(1)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 119/97 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu u rasponu od 32,5 % do 39,4 % na uvoz određenih prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „predmetna zemlja”) i konačnu antidampinšku pristojbu od 10,5 % na uvoz podrijetlom iz Malezije. Te stope pristojbe primjenjivale su se na prstenaste mehanizme za uvezivanje listova papira osim onih sa 17 ili 23 prstena, dok su prstenasti mehanizmi za uvezivanje listova papira sa 17 i 23 prstena podlijegali pristojbi koja je jednaka razlici između najniže uvozne cijene (najniža uvozna cijena od 325 EUR za 1 000 komada) i cijene franko granica Zajednice, neocarinjene, ako je potonja bila niža od najniže uvozne cijene.

(2)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 2100/2000 (3) nakon antiapsorpcijskog ispitnog postupka na temelju članka 12. osnovne uredbe povećalo navedene pristojbe za kineske prstenaste mehanizme za uvezivanje listova papira, osim za one sa 17 ili 23 prstena. Izmijenjene pristojbe koje se primjenjuju na takav uvoz iz NRK-a kretale su se u rasponu od 51,2 % do 78,8 %.

(3)

Nakon ispitnog postupka za sprečavanje izbjegavanja mjera na temelju članka 13. osnovne uredbe Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1208/2004 (4) proširilo konačne antidampinške mjere na uvoz određenih prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira poslanih iz Vijetnama, bez obzira na to jesu li deklarirani kao podrijetlom iz Vijetnama ili ne.

(4)

Uredbom (EZ) br. 2074/2004 (5) Vijeće je proširilo konačne antidampinške mjere na uvoz prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira podrijetlom iz NRK-a nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera. Nije primljen zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera koje se primjenjuju na Maleziju, a koje su stoga istekle u siječnju 2002.

(5)

Nakon ispitnog postupka za sprečavanje izbjegavanja mjera na temelju članka 13. osnovne uredbe Vijeće je Uredbom (EZ) br. 33/2006 (6) proširilo konačne antidampinške mjere na uvoz određenih prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira poslanih iz Laoske Narodne Demokratske Republike („Laos”), bez obzira na to jesu li deklarirani kao podrijetlom iz Laosa ili ne.

(6)

Nakon ispitnog postupka za sprečavanje izbjegavanja mjera Uredbom (EZ) br. 818/2008 (7) Vijeće je proširilo područje primjene mjera na određene neznatno izmijenjene prstenaste mehanizme za uvezivanje listova papira.

(7)

Nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera antidampinške pristojbe na uvoz određenih prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira produljene su Provedbenom uredbom Vijeća (EU) br. 157/2010 iz veljače 2010. za pet godina (8), a nakon druge revizije zbog predstojećeg isteka mjera produljene su za dodatnih pet godina Provedbenom uredbom Vijeća (EU) 2016/703 (9) iz svibnja 2016. („mjere na snazi”).

(8)

Antidampinške pristojbe koje su trenutačno na snazi iznose 51,2 % za jednog proizvođača izvoznika i 78,8 % za sve ostale proizvođače izvoznike.

(9)

Nakon objave obavijesti o predstojećem isteku mjera na snazi (10) Komisija je primila zahtjev za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe.

(10)

Zahtjev za reviziju podnio je 12. veljače 2021. proizvođač iz Unije Ring Alliance Ringbuchtechnik GmbH („podnositelj zahtjeva”), koji predstavlja više od 25 % ukupne proizvodnje prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira u Uniji. Zahtjev za reviziju temeljio se na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka ili ponavljanja dampinga i štete za industriju Unije.

(11)

Nakon savjetovanja s odborom osnovanim na temelju članka 15. stavka 1. osnovne uredbe Komisija je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je na temelju članka 11. stavka 2. osnovne uredbe 11. svibnja 2021. pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka mjera u vezi s uvozom prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira podrijetlom iz Narodne Republike Kine i koje su proširene na Vijetnam i Laosku Narodnu Demokratsku Republiku. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (11) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(12)

Ispitnim postupkom u vezi s nastavkom ili ponavljanjem dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2017. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(13)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera obavijestila podnositelja zahtjeva, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike i tijela NRK-a, poznate uvoznike, korisnike i trgovce, te udruženja za koja se zna da se revizija na njih odnosi, te ih je pozvala na sudjelovanje.

(14)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. Nijedna zainteresirana strana nije zatražila saslušanje.

(15)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(16)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da tri poznata proizvođača iz Unije, IML Industria Meccanica Lombarda SRL, Koloman Handler Fémárugyár Magyarország Kft. i Ring Alliance Ringbuchtechnik GmbH, moraju dostaviti ispunjeni upitnik u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka. Komisija je pozvala i ostale proizvođače i predstavnička udruženja iz Unije, ako postoje, da se jave i zatraže upitnik. Nije se javio nijedan drugi proizvođač ni predstavničko udruženje iz Unije.

(17)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Nijedan nepovezani uvoznik nije dostavio zatražene informacije. Stoga je Komisija odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(18)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u NRK-u zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je zatražila od Misije Narodne Republike Kine da utvrdi ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da stupi u kontakt s njima.

(19)

Ni jedan proizvođač izvoznik u NRK-u nije dostavilo zatražene informacije i/ili pristao da ga se uključi u uzorak. Stoga kineski proizvođači nisu surađivali, a nalazi povezani s uvozom iz NRK-a utvrđeni su na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(20)

Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u NRK-u u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(21)

Komisija je poslala upitnik proizvođačima iz Unije, nepovezanim uvoznicima i proizvođačima izvoznicima. Isti su upitnici na dan pokretanja postupka postali dostupni i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu (12).

(22)

Odgovore na upitnik dostavili su proizvođači iz Unije Ring Alliance Ringbuchtechnik GmbH i Koloman Handler Kft., dvije stranke iz iste skupine s jednim proizvodnim pogonom koje se dalje u tekstu zajednički nazivaju „Ring Alliance Ringbuchtechnik GmbH”, te M. L. Industria Meccanica Lombarda S.r.l.

(23)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete te interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

—

Ring Alliance Ringbuchtechnik GmbH, Oroszlany, Mađarska,

—

I.M.L. Industria Meccanica Lombarda S.r.l., Offanengo, Italija.

(24)

Proizvod iz postupka revizije isti je kao i u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, točnije određeni prstenasti mehanizmi za uvezivanje listova papira podrijetlom iz NRK-a, koji se sastoje od dvije čelične pločice ili žica na kojima su učvršćena najmanje četiri poluprstena izrađena od čelične žice te koje zajedno drži čelična krovna pločica. Oni se mogu otvoriti povlačenjem poluprstena ili malim čeličnim otponcem pričvršćenim za prstenasti mehanizam za uvezivanje listova papira (proizvod iz postupka revizije). U trenutku stupanja na snagu Uredbe (EU) 2016/703 prstenasti mehanizmi za uvezivanje listova papira razvrstani su u oznaku KN ex 8305 10 00 (oznake TARIC 8305100011, 8305100013, 8305100019, 8305100021, 8305100023, 8305100029, 8305100034 i 8305100035).

(25)

Prstenasti mehanizmi za uvezivanje listova papira primjenjuju se u različite svrhe, na primjer za proizvodnju priručnika za softver, kataloga i brošura, tehničkih priručnika, uredskih fascikala, prezentacija i ostalih uvezanih fascikala te albuma za fotografije i poštanske marke.

(26)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije u Uniji se prodavao velik broj različitih vrsta prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira. Razlike između tih vrsta određene su širinom baze, vrstom mehanizma, brojem prstena, sustavom otvaranja, nominalnim kapacitetom za papir, promjerom prstena, oblikom prstena, duljinom i razmakom između prstena. S obzirom na činjenicu da sve vrste imaju iste fizičke i tehničke značajke te su, u određenim okvirima, zamjenjivi, za potrebe trenutačnog postupka utvrđeno je da svi prstenasti mehanizmi za uvezivanje listova papira predstavljaju jedan proizvod. U vezi s time nisu primljeni nikakvi komentari.

