6.3.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 67/137

1.1

Kao što je istaknuto u nekoliko mišljenja, EGSO čvrsto vjeruje da je širokopojasni pristup Internetu za svakoga ključ razvoja europskog gospodarstva te će od sada biti bitan element u stvaranju novih radnih mjesta.

1.2

K tome, EGSO vjeruje da izgradnja jedinstvenog digitalnog tržišta, koja je jedan od prioritetnih ciljeva EU-a, zahtijeva povezanost nacionalnih mreža i njihovu interoperabilnost. To je također od životne važnosti za otvaranje mnogih regija koje trpe gospodarski i kulturno.

1.3

Ipak, 8. veljače 2013., u novom višegodišnjem financijskom okviru (MMF), Vijeće je srezalo proračun digitalnog Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) na milijardu eura. Izmijenjeni prijedlog uzima u obzir najnovije stavove u Vijeću i u nadležnom odboru Europskog parlamenta.

1.4

EGSO stoga žali zbog toga što Komisijin izmijenjeni prijedlog predviđa duboke rezove u dotičnom proračunu - izvorno postavljen na 9,2 milijarde, a sada srezan na milijardu eura - te izražava žaljenje da je Komisija prisiljena unijeti dalekosežne promjene u projekte od zajedničke važnosti za razvoj širokopojasnih mreža i infrastrukture digitalnih usluga. Prema EGSO-ovu mišljenju, neizbježno zamrzavanje mnogih projekata koje ishodi iz ove odluke dovodi EU u opasnost da bude lišen tehnološke prednosti koju je bio dostigao u mnogim strateškim sektorima.

1.5

Odbor naglašava goleme teškoće koje će Komisija imati da učinkovito i pošteno dodijeli financijska sredstva koja pruža ova uredba, zbog drastičnog smanjenja početne omotnice.

1.6

EGSO je unatoč tome zadovoljan što se iznova potvrđuje načelo tehnološke neutralnosti, koje je bitno za istinski otvoren Internet. EGSO ističe da se resurse mora koristiti za otvorena, pristupačna mrežna rješenja koja ne diskriminiraju, a financijski su dostupna i općoj javnosti, i tvrtkama.

1.7

EGSO ponavlja svoj poziv da se iscrtaju europske, nacionalne i regionalne karte koje bi ukazale na nepokrivena područja i olakšale stvaranje novih javnih i privatnih inicijativa. Komisija priznaje da ni jedna država članica niti ulagač nisu spremni ulagati u prekogranične usluge.

1.8

Također je važno biti otvoren suradnji s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama kako bi se poboljšala interoperabilnost između odgovarajućih telekomunikacijskih mreža.

1.9

EGSO vjeruje da je širenje alternativnih operatora, iako je ohrabrilo inovacije i snizilo cijene potrošačima, također znatno smanjilo marže postojećim javnim i privatnim operatorima, kao i ograničilo pa čak i ugušilo sposobnost ulaganja nekih od tih operatora. Čini se da je potrebna nova europska politika za zakonsko uređivanje mreža - pozitivan razvojni ciklus konkurencije - te da će to dovesti do uske, usklađene suradnje velikih europskih operatora tako da, čim Europa izađe iz krize, može nadoknaditi zastoj u razvoju širokopojasnog i ultrabrzog širokopojasnog Interneta, te pokriti i danas nepokrivena područja.

1.10

EGSO žali što o tako važnoj temi Vijeće, Parlament i Komisija nisu uspjeli postići jednoglasno stajalište. Obzirom na veličinu nove omotnice, EGSO smatra da opći pristup Internetu, zajedno s razvojem širokopojasnih usluga, te sveeuropskim uslužnim platformama, ostaje prioritet.

1.11

EGSO s negodovanjem primjećuje da je Komisija, na zahtjev Vijeća, uklonila referencu kako na Europski gospodarski i socijalni odbor tako i na Odbor regija u članku 8. izmijenjenog teksta. EGSO izražava čvrstu želju da mu se proslijedi izvještaj o kojemu je riječ.

1.12

Konačno, EGSO ponavlja da će od sada na dalje biti apsolutno bitno uključiti pristup Internetu u osnovne usluge.

2.1

Digitalni program EU-a nastoji postaviti prekogranične internetske usluge kako bi olakšao pokretljivost poduzeća i pojedinaca. Izgradnja jedinstvenog tržišta stoga zahtijeva interoperabilnost tih nastajućih digitalnih usluga.

