(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 21. listopada 2020. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom u Uniju određenih čeličnih stupova vjetroturbina („proizvod iz ispitnog postupka”) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („predmetna zemlja” ili „Kina” ili „NRK”) na temelju članka 5. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća („osnovna uredba”). Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je ispitni postupak pokrenula nakon pritužbe koju je 9. rujna 2020. podnijelo Europsko udruženje proizvođača stupova vjetroturbina („podnositelj pritužbe” ili „EWTA”). Pritužba je upućena u ime industrije Unije koja proizvodi čelične stupove vjetroturbina u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti dostatne za opravdanje pokretanja ispitnog postupka.

(3)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju postupka posebno obavijestila i pozvala na sudjelovanje podnositelja pritužbe, druge proizvođače iz Unije koji su joj poznati, proizvođače izvoznike koji su joj poznati, kineska nadležna tijela te uvoznike i korisnike koji su joj poznati.

(4)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. Komisija je u ožujku 2021. održala saslušanja s tri korisnika.

(5)

U svojim primjedbama na pokretanje postupka kineska industrijska organizacija Kineska gospodarska komora za uvoz i izvoz strojeva i elektroničkih proizvoda („CCCME”) ustvrdila je da podnositelj pritužbe nije dostavio smislen sažetak povjerljivih informacija upotrijebljenih u pritužbi, posebice u odnosu na priloge od 2.1. do 2.4. pritužbe. CCCME smatra da zbog pretjerane upotrebe povjerljivih podataka nije mogao razumjeti situaciju u razdoblju ispitnog postupka. Te je tvrdnje ponovio u svojim primjedbama i saslušanju nakon privremene faze.

(6)

Komisija je istaknula da je u predmetnim prilozima podnositelj pritužbe kao povjerljive označio samo informacije specifične za određeno društvo, kao što su promet, dobit te obujam proizvodnje i prodaje svakog društva koje je dostavilo podatke radi pripreme pritužbe. Ukupni podaci za svaki pokazatelj dostavljeni su u otvorenoj verziji pritužbe. Protivno tvrdnjama CCCME-a, informacije koje se nalaze u otvorenoj verziji pritužbe bile su stoga dovoljne da bi CCCME mogao dostaviti detaljne primjedbe o izračunu marže štete u pritužbi. Kao odgovor naprimjedbe CCCME-a EWTA je navela da nije u interesu proizvođača iz Unije da daju detaljne informacije, čak i indeksirane, o svojim rezultatima u razmatranom razdoblju (3). Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(7)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(8)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je uzorak odabrala na temelju obujma proizvodnje i obujma prodaje u Uniji koje su prijavili proizvođači iz Unije u okviru analize reprezentativnosti prije pokretanja postupka, uzimajući u obzir i njihov zemljopisni položaj. Taj se uzorak sastojao od triju proizvođača iz Unije iz dviju država članica, koji su u fazi pokretanja postupka činili približno 38 % procijenjenog obujma prodaje i proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Nijedna strana nije dostavila primjedbe.

(9)

Stoga se smatralo da je privremeni uzorak od triju proizvođača iz Unije reprezentativan za industriju Unije te je potvrđen kao konačni uzorak.

(10)

CCCME i udruženje za energiju vjetra u Europi „WindEurope” doveli su u pitanje reprezentativnost podnositeljâ pritužbe znatno nakon što je prošao rok za dostavu primjedaba na uzorak proizvođača iz Unije. Primjedbe nijedne strane nisu mogle promijeniti odluku o uzorku proizvođača iz Unije i stoga su odbačene.

(11)

Pri pokretanju postupka jedna strana koja je tvrdila da je nepovezani uvoznik dostavila je informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka i pristala je da je se uključi u uzorak. Ispostavilo se da je ta strana dio skupine čiji su glavni interesi istovjetni onima korisnika čeličnih stupova vjetroturbina. Stoga je Komisija odlučila da odabir uzorka nije potreban. Nije bilo primjedbi na tu odluku.

(12)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih poznatih proizvođača izvoznika iz NRK-a zatražila da dostave podatke navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, ako postoje, i/ili da stupi u kontakt s njima.

