6.3.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 67/58

1.1

EGSO pozdravlja prijedlog uspostave Jedinstvenog sanacijskog mehanizma (Single Resolution Mechanism, SRM) i uz njega povezanoga mehanizma za financiranje, koji zajedno s prijedlogom Jedinstvenog nadzornog mehanizma (Single Supervisory Mechanism, SSM) i Europskog stabilizacijskog mehanizma (European Stability Mechanism, ESM) te oporavkom i sanacijom banaka (Bank Recovery and Resolution Directive, BRRD) oblikuje važan novi element u razvoju bankarske unije.

Za zemlje europodručja i ostale zemlje koje se žele dobrovoljno priključiti, SRM pruža sanacijski mehanizam na europskoj razini kako bi vlastima omogućio da ispravno preustroje i saniraju posrnule banke, a da ne ugroze gospodarsku stabilnost. Povezani sanacijski fond treba imati dostatne vlastite resurse kako bi se osiguralo da se taj postupak ne mora financirati iz vladinih fondova te da se ne opterete porezni obveznici.

1.2

Od početka krize, i kao odgovor na nju, spominje se opcija prijelaza na snažniju ekonomsku i monetarnu uniju, utemeljenu na integriranim okvirima za financijski sektor, proračunska pitanja i gospodarsku politiku. Integrirani financijski okvir, ili „bankarska unija“, stoga je ključan dio političkih mjera za vraćanje Europe na put gospodarskog oporavka i rasta.

1.3

EGSO vidi bankarsku uniju kao prioritet od ključne važnosti, zbog doprinosa koji ona može dati obnovi vrlo potrebnog povjerenja između poslovnog svijeta i javnosti, a u interesu ispravnog financiranja gospodarstva. Ona smanjuje trenutačnu rascjepkanost unutarnjeg tržišta te tako pomaže uspostaviti jednaka pravila igre za sve unutar EU-a, dok istovremeno osnažuje europski bankarski sustav i smanjuje opasnost od zaraze.

1.4

Odbor osjeća da treba raditi na raznim sastavnicama (SSM, ESM, BRRD, SRM) bankarske unije te da tijekom njihove provedbe treba poštovati logičan slijed i unutarnju dosljednost prijedloga. Također želi privući pozornost na pravila - koja se trenutačno preispituju - za zaštitu malih štediša pomoću sheme za jamstvo pologa.

1.5

Sadašnji prijedlozi o SRM-u moraju se promatrati u sklopu ranijih prijedloga o oporavku i sanaciji banaka (BRRD) i sporazuma koji je o tome nedavno postignut u Vijeću, što se već uzelo u obzir. BRRD će zapravo predstavljati pravilnik za sanaciju banaka na čitavom unutarnjem tržištu, pa se SRM stoga snažno na njega oslanja. Odbor poziva da se oba mehanizma što je više moguće međusobno usklade, kako bi u tom smislu u što većoj mjeri omogućili jednaka pravila igre za sve u čitavom EU-u. Zaista, SRM treba podupirati i uklopiti ga u posve usklađeni okvir za oporavak i sanaciju banaka.

1.6

Odbor pozdravlja činjenicu da SRM ide dalje od BRRD-a te omogućuje uspostavu tijela i fonda (za sanaciju) na europskoj razini. To znači da će se, nakon nadzora banaka (SSM), i njihovom sanacijom sada baviti ista razina vlasti, što će omogućiti jednolik i dosljedan pristup. Slično tome, Odbor pozdravlja činjenicu da SRM omogućuje da se financiranje osigura na razini EU-a.

1.7

Postupci sanacije, navedeni u SRM-u, trebaju u svakom slučaju biti djelotvorni i učinkoviti, a predloženi instrumenti moraju se pokrenuti traženom brzinom kako na nacionalnoj, tako na prekograničnoj razini, pojavi li se potreba, posebice u hitnim stanjima. Mora se osigurati da oni, zajedno s mjerama BRRD-a, oblikuju sveobuhvatan i učinkovit paket te da se pravila dosljedno primjenjuju gdje god je to potrebno. Kad god je to moguće, cilj treba biti jednostavnost, a na sva pravna i druga pitanja treba prikladno odgovoriti.

1.8

Kad je riječ o Jedinstvenom sanacijskom odboru (Single Resolution Board), koji igra ključnu ulogu u SRM-u, od ključne je važnosti za njegove članove da imaju najveću moguću neovisnost i stručnost te da se ugradi demokratski nadzor njegovih odluka. Njegove članove treba birati vrlo pažljivo, a ovlasti mu moraju biti jasne i dobro određene.

