komplementarne. Dok za egzaskalarna superračunala postoje predviđanja o realizaciji projekta do 2018. godine, strategija za kvantnu tehnologiju i dalje je u pripremnoj fazi i predstavlja dugoročni pristup.

4.5.

Komunikacija je vrlo općenita i kad se pretpostavlja da će se zahvaljujući europskom oblaku za otvorenu znanost i europskoj podatkovnoj infrastrukturi stvoriti mehanizmi prirodne integracije akademskim infrastrukturama, istraživačkim centrima i javnim institucijama. Strategija neće imati uspjeha bez podrške svih dionika. Podizanje svijesti i promjena struktura poticaja namijenjenih znanstvenicima, industriji i javnim službama kako bi se potaknula razmjena podataka nužan je korak za razvoj oblaka za otvorenu znanost. To se posebno odnosi na zajednice u kojima je razmjena podataka već uobičajena i koja bi, kao u mnogim područjima istraživanja, mogla igrati ključnu ulogu u definiranju pojedinosti otvorenih podataka u procesu od baze prema vrhu.

4.5.1.

EGSO pozdravlja Komisijin odabir standardne opcije za podatke otvorenog istraživanja u svim novim projektima programa Obzor 2020. od 2017. nadalje. EGSO potiče Komisiju da ispita preporuke iz 2012. o pristupu znanstvenim informacijama i njihovom pohranjivanju.

4.6.

Pored toga, potrebno je utvrditi mehanizme za proširenje korisničke baze koji su obećani inovativnim MSP-ovima i industriji, u okviru podatkovnih i softverskih centara izvrsnosti te centara za inovacije u području podatkovnih usluga za MSP-ove.

4.7.

EGSO poziva na bolje upravljanje europskim oblakom, koje će se prema Komisiji definirati nakon dovršetka temeljitog postupka pripreme koji je već u tijeku. Znanstvena zajednica, poduzeća i građani imaju pravo sudjelovati u tom upravljanju, a Komisija ima dužnost odrediti na koji način i u kojoj mjeri. Koristan instrument za to može biti Platforma za politiku za otvorenu znanost (OSPP).

4.8.

EGSO predlaže da bi o temama kao što su upravljanje, postupno otvaranje prema svim korisnicima te način korištenja i pohranjivanja podataka trebalo pokrenuti opširno savjetovanje u kojem bi izravno sudjelovali znanstvena zajednica i građani preko predstavničkih udruženja koja zastupaju njihove interese.

4.9.

Konkretnije, Komisija treba pružiti podrobnije informacije o administrativnoj platformi za upravljanje oblakom.

4.10.

Uzimajući u obzir velik broj država u kojima bi se inicijativa trebala primjenjivati, ali i ekonomski kontekst sporog rasta europskog gospodarstva koji otežava privatna ulaganja u europsku inicijativu, koja bi zapravo imala tek neizravan i sekundarni učinak na industriju i MSP-ove, EGSO smatra da je, što se tiče njezina financiranja, riječ o apsolutnom prioritetu Europe.

4.11.

Poduzeća bi, naime, imala koristi od pozitivnih učinaka oblaka i podatkovne infrastrukture tek nakon njihovog uvođenja, u skladu sa zajedničkim tehničkim standardima koji se tek trebaju osmisliti i regulatornog okvira u pogledu privatnosti, kibernetičke sigurnosti i intelektualnog vlasništva koji još nije konsolidiran, kako na europskoj normativnoj razini tako i u pogledu prijenosa u državama članicama.

4.12.

U tom smislu, EGSO predlaže izradu „jedinstvenog portala digitalne Europe”, putem kojeg bi građani i poduzeća mogli lakše pristupati postojećim tekstovima Zajednice.