26.2.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 75/41

—

uzimajući u obzir priopćenje Komisije pod nazivom „Inovacijama do održivog rasta: biogospodarstvo za Europu” (COM(2012)0060),

—

uzimajući u obzir priopćenje Komisije pod nazivom „Europa 2020.: Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. svibnja 2012. o resursno učinkovitoj Europi, (1)

—

uzimajući u obzir priopćenje Komisije pod nazivom „Rješavanje izazova na robnim tržištima i sa sirovinama” (COM(2011)0025) te njezino rješenje od 13. rujna 2011. u vezi s ovim priopćenjem, (2)

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća tijekom britanskog predsjedanja 2005. godine („Europsko biogospodarstvo utemeljeno na znanju”), za vrijeme njemačkog predsjedanja 2007. („Na putu prema biogospodarstvu utemeljenome na znanju”) za vrijeme belgijskog predsjedanja 2010. („Europsko gospodarstvo utemeljeno na znanju: ostvarenja i izazovi”),

—

uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane te mišljenja Odbora za razvoj, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za industriju, istraživanje i energetiku te Odbora za regionalni razvoj (A7-0201/2013),

A.

budući da se predviđa rast svjetskog stanovništva sa 7 milijardi na više od 9 milijardi do 2050. godine, potražnja hrane porast će za oko 70 %, uz veliki pritisak na vodne resurse;

B.

budući da smo suočeni s oskudicom svjetskih prirodnih zaliha, povećana potražnja obnovljivih izvora sirovina i globalne posljedice na klimatske promjene zahtijevaju djelotvornije iskorištavanje resursa;

C.

budući da će dugotrajan, inovativan i učinkovit pristup osigurati ne samo veću održivost nego i potporu za ruralni i regionalni razvoj, moguće smanjenje emisije stakleničkih plinova, veću održivost proizvodnog ciklusa te širenje inovacija u industriji diljem cijelog lanca vrijednosti;

D.

budući da će prijelaz na održivu ekonomiju ojačati konkurentnost europske industrije i poljoprivrednog sektora, povećati gospodarski rast, a time i omogućiti znatan porast razine zaposlenosti u Europi;

E.

budući da uspješno europsko biogospodarstvo ovisi o dostupnosti održivo upravljanih i usmjerenih zaliha hrane (poljoprivreda, šumarstvo i biorazgradivi otpad);

F.

budući da biogospodarstvo EU-a već bilježi preokret od gotovo 2 bilijuna EUR, a znatan rast očekuje se i od održive primarne proizvodnje, prerade hrane, industrijske biotehnologije i biorafinerija;

1.

pozdravlja priopćenje Komisije pod nazivom „Inovacijama do održivog rasta: biogospodarstvo za Europu” i u njemu iznešenoga akcijskog plana za provedbu strategije biogospodarstva;

2.

smatra da biogospodarstvo omogućuje proizvodnju industrijske i potrošačke robe uz niže troškove, upotrebljavajući manje energije i manje zagađujući okoliš;

3.

dijeli stajalište da se prijelaz na pametno, održivo i uključivo biogospodarstvo treba temeljiti ne samo na proizvodnji obnovljivih prirodnih resursa s malim utjecajem na okoliš nego i na ekološkom, ekonomskom i socijalno održivom korištenju tih sredstava, održavajući korištenje biotičkih izvora unutar granica obnovljivosti ekosustava;

4.

naglašava da je sada potrebno hitno djelovati kako bi se podržale inovacije i ulaganja u nove tehnologije te novi poslovni modeli i stvorili poticaji koji će gospodarstvu donijeti dugoročnu korist; naglašava ključnu ulogu privatnog sektora u ostvarivanju održivoga gospodarskog rasta;

5.

smatra da je biogospodarstvo preduvjet za ostvarivanje ciljeva strategije Europa 2020., točnije, inicijativa „Unija inovacija” i „Resursno učinkovita Europa”;

6.

pozdravlja potporu Komisije radikalnoj promjeni u pristupu EU-a proizvodnji, potrošnji, preradi, skladištenju, recikliranju i odlaganju bioloških resursa;

