4.11.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 407/50

—

uzimajući u obzir izvješće Komisije o napretku Turske za 2014. (SWD(2014)0307),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 8. listopada 2014. naslovljenu „Strategija proširenja i glavni izazovi 2014. – 2015.” (COM(2014)0700),

—

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije, posebno one od 10. veljače 2010. o izvješću o napretku Turske za 2009. (1), od 9. ožujka 2011. o izvješću o napretku Turske za 2010. (2), od 29. ožujka 2012. o izvješću o napretku Turske za 2011. (3), od 18. travnja 2013. o izvješću o napretku Turske za 2012. (4), od 13. lipnja 2013. o situaciji u Turskoj (5), od 12. ožujka 2014. o izvješću o napretku Turske za 2013. godinu (6), od 13. studenog 2014. o aktivnostima Turske kojima se stvaraju napetosti u isključivom gospodarskom pojasu Cipra (7) i od 15. siječnja 2015. o slobodi izražavanja u Turskoj (8);

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. travnja 2015. o stotoj obljetnici genocida nad Armencima (9),

—

uzimajući u obzir pregovarački okvir za Tursku od 3. listopada 2005.,

—

uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2008/157/EZ od 18. veljače 2008. o načelima, prioritetima i uvjetima sadržanima u Pristupnom partnerstvu s Republikom Turskom (10) („Pristupno partnerstvo”) te prethodne odluke Vijeća o Pristupnom partnerstvu od 2001., 2003. i 2006. godine,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 14. prosinca 2010., 5. prosinca 2011., 11. prosinca 2012., 25. lipnja 2013., 24. listopada 2014. i 16. prosinca 2014.,

—

uzimajući u obzir članak 46. Europske konvencije o ljudskim pravima prema kojem se ugovorne strane obvezuju poštovati konačne presude Europskog suda za ljudska prava u svakom predmetu u kojemu sudjeluju kao stranke,

—

uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije,

—

uzimajući u obzir izvješće Svjetske banke od 28. ožujka 2014. naslovljeno „Ocjena carinske unije EU-a i Turske”,

—

uzimajući u obzir izvješće Komisije o napretku Turske u ispunjavanju uvjeta iz plana za liberalizaciju viznog režima (COM(2014)0646),

—

uzimajući u obzir rad Kati Piri, stalne izvjestiteljice Odbora za vanjske poslove o Turskoj,

—

uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.

budući da su pristupni pregovori s Turskom otvoreni 3. listopada 2005. i da je otvaranje tih pregovora polazište za dugotrajan i vremenski neograničen proces utemeljen na poštenim i strogim uvjetima i predanosti reformama;

B.

budući da je EU i dalje predan daljnjem proširenju kao ključnoj politici za promicanje mira, demokracije, sigurnosti i blagostanja u Europi; budući da će se svaka država procjenjivati na temelju vlastitih postignuća i da na temelju toga Europska komisija ne predviđa novo pristupanje EU-u ovom parlamentarnom sazivu;

C.

budući da se Turska obvezala na ispunjenje kopenhaških kriterija, na odgovarajuće i djelotvorne reforme, dobrosusjedske odnose i postupno usklađivanje s EU-om; budući da bi se ta nastojanja trebala smatrati prilikom da Turska osnaži svoje institucije i nastavi s procesom demokratizacije i modernizacije,

D.

budući da se prema ljestvici koju sastavlja organizacija Freedom House za slobodu tiska i medija, Tursku sada svrstava među zemlje bez slobode tiska te je zemlja u kojoj se sloboda interneta samo djelomično primjenjuje;

E.

budući da su Reporteri bez granica 2014. svrstali Tursku među zemlje u kojima su novinari pretrpjeli najviše prijetnji i fizičkih napada;

F.

budući da EU treba ostati mjerilo za reforme u Turskoj;

G.

budući da potpuno udovoljavanje kopenhaškim kriterijima i sposobnost integracije u EU, u skladu sa zaključcima sa sjednice Europskog vijeća u prosincu 2006., ostaje osnova za pristupanje EU-u;

H.

budući da je u pristupnom procesu vladavina prava od ključne važnosti, uključujući prije svega diobu vlasti, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, slobodu okupljanja i mirnih prosvjeda, slobodu govora i medija, prava žena, slobodu vjeroispovijedi, prava osoba koje pripadaju (nacionalnim) manjinama i rješavanje problema diskriminacije ranjivih skupina poput Roma, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih i interseksualnih osoba (LGBTI),

I.

budući da je Komisija u svojoj komunikaciji naslovljenoj „Strategija proširenja i glavni izazovi 2014. – 2015.”zaključila da je Turska strateški partner Europske unije na području ekonomije i energetske sigurnosti te da je vanjskopolitička suradnja s Turskom ključna, budući da je u istoj komunikaciji Komisija izrazila zabrinutost zbog zaštite temeljnih prava, neovisnosti pravosuđa, vladavine prava, prava na okupljanje i slobode izražavanja;

J.

budući da Turska već devetu godinu zaredom nije provela odredbe koje proizlaze iz Sporazuma o pridruživanju između EZ-a i Turske i njegova Dodatnog protokola; budući da to odbijanje i dalje ima duboki negativan učinak na proces pregovora;

K.

budući da Turska, u cilju povećanja stabilnosti i promicanja dobrosusjedskih odnosa, mora pojačati napore u rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja, uključujući neriješene pravne obveze i sporove s neposrednim susjedima oko kopnenih i morskih granica te zračnog prostora, u skladu s odredbama povelje UN-a i s međunarodnim pravom;

L.

budući da turske vlasti nisu pristale na ponovno otvaranje pravoslavnog sjemeništa na otoku Heybeliadi;

1.