1.9

Odbor pozdravlja predloženi Jedinstveni fond za sanaciju banaka (Single Bank Resolution Fund), čiji su glavni ciljevi osigurati financijsku stabilnost i učinkovitost sanacijskih mjera te presjeći vezu između vlada i bankarskog sektora. Odbor bi želio da se što je prije moguće razjasni pravni temelj fonda te da svi izazovi uključeni u uspostavu takvog fonda (npr. moralnim hazardom) budu unaprijed riješeni kako bi se izbjegle neželjene posljedice.

1.10

Iako stoji da je fond za sanaciju zamišljen za uporabu tek u kasnijoj fazi postupka te da ga se može koristiti samo u posebne svrhe – osiguravajući učinkovitost sanacijskih mjera – Odbor svejedno smatra da je važno osigurati da posjeduje potrebne financijske resurse za ispravno ispunjenje svoje uloge. Pri određivanju ciljane razine fonda, koji će se puniti doprinosima banaka, treba u obzir uzeti i razne mjere za oporavak financijskog sektora u različitim područjima. U tome bi smislu Odbor ponovno naglasio stav koji je zauzeo o BRRD-u, tj. da mora postojati opcija da se u redovitim razmacima revidiraju kriteriji za ex ante doprinose banaka. Pozornost treba obratiti na mogućnost dvostrukih troškova zbog preklapanja nacionalnih sustava i sustava EU-a.

2.1

Prijedlog Europske komisije o uspostavi jedinstvenog sanacijskog mehanizma (SRM) i jedinstvenog fonda za sanaciju banaka  (1) dio je koraka za razvoj europske gospodarske i monetarne unije, uključujući bankarsku uniju. Prijedlog se temelji na članku 114. UFEU-a koji dopušta usvajanje mjera koje za cilj imaju uspostavu i djelovanje unutarnjeg tržišta.

2.2

Ova bankarska unija, koja pokriva čitavo europodručje i zemlje izvan njega koje se žele priključiti, dovršit će se u nizu koraka:

2.3

Odbor želi također privući pozornost na Komisijin prijedlog iz 2010. o usklađivanju nacionalnih shema za jamstvo pologa (DGS), Cilj je DGS-a poništiti učinak propasti banke na male štediše, za prvih 100 000 eura pologa.

2.4

SRM bi djelovao kako slijedi:

2.5

Predloženi jedinstveni fond za sanaciju banaka bio bi pod izravnom upravom jedinstvenog sanacijskog odbora i osigurao bi dostupnost financijske potpore za vrijeme preustroja banke.

2.5.1

Bio bi zajednički za sve zemlje uključene u SRM, a financirale bi ga sve financijske institucije sudjelujućih država, koje bi unaprijed plaćale godišnji doprinos neovisno od bilo kojih sanacijskih mjera.

2.5.2

Prvenstveni je cilj fonda osigurati financijsku stabilnost, a ne preuzimati gubitke, ili nabaviti kapital instituciji koja se sanira, pa se stoga ne treba smatrati sanacijskim fondom tipa bail-out. To također nije ni fond za jamčenje pologa, niti zamjena za takav fond. Njegova je namjena, umjesto toga, osigurati djelotvornost sanacijskih mjera.

3.1

Kako je 2012. više puta navedeno, integrirani financijski okvir, ili „bankarska unija“, ključan je dio političkih mjera za vraćanje Europe na put gospodarskog oporavka i rasta (4). Tomu bi trebale pridonijeti i druge mjere, poput opsežnijeg gospodarskog usklađivanja.

3.2

Odbor je ranije naglasio važnost bankarske unije i istaknuo da je nemoguće dugoročno održati prostor s jedinstvenom valutom i 17 financijskih i dužničkih tržišta u dugovima, osobito stoga što je kriza naglasila nacionalnu rascjepkanost. Stoga se bankarsku uniju smatra neophodnim i prioritetnim vidom podjele rizika, zaštite ulagača (i preko „likvidacijskih postupaka“), povrata povjerenja u sustav i ponovnog pokretanja kreditiranja poduzeća u svim državama članicama (5).