7.

ističe da iako je 22 milijuna ljudi već zaposleno u biogospodarstvu, što iznosi 9 % od broja ukupno zaposlenih u EU-u, ono ima velik potencijal da zaposli još milijune;

8.

podupire prijedlog Komisije o sastavljanju radne skupine i vodiča o bioindustrijama u kojemu treba naglasiti doprinos obnovljivih izvora i biotehnologije za održivi razvoj i poticanje regija i gospodarskih subjekata na razvoj novih inovacija u biogospodarskom sektoru;

9.

poziva države članice da razviju nacionalne i regionalne planove biogospodarskog djelovanja te zahtijeva od Komisije da predstavi Parlamentu polugodišnje izvješće o primjeni biogospodarstva;

10.

naglašava da je EU globalni vođa na raznim područjima bioznanosti i biotehnologije; smatra da će prijelaz na biogospodarstvo omogućiti Europi da poduzme velike korake naprijed u smislu gospodarstva sa smanjenim udjelom ugljika, u smislu inovacija i konkurentnosti te poboljšati svoju ulogu na međunarodnoj sceni;

11.

naglašava važnost i golem potencijal resursne i energetske učinkovitosti; naglašava potrebu „proizvoditi više s manje” kako bi biogospodarstvo ostalo održivo;

12.

zauzima stajalište da biogospodarstvo za Europu ne smije samo zamijeniti sadašnje gospodarstvo temeljeno na fosilnim gorivima ili ponavljati trenutačno razorno ponašanje i obrasce potrošnje, nego bi trebalo prerasti u učinkovitiji i održiviji model koji uzima u obzir služenje društvu i okolišu kroz sve biogospodarske vrijednosne lance;

13.

pozdravlja reviziju u tijeku o Unijinu zakonodavstvu o biogorivima kako bi se ublažili negativni učinci neizravne emisije zbog promjena u načinu korištenja zemljišta te promoviralo tržište i razvoj naprednih biogoriva koja bi omogućila veću iskoristivost neprehrambenih sirovina poput otpada, ostataka, lignoceluloznih i celuloznih materijala;

14.

podsjeća da uvjete neizravne emisije zbog promjena u načinu korištenja zemljišta za biogoriva i biotekućine, kao i obvezujuće kriterije održivosti u korištenju čvrste i plinovite biomase treba uključiti u Direktivu o obnovljivim izvorima energije i Direktivu o kvaliteti goriva; poziva Komisiju da predloži Direktivu o okviru biomase koja bi obuhvatila sve primjene biomase (energija, goriva, materijali i kemikalije) i uvela hijerarhiju biomase;

15.

potiče Komisiju da nastavi istraživanje i razvoj koordinacije između država članica i između različitih sektora te posebno naglasi potrebu istraživanja procjene održivih granica biotičkih resursa, uzimajući u obzir funkcije ekosustava, prirodne prehrambene lance, kao i ljudsku potražnju hrane;

16.

poziva na detaljnije istraživanje da bi se utvrdile socijalne i ekološke prilike, kao i potencijalni troškovi biogospodarstva, uzimajući u obzir moguće različite utjecaje i pogrešne metode korištenja biogospodarstva u smislu korištenja oskudnih prirodnih resursa, rizik od štete u okolišu i gubitak bioraznolikosti te mogućnost za očuvanje;

17.

podupire uspostavu radne skupine biogospodarskih stručnjaka kako bi unaprijedili sinergiju i povezanost politika i inicijativa te biogospodarski opservatorij s namjerom promicanja uzajamnog učenja, osiguravajući neprestanu razmjenu znanja i informacija između istraživačkih instituta, tvrtki, institucija, sveučilišta, regionalnih gospodarstvenika, poljoprivrednika i građana u ruralnim područjima te ubrzanja razvoja pravnog okvira radi povećanja i omogućivanja istraživanja, njihove primjene i komercijalizaciju inovacija;

18.