pozdravlja izvješće Komisije o napretku Turske za 2014. i dijeli njezin zaključak da je Turska ključni, strateški partner EU-a te da bi se aktivnim i vjerodostojnim pregovorima stvorio odgovarajući okvir za maksimalno iskorištavanje potencijala odnosa EU-a i Turske; naglašava da bi proces provođenja reformi u kontekstu pregovora s EU-om mogao predstavljati važnu priliku da Turska razvije snažan pluralistički demokratski sustav, s čvrstim institucijama, na korist svih građana Turske i za bliže odnose s EU-om; traži od Komisije da ponovo procijeni način dosadašnjeg odvijanja pregovora te kako se odnosi i suradnja EU-a i Turske mogu poboljšati i pojačati;

2.

naglašava da će od djelotvornog i uspješnog odnosa EU-a i Turske, koji se temelji na dijalogu, užoj suradnji, obostranoj predanosti i pregovorima, koristi imati obje strane, s obzirom na njihovu geografsku blizinu, njihove povijesne veze, veliku tursku zajednicu u EU-u te čvrste ekonomske veze i zajedničke strateške interese; poziva Tursku da proces reformi odredi kao prioritet unutarnje politike; smatra da bi EU trebao iskoristiti ovu priliku da postane glavni akter daljnjeg procesa demokratizacije u Turskoj promicanjem univerzalnih vrijednosti i europskih regulatornih standarda kao mjerila za proces provođenja reformi, pružanjem potpore Turskoj u izgradnji čvrstih, demokratskih institucija i učinkovitog zakonodavstva utemeljenog na poštovanju temeljnih sloboda, ljudskih prava i vladavine prava te predstavljanjem i obranom interesa svih dijelova turskog društva;

3.

potiče tursku vladu da ubrza pregovore te da se jasno obveže na poštovanje demokratskih vrijednosti i načela, koji su u samoj srži Europske unije; podržava novi sastav Europske komisije u naporima da pojača obveze prema Turskoj na temelju zajedničkih interesa i izazova; pozdravlja otvaranje pregovora o poglavlju 22. (regionalna politika) u studenom 2013.;

4.

pozdravlja izbor najuključivijeg i najreprezentativnijeg parlamenta u modernoj turskoj povijesti, koji odražava raznolikost te zemlje; pohvaljuje otpornost turske demokracije i demokratski duh njezinih građana, što potvrđuje velik broj glasača koji su izašli na izbore i impresivna uključenost volontera iz civilnog društva na dan izbora; poziva sve političke stranke da rade na uspostavljanju stabilne i uključive vlade u cilju oživljavanja turskog postupka demokratizacije i dijaloga o reformama s EU-om;

5.

naglašava važnost ulaganja više napora u neposredne ljudske kontakte kako bi se stvorilo pogodno okružje za suradnju Turske i EU-a; stoga naglašava da bi se u interesu veće povezanosti EU-a i Turske trebao postići opipljiv napredak na području liberalizacije viznog režima utemeljen na ispunjavanju zahtjeva utvrđenih u planu za bezvizni režim s Turskom; naglašava da bi u međuvremenu EU trebao olakšati dobivanje viza za poslovne ljude te da bi se programi studentske i akademske razmjene te mogućnosti pristupa za civilna društva trebali aktivno promicati; vjeruje da bi poboljšane mogućnosti pristupa EU-u osigurale dodatnu potporu za provedbu reformi u Turskoj;

6.

prima na znanje da je Turska nastavila s provedbom reformi iz prethodnih godina; pozdravlja u tom smislu promjene pravnog okvira u vezi s političkim strankama i izbornim kampanjama kojim se političkim strankama sada dopušta da vode kampanju i na drugim jezicima osim turskog, ozakonjuje supredsjedništvo stranke i pojednostavljuju pravila o lokalnoj organizaciji političkih stranaka; ponavlja da je važno smanjiti izborni prag od 10 % jer se time stvara mogućnost političke participacije svih sudionika turskog društva;

7.

naglašava da bi se novim ustavom utemeljenom na odredbama kojima se promiče pluralističko, uključivo i tolerantno društvo potpomoglo provođenje reformi te pružila čvrsta osnova za temeljne slobode i vladavinu prava; pohvaljuje rad ustavnog odbora za mirenje koji je postigao konsenzus o 60 izmjena ustava prije nego što je raspušten; ponavlja poziv da se nastavi reforma ustava te ističe da bi se novi ustav trebao temeljiti na općem konsenzusu postignutom u cijelom političkom spektru i čitavom društvu; potiče Tursku da se u okviru reforme ustava savjetuje s Venecijanskom komisijom;

8.

pozdravlja novu strategiju koju je izradila turska vlada o donošenju novih zakona u suradnji s Ministarstvom za europska pitanja, u cilju povećanja koordinacijske uloge Ministarstva i poboljšanja usklađenosti zakonodavnih nacrta s europskim normama; u tom pogledu preporučuje, kada je to moguće, detaljno savjetovanje s Venecijanskom komisijom i intenzivniji dijalog s Europskom komisijom o novom zakonodavstvu u pripremi i o provedbi postojećih zakona kako bi se zajamčila usklađenost s pravnom stečevinom EU-a;

9.

naglašava važnost odgovarajućeg savjetovanja civilnog društva u zakonodavnom procesu; stoga preporučuje da se u okviru zakonodavnog procesa, procesa donošenja politika i u provedbi novog zakonodavstva razviju strukturirani mehanizmi za savjetovanje s civilnim društvom; pohvaljuje aktivno civilno društvo Turske; ističe da je potrebno hitno provesti dosljedne reforme kako bi se učinkovitije jamčila sloboda udruživanja i izražavanja i da bi se omogućilo organizacijama civilnog društva da djeluju slobodno, bez ograničenja i lakše dolaze do sredstava;

10.