(27)

Kako je pokazao ispitni postupak koji je rezultirao uvođenjem mjera koje su na snazi (13), sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(28)

Uvoz proizvoda iz postupka revizije iz NRK-a nastavio se tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, no u znatno manjem obujmu nego za vrijeme prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera (tj. od siječnja 2014. do prosinca 2014.). Prema Comextu (Eurostat) uvoz prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira iz NRK-a činio je približno 0,7 % tržišta Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije, u usporedbi s tržišnim udjelom od 2,3 % tijekom prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera.

(29)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 19., u ispitnom postupku nije surađivao nijedan izvoznik/proizvođač iz NRK-a. Komisija je stoga obavijestila kinesku vladu da zbog izostanka suradnje može primijeniti članak 18. osnovne uredbe u vezi s nalazima u pogledu Narodne Republike Kine. Komisija u tom pogledu nije zaprimila nikakve primjedbe ni zahtjeve za intervenciju službenika za saslušanje.

(30)

Stoga su se, u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, zaključci u vezi s vjerojatnošću nastavka ili ponavljanja dampinga temeljili na dostupnim činjenicama, posebno na informacijama iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, javno dostupnim podacima za dva turska društva koja posluju u području razvrstanom u oznaku NACE Rev. 2 2599, informacijama koje je dostavio podnositelj zahtjeva te informacijama iz turskog nacionalnog zavoda za statistiku, Eurostatove baze podataka COMEXT, baze podataka Global Trade Atlas, s OECD-ovih internetskih stranica o međunarodnim troškovima prijevoza i osiguranja trgovine robom (ITIC) i internetskih stranica o poslovanju Svjetske banke.

(31)

Budući da su dostatni dokazi raspoloživi u vrijeme pokretanja ispitnog postupka upućivali, u pogledu NRK-a, na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(32)

Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik. Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta, dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije. Kineska vlada nije dostavila odgovor na upitnik i nije primljen nikakav podnesak o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe unutar utvrđenog roka. Komisija je zatim obavijestila kinesku vladu da će za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u NRK-u upotrijebiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe.

(33)

Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka navela i da će s obzirom na raspoložive dokaze možda morati odabrati odgovarajuću reprezentativnu zemlju u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti. Komisija je navela i da će ispitati moguće odgovarajuće zemlje u skladu s kriterijima utvrđenima u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe.

(34)

Komisija je 20. listopada 2021. u bilješci („prva bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je u toj bilješci navela popis svih faktora proizvodnje, kao što su sirovine, rad i energija koji se koriste u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije. Osim toga, Komisija je na temelju kriterija za odabir nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti utvrdila moguće reprezentativne zemlje, i to Tursku kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju. Komisija je od podnositelja zahtjeva primila jednu primjedbu na prvu bilješku.

(35)

Komisija je 7. veljače 2022. drugom bilješkom („druga bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, s Turskom kao reprezentativnom zemljom. Pritom je obavijestila zainteresirane strane i o svojoj namjeri da upotrijebi dva turska društva, D S C Otomotiv i Samet Kalip ve Madeni, koja posluju u području razvrstanom u oznaku NACE Rev. 2 2599 i proizvode iste opće kategorije kao prstenasti mehanizmi za uvezivanje listova papira, kao osnovu za utvrđivanje troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i dobiti za izračun uobičajene vrijednosti.

(36)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(37)

Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se utvrdi […] da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(38)

Kako je objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku zaključila da je, s obzirom na raspoložive dokaze i nesuradnju kineske vlade i proizvođača izvoznika, primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena.

(39)

U nedavnim ispitnim postupcima povezanima sa sektorom čelika u NRK-u (14), koji je glavni faktor proizvodnje prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira, Komisija je utvrdila postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je i u ovom ispitnom postupku na temelju raspoloživih dokaza zaključila da je primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena.

(40)

U tim ispitnim postupcima Komisija je utvrdila postojanje znatnih državnih intervencija u NRK-u kojima se narušava djelotvorna raspodjela resursa u skladu s tržišnim načelima (15). Konkretno, Komisija je zaključila da u sektoru čelika, koji je glavna sirovina za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije, ne samo da postoji znatan udio vlasništva kineske vlade u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe (16), nego i kineska vlada može utjecati na cijene i troškove zbog prisutnosti države u društvima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe (17). Komisija je utvrdila i da prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu. U načelu, zbog sustava planiranja u NRK-u resursi su koncentrirani u sektorima za koje je kineska vlada odredila da su strateški ili na drugi način politički važni, umjesto da se raspodjeljuju u skladu s tržišnim silama (18). Nadalje, Komisija je zaključila da se kinesko zakonodavstvo o stečaju i vlasništvu ne primjenjuje na ispravan način u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe, što dovodi do poremećaja osobito kad se omogućuje nastavak poslovanja nesolventnih društava te pri dodjeli prava korištenja zemljišta u NRK-u (19). Isto tako, Komisija je utvrdila poremećaje u području troškova plaća u sektoru čelika u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe (20) i poremećaje na financijskim tržištima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, posebno kad je riječ o pristupu kapitalu za poslovne subjekte u NRK-u (21).

(41)

Zahtjev je sadržavao informacije o poremećajima u sektoru čelika, a posebno se upućivalo na nedavne nalaze u antidampinškim ispitnim postupcima Europske komisije koji su potvrdili postojanje poremećaja u sektoru čelika. Zahtjev je nadalje sadržavao informacije o poremećajima u sektoru obojenih metala, posebno u vezi s niklom koji je važna sirovina za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije. Uz to, u zahtjevu se upućivalo na izvješće Komisije o znatnim poremećajima u Kini (22) („izvješće”), a posebno su istaknuti poremećaji na tržištu rada i pristupu financiranju.

(42)

Komisija je u ovom ispitnom postupku ispitala je li bilo primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u, s obzirom na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Učinila je to na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze sadržane u izvješću, koje se oslanja na javno dostupne izvore. Tom su analizom obuhvaćeni ispitivanje znatnih državnih intervencija u gospodarstvu NRK-a općenito i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući proizvod iz postupka revizije. Komisija je te dokazne materijale dodatno nadopunila svojim istraživanjem o raznim kriterijima koji su relevantni za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u NRK-u.

(43)

Konkretno, znatan dio sektora industrije čelika, koji je glavna sirovina u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije, i dalje je u vlasništvu kineske vlade. Mnogi najveći proizvođači čelika u državnom su vlasništvu. Neki su izričito navedeni u „Planu za prilagodbu i modernizaciju industrije čelika za razdoblje od 2016. do 2020.”. Na primjer, društvo Shanxi Taiyuan Iron & Steel Co. Ltd. („Tisco”), u vlasništvu kineske države, na svojim internetskim stranicama navodi da je „div u proizvodnji željeza i čelika”, koji se „razvio u izuzetan kompleks za proizvodnju željeza i čelika na veliko, koji je integriran s djelatnostima vađenja željeza, proizvodnje, prerade i isporuke željeza i čelika te trgovine njima” (23). Baosteel je još jedno veliko kinesko poduzeće u državnom vlasništvu koje se bavi proizvodnjom čelika te je dio nedavno konsolidiranog poduzeća China Baowu Steel Group Co. Ltd. (bivši Baosteel Group i Wuhan Iron & Steel).) (24). Iako se procjenjuje da je broj poduzeća u državnom vlasništvu i broj društava u privatnom vlasništvu teoretski približno jednak, četiri od pet kineskih proizvođača čelika među 10 najvećih svjetskih proizvođača čelika u državnom su vlasništvu (25). Istodobno, iako je deset najvećih proizvođača činilo samo 36 % ukupne industrijske proizvodnje u 2016., kineska je vlada iste godine utvrdila cilj da do 2025. konsolidira 60–70 % proizvodnje čelika u približno deset velikih poduzeća (26). Tu je namjeru kineska vlada ponovila u travnju 2019. prilikom najave objavljivanja smjernica za konsolidaciju industrije čelika (27). Takva konsolidacija mogla bi uključivati prisilna spajanja profitabilnih privatnih društava s poduzećima u državnom vlasništvu koja ostvaruju slabe rezultate (28).