2.2

EU si je postavio ambiciozne ciljeve za uvođenje i uporabu širokopojasne mreže do 2020. Dana 29. lipnja 2011. komunikacija naslovljena "Proračun za Europu 2020." o višegodišnjem financijskom okviru 2014. - 2020. predložila je da se uspostavi Instrument za povezivanje Europe te da se 9,2 milijarde eura namijeni digitalnim mrežama i uslugama.

2.3

Međutim, 8. veljače 2013., u novom višegodišnjem financijskom okviru, Vijeće je srezalo CEF-ov proračun na milijardu eura. Na tom novom temelju, izmijenjeni prijedlog uzima u obzir koliko je god to moguće najnovije stavove u Vijeću i u nadležnom odboru Europskog parlamenta. Cilj mu je usredotočiti mjere CEF-a na manji broj infrastruktura za digitalne usluge, temeljem strogog skupa kriterija za određivanje prioriteta te ograničenog doprinosa širokopojasnoj mreži putem financijskih instrumenata, kako bi se povećala privatna ulaganja, kao i ona iz drugih javnih izvora osim CEF-a.

2.4

Unatoč svojim ograničenim financijskim doprinosima širokopojasnoj mreži, prijedlog postavlja okvir koji omogućuje veće doprinose poduzeća i institucijskih sudionika poput Europske investicijske banke.

2.5

Glavni je cilj uredbe pojednostaviti digitalni prijenos i ukloniti uska grla. Smjernice prati popis projekata od zajedničkog interesa za postavljanje infrastrukture digitalnih usluga i širokopojasnih mreža. Ti će projekti pomoći povećati konkurentnost europskog gospodarstva, uključujući mala i srednja poduzeća (MSP), promicati međupovezanost i interoperabilnost nacionalnih, regionalnih i lokalnih mreža, kao i pristup takvim mrežama te poduprijeti razvoj digitalnog jedinstvenog tržišta.

2.6

Zbog teškog stanja na tržištima, gospodarska vrijednost ulaganja u širokopojasne mreže i isporuku usluga od općeg interesa čini se ograničenom, iako jedinstveno digitalno tržište ima znatan potencijal za rast.

2.7

Izravne potpore predviđene su za infrastrukturu digitalnih usluga kako bi riješile uska grla vezana uz razvoj usluga unutar interoperabilnih okvira. U većini slučajeva ove platforme posve financira EU jer ne postoje prirodni vlasnici interoperabilnih infrastruktura europskih usluga.

2.8

Sada je jasno da ni jedna država članica niti ulagač nisu spremni ulagati u prekogranične usluge. Dodana vrijednost djelovanja EU-a je stoga velika.

2.9

Svake godine, ovisno o dostupnim financijskim sredstvima i prepoznatim prioritetima, digitalne će se infrastrukture ipak postavljati. S obzirom na proračunski kontekst EU-a, javna će potpora doći i iz drugih izvora osim CEF-a,. posebice iz nacionalnih izvora te iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF). Sam će CEF moći financirati tek ograničen broj projekata za širokopojasni Internet, ali će olakšati učinkovitu dodjelu posebice ESIF-a, koristeći fondove namijenjene provedbenim programima. Takvi će doprinosi biti izdvojeni za uporabu u dotičnim državama članicama. U pitanjima koja se tiču širokopojasne mreže, ovaj se prijedlog ograničava na postavljanje mehanizma za dodjelu resursa strukturnog fonda.

2.10

Primjenjuje se načelo tehnološke neutralnosti.

3.1

Dvije usluge nisu zadržane: "Transeuropski magistralni spojevi velike brzine za javnu upravu" i "Obavijesna i komunikacijska tehnološka rješenja za inteligentne energetske mreže i za pružanje pametnih energetskih usluga".

3.2

Odbačeni su i razvoj novih infrastruktura digitalnih usluga za olakšavanje prijelaza iz jedne u drugu europsku zemlju, "Europska platforma za spajanje usluga zapošljavanja i socijalnog osiguranja" te "Platforme za upravnu suradnju putem Interneta".

3.3

Odbor Europskog parlamenta za industriju, istraživanja i energetiku dodao je daljnje uslužne infrastrukture za "Postavljanje infrastrukture u javnim prijevozima [sic!] omogućujući uporabu sigurnih i interoperabilnih mobilnih usluga na lokalnoj razini", "Internetsku platformu za rješavanje sporova", "Europsku platformu za pristup obrazovnim resursima" i "Prekogranične interoperabilne usluge elektronskog fakturiranja".

3.4

Ipak, EU je predstavio vrlo ambiciozne ciljane brzine prijenosa ("1 Gbps, a gdje je moguće i iznad toga").