snažno podupire i potiče napore turske vlade i svih drugih dionika u postizanju sveobuhvatnog i održivog zaključka mirovnog procesa s kurdskom zajednicom na temelju pregovora s Radničkom strankom Kurdistana (PKK), koja se nalazi na popisu terorističkih organizacija Europske unije, i procesa socioekonomske i političke integracije kurdske zajednice; snažno podupire najavu Narodne demokratske stranke (HDP) o izvanrednom kongresu PKK-a radi polaganja oružja i promicanja demokratske politike kao metode; snažno potiče vladu da nastavi davati prednost socijalnim, kulturnim i političkim pravima građana kurdskog podrijetla, da poboljša ta prava te da jednako postupa s građanima kurdskog podrijetla; pozdravlja zakon o čvršćem pravnom temelju za postupak mirenja koji je turski nacionalni parlament donio 11. lipnja 2014. koji obuhvaća mjere za suzbijanje terorizma, osnaženje socijalnog uključivanja, reintegraciju osoba koje napuste stranku PKK i razoružaju se te pripremu javnog mnijenja za povratak bivših boraca; smatra da je uspješno razrješenje kurdskog pitanja od ključne važnosti te da bi pozitivno doprinijelo demokraciji, miru, stabilnosti i zaštiti ljudskih prava u Turskoj; stoga potiče sve političke stranke da podrže taj postupak; poziva Komisiju da pruži tehničku potporu i dodijeli sredstva dostupna u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), među ostalim, programima socioekonomske integracije i obrazovanja na jugoistoku Turske kako bi se pospješio kurdski postupak mirenja; napominje da bi se pregovorima o poglavlju 22. (regionalna politika) moglo pomoći Turskoj pri definiranju učinkovitog kohezivnog programa za jugoistok;

11.

žali zbog odluke turske državne uprave za vodoprivredu da nastavi s radovima na brani Ilisu koji će imati razorne socijalne, ekološke i političke učinke; podsjeća da je ta konkretna regija većinom naseljena Kurdima i da će izgradnja imati ozbiljne posljedice na kurdsko stanovništvo i kulturu;

12.

izražava zabrinutost zbog indeksa percepcije korupcije za 2014. koji je 3. prosinca 2014. objavio Transparency International prema kojemu je u Turskoj uočen znatan porast korupcije tijekom protekle godine te se Turska sada nalazi na 64. mjestu indeksa; duboko žali zbog načina na koji su turska vlada i parlament reagirali na navode korupcije iz 2013., uključujući protiv bivših članova vlade, te žali zbog toga što nisu poduzete daljnje aktivnosti u vezi s vrlo ozbiljnim korupcijskim istragama; izražava zabrinutost zbog kaznenog progona istraživačkih novinara koji su pratili slučajeve korupcije; poziva na provođenje transparentne i neovisne istrage optužbi iz prosinca 2013.; naglašava potrebu za većom političkom voljom da se izradi odgovarajući pravni okvir za borbu protiv korupcije zbog koje ne samo da se narušava demokratski rad institucija i gubi povjerenje građana u demokraciju, već se njome može naštetiti ekonomskom razvoju i povoljnoj investicijskoj klimi;

13.

izražava zabrinutost zbog nedavnih izmjena zakona o Visokom sudbenom i državnoodvjetničkom vijeću te kasnijih brojnih premještaja i otpuštanja sudaca, javnih tužitelja i uhićenja, premještaja i otpuštanja policajaca, što je izazvalo ozbiljnu i opravdanu zabrinutost za neovisnost, nepristranost i djelotvornost pravosuđa, diobu vlasti i poštovanje načela vladavine prava, koji su i dalje u središtu kopenhaških političkih kriterija; zabrinut je zbog učestalih izmjena ključnog zakonodavstva bez potrebnog savjetovanja s relevantnim dionicima; pozdravlja ukidanje članka 10. antiterorističkog zakona; međutim, zabrinut je zbog opširnih definicija antiterorističkog zakona, zbog čega je područje primjene preširoko te omogućava iznimno opširna tumačenja; podsjeća na potrebu za izmjenom članka 314. kaznenog zakona kako bi se mogle kazneno goniti samo osobe koje su članovi terorističke ili oružane organizacije ili pridonose njihovim aktivnostima; poziva na donošenje strategije za reformu pravosuđa u skladu s europskim standardima u suradnji sa svim relevantnim dionicima; pozdravlja prve korake poduzete radi skraćivanja maksimalnog trajanja istražnog pritvora s deset na pet godina, no snažno ističe da je potrebno dodatno smanjiti to razdoblje kako bi se izbjegla situacija da istražni pritvor de facto postane kazna; ističe važnost osnivanja regionalnih žalbenih sudova i poduzimanja svih odgovarajućih mjera za jamčenje pravičnog sudskog postupka; potiče Tursku da nastavi s reformom pravosudnog sustava kako bi svoj djeci osigurala pravedan i učinkovit pristup pravdi;

14.

izražava veliku zabrinutost zbog Zakona 6532 koji je stupio na snagu 26. travnja 2014. i kojim se znatno povećavaju ovlasti Nacionalne obavještajne agencije (MIT), uz narušavanja slobode medija, slobode izražavanja i prava na pristup informacijama od javnog interesa, čime osoblje Agencije dobiva zaštitu od sudskih postupaka, a njime se krše pravila o privatnosti jer Agencija može pribaviti osobne podatke bez sudskog naloga; smatra da te odredbe krše obveze Turske u pogledu međunarodnog humanitarnog prava i njezinih nacionalnih zakona;

15.

pozdravlja niz važnih odluka koje je donio turski ustavni sud u vezi sa zaštitom vladavine prava i temeljnim pravima poput slobode izražavanja, čime se pokazala otpornost ustavnog sustava; uz to konstatira da su presudama ustavnog suda istaknute malverzacije u istragama i kasnijim suđenjima u predmetima Energekon i Slegehammer; pozdravlja činjenicu što ustavni sud i dalje prima pojedinačne zahtjeve; izražava zabrinutost zbog izmjena kaznenog zakona, a posebno zbog upotrebe izraza „opravdana sumnja” koji otvara mogućnosti za proizvoljne napade na oporbu; primjećuje da su te izmjene odobrene bez savjetovanja s Europskom komisijom, kako je dogovoreno tijekom pregovora;