(44)

Usto, mnogi od najvećih proizvođača u sektoru čelika izričito su navedeni u „Planu za prilagodbu i modernizaciju industrije čelika za razdoblje 2016.–2020.”. Na primjer, Tisco na svojim internetskim stranicama navodi da je „div u proizvodnji željeza i čelika”, koji se „razvio u izuzetan kompleks za proizvodnju željeza i čelika na veliko, koji je integriran s djelatnostima vađenja željeza, proizvodnje, prerade i isporuke željeza i čelika te trgovine njima” (29).

(45)

Budući da je sektor prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira vrlo rascjepkan, a proizvođači su većinom poduzeća u državnom vlasništvu, tijekom ispitnog postupka nije bilo moguće utvrditi točan omjer proizvođača prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira u državnom vlasništvu naspram onih u privatnom vlasništvu.

(46)

S obzirom na visok udio državnih poduzeća u sektoru čelika, glavne sirovine za proizvodnju prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira, čak je i proizvođačima u privatnom vlasništvu onemogućeno poslovanje u tržišnim uvjetima. Doista, javna i privatna poduzeća u sektoru prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira također se politički nadziru i usmjeravaju kako je objašnjeno u odjeljku uvodnim izjavama od 47. do 53. u nastavku.

(47)

Kad je riječ o tome da kineska vlada može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe, u ispitnom postupku nisu se razmatrala pojedinačna društva jer je sektor prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira vrlo rascjepkan i sastoji se uglavnom od MSP-ova u državnom vlasništvu.

(48)

Nadalje, u sektoru prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira na snazi su politike kojima se diskriminira u korist domaćih proizvođača ili se na drugi način utječe na tržište u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) treće alineje osnovne uredbe.

(49)

Kineska vlada industriju čelika, koja je glavna komponenta za proizvodnju prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira, smatra ključnom industrijom (30). To je potvrđeno u nizu planova, direktiva i drugih dokumenata koji se odnose na čelik, a izdani su na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini, na primjer u „Planu za prilagodbu i modernizaciju industrije čelika za razdoblje 2016.–2020.”. U tom se planu navodi da je industrija čelika „važan osnovni sektor kineskog gospodarstva, nacionalni temelj” (31). Glavne zadaće i ciljevi iz tog plana obuhvaćaju sve aspekte razvoja te industrije (32).

(50)

U 13. petogodišnjem planu za gospodarski i socijalni razvoj (33) predviđa se pružanje potpore poduzećima koja proizvode vrste proizvoda od čelika visoke klase (34). U prvom je planu i postizanje kvalitete, trajnosti i pouzdanosti proizvoda podupiranjem društava koja upotrebljavaju tehnologije povezane s proizvodnjom, preciznim valjanjem i poboljšanjem kvalitete čistog čelika (35).

(51)

U „Katalogu smjernica za restrukturiranje industrije (verzija iz 2011.) (izmjena iz 2013.)” (36) („Katalog”) čelik se navodi kao poticana industrija.

(52)

Nadalje, kineska vlada usmjerava razvoj sektora u skladu sa širokim rasponom alata politike i direktiva koji su, među ostalim, povezani sa sljedećim: sastavom i restrukturiranjem tržišta, sirovinama, ulaganjima, uklanjanjem kapaciteta, asortimanom proizvoda, premještanjem, modernizacijom itd. Kineska vlada tim i drugim sredstvima usmjerava i kontrolira gotovo svaki aspekt razvoja i funkcioniranja tog sektora. (37) Trenutačni problem viška kapaciteta nedvojbeno je najbolji primjer posljedica politika kineske vlade i popratnih poremećaja.

(53)

Ukratko, kineska vlada utvrdila je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike pružanja potpore poticanim industrijama, uključujući proizvodnju čelika kao glavne sirovine koja se upotrebljava u proizvodnji prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila.

(54)

U ovom ispitnom postupku nisu otkriveni dokazi da diskriminatorna primjena ili neodgovarajuća provedba zakonodavstva o stečaju i vlasništvu u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) četvrtom alinejom osnovne uredbe u sektoru čelika, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 40., ne bi utjecala na proizvođače prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira.

(55)

Na sektor prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira utječu i poremećaji u području troškova plaća u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 40. Ti poremećaji utječu na sektor i izravno (kad je riječ o proizvodnji prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira ili glavnih ulaznih elemenata) i neizravno (kad je riječ o pristupu kapitalu ili ulaznim elementima društava koja podliježu istom sustavu rada u NRK-u) (38).

(56)

Isto tako, u ovom ispitnom postupku nisu dostavljeni nikakvi dokazi da na sektor prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira ne utječu državne intervencije u financijski sustav u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 40. Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(57)

Konačno, Komisija podsjeća na to da je za proizvodnju prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira potrebno više ulaznih elemenata. NRK je jedan od najvećih proizvođača čelika, ključne sirovine u postupku proizvodnje prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira. Kada proizvođači prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira kupuju ulazne elemente ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Na primjer, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima.

(58)

Stoga ne samo da domaće prodajne cijene prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira nisu primjerene za uporabu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe, nego su svi troškovi ulaznih elemenata (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima I. i II. Naime, državne intervencije opisane u pogledu raspodjele kapitala, zemljišta, rada, energije i sirovina prisutne su u cijelom NRK-u. To znači, na primjer, da je ulazni element koji je sam proizveden u NRK-u kombinacijom niza faktora proizvodnje izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne elemente ulaznih elemenata i tako dalje. Ni kineska vlada ni proizvođači izvoznici nisu u ovom ispitnom postupku predočili nikakve dokaze ni argumente koji bi to osporili.

(59)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 29., kineska vlada nije dostavila primjedbe ni dokaze kojima bi potkrijepila ili osporila postojeće dokaze iz dokumentacije predmeta, uključujući izvješće i dodatne dokaze, koje je dostavio podnositelj pritužbe, o postojanju znatnih poremećaja i/ili primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u ovom predmetu.

(60)

Ukratko, raspoloživi dokazi pokazali su da cijene ili troškovi proizvoda iz postupka revizije, uključujući troškove sirovina, energije i rada, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kao što je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata navedenih u njoj. Na temelju toga i zbog nesuradnje kineske vlade Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, što se razmatra u sljedećem odjeljku.

(61)

Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:

(62)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 34. i 35., Komisija je izdala dvije bilješke za dokumentaciju o izvorima određivanja uobičajene vrijednosti: prvu bilješku o faktorima proizvodnje 20. listopada 2021. („prva bilješka”) i drugu bilješku o faktorima proizvodnje 7. veljače 2022. („druga bilješka”). U tim bilješkama su opisane činjenice i dokazi na kojima se temelje relevantni kriteriji te su razmotrene primjedbe strana o tim elementima i o relevantnim izvorima. Komisija je u drugoj bilješci obavijestila zainteresirane stranke o svojoj namjeri da Tursku smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom u ovom slučaju ako se potvrdi postojanje znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

(63)

Komisija je u prvoj bilješci o faktorima proizvodnje utvrdila da su, prema Svjetskoj banci, Turska i Tajland zemlje sa sličnom razinom gospodarskog razvoja kao NRK, tj. Svjetska banka ih je na temelju bruto nacionalnog dohotka svrstala u kategoriju zemalja s „visokim srednjim dohotkom” za koje je poznato da se u njima proizvodi proizvod iz postupka revizije ili proizvod iz iste opće kategorije i/ili sektora proizvoda iz postupka revizije.