podsjeća na važnost primjene načela opreznosti u korištenju biotehnologija, posebno na području genetski manipuliranih organizama i sintetske biologije;

19.

smatra da je potrebno uspostaviti multidisciplinarno i međusektorsko informiranje te programe osposobljavanja kako bi rezultati istraživanja postali dostupni dionicima, uključujući potrošače, te stvarajući mogućnosti za povećanje svijesti i uključivanja;

20.

poziva da se ukinu postojeće prepreke inovacijama duž vrijednosnog lanca, posebno brzim i znanstveno utemeljenim postupcima EU-a za odobravanje biotehnoloških proizvoda i mnogo brži pristup tržištu;

21.

poziva Komisiju da predloži praktične mjere regionalno sveobuhvatnog dosega u promicanju proizvodnje i potrošnje biogospodarskih proizvoda na regionalnoj razini;

22.

naglašava da biogospodarstvo zahtijeva razvijanje i daljnju integraciju vještina, novih znanja i disciplina kako bi se uhvatilo u koštac s društvenim promjenama u vezi s biogospodarstvom, promicanjem konkurentnosti, rasta i otvaranja radnih mjesta, zadovoljavanjem industrijskih potreba i osiguravanjem boljeg podudaranja vještina i radnih mjesta;

23.

naglašava da biogospodarstvo zahtijeva prvorazredne stručnjake i kvalificiranu radnu snagu; zadržava stajalište da je potrebno ulagati u strukovnu izobrazbu i visoko obrazovanje u regijama Europske unije, uzimajući u obzir posebne odlike regija; ističe da sustavi širokog obrazovanja i izobrazbe u regijama potiču i širenje poslovanja;

24.

pozdravlja proračun od 4,5 miljarde EUR koje je predložila Komisija u svojem Okvirnom programu za istraživanje (Horizon 2020.) i nada se da će proračun biti dostupan svim sektorima i biogospodarskim instrumentima, a u svrhu daljnjeg poboljšanja inovacija, uključujući istraživanja granica ekosustava, ponovnu upotrebu i recikliranje biomaterijala;

25.

smatra da su biorafinerije temeljene na lokalnom održivom biomaterijalu koji ne uključuje hranu ili upotrebe u druge, još vrednije svrhe ključan alat za provedbu postupaka pretvorbe neiskorištenih postrojenja i revitalizacije krizom pogođenih područja kroz inovativne postupke i ulaganja prema kružnom gospodarstvu te se nada da će se ova uloga i dalje poticati;

26.

naglašava da su potrebne dovoljne količine održivih sirovina za uspješan rad biorafinerija u Europi; ističe kako će to zahtijevati poboljšanje infrastrukture za skladištenje i prijevoz te razvijanje potrebne logistike;

27.

ističe da postoji samo ograničen broj demonstracijskih postrojenja u Europi te da su potrebna veća ulaganja kako bi europske industrije zadržale vodeću ulogu u sektoru biorafinerija; poziva Komisiju i države članice da podupru pilot-projekt i demonstracijske aktivnosti za postupno povećanje proizvoda i postupaka;

28.

naglašava da biogospodarske politike moraju biti bolje osmišljene kako bi se osiguralo kaskadno korištenje biomasa; sukladno tome poziva na razvoj pravnog instrumenta koji će utrti put učinkovitijem i odživom korištenju ovoga dragocjenog resursa; naglašava da takav instrument treba uspostaviti načelo kaskadnog korištenja unutar piramide biomasa, uzimajući u obzir njegove različite segmente, te ga jačati na njegovim najvišim razinama; ističe da bi takav pristup vodio do hijerarhijskoga, pametnoga i učinkovitog korištenja biomase, aplikacija s dodanom vrijednošću te pratećih mjera poput koordinacije istraživanja duž cijeloga vrijednosnog lanca;

29.