3.3

EGSO je isto tako ranije poticao Komisiju da predloži, što je prije moguće, raspored i detalje za SRM, kao i za druge odgovarajuće faze koje treba ostvariti, poput upravljanja mogućim kriznim situacijama u zajedničkim planovima nadzora. Na taj bi način bankarska unija stekla vjerodostojnost i poslužila kao zajednički temelj za čitavo jedinstveno tržište.

U međuvremenu je postalo jasno da SSM te Uredba i Direktiva o kapitalnim zahtjevima (Capital Requirements Directive and Regulation, CRD IV/CRR) trebaju stupiti na snagu 2014. godine, a BRRD i SRM 2015. Vijeće mora stoga pravovremeno usvojiti čitav paket.

3.4

Odbor je također izrazio svoje uvjerenje da SRM potom može preuzeti dodatne zadatke usklađivanja u sklopu upravljanja kriznim stanjima. Nadzor i sanacija moraju, međutim, ići ruku pod ruku kako bi spriječili a) moguće odluke o likvidaciji neke banke na europskoj razini, i b) da trošak isplate pologa postane odgovornost države članice (6).

3.5

Sredinom 2012. objavljeni nacrt BRRD-a postavlja okvir za sprečavanje bankarskih kriza u državama članicama, osiguravajući financijsku stabilnost i umanjujući pritisak na javne financije.

3.6

Kad jednom stupi na snagu, BRRD će donekle uskladiti nacionalna zakonodavstva o sanaciji banaka i suradnju između uprava za sanaciju u slučaju propasti banaka, posebice onih prekograničnih.

3.7

SRM ide i korak dalje: za razliku od BRRD-a, on omogućuje jednoobrazne odluke o sanaciji i uporabu sredstava prikupljenih na razini EU-a za zemlje europodručja i one izvan njega koje mu se odluče priključiti.

3.8

Odbor pozdravlja činjenicu da SRM omogućuje uspostavu europskoga tijela i fonda, koji su dobar i logičan produžetak BRRD-a i SSM-a. Nadzorom i sanacijom bavit će se tako ista razina vlasti.

3.9

BRRD će predstavljati pravilnik za sanaciju banaka na čitavom unutarnjem tržištu, pa će se stoga Uredba na njega snažno oslanjati. Budući da je Uredba produžetak BRRD-a, potrebno je uskladiti oba teksta, a proturječja treba izbjeći.

3.10

Odbor također smatra da je za dovršenje unutarnjeg tržišta od ključne važnosti što je više moguće usuglasiti BRRD i Uredbu o SRM-u. Treba stoga uložiti napore za najveću moguću usklađenost BRRD-a. U svrhu uspostave jednakih pravila igre za sve na što širem polju i dosljedne provedbe pravila, provedba BRRD-a treba biti jednoobrazna širom raznih država članica. Naknadna provedba SRM-a treba stoga u najvećoj mogućoj mjeri uzeti u obzir ishod pregovora o BRRD-u.

3.11

Ukoliko su prijedlozi za Uredbu o SRM-u u skladu s nacrtom BRRD-a, Odbor bi želio ponovno istaknuti pitanja koja je u vezi s potonjim postavio, posebice svoj zahtjev za dodatnom jasnoćom glede određenih novih instrumenata koji još nisu iskušani u sustavnim krizama (7). Pozornost treba također obratiti i na dosljednost Uredbe postojećem zakonodavstvu, kako bi se osigurala pravna sigurnost.

4.1

Bilo bi korisno postići brz napredak u razvijanju općeg okvira za bankarsku uniju, kako bi se prevladala sadašnja rascjepkanost financijskih tržišta i pomoglo presjeći postojeću vezu između javnih financija i bankarskog sektora.

4.2

Odbor bi želio ponovno istaknuti da se, što je prije moguće, mora razviti usklađeni okvir za oporavak i sanaciju banaka. Taj okvir mora uključiti snažna prekogranična pravila kako bi se zaštitila cjelovitost jedinstvenog tržišta. SRM je ključna nadopuna toga, a sadašnji su tekstovi jednako dobrodošli.

4.3

Provedbu SRM-a treba poduprijeti i ugraditi u posve usklađeni okvir za oporavak i sanaciju banaka i time oblikovati temeljni okvir za sanaciju banaka širom EU-a.