(13)

Sedam proizvođača iz predmetne zemlje dostavilo je zatražene podatke i pristalo da ih se uključi u uzorak. Samo je njih šest u razdoblju ispitnog postupka izvozilo čelične stupove vjetroturbina u Uniju. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od tri proizvođača izvoznika na temelju najvećeg reprezentativnog obujma izvoza u Uniju koji bi se razumno mogao ispitati u raspoloživom vremenu. Privremeni uzorak sastojao se od društava Chengxi Shipyard Co., Ltd. („Chengxi Shipyard”), CS WIND China Co., Ltd. („CS Wind”) i Suzhou Titan New Energy Technology Co., Ltd. („Suzhou Titan”). U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima te s tijelima predmetne zemlje.

(14)

Jedan proizvođač izvoznik koji surađuje dostavio je primjedbe o odabiru privremenog uzorka. Društvo Penglai Dajin Offshore Heavy Industry Co., Ltd. („Penglai Dajin”) zatražilo je da ga se uključi u uzorak i tvrdilo da privremeni uzorak nije reprezentativan zbog nekoliko razloga. Prvo, društvo je tvrdilo da uzorak nije zemljopisno reprezentativan jer se sva društva u uzorku nalaze u pokrajini Jiangsu. Drugo, Penglai Dajin istaknuo je da je jedno od društava u uzorku poduzeće u državnom vlasništvu, a drugo je društvo kći jednog stranog društva. Treće, društvo je tvrdilo da bi se ono, za razliku od nekih proizvođača izvoznika u uzorku sa složenom grupnom strukturom, razumno moglo ispitati u raspoloživom vremenu. Na kraju, Penglai Dajin naveo je da dva proizvođača izvoznika u uzorku nisu reprezentativni za proizvodnju jer proizvode samo čelične stupove velikog promjera.

(15)

Komisija je napomenula da je, u skladu s odredbama članka 17. osnovne uredbe, privremeni uzorak uključivao društva s najvećim reprezentativnim obujmom proizvodnje, prodaje ili izvoza koji bi se razumno mogao ispitati u raspoloživom vremenu. Osim toga, Penglai Dajin nije iznio nikakve uvjerljive razloge zbog kojih bi trebala zamijeniti bilo kojeg proizvođača izvoznika odabranog u privremenom uzorku. Stoga je Komisija odbila zahtjev društva Penglai Dajin i potvrdila uzorak.

(16)

Ubrzo nakon toga jedan od proizvođača izvoznika u uzorku, društvo CS Wind, prestao je surađivati. Komisija je uzela u obzir tu odluku i obavijestila društvo o svojoj namjeri utvrđivanja bilo kakvih potencijalnih antidampinških pristojbi za to društvo na temelju odredaba članka 18. osnovne uredbe. Komisija je isto tako obavijestila Misiju Narodne Republike Kine o situaciji.

(17)

Komisija je nakon toga dopunila uzorak proizvođača izvoznika društvom Penglai Dajin, koje je među društvima koja surađuju bilo drugo po obujmu izvoza i koje bi se razumno moglo ispitati uzimajući u obzir vremenska ograničenja.

(18)

U početku su četiri proizvođača izvoznika iz NRK-a koja su ispunila obrazac za odabir uzorka zatražila pojedinačno ispitivanje na temelju članka 17. stavka 3. osnovne uredbe. Na dan pokretanja postupka Komisija je objavila upitnike na internetu (4). Pri objavi uzorka Komisija je obavijestila proizvođače izvoznike koji nisu odabrani u uzorak da trebaju dostaviti odgovor na upitnik ako žele da ih se pojedinačno ispita. Međutim, nijedno od tih društava nije dostavilo odgovor na upitnik. Stoga nijedno pojedinačno ispitivanje nije odobreno.

(19)

Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u NRK-u u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(20)

Komisija je upitnike za proizvođače iz Unije, nepovezane uvoznike, korisnike i proizvođače izvoznike objavila na internetu (5) na dan pokretanja postupka. Zainteresirane strane obaviještene su u Obavijesti o pokretanju postupka o tome gdje se upitnici nalaze te o tome kad je Komisija najavila uzorak ili odluku o odustajanju od odabira uzorka.