smatra da je potrebno osigurati integrirani, koherentni, međusektorski i interdisciplinarni pristup biogospodarstvu te poziva na usklađivanje raznih uključenih politika EU-a i vodećih načela koji se na njih odnose, kao npr. načelo predostrožnosti, u različitim sektorima (Plan za učinkovitije iskorištavanje resursa; Unija inovacije; Inicijativa za sirovine; Horizon 2020.; Program zaštite okoliša 2020.; Kohezijska, zajednička poljoprivredna i zajednička ribarska politika; Direktiva o obnovljivim izvorima energije, o vodnom okviru, okviru otpada i o ambalaži; te posebne mjere o biootpadu); smatra da je također potrebno uspostaviti jedinstveno, dugoročno i stabilno regulatorno okruženje, kako na razini Unije, tako i na nacionalnoj razini, usmjereno na promicanje ulaganja u biogospodarstvo u Europi;

30.

poziva Komisiju da donese propise o financijskim instrumentima da bi poduprla predkomercijalna ulaganja, pretvorila rezultate istraživanja u komercijalne uspjehe i omogućila inovativnim tvrtkama, osobito za malo i srednje poduzetništvo, da pronađu financijske i druge instrumente potpore kojima se potiče razvoj biogospodarstva, primjerice kroz korištenje Regionalnih i strukturnih fondova i sredstava Europske investicijske banke za podjelu rizika, kroz povećanu koherentnost između različitih EU fondova istraživanja i inovacije, a kroz osnivanje sustava „sve na jednom mjestu” za informacije o inicijativama o gospodarstvu potpuno utemeljenom na ekologiji, s namjerom postizanja najvećeg mogućeg utjecaja; priznaje teškoće i financijske rizike u vezi s komercijalizacijom inovacija biogospodarstva i njihovim stavljanjem na tržište;

31.

poziva na razvoj industrijske infrastrukture i optimiziranih lanaca opskrbe bioproizvodima u ruralnim i obalnim područjima radi stvaranja novih radnih mjesta u poljoprivredi, šumarstvu, akvakulturi; poziva da se u ovu svrhu stavi na raspolaganje Europski fond za ruralni razvoj te da se to obavi na način da se smanji, a ne poveća onečišćenje okoliša i smanjenje bioraznolikosti;

32.

poziva na ciljane i specifične akcije radi smanjenja složenosti i trajanja birokratskih postupaka odobrenja koji kompliciraju postupke razvoja biorafinerija, osobito akcije koje potiču prijenos inovativnih, naprednih tehnologija izvan EU-a;

33.

odobrava korištenje modela javno-privatnog partnerstva (JPP), izvođenje odgovarajućih pouka iz problema koji su se pojavili u prethodnim primjenama iste formule u drugim sektorima; poziva Komisiju da izdvoji odgovarajuće resurse za razvoj i rast takvih partnerstva, u uvjerenju da je to ključna metoda za omogućivanje stvaranja novih vrijednosnih lanaca, jačanje postojećih lanaca i olakšavanje ulaganja u tehnologije i prototipove koji mogu prenijeti rezultate istraživanja na tržište;

34.

slaže se s potrebom za pristupom na više razina te poziva na pridavanje veće pozornosti regionalnim i lokalnim dimenzijama biogospodarstva te inicijative „odozdo prema gore”; pozdravlja uspostavu, na regionalnoj i nacionalnoj razini te razini EU-a, biogospodarskih platformi koje mogu izmjeriti napredak u danom sektoru i omogućiti razmjenu znanja i najbolje primjere iz prakse, s namjerom da se osigura ravnomjeran razvoj biogospodarstva diljem EU-a; poziva i Komisiju da uključi stručnjake u sektor i u sva predmetna područja na koja se to odnosi, uz već prisutne predstavnike potrošača i građana; ističe da regionalna gospodarstva imaju ključnu ulogu u ostvarivanju pametnog, održivog i uključivog rasta;

35.

smatra da su inicijative „odozdo prema gore” važne u stvaranju biodruštva te da je presudan pristup usmjeren prema poslovanju i potražnji, u kombinaciji s pristupom usmjerenim prema vladi; smatra da za regionalne inicijative trebaju biti osigurane odgovarajuće mogućnosti; poziva Komisiju da podupre takve mreže i klastere radi promicanja izmjene iskustava;