(64)

Od podnositelja zahtjeva zaprimljena je jedna primjedba na bilješku. Podnositelj zahtjeva složio se da su obje zemlje svrstane u kategoriju zemalja s visokim srednjim dohotkom. Međutim, podnositelj zahtjeva u odgovoru na prvu bilješku naveo je da već više desetljeća proizvodi i prodaje proizvod iz postupka revizije, ali da ne zna za poduzeća u Turskoj i Tajlandu koja proizvode prstenaste mehanizme za uvezivanje listova papira. Štoviše, podnositelj zahtjeva tvrdio je da postoji zabuna između proizvodnje registratora, tj. proizvoda na kraju proizvodnog lanca, i prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira, tj. metalnog dijela registratora. Kad je riječ o poduzećima koja je Komisija navela kao proizvođače u Turskoj i Tajlandu, podnositelj zahtjeva dostavio je primjedbu da su sva poduzeća navedena u bilješci od 20. listopada proizvođači uredskog pribora koji čine proizvod na kraju proizvodnog lanca. Podnositelj zahtjeva objasnio je da je u zahtjevu za reviziju odabrao Tursku zbog njezine veličine i gospodarskog razvoja, itekako svjestan da se u Turskoj ne proizvode prstenasti mehanizmi za uvezivanje listova papira. Stoga je predložio poduzeća sa sličnim proizvodnim metodama, faktorima proizvodnje i proizvodnim elementima na temelju oznake NACE Rev. 2 2599.

(65)

Budući da se stupanj gospodarskog razvoja svih zemalja u kojima se proizvodi proizvod iz postupka revizije razlikuje od NRK-a, Komisija je navela da će upotrijebiti proizvodnju proizvoda iste opće kategorije, oznake NACE Rev. 2 2599, kao proizvod iz postupka revizije, a kako bi se utvrdila odgovarajuća reprezentativna zemlja za primjenu članka 2. stavka 6.a. osnovne uredbe.

(66)

Komisija je za prethodno razmatrane i navedene zemlje dodatno provjerila dostupnost javnih podataka, a posebno javnih financijskih podataka proizvođača iz opće kategorije oznake NACE Rev. 2 2599.

(67)

Komisija je dodatno ispitala javno dostupne financijske podatke poduzeća koje je odredio podnositelj zahtjeva (oznaka NACE Rev. 2 2599). Premda ta poduzeća ne proizvode nijedan proizvod iz postupka revizije, ona u svojim proizvodnim postupcima primjenjuju slične faktore proizvodnje. Komisija je utvrdila da su samo dva od šest identificiranih poduzeća poslovala u području razvrstanom u oznaku NACE Rev. 2 2599, točnije D S C Otomotiv i Samet Kalip ve Madeni, oba u Turskoj. Komisija je utvrdila da su dva navedena poduzeća ostvarila dobit u razdoblju ispitnog postupka revizije. Relativno visoke razine troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i dobiti pri korištenju ponderiranog prosjeka dvaju poduzeća mogu se objasniti činjenicom da su oba poduzeća glavni proizvođači u svojim sektorima. D S C Otomotiv opskrbljuje automobilski sektor, dok je Samet Kalip glavni igrač na svjetskom tržištu industrije dodataka za namještaj. U svakom slučaju, Komisija nije dobila nikakve informacije koje bi ukazale na to da razine troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i dobiti poduzeća D S C Otomotiv i Samet Kalip nisu razumne za sektor u kojem posluju.

(68)

Komisija je analizirala i uvoz glavnih faktora proizvodnje u Tursku. Analiza podataka o uvozu pokazala je da na uvoz glavnih faktora proizvodnje u Tursku nije bitno utjecao uvoz iz NRK-a ili neke od zemalja navedenih u Prilogu I. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (41), pa se Turska može upotrijebiti kao odgovarajuća reprezentativna zemlja.

(69)

Uzimajući u obzir prethodno navedena razmatranja, Komisija je drugom bilješkom obavijestila zainteresirane strane da namjerava upotrijebiti Tursku kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a. točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe, kako bi utvrdila nenarušene cijene ili referentne vrijednosti za izračun uobičajene vrijednosti.

(70)

Zainteresirane strane pozvane su da dostave primjedbe o prikladnosti Turske kao reprezentativne zemlje. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

(71)

Početni odabir mogućih reprezentativnih zemalja i prikladnih poduzeća s javno dostupnim podacima ne sprečava Komisiju da u kasnijoj fazi eventualno dopuni ili doradi takav odabir i svoje istraživanje, uključujući iznošenjem novih prijedloga u pogledu mogućih reprezentativnih zemalja. Naime, sama svrha bilješki o faktorima proizvodnje jest pozvati zainteresirane strane da dostave primjedbe o preliminarnim istraživanjima službi Komisije te da se, ako je to opravdano, dobiju alternative koje će službe Komisije dodatno razmotriti. Konačno, bilješke sadržavaju poseban prilog, u kojem su stranama dane smjernice za dostavljanje informacija o mogućim dodatnim reprezentativnim zemljama i/ili društvima za potrebe članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe.

(72)

Budući da je na temelju svih prethodno navedenih elemenata utvrđeno da je Turska odgovarajuća reprezentativna zemlja, nije bilo potrebe provesti ocjenu razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

(73)

S obzirom na prethodnu analizu, Turska ispunjava kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe i stoga je se može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom.

(74)

Komisija je u prvoj bilješci navela faktore proizvodnje kao što su materijali, energija i radna snaga koje proizvođači izvoznici upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože javno dostupne podatke o nenarušenim vrijednostima za svaki od faktora proizvodnje u toj bilješci.

(75)

Komisija je zatim u drugoj bilješci navela da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe upotrijebiti bazu podataka Global Trade Atlas („GTA”) kako bi utvrdila nenarušeni trošak većine faktora proizvodnje, ponajprije sirovina i nusproizvoda. Osim toga, Komisija je navela da će za utvrđivanje nenarušenih troškova rada i energije upotrijebiti podatke turskog Zavoda za statistiku (42).

(76)

Komisija je u izračun uključila vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi obuhvatila troškove koji nisu uključeni u navedene faktore proizvodnje. Za utvrđivanje tog iznosa iskoristila je financijske podatke jednog od proizvođača iz Unije koji je surađivao u ispitnom postupku i koji je u tu svrhu dostavio konkretne informacije (43), odnosno poduzeća Koloman Handler Kft („KH”). Metodologija je propisno objašnjena u odjeljku 3.3.5. točki.

(77)

Konačno, kako je navedeno u drugoj bilješci, Komisija je za utvrđivanje troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti upotrijebila financijske podatke odabranih turskih društava navedenih u uvodnoj izjavi 67.

(78)

Komisija je u dvije bilješke o faktorima proizvodnje sastavila popis faktora proizvodnje i izvora koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje popisa svih ulaznih elemenata, kao što su materijali, energija i radna snaga, koje proizvođači u NRK-u upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije. Komisija nije primila nijednu primjedbu o popisu faktora proizvodnje.

(79)

Zbog nesuradnje kineskih proizvođača izvoznika u postupku revizije Komisija se morala osloniti na europskog proizvođača KH kako bi utvrdila faktore proizvodnje koji se upotrebljavaju u proizvodnji prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira. Na temelju podataka prikupljenih od kineskih društava tijekom početnog ispitnog postupka i informacija dostupnih na internetskim stranicama kineskih proizvođača prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira, čini se da su njihov proizvodni postupak i upotrijebljeni materijali slični onima koje upotrebljava KH.

(80)

Zbog nesuradnje Komisija nije imala detaljnije oznake robe za svaki faktor proizvodnje od šesteroznamenkastih oznaka Harmoniziranog sustava („HS”).