(21)

Odgovore na upitnik dostavila su tri proizvođača izvoznika u uzorku, tri proizvođača iz Unije u uzorku i dva korisnika. Od kineske vlade nije zaprimljen nikakav odgovor. Nakon toga Komisija je obavijestila kinesku vladu o tome da namjerava primijeniti članak 18. osnovne uredbe u vezi sa svim potencijalnim nalazima o postojanju znatnih poremećaja.

(22)

Zbog aktualne pandemije bolesti COVID-19 i mjera ograničenja kretanja koje su uvele različite države članice, kao i različite treće zemlje, Komisija nije mogla provesti posjete radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe. Komisija je umjesto toga na daljinu unakrsno provjerila informacije koje su strane dostavile u skladu s Obavijesti o posljedicama izbijanja covida-19 za antidampinške i antisubvencijske ispitne postupke (6).

(23)

Komisija je zatražila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. U tom pogledu Komisija je provela provjere na daljinu društava/strana u nastavku:

(24)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2019. do 30. lipnja 2020. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2017. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(25)

Na temelju članka 7. stavka 1. osnovne uredbe rok za uvođenje privremenih mjera bio je 18. lipnja 2021. Komisija je 21. svibnja 2021. u skladu s člankom 19.a stavkom 2. osnovne uredbe obavijestila zainteresirane strane da nema namjeru uvesti privremene mjere.

(26)

Komisija je 18. lipnja 2021. potvrdila svoju odluku o neuvođenju privremenih mjera i dala zainteresiranim stranama priliku da dostave dodatne informacije i/ili budu saslušane. CCCME je zatražio saslušanje i dostavio primjedbe. Primjedbe i tvrdnje iznesene za vrijeme saslušanja te u podnesku odgovarajuće su razmotrene u određenim odjeljcima ove Uredbe.

(27)

Budući da nisu uvedene nikakve privremene antidampinške mjere, nije provedeno evidentiranje uvoza.

(28)

Komisija je nastavila prikupljati i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze. Pri utvrđivanju svojih konačnih nalaza razmotrila je primjedbe koje su dostavile zainteresirane strane.

(29)

Komisija je obavijestila sve zainteresirane strane o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih je namjeravala uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz čeličnih stupova vjetroturbina podrijetlom iz Kine („konačna objava”). Svim je stranama odobreno razdoblje unutar kojeg su mogle podnijeti primjedbe na konačnu objavu.

(30)

Stranama koje su to zatražile omogućeno je da budu saslušane. Saslušanje s EWTA-om održano je 23. rujna 2021. Saslušanja s CCCME-om i društvom Suzhou Titan održana su 27. rujna 2021.

(31)

Nakon konačne objave i za vrijeme spomenutog saslušanja pred službama Komisije CCCME je ponovio svoje navode sažete u uvodnoj izjavi 5. prema kojima se EWTA pretjerano oslanjala na povjerljive informacije. To se odnosi ne samo na informacije navedene u pritužbi već i one koje su dostavljene zainteresiranim stranama nakon konačne objave. Kad je riječ o potonjima, CCCME i Suzhou Titan naročito su ustvrdili da objava izračuna sniženja ciljnih cijena namijenjena proizvođačima izvoznicima nije bila dovoljno detaljna u pogledu izračuna ciljnih cijena. Chengxi Shipyard dostavio je slične primjedbe nakon konačne objave. Komisija je pregledala objavljene podatke i, iako se točne ciljne cijene po vrsti proizvoda industrije Unije nisu mogle navesti zbog povjerljivosti, istog je dana dostavila trima proizvođačima izvoznicima u uzorku dodatne informacije o izračunima sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena.

(32)

Neovisno o navedenom, CCCME i Suzhou Titan zatražili su intervenciju službenika za saslušanje u vezi s: i. time da su smatrali da bi Komisija trebala bolje provjeriti određene podatke o industriji Unije (što je razmotreno u uvodnoj izjavi 307.), ii. njihovom željom da službenik za saslušanje iznese svoje mišljenje o izvoru koji je Komisija iskoristila za utvrđivanje kineskih uvoznih cijena čeličnih stupova vjetroturbina (što je razmotreno u uvodnim izjavama 317. i 318.), iii. neusklađenostima utvrđenima pri usporedbi triju podnesaka podnositelja pritužbe (što je razmotreno u uvodnim izjavama 306. i 307.) te iv. znatnim razlikama između dampinških marži i marži štete (što je razmotreno u uvodnim izjavama od 292. do 295.). Saslušanje pred službenikom za saslušanje održano je 14. listopada 2021. i tom je prilikom Komisija razjasnila ta pitanja. Službenik za saslušanje zaključio je da nije došlo do povrede prava na obranu.