16.

izražava ozbiljnu zabrinutost zbog izuzetne političke polarizacije u Turskoj; podsjeća da bi pluralizam trebao biti osnova svakog demokratskog režima; potiče, stoga, na promicanje dijaloga u čitavom političkom spektru Turske; naglašava da je u vezi s ključnim dugoročnim procesom reformi, novim ustavom i pregovorima s Kurdima takav dijalog neophodan; poziva vladajuću stranku i oporbu da streme suradnji i da postignu konsenzus te da aktivno uključe civilno društvo u donošenje odluka;

17.

pozdravlja donošenje akcijskog plana za sprječavanje kršenja Europske konvencije o ljudskim pravima u ožujku 2014. kao važan korak prema povezivanju turskog pravnog okvira sa sudskim odlukama Europskog suda za ljudska prava i očekuje od vlade da poduzme daljnje korake kako bi provela njegove preporuke; ističe da tursko članstvo u Vijeću Europe obvezuje državu na održavanje visokih političkih i pravnih standarda i poziva Tursku da u potpunosti surađuje s Vijećem Europe i Venecijanskom komisijom u vezi s reformom pravosuđa; naglašava da napredak u pregovorima ovisi o poštovanju vladavine prava i temeljnih prava;

18.

sa zabrinutošću primjećuje da je većina istraga o događajima u parku Gezi iz svibnja i lipnja 2013. i optužbama o nerazmjernoj uporabi sile i policijskom nasilju još uvijek u tijeku te da je ostvaren slab napredak u identificiranju navodnih počinitelja; ističe da je nakon brojnih pritužbi na policijske službenike zbog uporabe sile za vrijeme prosvjeda u parku Gezi pravobranitelj objavio izvješće u kojem izjavljuje da je uporaba sile bila nerazmjerna; poziva turske vlasti da nadoknade nastalu štetu svim tim žrtvama koje su bile nenasilni prosvjednici ili koje nisu bile među prosvjednicima, već su se samo slučajno našle na mjestu događaja; poziva na dovršenje učinkovitih i nepristranih istraga o svim slučajevima lošeg postupanja državnih službenika te na to da se odgovorne osobe privedu pravdi; naglašava potrebu za naknadnim donošenjem jasnih pravila o primjeni sile i uloge policije u skladu s međunarodnim standardima; snažno potiče ukidanje ograničenja za mirno okupljanje i ističe da drugi zakoni, poput antiterorističkih zakona, ne bi trebali zakidati građane za pravo mirnog prosvjeda ili izražavanja te da mirno prosvjedovanje ne bi trebalo biti razlog za uhićenje; poziva tursku vladu da se pobrine za odgovarajuću, objektivnu i transparentnu kontrolu ovlasti policijskih tijela; predlaže da turske vlasti uspostave neovisan i učinkovit sustav za ulaganje žalbi na rad policije; izražava duboko žaljenje zbog paketa mjera za unutarnju sigurnost koji je u suprotnosti s načelom sudskog nadzora policijskih aktivnosti te je njegovo područje primjene preširoko;

19.

ističe potrebu za revizijom zakona o turskoj nacionalnoj instituciji za ljudska prava (NHRI) kako bi ona postala neovisno tijelo s odgovarajućim resursima koje odgovara javnosti i u kojem sudjeluju skupine civilnog društva; prima na znanje preporuke iz izvješća pučkog pravobranitelja uključujući zahtjev za postupnom i primjerenom uporabom policijske sile i to samo u krajnjem slučaju i pod nadzorom; naglašava važnost osnaživanja prava na inicijativu pučkog pravobranitelja, njegovu ovlast provođenja kontrole na licu mjesta i jamstava za odgovarajuće daljnje djelovanje u skladu s odlukama pučkog pravobranitelja;

20.

pohvaljuje Tursku zbog rastućeg romskog civilnog društva; nada se da će nove romske organizacije dobiti potporu i vrijeme potrebno za ostvarenje bitne uloge u inicijativama suradnje za izradu i provedbu mjera na lokalnoj i nacionalnoj razini; preporučuje da vlada uz postojeće stambene projekte vodi računa i o socijalnim i dugoročnim aspektima kao što su zdravstvena skrb i obrazovanje; pozdravlja opći akcijski plan za suzbijanje diskriminacije koji bi omogućio Romima veći pristup tržištu rada;

21.

potiče tursku vladu da jamči slobodu medija kao pitanje prioriteta te da stvori odgovarajući pravni okvir kojim bi se u skladu s međunarodnim standardima jamčio pluralizam; oštro osuđuje nastojanja turske vlade da zabrani pristup društvenim medijima i internetskim stranicama ili ugasi internetske stranice bez sudskog naloga, njezin restriktivni pristup slobodi izražavanja i pritisak koji se vrši na medije i novinare, koji često dovodi do zastrašivanja, otpuštanja ili uhićenja novinara i raširene autocenzure; ističe da su se kršenja slobode izražavanja povećala nakon korupcijskog skandala iz prosinca 2013. godine; smatra da je nužno uspostaviti pravni okvir kako bi se omogućila potpuna transparentnost u pogledu vlasništva medija; ponavlja predanost EU-a slobodi izražavanja u svim njezinim oblicima te poziva Izaslanstvo EU-a za Tursku da nastavi pratiti suđenja novinarima i braniteljima ljudskih prava;

22.