4.4

Uz to što bi pružio zajednički okvir za sanaciju posrnulih banaka u bankarskoj uniji, i time doprinio osiguranju jednakih pravila igre za sve na tom polju, SRM treba također oblikovati djelotvoran i učinkovit instrument koji je što jednostavniji i koji se može primijeniti u najvećoj mogućoj žurbi, kako na nacionalnoj tako i na prekograničnoj razini, pojavi li se za tim potreba.

4.5

Ključni činitelji jedinstvenog sanacijskog odbora su, posebice, neovisnost, stručnost i demokratski nadzor. Odbor treba imati jak pravni temelj, a od njega treba također zahtijevati da pruži opravdanja za svoje odluke kako bi se osigurali transparentnost i demokratski nadzor te zaštitila prava institucija EU-a. Treba jasno razgraničiti ovlasti između njega i nadzornih vlasti, a njegov sastav mora pažljivo uravnotežiti broj nacionalnih predstavnika i europskih dionika. Odbor i njegovi članovi moraju imati neophodno iskustvo na poljima koja pokrivaju.

4.6

Stvaranje ovog odbora može se smatrati ključnim korakom u razvoju bankarske unije i SRM-a. Međutim, širi okvir SSM-a i BRRD-a ne smije se izgubiti iz vida i vjerojatno bi bilo poželjnije da se ne prejudicira razvoj događaja s time u vezi.

5.1

Jedinstveni fond za sanaciju banaka treba osigurati dostupnost financijske potpore dok se banka preustrojava. Odbor ponovno ističe svoju potporu Komisijinim naporima za uspostavu europskog sustava financijskih mjera, uključujući SRM, koje trebaju osigurati da se sve ustanove u državama članicama podvrgnu jednako učinkovitim pravilima za financiranje sanacije. U najboljem je interesu svake od država članica i jedinstvenog financijskog tržišta osigurati da se sanacija financira pod jednakim uvjetima širom svih država članica jer to pridonosi stabilnosti i jednakim pravilima igre za sve (8). Slično tome, zaštita malih štediša putem DGS-a vjerojatno je vrijedna pozornosti.

5.2

Odbor stoga pozdravlja činjenicu da se jedinstveni sanacijski mehanizam podupire posebnim financijskim mjerama. Ukoliko početno financiranje sanacije treba doći iz instrumenta za sanaciju tipa bail-in (kako bi dioničari i drugi vjerovnici mogli pokriti početne gubitke) i drugih Uredbom predviđenih instrumenata, jedinstveni sanacijski mehanizam treba popratiti jedinstvenim fondom u cilju presijecanja postojeće veze između vlada i bankarskog sektora.

5.3

Odbor bi želio da se pravni temelj fonda razjasni što je prije moguće, uključujući pitanje je li ili nije potrebno izmijeniti Ugovore.

5.4

Postupak uspostave fonda treba započeti čim se razjasne potrebni detalji, iako bez prejudiciranja razvoja i provedbe SSM-a i BRRD-a.

5.5

Uvođenje zajedničkog sustava također postavlja znatne izazove pa treba uložiti napore već od samog početka kako bi se spriječile, ili na najmanju mjeru smanjile, neželjene posljedice, a teškoće unaprijed riješile. Moralni rizik jedan je od primjera toga.

5.6

Iako će se fond koristiti tek u kasnijoj fazi, između dvaju instrumenata, a posebice, nakon mjera sanacije tipa bail-in, te iako se financiranje može koristiti samo u posebne svrhe, svejedno je važno da fond bude dovoljno velik te da se od svih financijskih ustanova zahtijeva da mu pridonose.

5.7

Pri određivanju ciljane razine fonda mora se u obzir uzeti postojeći pojačani bonitetni okvir, preventivne mjere i ulogu planova oporavka i sanacije za izbjegavanje kriza, povećane zaštitne slojeve kapitala, novi mehanizmi za sanaciju, uključujući sanacijske instrumente tipa bail-in, te druge mjere za oporavak financijskog sektora. Te mjere i instrumenti već imaju za cilj smanjiti vjerojatnost propasti neke banke. Odbor stoga ponovno ističe stav koji je zauzeo o BRRD-u, u odnosu na SRM, posebice da mora biti moguće u redovitim razmacima preispitati kriterije za ex-ante doprinose  (9).

5.8

Iz istog razloga, te kako bi se izbjegle negativne posljedice za poduzeća i javnost, odgovarajuću pozornost treba obratiti na mogućnost udvajanja troškova banaka zbog dvojne strukture koja se sastoji od nacionalnih tijela za sanaciju i europskog tijela za sanaciju.