EUR-Lex Access to European Union law
This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 32022R1011
Commission Delegated Regulation (EU) 2022/1011 of 10 March 2022 supplementing Regulation (EU) No 575/2013 of the European Parliament and of the Council with regard to regulatory technical standards specifying how to determine the indirect exposures to a client arising from derivatives and credit derivatives contracts where the contract was not directly entered into with the client but the underlying debt or equity instrument was issued by that client (Text with EEA relevance)
Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/1011 оd 10. ožujka 2022. o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuje način utvrđivanja neizravnih izloženosti prema jednoj osobi koje proizlaze iz ugovora o izvedenicama i ugovora o kreditnim izvedenicama ako ugovor nije izravno sklopljen s jednom osobom, nego je ta osoba izdala odnosni dužnički ili vlasnički instrument (Tekst značajan za EGP)
Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/1011 оd 10. ožujka 2022. o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuje način utvrđivanja neizravnih izloženosti prema jednoj osobi koje proizlaze iz ugovora o izvedenicama i ugovora o kreditnim izvedenicama ako ugovor nije izravno sklopljen s jednom osobom, nego je ta osoba izdala odnosni dužnički ili vlasnički instrument (Tekst značajan za EGP)
C/2022/1377
SL L 170, 28.6.2022, p. 22–26
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
In force
|
28.6.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 170/22 |
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/1011
оd 10. ožujka 2022.
o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuje način utvrđivanja neizravnih izloženosti prema jednoj osobi koje proizlaze iz ugovora o izvedenicama i ugovora o kreditnim izvedenicama ako ugovor nije izravno sklopljen s jednom osobom, nego je ta osoba izdala odnosni dužnički ili vlasnički instrument
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (1), a posebno njezin članak 390. stavak 9. treći podstavak,
budući da:
|
(1) |
Određivanje vrijednosti neizravne izloženosti prema jednoj osobi koja proizlazi iz ugovorâ o izvedenicama i ugovorâ o kreditnim izvedenicama za potrebe velikih izloženosti trebalo bi se razlikovati od metode izračuna vrijednosti izloženosti koja se primjenjuje na kapitalne zahtjeve koji se temelje na riziku iz Uredbe (EU) br. 575/2013 jer bi neispunjavanje obveza u vezi s odnosnim instrumentom moglo dovesti do dobiti umjesto gubitka. Vrijednost neizravne izloženosti stoga bi trebala ovisiti o gubitku (tj. pozitivnoj vrijednosti izloženosti) ili dobiti (tj. negativnoj vrijednosti izloženosti) koji bi nastali zbog mogućeg neispunjavanja obveza u vezi s odnosnim instrumentom. U skladu sa sustavom velikih izloženosti iz dijela četvrtog Uredbe (EU) br. 575/2013, u slučaju izloženosti u knjizi trgovanja, institucije mogu prebiti pozitivne i negativne pozicije u istim financijskim instrumentima ili, pod određenim uvjetima, u različitim financijskim instrumentima koje je izdala određena osoba. Ukupna neto izloženost prema pojedinačnoj osobi uzima se u obzir samo ako je pozitivna. Slično tome, ukupna neto izloženost prema određenoj osobi, nakon uvrštenja neizravnih izloženosti prema toj osobi koje proizlaze iz ugovora o izvedenicama ili ugovora o kreditnim izvedenicama raspoređenih u knjigu trgovanja, trebala bi se uzeti u obzir samo ako je pozitivna. Kako bi se izbjegao svaki prijeboj neizravne izloženosti koja proizlazi iz ugovora o izvedenicama ili ugovora o kreditnim izvedenicama raspoređenih u knjigu pozicija kojima se ne trguje, svaka negativna vrijednost neizravne izloženosti koja proizlazi iz tih pozicija trebala bi se utvrditi na nulu. |
|
(2) |
Kako bi rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza bio primjereno obuhvaćen, vrijednost neizravne izloženosti opcija, neovisno o tome jesu li raspoređene u knjigu trgovanja ili knjigu pozicija kojima se ne trguje, trebala bi stoga ovisiti o promjenama u cijenama opcija koje bi uzrokovao nastanak statusa neispunjavanja obveza u vezi s odnosnim instrumentom, npr. tržišna vrijednost opcije za opcije „kupnje” i tržišna vrijednost opcije umanjena za njezinu izvršnu cijenu za opcije „prodaje”. |
|
(3) |