osuđuje nedavne policijske racije i pritvaranje niza novinara i predstavnika medija 14. prosinca 2014.; podsjeća da su slobodni i pluralistički mediji ključno načelo svake demokracije, kao što su to i pravični sudski postupak i neovisno sudstvo; stoga naglašava potrebu da se u svim slučajevima (i.) dostave opsežne i transparentne informacije o optužbama protiv optuženika, (ii.) optuženicima zajamči potpuni pristup inkriminirajućim dokazima i puno pravo na obranu te (iii.) zajamči ispravno vođenje predmeta kako bi se bez odgode i sa sigurnošću utvrdila istinitost optužbi; poziva turske vlasti da što prije preispitaju i riješe te slučajeve te da se pridržavaju međunarodnih standarda za pravične sudske postupke onda kada ustraju u provođenju sudskih postupaka;

23.

tvrdi da su nedavni postupci turske vlade protiv slobode medija i različitih mišljenja nespojivi s temeljnim pravima Europske unije i stoga je u sukobu s duhom pregovora o pristupanju;

24.

mišljenja je da su Turskoj hitno potrebne reforme u poljima pravosuđa, temeljnih prava i pravde, slobode i sigurnosti u duhu predanosti EU-a vladavini prava i temeljnim vrijednostima; nadalje vjeruje da je ispunjenje službenih uvjeta za otvaranje pregovora poglavlja 23. (pravosuđe i temeljna prava) i 24. (pravda, sloboda i sigurnost) važan korak za promicanje zaista učinkovitih reformi i jamstvo da će se proces reformi u Turskoj oblikovati na temelju europskih vrijednosti i standarda; ponavlja svoj poziv Vijeću da započne s pregovorima o pravosuđu i temeljnim pravima te o pravdi, slobodi i sigurnosti čim se ispune postavljeni kriteriji; poziva Tursku da surađuje što je moguće više u tu svrhu; poziva Komisiju da bez odgode promiče nastavak dijaloga i suradnju s Turskom na poljima obuhvaćenima poglavljima 23. i 24. kako bi se promicalo zajedničko razumijevanje potrebnih reformi;

25.

pozdravlja odluku da se reforme povezane s vladavinom prava i temeljnim pravima, unutarnjim poslovima i civilnim društvom dodatno financiraju u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) II. za razdoblje od 2014. do 2020.; ističe da su promicanje vladavine prava, demokracije i temeljnih sloboda ključna načela pretpristupne pomoći; ponavlja zaključke Vijeća iz prosinca 2014. u kojima se navodi da će se uvesti veća dosljednost između financijske pomoći i sveukupnog napretka postignutog u provedbi pretpristupne strategije, uključujući potpuno poštovanje vladavine prava i temeljnih sloboda; osim toga, poziva Komisiju da pomno prati provedbu instrumenta IPA II u svim državama kandidatkinjama te da dodijeli sredstva dostupna u okviru Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava (EIDHR) za podupiranje slobode izražavanja, uključujući slobodu medija, medijskog pluralizma, slobode udruživanja i okupljanja, sindikalnih prava i slobode mišljenja;

26.

prima na znanje doprinos Turske stupanju na snagu nove konvencije Vijeća Europe od 1. kolovoza 2014. o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja (Istambulska konvencija); međutim, izražava zabrinutost zbog stalne visoke stope nasilja nad ženama i nedovoljne provedbe odredbi nacionalnog prava kojima bi se spriječilo nasilje nad ženama; poziva turske vlasti da osiguraju dovoljan broj skloništa za zaštitu žena i maloljetnika žrtava nasilja; preporučuje vladi da promiče rodnu jednakost u političkom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom ili bilo kojem drugom području; poziva tursku vladu da u suradnji s civilnim društvom i relevantnim poslovnim udrugama olakša žensko poduzetništvo i smanji prepreke na koje žene nailaze u pristupu ekonomskim aktivnostima, te potiče tursku vladu da u tom pogledu postavi ambiciozan cilj povezan s pristupom žena zapošljavanju; ističe da je Turska zauzela 125. mjesto među 142 države u globalnom izvješću Svjetskog ekonomskog foruma o rodnom jazu za 2014. godinu; duboko žali zbog opaski određenih dužnosnika i predstavnika vlade o ulozi žena u turskom društvu i naglašava važnost borbe protiv stereotipa i predrasuda društva protiv žena;

27.

naglašava važnost nastavka procesa reformi na području slobode mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi omogućavanjem vjerskim zajednicama da steknu pravnu osobnost, uklanjanjem svih ograničenja osposobljavanja, imenovanja, zakonitog boravka i sljedništva svećenstva, i jamčenjem odgovarajuće provedbe svih relevantnih presuda Europskog suda za ljudska prava i preporuka Venecijanske komisije; u tom smislu naglašava potrebu za promicanjem dijaloga sa zajednicom Alevita i priznanje kuća Džemeva kao bogomolja te dopuštanjem ponovnog otvaranja grčkog pravoslavnog sjemeništa Halki i uklanjanjem prepreka za njegovo djelovanje, kao i za javnom uporabom crkvene titule Ekumenskog patrijarha; traži od nadležnih turskih tijela da se posvete svim otvorenim pitanjima povezanima s povratom zemlje koja pripada manastiru Mor Gabriel i drugim zahtjevima za potraživanje zemljišta sirijske crkve; podsjeća na važnost provedbe preporuka Venecijanske komisije o Imbrosu i Tenedosu u vezi sa zaštitom vlasničkih i obrazovnih prava; ističe potrebu da se u skladu s europskim vrijednostima u potpunosti poštuje pravo na različite stilove života, kako sekularne tako i vjerske te da se održi odvojenost države i religije; naglašava važnost zaštite prava manjina; žali zbog toga što je nakon ukidanja prethodnog zakona prije dvije godine nastao pravni vakuum pa nemuslimanske humanitarne organizacije ne mogu imenovati upravna tijela;

28.

naglašava potrebu da se prizna pravo na prigovor savjesti u vezi s obveznim služenjem vojnog roka;