(81)

Uzimajući u obzir sve podatke koje je dostavio KH i izostanak primjedbi na dvije bilješke o izvorima za određivanje uobičajene vrijednosti u pogledu faktora proizvodnje, utvrđeni su sljedeći faktori proizvodnje i oznake HS, prema potrebi:

Faktori proizvodnje prstenastih mehanizama za uvezivanje listova

(82)

Kako bi utvrdila nenarušene cijene sirovina dostavljenih do vrata tvornice proizvođača iz reprezentativne zemlje, Komisija je za svaku sirovinu upotrijebljenu u proizvodnji prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira u poduzeću KH kao osnovu upotrijebila ponderiranu prosječnu cijenu uvoza u reprezentativnu zemlju na temelju podataka iz baze podataka GTA, kojoj su dodane uvozne carine i troškovi prijevoza. Komisija je provjerila prijavljene sirovine koje se upotrebljavaju i relevantne omjere potrošnje u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije. Uvozna cijena u reprezentativnoj zemlji utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a i koje su navedene u Prilogu I. Uredbi (EU) 2015/755 (44). Statistički podaci o uvozu ostali su dovoljno reprezentativni nakon izuzeća tog dijela uvoza. Komisija je odlučila isključiti uvoz iz NRK-a u reprezentativnu zemlju jer je u uvodnoj izjavi 60. zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe. S obzirom na to da nema dokaza koji potvrđuju da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene.

(83)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata tvornice proizvođača, Komisija je primijenila uvoznu carinu reprezentativne zemlje na odgovarajućim razinama, ovisno o zemlji podrijetla obujma uvoza (45). Komisija je dodala troškove domaćeg prijevoza izračunane po kilogramu na temelju kotacija za isporuke na granici Istanbul–Kapikule, kako je navedeno u izvješću „Doing Business” Svjetske banke (46).

(84)

Zbog nesuradnje kineskih proizvođača izvoznika u postupku revizije Komisija se oslonila na podatke koje je dostavilo društvo KH kako bi utvrdila nusproizvode dobivene u proizvodnji prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira. Društvo je prijavilo samo jedan nusproizvod, odnosno otpatke i lomljevinu pokositrenog željeza ili čelika.

(85)

Budući da se navedeni proizvod ne uvozi u Tursku, Komisija je tražila alternativni izvor referentne vrijednosti. Komisija je na temelju podataka preuzetih iz baze GTA identificirala najvećeg svjetskog izvoznika navedenog proizvoda, odnosno Sjedinjene Američke Države („SAD”). Referentna vrijednost naknadno je izračunata kao ponderirana prosječna jedinična izvozna cijena sa svim troškovima (CIF + uvozne carine u zemljama u koje se vrši uvoz iz SAD-a) na temelju izvoza SAD-a u ostatak svijeta u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(86)

Kako bi utvrdila referentnu vrijednost za troškove rada, Komisija je upotrijebila javno dostupne turske nacionalne statističke podatke koji uključuju poreze i pristojbe poslodavca (47).

(87)

Komisija je kao osnovu za izračun upotrijebila statističke podatke s portala za podatke Turkstat, koji sadržava detaljne informacije o godišnjim troškovima rada po satu u pojedinim gospodarskim sektorima. Komisija je kao referentni brojčani podatak upotrijebila onaj prijavljen za oznaku NACE Rev.2 C.25 „Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme”.

(88)

Kako bi utvrdila referentnu vrijednost za električnu energiju, Komisija je upotrijebila cijene električne energije po skupinama potrošača u tom sektoru, objavljene na stranicama turskog nacionalnog ureda za statistiku („Turkstat”) (48).

(89)

Komisija je upotrijebila kotaciju cijene električne energije dostupnu na portalu za podatke Turkstat, koji sadržava polugodišnje prosječne jedinične cijene električne energije. Komisija je kao referentnu vrijednost upotrijebila prosjek industrijskih cijena dostavljenih za razdoblje ispitnog postupka revizije.

(90)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, mora se utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u prethodno navedene faktore proizvodnje.

(91)

Na temelju faktora proizvodnje iz uvodne izjave 81. Komisija je izračunala režijske troškove proizvodnje. S obzirom na nesuradnju kineskih proizvođača, izračun tih režijskih troškova proizvodnje temeljio se na omjeru režijskih troškova proizvodnje podijeljenih s troškovima proizvodnje koje je prijavio KH. Taj je postotak primijenjen na nenarušene troškove proizvodnje.

(92)

Komisija je za izračun troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i dobiti iskoristila financijske podatke dvaju proizvođača iz Turske navedenih u uvodnoj izjavi 67. Komisija je prvo za svakog proizvođača utvrdila postotak troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i dobiti nad troškovima prodane robe („COGS”). Zatim su utvrđeni prosječni troškovi prodaje te administrativni i opći troškovi i dobit u reprezentativnoj zemlji (ponderirani s obzirom na promet društava). Javno dostupna revidirana računovodstvena dokumentacija tih društava stavljena je na raspolaganje zainteresiranim stranama kao prilog drugoj bilješci.

(93)

Komisija je na temelju navedenih referentnih vrijednosti izračunala uobičajenu vrijednost primjenom sljedeće metodologije.

(94)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Budući da proizvođači izvoznici nisu surađivali, Komisija se oslonila na informacije KH-a o potrošnji svakog faktora proizvodnje (sirovine, rad i energija) za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije. Ti su obujmi potrošnje pomnoženi s nenarušenim jediničnim troškovima utvrđenima u Turskoj, kako je opisano u odjeljku 3.3.4.

(95)

Drugo, kako bi dobila nenarušene troškove proizvodnje, Komisija je na nenarušene troškove proizvodnje dodala postotak režijskih troškova proizvodnje, utvrđenih kako je opisano u uvodnoj izjavi 90.

(96)

Konačno, osim troškova proizvodnje koji su utvrđeni kako je opisano u uvodnoj izjavi 95., Komisija je primijenila troškove prodaje te administrativne i opće troškove i dobit u reprezentativnoj zemlji utvrđene kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 92. Troškovi prodaje te administrativni i opći troškovi izraženi kao postotak troškova prodane robe i primijenjeni na nenarušene troškove proizvodnje iznosili su 31,3 %, a dobit izražena kao postotak troškova prodane robe i primijenjena na nenarušene troškove proizvodnje iznosila je 24,7 %.

(97)

Uobičajena vrijednost, izračunana prema opisu u uvodnim izjavama od 93. do 96., umanjena je za nenarušenu vrijednost nusproizvoda. Nenarušena vrijednost nusproizvoda utvrđena je množenjem količine prodane u razdoblju ispitnog postupka revizije, kako je izvijestilo društvo KH, s njegovom nenarušenom jediničnom cijenom utvrđenom u Turskoj, kao što je opisano u odjeljku 3.3.4.2.

(98)

Za određene proizvode NRK primjenjuje politiku samo djelomičnog povrata PDV-a pri izvozu. Kako bi se osiguralo da se uobičajena vrijednost izrazi na istoj razini oporezivanja kao izvozna cijena, uobičajena vrijednost prilagođava se naviše za taj dio PDV-a naplaćen na izvoz proizvoda iz postupka revizije koji nije vraćen kineskim proizvođačima izvoznicima. Podaci s internetskih stranica kineske porezne i carinske uprave te podaci sa stranice Transcustoms (49) pokazali su da u razdoblju ispitnog postupka revizije PDV koji se naplaćivao na izvoz prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papir nije punosti vraćen. Konačna uobičajena vrijednost shodno tomu prilagođena je naviše za 3 %.

(99)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost na temelju cijena franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. Zbog činjenice da nijedan proizvođač izvoznik nije surađivao uobičajena vrijednost primjenjiva je na razini cijele zemlje.