(33)

Nakon konačne objave EWTA je ustvrdila da su postupovni problemi u ispitnom postupku narušili pravo podnositeljâ pritužbe na obranu i otežali procjenu i razmatranje podnesaka kineskih izvoznika i korisnika. EWTA je tvrdila da su za vrijeme ispitnog postupka kineski izvoznici i druge zainteresirane strane pretjerano upotrebljavali povjerljive informacije, a da pritom nisu pružali smislene sažetke svojih povjerljivih podnesaka. Zbog toga podnositelji pritužbe navodno nisu mogli procijeniti relevantne podatke i navode te iznijeti smislene primjedbe o njima, što čini povredu njihova prava na pravičan postupak.

(34)

Komisija je odbacila tu tvrdnju jer nije dodatno potkrijepljena. Štoviše, Komisija je napomenula da su sve informacije dostavljene kao povjerljive isto tako navedene u otvorenoj dokumentaciji kad god njihova objava nije narušavala interese povjerljivosti strane koja ih je dostavila.

(35)

Primjedbe koje su dostavile zainteresirane strane razmotrene su i, prema potrebi, uzete u obzir u ovoj Uredbi.

(36)

Nakon konačne objave nekoliko strana smatralo je da bi Komisija trebala obustaviti mjere na temelju članka 14. stavka 4. osnovne uredbe. Podnositelji pritužbe i nekoliko proizvođača iz Unije protivili su se bilo kakvoj obustavi mjera. Komisija je potvrdila primitak informacija koje su dostavile te strane i podsjetila ih da, ako to bude smatrala primjerenim, može odlučiti obustaviti mjere ako se tržišni uvjeti privremeno promijene u mjeri u kojoj ne bi bilo vjerojatno da će se šteta nastaviti kao posljedica obustave te ako bi to bilo u interesu Unije.

(37)

Nakon preispitivanja opisa proizvoda u Obavijesti o pokretanju postupka te kako bi se izbjegli nesporazumi za nacionalna carinska tijela, Komisija je smatrala primjerenim ponešto izmijeniti opis proizvoda kako je objavljen u toj obavijesti. Promjene nisu zahtijevale izmjenu Obavijesti niti su utjecale na zainteresirane strane u postupku. Te su promjene označene kosim slovima u nastavku.

(38)

Predmetni proizvod su određeni veliki stupovi vjetroturbina od čelika, neovisno o tome jesu li stožasti, i njihovi dijelovi (7), neovisno o tome jesu li sastavljeni, uključuju li ugrađeni temeljni dio stupa te jesu li spojeni s kućištem ili lopaticama rotora, koji su projektirani tako da pružaju potporu kućištu i lopaticama, za upotrebu u vjetroturbinama s kapacitetom za proizvodnju električne energije (na kopnu ili moru) od najmanje 1,00 megavata (MW), čija visina mjerena od podnožja stupa do donjeg dijela kućišta (tj. spoja vrha stupa i kućišta) iznosi najmanje 50 m kad su potpuno sastavljeni („čelični stupovi vjetroturbina”), podrijetlom iz NRK-a, trenutačno razvrstani u oznake KN ex 7308 20 00 (oznaka TARIC 7308200011) i ex 7308 90 98 (oznaka TARIC 7308909811) a, kad se uvoze kao dio vjetroturbine, u oznaku KN ex 8502 31 00 (oznake TARIC 8502310011 i 8502310085) („predmetni proizvod”).

(39)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(40)

Komisija je stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(41)

Vestas je zatražio isključivanje većih čeličnih stupova vjetroturbina na osnovi toga što industrija Unije ima kapacitet uglavnom za manje stupove (8).

(42)

Komisija je utvrdila da je zahtjev neosnovan jer industrija Unije općenito ima proizvodni kapacitet za sve potrebne veličine čeličnih stupova vjetroturbina, čak i ako svi proizvođači tih stupova iz Unije ne proizvode iste dimenzije. Utvrdila je i da svi čelični stupovi vjetroturbina, bez obzira na njihovu veličinu ili točku uvoza, imaju iste značajke u pogledu osnovnih fizičkih i tehničkih svojstava, krajnjih namjena i međusobne zamjenjivosti. Komisija je stoga odbila te zahtjev za isključenje.