29.

poziva Tursku da poduzme ozbiljne napore kako bi zaštitila prava zajednice LGBTI te je mišljenja da bi se stvaranjem posebnog tijela za borbu protiv diskriminacije, govora mržnje, rasizma, ksenofobije, antisemitizma i netolerancije osnažila individualna prava u Turskoj; poziva Tursku da donese sveobuhvatno zakonodavstvo o nediskriminaciji, uključujući zabranu diskriminacije i govora mržnje na temelju narodnosti, vjere, seksualne orijentacije, roda ili rodnog identiteta te da se zabrana takve diskriminacije uvrsti u novi ustav; zabrinut je zbog čestih napada na transrodne osobe i nedostatne zaštite pripadnika skupine LGBTI od nasilja; duboko žali zbog toga što zločini iz mržnje prema pripadnicima skupine LGBTI često ostanu nekažnjeni ili se kazne prijestupnika smanjuju zbog toga što ga je žrtva „neopravdano provocirala”; ponavlja svoj poziv turskoj vladi da turskim oružanim snagama naloži da ukinu klasifikaciju homoseksualnosti i transseksualnosti kao „psihoseksualnih bolesti”;

30.

žali zbog gubitka brojnih života nakon rudarskih tragedija u Somi i Ermeneku; pozdravlja tursku ratifikaciju konvencije Međunarodne organizacije rada o sigurnosti i zdravlju rudara i poziva na njezinu brzu provedbu; naglašava važnost rješavanja pitanja zdravlja i sigurnosti na radu u svim sektorima i poziva turske vlasti da praćenje smrtonosnih nesreća na radnom mjestu bude transparentnije; mišljenja je da su sindikalna sloboda, socijalni dijalog i uključivanje socijalnih partnera ključni za razvoj uspješnog i pluralističkog društva te naglašava važnost daljnjeg napretka na području socijalne politike i zapošljavanja temeljenog na primjerenoj i pravovremenoj provedbi konvencija MOR-a; prima na znanje nedostatke u zakonima o pravima radnika i sindikata; naglašava da će se pravo na udruživanje, kolektivno pregovaranje i pravo štrajka za zaposlenike u privatnom sektoru i javne službenike trebati uskladiti s pravnom stečevinom EU-a i međunarodnim standardima; poziva tursku vladu da osmisli plan za unaprjeđenje zakonodavstva te da ga uskladi sa standardima Međunarodne organizacije rada; naglašava da je važno da Turska ispuni uvjete za otvaranje pregovora o socijalnoj politici i zapošljavanju; poziva Komisiju da Turskoj pruži odgovarajuću tehničku pomoć u području reforme rada i; da promiče europske standarde;

31.

poziva Tursku da zakonom regulira uvjete rada zaposlenih s nepunim radnim vremenom koji su, na primjer, trenutačno izloženi neprimjerenim uvjetima na radnom mjestu, nedostatku sigurnosti radnog mjesta i problemima u vezi s pristupanjem sindikatima; napominje da su rudarstvo i građevinarstvo najopasnije industrijske grane u Turskoj te traži transparentne istrage smrtonosnih nesreća na radnom mjestu;

32.

poziva tursku vladu da obustavi svoje planove za izgradnju nuklearne elektrane Akkuyu; ističe da se predviđena lokacija nalazi u području s čestim potresima te time predstavlja veliku prijetnju ne samo Turskoj, već i cijelom Sredozemlju; u skladu s tim traži od turske vlade da pristupi konvenciji Espoo kojom se strane obvezuju na međusobno obavješćivanje i savjetovanje kada razmatraju velike projekte koji bi vrlo lako mogli imati znatan negativan učinak na okoliš i preko granica matične države; u tu svrhu poziva tursku vladu da vlade susjednih zemalja, kao što su Grčka i Cipar, uključi u razvoj plana za postrojenje Akkuyu, ili da se s njima barem savjetuje;

33.

naglašava važne prednosti carinske unije između EU-a i Turske; podsjeća da se od početka carinske unije 1996. vrijednost bilateralne trgovine između Turske i EU-a više nego učetverostručila s usporednim znatnim rastom stranih izravnih ulaganja iz EU-a u Tursku i snažnijom integracijom između turskih i europskih poduzeća na obostranu korist; u tom smislu naglašava da je svako povećanje pozitivnog učinka carinske unije usko povezano s pridržavanjem pravila i odredbi carinske unije te je stoga izuzetno zabrinut zbog sve većih poteškoća s kojima se susreću europska poduzeća pri trgovanju s Turskom; ističe nedavnu ocjenu carinske unije koju je dala Svjetska banka u kojoj se naglašava potreba za uvođenjem niza reformi kako bi se i u budućnosti održalo povoljno okruženje za blisku ekonomsku suradnju; posebno ističe potrebu za (i.) proširenjem carinske unije na poljoprivredne proizvode, usluge i javnu nabavu, (ii.) stvaranjem povoljnih uvjeta za daljnji trgovinski rast, uključujući pojednostavljenje viznog režima za poslovne putnike i (iii.) savjetovanjem EU-a i Turske o učinku koji sporazumi o slobodnoj trgovini koje EU potpisuje s trećim zemljama imaju na Tursku;

34.

mišljenja je da bi se politički dijalog između Turske i EU-a trebao dopuniti redovnim, strukturiranim ekonomskim dijalogom na visokoj razini o pitanjima od zajedničkog interesa, uključujući trgovinske odnose s trećim zemljama; u tom smislu naglašava interakciju između ispravnog funkcioniranja vladavine prava i ekonomskog razvoja; vjeruje da su važni razvoj i osnaživanje turskog ekonomskog, institucionalnog i pravnog okvira na polju ekonomske i monetarne politike, s posebnim naglaskom na neovisnost središnje banke; te vjeruje da bi to moglo doprinijeti usklađivanju Turske s pravnom stečevinom; napominje da bi se ekonomska suradnja uvelike unaprijedila kada bi se Turska u dostatnoj mjeri uskladila sa standardima EU-a u području javne nabave, tržišnog natjecanja te zapošljavanja i socijalne politike;