(100)

Zbog nesuradnje kineskih proizvođača izvoznika izvozna cijena temeljila se na raspoloživim podacima u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(101)

Prema podacima Eurostata iz NRK-a je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uvezeno samo 356 000 komada prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira. Taj je iznos zanemariv ne samo u kontekstu ukupne potrošnje u Uniji, već i stoga što se, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 26., tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije u Uniji prodavao velik broj različitih vrsta prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira. Zbog nesuradnje kineskih proizvođača izvoznika Komisija nema nikakve informacije o rasponu proizvoda unutar tako malog obujma uvoza. Komisija je zbog toga zaključila da tako mali obujam nije dovoljna osnova za donošenje zaključka o nastavku dampinga i ispitala je vjerojatnost ponavljanja dampinga u slučaju isteka mjera.

(102)

Nakon zaključka iz uvodne izjave 101. Komisija je u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe ispitala vjerojatnost ponavljanja dampinga u slučaju stavljanja mjera izvan snage. Analizirani su sljedeći elementi: postojanje dampinga koji se temelji na izvozu u treće zemlje, proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u NRK-u te privlačnost tržišta Unije.

(103)

Na temelju statističkih podataka o uvozu iz baze podataka GTA Komisija je utvrdila četiri najveća uvoznika prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira iz NRK-a tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije: Meksiko, SAD, Maleziju i Vijetnam (50). Te su četiri zemlje činile 61 % ukupnog „svjetskog” uvoza proizvoda iz postupka revizije iz Kine.

(104)

S obzirom na kineski izvoz prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira na ta četiri glavna tržišta izračuni dampinga napravljeni su prema metodologiji opisanoj u nastavku.

(105)

Da bi procijenila damping iz NRK-a u treće zemlje, Komisija je upotrijebila uobičajenu vrijednost izračunanu prema opisu u uvodnim izjavama od 93. do 99.

(106)

Budući da kineski proizvođači nisu surađivali, vjerojatna izvozna cijena u Uniju procijenjena je analizom kineskih izvoznih cijena u treće zemlje u razdoblju ispitnog postupka revizije, na temelju odgovarajućih statističkih podataka o uvozu iz baze podataka GTA.

(107)

Malezija i Vijetnam izvijestili su o uvoznoj vrijednosti samo na razini CIF. Stoga je Komisija prilagodila prijavljene vrijednosti na razinu FOB umanjene za troškove pomorskog prijevoza i osiguranja (51). Ta prilagodba nije bila potrebna za Meksiko i SAD jer su bile dostupne uvozne vrijednosti na razini FOB.

(108)

U drugom koraku uvozne vrijednosti FOB za sve četiri zemlje prilagođene su na razinu franko tvornica oduzimanjem troškova domaćeg prijevoza u Kini (52).

(109)

Komisija je usporedila izračunanu uobičajenu vrijednost i izvozne cijene u treće zemlje na temelju cijene franko tvornica.

(110)

Za prethodnu usporedbu zabilježena je dampinška marža na razini zemlje za kineski izvoz u četiri zemlje, izražena kao postotak njihovih vrijednosti CIF (53) kako slijedi:

(111)

Prosječna izvozna cijena utvrđena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije za svaku od navedenih zemalja dovela bi do dampinške marže veće od 20 % u usporedbi s uobičajenom vrijednošću utvrđenom u odjeljku 3.3.6. To ukazuje na to da bi, ako bi uvoz iz NRK-a stigao u Uniju na toj razini, takav uvoz bio dampinški.

(112)

Rezervni kapacitet u Kini, koji se prema zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera procjenjuje na 375 milijuna komada, za više od sedam puta premašuje ukupnu potrošnju u Uniji, koja je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila između 40 milijuna komada i 60 milijuna komada. Kineski kapacitet znatno je povećan u proteklom desetljeću i trenutačno iznosi oko 830 milijuna komada, mnogo više od sadašnje proizvodnje od 455 milijuna komada.

(113)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da kineski proizvođači izvoznici imaju znatne neiskorištene kapacitete koji bi se, ako se dopusti istek mjera, mogli upotrijebiti za proizvodnju prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira za izvoz u Uniju.

(114)

Prema podacima iz baze podataka GTA kineski proizvođači izvoznici izvozili su na svoja glavna treća tržišta po cijenama koje su bile od 1,2 % do 32,5 % niže u odnosu na prosječne prodajne cijene proizvođača iz Unije na tržištu Unije. Kad se uzme u obzir ta razina cijena, izvoz u Uniju potencijalno je privlačan za kineske izvoznike jer bi im se istekom mjera omogućila prodaja po cijenama višima od onih po kojima izvoze u druge zemlje, ali još uvijek ispod cijena industrije EU-a.

(115)

Tržište Unije privlačno je kineskim proizvođačima i zbog svoje veličine jer je to prema zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera najveće svjetsko tržište za određene vrste prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira.

(116)

S obzirom na navedeno, Komisija je zaključila da postoji velika vjerojatnost da će se damping ponoviti u slučaju isteka mjera. Naime, razina uobičajene vrijednosti utvrđene u NRK-u, razina kineskih izvoznih cijena za tržišta trećih zemalja, privlačnost tržišta Unije i dostupnost znatnih proizvodnih kapaciteta NRK-a upućuju na veliku vjerojatnost ponavljanja dampinga u slučaju isteka mjera.

(117)

Istovjetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka proizvodila su dva proizvođača u Uniji: Ring Alliance Ringbuchtechnik GmbH (Oroszlany, Mađarska) i I.M.L. Industria Meccanica Lombarda S.r.l. (Offanengo, Italija). Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(118)

Oba proizvođača (od kojih je prvi bio podnositelj zahtjeva) surađivala su u ispitnom postupku. Budući da oba društva zajedno predstavljaju ukupnu proizvodnju prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, smatra se da predstavljaju industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(119)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila približno [40 000–60 000] tona (54). Komisija je utvrdila brojku na temelju odgovora na upitnik dvaju proizvođača. Budući da su mikroekonomski i makroekonomski podaci utvrđeni na temelju podataka dvaju proizvođača iz Unije, podaci su izraženi u rasponima kako bi se osigurala povjerljivost.

(120)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju: (a) provjerenog obujma prodaje istovjetnog proizvoda industrije Unije na tržištu Unije zabilježenog u odgovarajućim odgovorima na upitnik proizvođača iz Unije i (b) obujma uvoza prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira (na razini TARIC) na tržište Unije zabilježenog u Eurostatu i pretvorenog u komade. Prema nomenklaturi TARIC važećoj na dan stupanja na snagu Uredbe (EU) 2016/703 Komisija je identificirala dvije skupine prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira:

(121)

Mjerna jedinica za prstenaste mehanizme za uvezivanje listova papira u Eurostatu je masa (kg). Komisija je izračunala faktor konverzije za svaku od navedenih skupina prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira na temelju provjerenih podataka o proizvodnji industrije Unije. Tako izračunani faktori konverzije iskorišteni su za utvrđivanje relevantnog obujma uvoza u komadima.

(122)

Izračun tih faktora konverzije propisno je objašnjen u bilješci u dokumentaciji (55). U toj je bilješci Komisija navela izvor podataka koje je koristila za izračun dvaju faktora konverzije (podatke o prodaji industrije Unije za razdoblje ispitnog postupka revizije dostavljene prema masi i jedinicama) i primijenjenu metodologiju (ukupna masa za prodaju svake skupine proizvoda u Uniji podijeljena s odgovarajućim brojem komada). Nije zaprimljena nijedna primjedba u vezi s tom bilješkom za dokumentaciju.

(123)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja na tržištu Unije

(124)

Revizija je pokazala da se potrošnja prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira u Uniji smanjila za 31 % tijekom razmatranog razdoblja, odnosno s oko 70–90 milijuna komada 2017. na 40–60 milijuna komada u razdoblju ispitnog postupka revizije (56).

(125)

Kontinuirani pad potrošnje u Uniji objašnjava se digitalizacijom. Međutim, industrija Unije smatra da je utjecaj digitalizacije u posljednjoj fazi i da će se tržište postupno stabilizirati, osobito glavna tržišta, odnosno tržište škola i tržište uzoraka. Osim toga, izbijanje pandemije bolesti COVID-19 uzrokovalo je dodatno privremeno smanjenje potražnje u 2020.