Svrha kreditnih izvedenica jest prenijeti kreditni rizik koji se odnosi na dužnike bez prijenosa same imovine. Pri određivanju vrijednosti neizravne izloženosti odnosnog instrumenta trebalo bi uzeti u obzir ulogu koju institucije imaju kao pružatelj ili primatelj zaštite i vrstu ugovora o kreditnim izvedenicama koju sklapaju. Neizravna izloženost stoga bi trebala biti jednaka tržišnoj vrijednosti ugovora o kreditnim izvedenicama, koja bi se trebala prilagoditi za iznos koji treba ili se očekuje da će biti primljen od druge ugovorne strane u slučaju nastanka statusa neispunjavanja obveza izdavatelja odnosnog dužničkog instrumenta. |
|
(4) |
Za druge vrste ugovora o izvedenicama koji su kombinacija dugih i kratkih pozicija, institucije bi ih trebale raščlaniti na pojedinačne komponente transakcija kako bi se pravilno obuhvatio rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza. Ako institucije snose rizik gubitka u slučaju nastanka statusa neispunjavanja obveza, samo bi komponente s rizikom nastanka statusa neispunjavanja obveza trebale biti relevantne za izračun vrijednosti neizravne izloženosti koja proizlazi iz tih ugovora o izvedenicama. Međutim, ako institucije ne mogu primijeniti tu metodologiju i kako bi se osigurao konzervativan tretman, trebalo bi im dopustiti da vrijednost neizravne izloženosti odnosnih instrumenata odrede kao najveći gubitak koji bi mogle snositi zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza izdavatelja odnosnog instrumenta izvedenice. |
|
(5) |
Izvedenice se mogu temeljiti na instrumentima s više odnosnih referentnih imena. Radi primjene najtočnije metode ako institucija može na odnosna referentna imena primijeniti pristup odnosnih izloženosti, vrijednost neizravne izloženosti tih izvedenica s više vrsta odnosne imovine trebalo bi izračunati uzimajući u obzir promjenu u cijeni izvedenice u slučaju nastanka statusa neispunjavanja obveza za svaki od odnosnih referentnih imena u instrumentu s više vrsta odnosne imovine. Kako bi se osigurala usklađenost s okvirom za velike izloženosti koji se primjenjuje na transakcije u kojima postoji izloženost prema odnosnoj imovini, članak 6. stavci 1. i 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1187/2014 (2) trebao bi se primjenjivati na dodjelu izloženosti identificiranoj osobi, zasebnoj osobi ili nepoznatoj osobi. Ako institucije ne mogu primijeniti pristup odnosnih izloženosti ili ako im je primjena tog pristupa na izvedenice s više referentnih imena nepotrebno opterećujuća i kako bi se osigurao konzervativan tretman, institucije bi trebale izračunati vrijednost neizravne izloženosti uzimajući u obzir promjenu u cijeni izvedenice u slučaju nastanka statusa neispunjavanja obveza svih tih odnosnih referentnih imena. Slično tome, kako bi se osigurala usklađenost s okvirom za velike izloženosti koji se primjenjuje na transakcije u kojima postoji izloženost prema odnosnoj imovini, članak 6. stavak 3. Delegirane uredbe (EU) br. 1187/2014 trebao bi se primjenjivati na dodjelu izloženosti zasebnoj osobi ili nepoznatoj osobi. U svim slučajevima u kojima su odnosni instrumenti dodijeljeni nepoznatoj osobi, kako bi se izbjegao rizik prijeboja negativnih vrijednosti neizravne izloženosti s pozitivnim vrijednostima neizravne izloženosti, institucije bi trebale svaku negativnu vrijednost neizravne izloženosti utvrditi na nulu. |
|
(6) |
Ova se Uredba temelji na nacrtu regulatornih tehničkih standarda koji je Komisiji dostavilo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo. |
|
(7) |
EBA je provela otvorena javna savjetovanja o nacrtu regulatornih tehničkih standarda na kojem se temelji ova Uredba, analizirala moguće povezane troškove i koristi te zatražila mišljenje Interesne skupine za bankarstvo osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (3), |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Opća pravila za određivanje vrijednosti neizravne izloženosti prema jednoj osobi koja proizlazi iz ugovora o izvedenicama i ugovora o kreditnim izvedenicama
1. Institucije izračunavaju vrijednost neizravne izloženosti prema jednoj osobi koja proizlazi iz ugovora o izvedenicama navedenih u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 575/2013 i ugovora o kreditnim izvedenicama ako ugovori o izvedenicama nisu izravno sklopljeni s tom osobom, nego je navedena osoba izdala odnosni dužnički ili vlasnički instrument, u skladu s metodologijom iz članaka od 2. do 5. ove Uredbe.