35.

ponovno potvrđuje potporu sporazumu o ponovnom prihvatu s EU-om koji je stupio na snagu 1. listopada 2014.; podržava Komisiju u daljnjem praćenju turskog napretka u ispunjavanju uvjeta iz plana za liberalizaciju viznog režima; pozdravlja učinkovite napore poduzete kako bi se ispunili kriteriji utvrđeni planom za liberalizaciju viznog režima; podsjeća da je dijalog o liberalizaciji viznog režima postupak koji se temelji na rezultatima i da bi Turska trebala ispuniti sve kriterije utvrđene planom za liberalizaciju viznog režima, uključujući posebno potpunu i učinkovitu primjenu svih odredbama sporazuma o ponovnom prihvatu; ponavlja obvezu Turske da u potpunosti i učinkovito provede sporazum o ponovnom prihvatu i liberalizaciju viznog režima prema svim državama članicama, uključujući nediskriminirajući pristup turskom teritoriju bez viza za građane svih država članica EU-a; poziva Tursku da potpuno i učinkovito primjenjuje postojeće bilateralne sporazume o ponovnom prihvatu; podsjeća da je Turska jedna od ključnih tranzitnih zemalja za nezakonitu migraciju u EU-u i poziva u tom smislu na poboljšanje prekogranične suradnje Turske sa susjednim državama članicama EU-a; pozdravlja stupanje na snagu Zakona o strancima i međunarodnoj zaštiti te uspostavu Opće uprave za upravljanje migracijama u travnju 2014. kao važnih koraka prema usklađivanju sa standardima EU-a o međunarodnoj zaštiti zakonitih i nezakonitih migranata; primjećuje da je potrebno povećati suradnju Turske i svih država članica EU-a kojom se osobito nastoji osnažiti upravljanje zajedničkim granicama sa svim državama članicama EU-a. naglašava potrebu za dodatnim povećanjem granične sigurnosti u Turskoj kako bi se spriječila nezakonita migracija u države EU-a;

36.

podsjeća na stratešku važnost Turske za energetsku sigurnost EU-a te smatra da je Turska važan partner u energetskom sektoru; ističe tri projekta za južni plinski koridor odobrena krajem 2013. kojima će se unaprijediti opskrba plinom za Tursku i pristup EU-u kao glavnom tržištu energenata; mišljenja je da bi, u svjetlu sve konkurentnijih energetskih tržišta i potrebe za diversifikacijom izvora energije i dobavnih pravaca, Turska s velikim potencijalom u obnovljivim izvorima energije mogla znatno doprinijeti sigurnosti energije EU-a i njegovim ambicijama o diversifikaciji energije u skladu s međunarodnim pravom; zabrinut je zbog bliske energetske suradnje Turske i Rusije te stoga vjeruje da bi EU trebao ubrzati pregovore o energetici;

37.

podsjeća na strateški položaj Turske kao partnera EU-a i članice NATO-a te na njezinu presudnu geopolitičku važnost koja iz toga proizlazi i njezinu važnost u sveobuhvatnoj strategiji kojom se želi riješiti pitanje sigurnosti i stabilnosti njezinih istočnih i južnih susjeda, posebno Sirije i Iraka; ističe činjenicu da je zbog teške situacije u regiji i napada izvršenih na europskom tlu nužno poboljšati dijalog i suradnju s EU-om o pitanjima vanjske politike u okviru političkog dijaloga EU-a i Turske; poziva Tursku da zauzme aktivnu ulogu u međunarodnom savezu koji se bori protiv terorističkih skupina kao što je ISIL te da iskoristi sva sredstva koja su joj na raspolaganju u tu svrhu; poziva Tursku da pojača mjere kako bi spriječila da strani borci, novac ili oprema dopru do ISIL-a i drugih ekstremističkih skupina preko njezina teritorija; naglašava potrebu da se nastavi i ojača redovni dijalog između EU-a i Turske o borbi protiv terorizma te da se poduzmu konkretne mjera i radnje kao dio zajedničkih nastojanja za borbu protiv svih oblika terorizma; poziva Tursku da zajamči djelotvornu kontrolu granica uz istovremeno pružanje potrebne potpore preko humanitarne pomoći izbjeglicama koje dolaze iz Sirije i jamčila sigurnost žrtava sirijskoga građanskog rata; naglašava važnost češćeg dijaloga na visokoj razini i konzultacija između EU-a i Turske o pitanjima vanjske i sigurnosne politike kako bi se zajamčila usklađenost naših politika i to da Turska sve više usklađuje svoju vanjsku politiku s vanjskom politikom EU-a;

38.

smatra da bi se turskog ministra vanjskih poslova trebalo pozvati da sudjeluje na sastancima Vijeća za vanjske poslove kad god je to relevantno; mišljenja je da je potreban okvir za strukturirani dijalog, suradnju i koordinaciju o pitanjima vanjske, sigurnosne i obrambene politike;

39.