36.

poziva Komisiju da financijsko izvješće o inovacijama usmjeri u skladu s Unijom inovacija, uključujući i priroritete Horizona 2020., potičući da se rezultati istraživanja pripreme za tržište, premošćujući takozvanu „dolinu smrti” istraživanja u Europi;

37.

smatra da postoji niz izvrsnih alata (javna nabava, standardizacija, porezni poticaji, sustavi certificiranja i posebno etiketiranje) koji mogu osigurati dovoljan priljev održivih i visokokvalitetnih bioproizvoda te pružiti resursno učinkovit sustav proizvodnje; smatra da je potrebna reforma postojećeg zakonodavstva; poziva Komisiju da razvije kriterije održivosti za upotrebu biomase, na kojima se trebaju temeljiti alati kreiranja tržišta;

38.

naglašava da se biogospodarstvo koje se oslanja na iskorištavanje prirodnih resursa umjesto energije iz fosilnih goriva treba voditi valjanim političkim okvirom koji uzima u obzir ne samo gospodarsku održivost nego i socijalne i ekološke čimbenike održivosti;

39.

mišljenja je da je bitno uključiti i informirati potrošače o izboru bioproizvoda i usluga; u tom se smislu nada da će takvi proizvodi postati standardizirani na temelju dovoljnih kriterija održivosti u EU-u, uzimajući u obzir da bi to bio alat za promoviranje unosnoga europskog tržišta pomoću ovih proizvoda;

40.

smatra da se životni vijek bioproizvoda ne može umjetno skratiti; proizvod bi trebao biti izgrađen za najdulji mogući životni vijek;

41.

ističe da će biogospodarstvo dati važan doprinos razvoju ruralnih i obalnih područja; smatra da će sinergija i bliska suradnja duž vrijednosnog lanca, uključujući lokalne proizvođače poljoprivrednih i šumarskih sirovina i biorafinerija, pomoći u jačanju konkurentnosti i povećati profitabilnost ruralnih regija; naglašava potrebu razvijanja dugoročne biogospodarske strategije, vodeći računa o potrebi da se osigura sigurnost hrane;

42.

zahtijeva da se razvijeni biološki i biotehnološki postupci mogu upotrijebiti u obnovljivim bioizvorima iz otpada i neprehrambenih usjeva te kao dijelovi postojećega poljoprivrednog i šumarskog poslovanja;

43.

ostaje pritom da je jedno od vodećih načela biogospodarstva poboljšanje učinkovitosti resursa i smanjenje ovisnosti o uvozu sirovina, energije i neobnovljivih prirodnih resursa; upućuje na važnost šumarskog sektora i drugih bioindustrija te ostaje pri tome da obnovljivi prirodni resursi i sirovine bez udjela ugljika, kao npr. drvo i vlakna drva, mogu zamijeniti neobnovljive fosilne sirovine; ističe da biogospodarska industrija proizvodi mnogo proizvoda visoke vrijednosti, kao npr. kemikalije, lijekove, plastiku i ostale nove inovativne materijale, te da otvara radna mjesta; naglašava potencijal biotehnologija temeljenih na morskim resursima;

44.

poziva Komisiju na promicanje mjera za povećanje potencijala repromaterijala na održivi način, na bolju mobilizaciju takvog repromaterijala, sakupljanje biorazgradivog otpada – uz izbjegavanje odviše čestog prijevoza – i osiguravanje da upotreba biomase ostane u ekološkim okvirima te da ne smanjuje funkciju spremnika ugljika; smatra da je u ovom kontekstu nužno hitno uspostaviti kriterije održivosti upotrebe energije biomasa za resursno učinkovitije svrhe, sprečavajući da poticaji za transformaciju biomasa u energiju naruše tržište i smanje dostupnost proizvođačima;

45.