3.5

Cilj Digitalnog programa za Europu, postaviti širokopojasnu digitalnu infrastrukturu (velike brzine) koja koristi i fiksne i bežične tehnologije, zahtijevat će mjere za uklanjanje "digitalnih uskih grla". Imajući na umu duboke rezove u proračunu izvorno određenom na 9,2 milijarde a sada srezanom na milijardu eura, Komisija je prisiljena unijeti dalekosežne promjene u projekte od zajedničke važnosti za razvoj širokopojasnih mreža i infrastrukture digitalnih usluga.

3.6

Kao što je navedeno u nekoliko mišljenja, EGSO čvrsto vjeruje da je opći pristup širokopojasnom Internetu, uz to što je ključan činitelj u razvoju suvremenih gospodarstava, također postao od životne važnosti za stvaranje radnih mjesta, osiguranje veće kohezije i dobrobiti, te osiguranje e-uključivosti ljudi i čitavih područja koja su gospodarski i kulturno u nepovoljnom položaju.

3.7

Ciljevi i prioriteti projekata od zajedničke važnosti koji su s tim ciljem razvijeni određeni su u skladu s temeljnim zahtjevima za: najbolju uporabu financijskih izvora i postizanje točnih ciljeva, a da se ta financijska sredstva previše ne usitne.

3.8

EGSO pozdravlja ponavljanje načela tehnološke neutralnosti, koje je bitno kako bi Internet bio zaista otvoren.

3.9

On ističe da se resurse mora koristiti za otvorena, pristupačna mrežna rješenja koja ne diskriminiraju, a dostupna su i općoj javnosti i poduzećima. Istovremeno, Odbor naglašava goleme teškoće koje će Komisija imati da učinkovito i pošteno dodijeli financijska sredstva koja pruža ova uredba, zbog drastično smanjenog proračuna.

3.10

Sada je jasno da ni jedna država članica niti ulagač nisu spremni financirati prekogranične usluge. Dodana vrijednost djelovanja EU-a je stoga velika. EGSO ponavlja svoj poziv da se iscrtaju europske, nacionalne i regionalne karte koje ukazuju na nepokrivena područja i olakšavaju stvaranje novih javnih i privatnih inicijativa. Također je važno biti otvoren suradnji s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama kako bi se poboljšala interoperabilnost između odgovarajućih telekomunikacijskih mreža.

3.11

EGSO vjeruje da je širenje alternativnih operatora, iako je potaklo konkurenciju i snizilo cijene potrošačima, također znatno smanjilo marže postojećim javnim i privatnim operatorima, kao i ograničilo njihovu sposobnost ulaganja. Važno je stoga raspraviti novu europsku politiku za zakonsko uređenje mreža koja bi omogućila usko, usklađeno uključivanje svih europskih sudionika u ovom sektoru tako da, čim Europa izađe iz krize, može nadoknaditi zastoj u razvoju širokopojasnog Interneta i ultrabrze širokopojasne informatičke isporuke.

4.1

EGSO žali zbog dubine neslaganja između Vijeća, Parlamenta i Komisije o temi koja je toliko važna.

4.2

Bilo je mnogo toga na kocki kada je omotnica za telekomunikacije još bila određena na 9 milijardi eura za širokopojasne i uslužne platforme. S obzirom na veličinu nove omotnice, čini se opravdanim namijeniti je djelatnostima koje će biti "kameni temeljci" za projekte koji su trenutačno na ledu iz proračunskih razloga.

4.3

Razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta zahtijeva spajanje i interoperabilnost između nacionalnih mreža. U novom kontekstu sve manjeg proračuna, Komisija mora postaviti strože kriterije za odabir projekata za financiranje, te ih neprekidno nadzirati i ocjenjivati.

4.4

EGSO želi istaknuti da ti projekti mogu pomoći MSP-ima da pristupe digitalnom gospodarstvu i dugoročno stvore nova, postojana radna mjesta. EGSO traži da se o uporabi tih fondova objavljuje redovit izvještaj.

4.5

Konačno, EGSO ponavlja da će od sada nadalje biti apsolutno bitno uključiti pristup Internetu u osnovne usluge.

4,6

Iz obzira prema međuinstitucijskim odnosima, EGSO s čuđenjem primjećuje, gotovo sa zaprepaštenjem, da je Komisija uklonila referencu kako na Europski gospodarski i socijalni odbor tako i na Odbor regija u članku 8. izmijenjenog teksta. Tijekom rasprave te u EGSO-u, predstavnik Komisije objasnio je to tvrdnjom da je to učinjeno na zahtjev Vijeća.

Možda je izraz "proslijeđen" taj koji je uzrok problema? Ipak, EGSO podvlači svoju čvrstu želju da dobije izvještaj o kojem je riječ.