žali što Velika narodna skupština Turske još nije povukla prijetnju povoda ratu koju je uputila Grčkoj usprkos dobrom dijalogu i suradnji između Grčke i Turske;

40.

pohvaljuje Tursku zbog trajne pomoći koju pruža otprilike 1,6 milijuna izbjeglica iz Iraka i Sirije i zbog zadržavanja politike otvorenih granica u humanitarne svrhe; pozdravlja direktivu o privremenoj zaštiti donesenu u listopadu 2014. kojom se izbjeglicama dodjeljuje pravni status te im se omogućuje dobivanje osobne iskaznice i pristup tržištu rada; poziva EU da nastavi s financijskom potporom za humanitarnu pomoć namijenjenu sirijskim i iračkim izbjeglicama u Turskoj; ističe da su izbjeglički kampovi dostigli maksimalnu popunjenost te da se izbjeglice zbog traženja smještaja nalaze pod velikim pritiskom uslijed čega su opterećeni i njihovi resursi; mišljenja je da bi EU trebao turskoj vladi pružiti aktivnu potporu pri definiranju dugoročnih programa za pomoć izbjeglicama i promicanje pristupa obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i (legalnom) zaposlenju; poziva Komisiju da poveća sredstva dostupna u okviru IPA-II i Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru kako bi se lokalnim zajednicama pogođenima velikim dotokom izbjeglica pružila odgovarajuća pomoć; također poziva države članice da pruže (privremena) mjesta za preseljenje najranjivijim izbjeglicama u duhu istinskog dijeljenja odgovornosti;

41.

poziva Tursku da uz tehničku i financijsku potporu svojih partnera učini obrazovanje dostupnim sve većem broju sirijske djece koja žive u Turskoj;

42.

potiče tursku vladu da prekine opetovane povrede grčkoga zračnog prostora i teritorijalnih voda, kao i letove turskih vojnih letjelica iznad grčkih otoka;

43.

poziva tursku vladu da bez odgode potpiše i ratificira konvenciju UN-a o pravu mora (UNCLOS), koju je ratificirao EU i 28 država članica, i naglašava zakonsko pravo Republike Cipra da sklopi bilateralne sporazume u vezi sa svojim isključivim gospodarskim pojasom; poziva Tursku da poštuje suverena prava svih država članica, uključujući i prava u vezi s istraživanjem i iskorištavanjem prirodnih resursa ako je to u skladu s pravnom stečevinom EU-a i međunarodnim pravom; poziva Tursku da se suzdrži od bilo kakvih radnji koje bi mogle naštetiti dobrosusjedskim odnosima i atmosferi koja pridonosi mirnom rješavanju bilateralnih sporova;

44.

žali zbog odbijanja Turske da ispuni svoju obavezu pune, nediskriminirajuće primjene Dodatnog protokola Sporazumu o pridruživanju između EZ-a i Turske prema svim državama članicama; podsjeća da to odbijanje i dalje ima duboki učinak na proces pregovora;

45.

ponavlja snažnu potporu ponovnom ujedinjenju Cipra na temelju pravednog, sveobuhvatnog i održivog rješenja za obje zajednice pod pokroviteljstvom glavnog tajnika UN-a i u skladu s mjerodavnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a te vrijednostima i načelima na kojima se EU temelji, za federaciju dviju zona i dviju zajednica s jedinstvenim suverenitetom, jedinstvenom pravnom osobnosti i jedinstvenim državljanstvom, uz političku jednakost obiju zajednica i jednake mogućnosti za sve građane; pozdravlja izjave posebnog izaslanika UN-a Espena Bartha Eidea da će vođe obiju zajednica što prije nastaviti pregovore pod pokroviteljstvom glavnog tajnika UN-a i daje snažnu potporu naporima koje je poduzeo posebni savjetnik UN-a za Cipar kako bi se stvorili uvjeti za nastavak pregovora; izražava nadu da će se porukom nedavno izabranog turskog ciparskog vođe o ponovnom ujedinjenju i pomirenju stvoriti nova mogućnost u procesu pregovora; poziva Tursku i sve uključene stranke da aktivno podupru pregovore o ponovnom ujedinjenju te da poduzmu mjere potrebne za normalizaciju odnosa s Ciprom; poziva Tursku da počne povlačiti svoje snage s Cipra i da prepusti odsječeni dio Famaguste UN-u u skladu s Rezolucijom 550 (1984.) Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda; usporedno s time poziva Republiku Cipar da otvori luku Famagusta pod carinskim nadzorom EU-a u cilju promicanja pozitivne klime pogodne za uspješno rješenje pregovora o ponovnom ujedinjenju koji su u tijeku, te da dopusti turskoj zajednici na Cipru da trguje s EU-om na zakonit način prihvatljiv svima;

46.

ističe relevantne odluke Europskog suda za ljudska prava i poziva tursku vladu da smjesta prestane s kršenjem ljudskih prava ciparskih građana te da ih prestane lišavati mogućnosti da uživaju i ostvaruju svoja vlasnička, vjerska i druga ljudska prava koja proizlaze iz ustavnog poretka Republike Cipra i iz pravne stečevine EU-a, kao i iz temeljnih načela i vrijednosti EU-a;

47.

žali zbog turske politike naseljavanja i poziva Tursku da se suzdrži od daljnjeg naseljavanja turskih građana u okupiranim područjima Cipra, što je u suprotnosti sa Ženevskom konvencijom i s načelima međunarodnoga prava; snažno potiče Tursku da obustavi sve djelovanje kojim se izmjenjuje demografska ravnoteža na tom otoku, a čime se onemogućuje buduće rješenje problema;

48.

poziva Tursku da Odboru za nestale osobe omogući cjelovit pristup svim relevantnim arhivama i vojnim zonama za ekshumaciju u sjevernom dijelu Cipra i da pruži sve relevantne informacije koje će dovesti do otkrivanja premještenih posmrtnih ostataka; poziva na osobito poštovanje rada Odbora za nestale osobe;

49.

potiče Tursku i Armeniju da započnu s normalizacijom odnosa ratifikacijom protokola o uspostavi diplomatskih odnosa bez postavljanja preduvjeta, otvaranjem granice i aktivnim poboljšanjem odnosa, posebno u smislu prekogranične suradnje i gospodarske integracije; pozdravlja dijalog Turske i Armenije koji je u tijeku;

50.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, glavnom tajniku Vijeća Europe, predsjedniku Europskog suda za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica te vladi i parlamentu Republike Turske.