(126)

Komisija je obujam uvoza utvrdila na temelju statističkih podataka Eurostata, kako je propisno objašnjeno u uvodnoj izjavi 120. Tržišni udio utvrđen je na temelju usporedbe uvoza s potrošnjom u Uniji kako je navedeno u tablici 1.

(127)

Uvoz iz predmetne zemlje kretao se kako slijedi:

Tablica 2.

Obujam uvoza i tržišni udio

(128)

Obujam uvoza prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira podrijetlom iz NRK-a ostao je na vrlo niskoj razini tijekom razmatranog razdoblja i kretao se oko tržišnog udjela od 1 %.

(129)

S obzirom na nesuradnju proizvođača izvoznika iz NRK-a i vrlo male količine uvezene u Uniju iz NRK-a kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 101. pouzdane uvozne cijene nisu se mogle utvrditi u razdoblju ispitnog postupka revizije, pa smislen izračun sniženja cijena nije bio moguć.

(130)

U tim je okolnostima Komisija utvrdila sniženje cijena zbog uvoza iz NRK-a tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uspoređujući:

(131)

Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Pokazalo se sniženje cijena do 32,5 % ovisno o cijenama za glavna izvozna tržišta. Očekuje se slična razina sniženja cijena na tržištu Unije u slučaju isteka mjera.

(132)

Komisija je utvrdila obujam i cijene uvoza primjenom iste metodologije kao za NRK (vidjeti uvodnu izjavu 126.).

(133)

Obujam uvoza iz trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretao se kako slijedi:

Tablica 3.

Uvoz iz trećih zemalja

(134)

Tijekom cijelog razmatranog razdoblja glavne zemlje izvoznice prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira u Uniju bile su Indija i Kambodža. Uvoz iz tih zemalja pokrivao je znatne udjele tržišta Unije tijekom cijelog razmatranog razdoblja, u rasponu između 10 % i 16 %. Međutim, treba napomenuti da su se obujam i tržišni udio uvoza iz Indije i Kambodže znatno smanjili tijekom razmatranog razdoblja. Smanjile su se i cijene takvog uvoza, a industrija Unije nije dostavila nikakve dokaze da je takav uvoz dampinški na tržištu Unije.

(135)

Uvoz iz ostalih trećih zemalja je zanemariv. Tajland, nekad drugi najveći izvoznik u Uniju, gotovo je nestao s tržišta.

(136)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(137)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 16., nije proveden odabir uzorka radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije. Slijedom toga, za utvrđivanje štete Komisija nije napravila razliku između makroekonomskih i mikroekonomskih pokazatelja štete jer su svi proizvođači iz Unije surađivali u reviziji.

(138)

Radi poštovanja povjerljivih poslovnih podataka podaci o dva proizvođača iz Unije morali su biti prikazani u rasponima. Iznošenje točnih podataka omogućilo bi bilo kojem od tih proizvođača iz Unije da izračuna točne podatke o proizvodnji drugog proizvođača, a postojala bi mogućnost da to učine i drugi tržišni subjekti koji posjeduju tržišne podatke.

(139)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 4.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(140)

Proizvodnja industrije Unije u razmatranom se razdoblju smanjila za 22 %. To je kretanje pratilo kretanje potrošnje iako je smanjenje opsega proizvodnje industrije Unije bilo nešto manje od smanjenja potrošnje. Tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije doživjela je jednako smanjenje stope iskorištenosti kapaciteta od 22 %, a sam kapacitet ostao je stabilan. Stopa iskorištenosti kapaciteta dosegnula je rekordno nisku razinu od 50 % do 60 % u apsolutnom smislu u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(141)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Obujam prodaje i tržišni udio

(142)

Obujam prodaje industrije Unije nepovezanim kupcima u razmatranom se razdoblju smanjio za 21 %. Iako je glavni razlog smanjenja bio istodobno smanjenje potrošnje, pad obujma prodaje bio je manje izražen od pada potrošnje i uvoza proizvoda iz postupka revizije iz trećih zemalja. Kao rezultat toga tržišni udio industrije Unije povećao se za 15 % tijekom razmatranog razdoblja i iznosio je od 70 % do 80 % u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(143)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije prema nepovezanim kupcima u Uniji i jedinični trošak proizvodnje u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 6.

Prodajne cijene u Uniji i trošak proizvodnje

(144)

Pad ponderiranih prosječnih jediničnih prodajnih cijena za 7 % bio je znatno izraženiji od neznatnog pada troškova proizvodnje.

(145)

Prosječne prodajne cijene industrije Unije slijedile su kretanja ponderiranih prosječnih prodajnih cijena u Uniji glavnih zemalja izvoznica prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira u Uniju, kako je navedeno u tablici 3. Bez obzira na malu iskorištenost kapaciteta prosječni troškovi proizvodnje malo su se smanjili u razmatranom razdoblju, prije svega zbog povećanja troškova rada nakon napora koje su proizvođači iz Unije uložili u restrukturiranje.

(146)

Zaposlenost, produktivnost i prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 7.

Zaposlenost i produktivnost

(147)

Zaposlenost u ekvivalentu punog radnog vremena smanjila se tijekom razmatranog razdoblja za 22 % zbog kontinuiranog restrukturiranja industrije Unije radi prilagođavanja promjenama tržišnih uvjeta. Istodobno je zbog kontinuiranog restrukturiranja radna produktivnost industrije Unije ostala stabilna tijekom razmatranog razdoblja unatoč izraženom padu proizvodnje, kako je prikazano u tablici 4.

(148)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku postupno su rasli od 2017. do 2019., a zatim su se u razdoblju ispitnog postupka revizije znatno smanjili (za 4 % u odnosu na 2017.), uglavnom zbog privremenih mjera uvedenih s obzirom na pandemiju bolesti COVID-19.

(149)

Razine zaliha dvaju proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Zalihe

(150)

Razine zaliha industrije Unije na kraju godine povećale su se za 12 % tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, uzimajući u obzir istodobno smanjenje proizvodnje, zalihe su bile na relativno visokoj razini tijekom cijelog razmatranog razdoblja, što su proizvođači iz Unije smatrali uobičajenim kako bi se omogućila fleksibilnost odgovora na potražnju, a posebno na sezonske fluktuacije.

(151)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 9.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(152)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Dobit industrije Unije u razdoblju od 2017. do 2019. kretala se oko minimalne razine profitabilnosti koja se očekivala u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja u skladu s člankom 7. stavkom 2.c. osnovne uredbe (6 %). Međutim, u razdoblju ispitnog postupka revizije pala je znatno ispod te razine. Smanjenje profitabilnosti uglavnom je rezultat smanjenja prodajne cijene.

(153)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Industrija Unije uspjela je zadržati pozitivni novčani tok u razmatranom razdoblju iako se u razdoblju ispitnog postupka revizije smanjio za 28 % u usporedbi s 2017.

(154)

U ispitnom postupku pokazalo se da industrija Unije nije mogla održavati visoku razinu ulaganja tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Ulaganja su se smanjila za 60 % u razdoblju ispitnog postupka revizije u usporedbi s 2017. Štoviše, trenutačna ulaganja usmjerena su na održavanje, a ne na strojeve za povećanje proizvodnje.

(155)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Industrija Unije uspjela je održati i pozitivan povrat ulaganja tijekom razmatranog razdoblja, no u razdoblju ispitnog postupka revizije smanjio se za 47 % u usporedbi s 2017.

(156)

Sposobnost proizvođača Unije da prikupe kapital nije prijavljena kao poteškoća tijekom razmatranog razdoblja.