smatra da je važno ulagati u biogospodarske opskrbne lance da bi se zajamčila dostupnost sirovina; tvrdi da biogospodarske strategije trebaju poticati ne samo učinkovitu upotrebu kućanskog i komunalnog otpada nego i oporavak poljoprivrednih i šumarskih nusproizvodnih tokova i ostataka; poziva na izradu boljeg zakonodavstva koje bi nudilo pravnu sigurnost i snažnu potporu održivoj upotrebi biogospodarskih resursa te na iskorištavanje sirovina i uspostavu politika, u svakom smislu, na fleksibilnom dugoročnom pristupu koji promiče ulaganja;

46.

smatra da, u skladu sa smjernicama nove europske strategije industrijske politike, biogospodarstvo može bitno pridonijeti borbi protiv deindustrijalizacije koja trenutačno pogađa Europu i preokrenuti taj postupak novim strategijama za poticanje tržišta i vraćanje konkurentnosti regionalnog sustava;

47.

preporučuje Komisiji da ekološki štetne subvencije definira kao „rezultat vladine aktivnosti koja daje prednost potrošačima ili proizvođačima da bi dopunila njihove prihode ili smanjila troškove, ali ujedno i diskriminira valjane prakse zaštite okoliša” (3); poziva Komisiju i države članice da na temelju ove definicije donesu, bez odgode te najkasnije do 2014., konkretne planove za postupno ukidanje subvencija štetnih za okoliš do 2020., uključujući subvencije koje potiču neučinkovitu upotrebu obnovljivih izvora i subvencije za fosilna goriva te izvješće o napretku putem Državnih reformskih programa; u ovom kontekstu, zabrinut je da subvencije za upotrebu biomaterijala kao energije već potkopavaju učinkovitost resursno učinkovitih ciljeva;

48.

bilježi sa zabrinutošću da porast potražnje za biomasom, osobito drvima, može izazvati široko krčenje šuma u zemljama u razvoju, gdje se emisije stakleničkih plinova ne obračunavaju na temelju Protokola iz Kyota; ističe da se, iako to može utjecati na kvalitetu tla, vodne cikluse i bioraznolikost, povećava pritisak na globalne sporazume, kao npr. Konvenciju o biološkoj raznolikosti (CBD) i UN-ov Zajednički program o smanjenju emisije ugljika iz deforestacije i degradacije šuma u zemljama u razvoju (REDD); jednako tako strahuje, uzimajući u obzir da su sustavi upravljanja zemljom slabi u mnogim zemljama u razvoju, da bi porast potražnje za proizvodima od drva mogla izazvati ilegalne sječe i time slabljenje dobrovoljnih partnerskih ugovora pod akcijskim planom provođenja zakona, upravljanja i trgovanja na području šuma (FLEGT);

49.

ističe da će prijelaz na biogospodarstvo pridonijeti daljnjoj integraciji ishoda Rio+20 u politike Europske unije; smatra da EU treba dodatno pojačati svoj doprinos inicijativama koje olakšavaju prijelaz prema uključivom zelenom gospodarstvu na međunarodnoj razini;

50.

poziva Europsku uniju da postane radno središte međunarodnog istraživanja i inovacije na području biogospodarskog istraživanja; navodi da će novi proizvodi, postupci i usluge temeljene na obnovljivim izvorima energije unaprijediti konkurentnost europske industrije i učiniti je međunarodnim predvodnikom;

51.

ocjenjuje da je ključno razvijati međunarodno pravno obvezujuće održive standarde u svim sektorima gdje se upotrebljava biomasa, kao i obvezujuće održive kriterije upravljanja šumama; preporučuje Europskoj uniji da nastavi s donošenjem multilateralnih sporazuma i pruži, osobito najmanje razvijenim zemljama, institucionalnu i tehničku potporu postupku osiguravanja održive upotrebe biomase;

52.

smatra da će model biogospodastva koji je razvijen unutar ove strategije riješiti kritična pitanja koja o tome ovise i, dugoročno, pokrenuti obrasce proizvodnje, potrošnje, razvoja i načina života koji su održivi i učinkoviti, ponovno pokrećući postupak europskog rasta kao rezultata nove sinteze između gospodarstva, okoliša i socijalnih kvaliteta;

53.

nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.