2. Odstupajući od stavka 1., ako su odnosni instrumenti uključeni u dužničke instrumente, vlasničke instrumente ili indeksne ugovore o zamjeni na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza ili u subjekt za zajednička ulaganja odnosno ako ugovori o izvedenicama imaju više odnosnih referentnih imena, institucije izračunavaju vrijednosti neizravnih izloženosti prema jednoj osobi koje proizlaze iz ugovorâ o izvedenicama iz stavka 1. i utjecaj te izloženosti na izloženost prema jednoj osobi u skladu s metodologijom iz članka 6.
3. Ako su ugovori o izvedenicama i ugovori o kreditnim izvedenicama iz stavka 1. raspoređeni u knjigu trgovanja, nakon izračuna vrijednosti neizravne izloženosti prema jednoj osobi koje proizlaze iz tih ugovora, institucije uključuju te vrijednosti izloženosti u izloženosti prema toj osobi u knjizi trgovanja. Negativne neto izloženosti prema jednoj osobi se nakon zbrajanja utvrđuju na nulu.
4. Odstupajući od stavaka 1. i 2., ako su ugovori o izvedenicama i ugovori o kreditnim izvedenicama iz stavka 1. raspoređeni u knjigu pozicija kojima se ne trguje i ako, nakon izračuna vrijednosti neizravne izloženosti prema jednoj osobi koje proizlaze iz tih ugovora, neizravne izloženosti imaju negativnu vrijednost, institucije te vrijednosti izloženosti utvrđuju na nulu prije nego što ih uračunaju u izloženosti prema toj osobi.
Članak 2.
Raspoređivanje neizravnih izloženosti u kategorije ugovora o izvedenicama
Institucije raspoređuju neizravne izloženosti iz članka 1. stavka 1. u jednu od sljedećih kategorija ugovora o izvedenicama:
|
(a) |
opcije na dužničke i vlasničke instrumente; |
|
(b) |
ugovore o kreditnim izvedenicama; |
|
(c) |
sve druge ugovore o izvedenicama navedene u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 575/2013 čija je odnosna imovina dužnički ili vlasnički instrument i koji ne pripadaju u kategorije iz točaka (a) ili (b) ovog stavka. |
Članak 3.
Izračun vrijednosti neizravne izloženosti za opcije na dužničke i vlasničke instrumente
1. Podložno stavcima 2., 3. i 4. ovog članka institucije izračunavaju vrijednost neizravne izloženosti za opcije iz članka 2. točke (a) kao zbroj sadašnje tržišne vrijednosti opcije i iznosa dugovanog drugoj ugovornoj strani opcije zbog mogućeg nastanka statusa neispunjavanja obveza izdavatelja odnosnog instrumenta umanjen za iznos koji ta druga ugovorna strana u tom slučaju duguje instituciji.
2. Za opcije kupnje vrijednost neizravne izloženosti jednaka je tržišnoj vrijednosti opcije. Za dugu poziciju u opciji kupnje vrijednost neizravne izloženosti pozitivna je, dok je za kratku poziciju u opciji kupnje vrijednost neizravne izloženosti negativna.
3. Za opcije prodaje vrijednost neizravne izloženosti jednaka je razlici između tržišne vrijednosti opcije i njezine izvršne cijene. Za kratku poziciju u opciji prodaje vrijednost neizravne izloženosti pozitivna je, dok je za dugu poziciju u opciji prodaje vrijednost neizravne izloženosti negativna.
4. Odstupajući od stavka 3., za opcije prodaje čija izvršna cijena nije dostupna na datum transakcije, nego u kasnijoj fazi, institucije primjenjuju očekivanu modeliranu izvršnu cijenu koja se primjenjuje pri izračunu fer vrijednosti opcije.
5. Ako tržišna vrijednost opcije nije dostupna na određeni datum, institucije primjenjuju fer vrijednost te opcije na taj datum. Ako ni tržišna ni fer vrijednost opcije nisu dostupne na određeni datum, institucije primjenjuju njezinu posljednju tržišnu ili fer vrijednost. Ako ni tržišna ni fer vrijednost opcije nisu dostupne ni na koji datum, institucije primjenjuju vrijednost opcije izmjerenu u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom.
Članak 4.
Izračun vrijednosti neizravne izloženosti za ugovore o kreditnim izvedenicama
1. Vrijednost neizravne izloženosti prema jednoj osobi koja proizlazi iz ugovorâ o kreditnim izvedenicama iz članka 2. točke (b) jednaka je zbroju sadašnje tržišne vrijednosti ugovora o kreditnim izvedenicama i iznosa dugovanog drugoj ugovornoj strani ugovora o kreditnim izvedenicama zbog mogućeg nastanka statusa neispunjavanja obveza izdavatelja odnosnog instrumenta umanjenom za iznos koji ta druga ugovorna strana u tom slučaju duguje instituciji.