(157)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 101., uvoz iz NRK-a u razdoblju ispitnog postupka revizije nije bio dovoljna osnova za donošenje zaključka o nastavku dampinga. Antidampinške mjere protiv prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira na snazi su od 1997. i industrija Unije od tada se kontinuirano suočava s povezanim nepoštenim trgovinskim praksama, što je rezultiralo dodatnim ispitnim postupcima i nekoliko proširenja mjera (vidjeti uvodne izjave od 1. do 7.). Navedeni pokazatelji dokazuju da su prethodne kontinuirane prakse dampinga, izbjegavanja mjera i apsorpcije oslabile industriju Unije koja je zbog toga i dalje u vrlo osjetljivom položaju s obzirom na štetne učinke dampinškog uvoza na tržište Unije.

(158)

Obujam izvoza proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretao se kako slijedi:

Tablica 10.

Izvozni rezultati proizvođačâ iz Unije

(159)

Obujam izvoza industrije Unije nepovezanim kupcima u razmatranom se razdoblju smanjio za 23 %. Izvoz industrije Unije činio je 10–15 % ukupne prodaje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(160)

Prosječna jedinična izvozna cijena za nepovezane kupce za dvostruko se više smanjila od smanjenja prosječne jedinične prodajne cijene u Uniji na ukupnom tržištu tijekom razmatranog razdoblja.

(161)

Obujam uvoza prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira podrijetlom iz NRK-a ostao je vrlo nizak tijekom razmatranog razdoblja.

(162)

Revizijom se pokazalo da su nastavak mjera od 1997. i malen obujam dampinški uvezenih proizvoda niskih cijena iz NRK-a omogućili industriji Unije da zadrži pozitivnu profitabilnost tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Ipak, ostvarena je profitabilnost bila niska i znatno niža od 6 % u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(163)

Pokazatelji štete pokazuju da je gospodarska situacija industrije Unije teška u kontekstu konkurencije na svjetskoj razini i smanjenja potrošnje. Industrija Unije na te je izazove odgovorila restrukturiranjem svojih radnih mjesta.

(164)

Pregledani pokazatelji pokazuju da se antidampinškim mjerama postigao željeni rezultat otklanjanja štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije.

(165)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(166)

Budući da je Komisija zaključila da industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe procijenila je postoji li vjerojatnost ponavljanja štete nastale dampinškim uvozom iz NRK-a ako se dopusti da mjere isteknu. Na temelju prethodno opisanih trendova čini se da se antidampinškim mjerama postigao očekivani rezultat otklanjanja štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije.

(167)

Komisija je u tom pogledu ispitala proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u predmetnoj zemlji, privlačnost tržišta Unije i utjecaj uvoza iz predmetne zemlje na stanje industrije Unije dopusti li se da mjere isteknu.

(168)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 113., kineski izvoznici raspolažu znatnim rezervnim kapacitetom koji im omogućuje da vrlo brzo povećaju izvoz. Njihov rezervni kapacitet procjenjuje se na oko 375 milijuna komada, što premašuje potrošnju unutar Unije za više od sedam puta.

(169)

Kineski proizvođači izvoznici provodili su razne nepoštene trgovinske prakse kako bi zaobišli mjere protiv uvoza kineskih prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 3., 5. i 6. Štoviše, ispitni je postupak pokazao da su cijene na tržištu Unije više u usporedbi s cijenama na tržištima trećih zemalja, kako je opisano u uvodnoj izjavi 114.

(170)

Sve navedeno ukazuje na činjenicu da kineski proizvođači izvoznici smatraju tržište Unije privlačnim i vjerojatno je da bi se znatne količine koje se trenutačno izvoze u druge zemlje i proizvodnja iz nekih postojećih rezervnih kapaciteta usmjerile na tržište Unije ako se dopusti da antidampinške mjere isteknu.

(171)

Ako se dopusti da mjere isteknu, očekuje se povećanje uvoza iz predmetne zemlje zbog postojećih rezervnih kapaciteta i privlačnosti tržišta Unije, kako je navedeno u uvodnim izjavama 168. do 170. Taj bi uvoz vjerojatno bio po nižim cijenama od onih industrije Unije ili barem vršio snažan pritisak na neštetnu razinu cijena industrije Unije, kako je utvrđeno u uvodnim izjavama od 129. do 131.

(172)

S obzirom na vjerojatan dolazak velikih količina kineskog uvoza po dampinškim cijenama industrija Unije bila bi prisiljena smanjiti proizvodnju ili dodatno sniziti svoje cijene u usporedbi s troškovima. Stanje industrije Unije već je nestabilno, sa skromnim razinama profitabilnosti, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 162. i 163. Stoga nije u mogućnosti ni dodatno sniziti cijene ni smanjiti obujam prodaje, a da ne dovede u pitanje svoju održivost.

(173)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da bi istek mjera najvjerojatnije dovelo do ponavljanja materijalne štete nanesene industriji Unije. U nedostatku mjera vjerojatno znatno povećanje dampinškog uvoza iz NRK-a po sniženim cijenama u odnosu na cijene industrije Unije dodatno bi pogoršalo ionako osjetljivo gospodarsko stanje industrije Unije i dovelo u pitanje njezinu održivost.

(174)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje mjera bilo protivno interesu Unije u cjelini. Određivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni različitih interesa koji su uključeni, tj. interesa industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(175)

Sve zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoja stajališta u skladu s člankom 21. stavkom 2. osnovne uredbe.

(176)

Komisija je na temelju toga ispitala postoje li, bez obzira na zaključke o vjerojatnosti nastavka dampinga i vjerojatnosti ponavljanja štete, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje postojećih mjera nije u interesu Unije.

(177)

Kao što je zaključeno u uvodnoj izjavi 165., industrija Unije više nije oštećena, već je u osjetljivom stanju. U takvoj situaciji industrija Unije ne može se nositi s ukidanjem mjera, koje bi vjerojatno dovelo do znatnog povećanja dampinškog uvoza. Ukidanjem mjera stoga bi se dovela u pitanje održivost industrije. Shodno tome, nastavak mjera u interesu je industrije Unije.

(178)

Svi poznati nepovezani uvoznici i korisnici obaviješteni su o pokretanju postupka revizije. Međutim, nepovezani uvoznici i korisnici nisu surađivali s Komisijom. Javio se jedan nepovezani uvoznik koji je registriran kao zainteresirana strana, ali ta strana nije dostavila nijedan podnesak za dokumentaciju.

(179)

Stoga nije bilo naznaka da bi negativni učinak zadržavanja mjera na korisnike i/ili uvoznike nadmašio pozitivni učinak mjera.

(180)

Komisija je na temelju navedenog zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da održavanje mjera za uvoz određenih prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira podrijetlom iz Narodne Republike Kine nije u interesu Unije.

(181)

Na temelju Komisijinih zaključaka u pogledu nastavka ili ponavljanja dampinga, ponavljanja štete i interesa Unije, trebalo bi zadržati antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz određenih prstenastih mehanizama za uvezivanje listova papira podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

(182)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala pravilna primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 4. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(183)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 4. ove Uredbe, carinska tijela država članica moraju provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) radi provjere točnosti pojedinosti navedenih u deklaraciji te bi trebala osigurati da daljnja primjena niže stope pristojbe bude opravdana, u skladu s carinskim propisima.

(184)

Ako se obujam izvoza jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje obujma moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprječavanje izbjegavanja mjera. U tom se ispitnom postupku može, među ostalim, ispitati potreba za uklanjanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe za cijelu zemlju.

(185)

Stope antidampinške pristojbe za pojedinačna društva navedene u članku 1. stavku 3. ove Uredbe primjenjuju se isključivo na uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz NRK-a koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz proizvoda iz ispitnog postupka koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Taj uvoz ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi antidampinške pristojbe.

(186)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (57). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije koje dokazuju da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(187)

Sve zainteresirane strane obaviještene su o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Svim strankama dan je i rok u kojem su mogle podnijeti očitovanja na ovu objavu i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. Svi podnesci i primjedbe propisno su uzeti u obzir.

(188)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (58), kada se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(189)

Odbor osnovan člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036 dao je pozitivno mišljenje,