2. Ako tržišna vrijednost kreditne izvedenice nije dostupna na određeni datum, institucije primjenjuju fer vrijednost te kreditne izvedenice na taj datum. Ako ni tržišna ni fer vrijednost kreditne izvedenice nisu dostupne na određeni datum, institucije primjenjuju njezinu posljednju tržišnu ili fer vrijednost. Ako ni tržišna ni fer vrijednost ugovora o kreditnim izvedenicama nisu dostupne ni na koji datum, institucije primjenjuju vrijednost tog ugovora o kreditnim izvedenicama koja je izmjerena u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom.
Članak 5.
Izračun vrijednosti neizravne izloženosti za druge ugovore o izvedenicama navedene u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 575/2013
1. Pri izračunu vrijednosti neizravne izloženosti prema jednoj osobi koja proizlazi iz drugih ugovora o izvedenicama iz članka 2. točke (c), što uključuje ugovore o zamjeni, budućnosnice ili terminske ugovore, institucije svoje višestruke komponente transakcije raščlanjuju na pojedinačne komponente transakcije.
2. Za komponente transakcije iz stavka 1. koje uključuju rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza izdavatelja odnosnog instrumenta, institucije izračunavaju vrijednost neizravne izloženosti kao da je riječ o pozicijama u tim komponentama.
3. Ako ne može primijeniti tretman iz stavaka 1. i 2., institucija određuje vrijednost neizravne izloženosti prema izdavatelju odnosnih instrumenata kao najveći gubitak koji bi institucija snosila zbog mogućeg nastanka statusa neispunjavanja obveza izdavatelja odnosnih instrumenata na koje se odnosi ugovor o izvedenicama.
Članak 6.
Izračun vrijednosti neizravne izloženosti koja proizlazi iz ugovorâ o izvedenicama s više vrsta odnosne imovine
1. Pri određivanju vrijednosti neizravne izloženosti prema jednoj osobi koja proizlazi iz ugovora o izvedenicama koji se temelje na dužničkim instrumentima, vlasničkim instrumentima ili indeksnim ugovorima o zamjeni na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza ili na subjektu za zajednička ulaganja, ili s više vrsta odnosnih referentnih imena, institucije na sve pojedinačne odnosne instrumente primjenjuju pristup odnosnih izloženosti i izračunavaju vrijednosti neizravne izloženosti kao promjenu u cijeni ugovora o izvedenicama u slučaju nastanka statusa neispunjavanja obveza svakog od odnosnih referentnih imena. Institucije dodjeljuju svaku vrijednost neizravne izloženosti identificiranoj osobi, zasebnoj osobi ili nepoznatoj osobi, kako je utvrđeno u članku 6. stavcima 1. i 2. Delegirane uredbe (EU) br. 1187/2014.
2. Ako ne može na sve odnosne instrumente ugovora o izvedenicama primijeniti pristup odnosnih izloženosti kako je predviđeno u stavku 1. ili ako bi to bilo nepotrebno opterećujuće, institucija:
|
(a) |
na pojedinačne odnosne instrumente primjenjuje pristup odnosnih izloženosti ako je to moguće ili ako to za tu instituciju ne bi bilo nepotrebno opterećujuće te izračunava vrijednost neizravne izloženosti u skladu sa stavkom 1.; |
|
(b) |
za odnosne instrumente na koje ne može primijeniti pristup odnosnih izloženosti ili bi to za tu instituciju bilo nepotrebno opterećujuće, izračunava vrijednost neizravne izloženosti uzimajući u obzir promjenu u cijeni ugovora o izvedenicama u slučaju nastanka statusa neispunjavanja obveza svih tih odnosnih referentnih imena. |
Vrijednost neizravne izloženosti iz prvog podstavka točke (b) ovog stavka dodjeljuje se transakciji izvedenicama kao zasebnoj osobi ili nepoznatoj osobi, kako je utvrđeno u članku 6. stavku 3. Delegirane uredbe (EU) br. 1187/2014.
3. Odstupajući od stavaka 1. i 2. ovog članka, ako se vrijednosti neizravne izloženosti dodjeljuju nepoznatoj osobi, kako je utvrđeno u članku 6. stavcima 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1187/2014, i ako su vrijednosti neizravne izloženosti negativne, institucija te vrijednosti neizravne izloženosti utvrđuje na nulu prije nego što ih uračuna u izloženosti prema toj nepoznatoj osobi.
Članak 7.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 10. ožujka 2022.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 176, 27.6.2013., str. 1.
(2) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1187/2014 оd 2. listopada 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za utvrđivanje ukupne izloženosti prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba u vezi s transakcijama s odnosnom imovinom (SL L 324, 7.11.2014., str. 1.).
(3) Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).