(43)

CCCME je naveo da se zbog raznovrsnosti u opsegu proizvoda proizvod koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu NRK-a i proizvod koji u Uniji proizvodi i prodaje industrija Unije ne mogu smatrati istovjetnim proizvodima. Nakon konačne objave zatražio je sužavanje opsega proizvoda na temelju postojećih različitih propisa i subvencija u Uniji za visoke naspram niskih stupova te zbog očekivanog povećanja visine čeličnih stupova vjetroturbina. Međutim, CCCME nije dostavio dokaze o tome koje bi modele stupova trebalo isključiti ni o tehničkim svojstvima stupova koje bi, prema njegovu mišljenju, trebalo isključiti.

(44)

Navedena je tvrdnja odbačena. Komisija je istaknula da je prirodno da će unutar skupine proizvoda postojati različiti modeli ili vrste. Pri izračunu sniženja cijena, sniženja ciljnih cijena i dampinga takva raznovrsnost proizvoda te sve razlike u trošku proizvodnje i cijenama koje iz toga proizlaze u potpunosti su uzete u obzir u kontrolnom broju proizvoda („PCN”). Kako je navedeno u odjeljku 2.2., Komisija je utvrdila da svi čelični stupovi vjetroturbina imaju iste značajke u pogledu osnovnih fizičkih i tehničkih svojstava, krajnjih namjena i međusobne zamjenjivosti, a to su relevantni čimbenici za utvrđivanje predmetnog proizvoda.

(45)

Budući da dostatni dokazi raspoloživi pri pokretanju ispitnog postupka upućuju na to da postoje znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe kada je riječ o NRK-u, Komisija je smatrala primjerenim pokrenuti ispitni postupak uzimajući u obzir članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe.

(46)

Komisija je stoga, kako bi prikupila potrebne podatke za moguću primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve proizvođače izvoznike u NRK-u da dostave informacije o ulaznim elementima za proizvodnju čeličnih stupova vjetroturbina. Pet proizvođača izvoznika dostavilo je relevantne podatke.

(47)

Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik. Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta, podnesu informacije i dostave popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije. Kineska vlada nije dostavila odgovor na upitnik u tom roku. Potom je Komisija obavijestila kinesku vladu da će koristiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u NRK-u.

(48)

Proizvođači izvoznici Chengxi Shipyard i Suzhou Titan te industrijska organizacija CCCME dostavili su primjedbe na primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u svojim podnescima o prvoj bilješci od 1. prosinca 2020. o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Ponovili su svoje tvrdnje u podnescima o drugoj bilješci od 8. travnja 2021. o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Te su primjedbe razmotrene u odjeljku 3.2.1. ove Uredbe.

(49)

Osim toga, Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da će s obzirom na raspoložive dokaze možda morati odabrati odgovarajuću reprezentativnu zemlju skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti.

(50)

Komisija je 1. prosinca 2020. bilješkom („prva bilješka”) (9) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje je namjeravala upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je u toj bilješci navela popis svih faktora proizvodnje, kao što su sirovine, rad i energija koji se koriste u proizvodnji predmetnog proizvoda. Osim toga, Komisija je na temelju kriterija za odabir nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti utvrdila više mogućih reprezentativnih zemalja, a to su Meksiko, Južna Afrika i Turska. Komisija je zaprimila primjedbe o prvoj bilješci od dvoje proizvođača izvoznika u uzorku, tj. društava Chengxi Shipyard (10) i Suzhou Titan (11), te od CCCME-a (12) i korisnika Vestas (13). Te su primjedbe razmotrene u drugoj bilješci o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti i sažete u odjeljku 3.2.2. ove Uredbe.

(51)

Komisija je 8. travnja 2021. drugom bilješkom („druga bilješka”) (14) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje je namjeravala upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti i da je utvrdila da je Meksiko najprikladnija reprezentativna zemlja. Obavijestila je zainteresirane strane i o tome da će utvrditi troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit na temelju raspoloživih informacija za društva Arcosa Industries de México, S. de R.L. de C.V. i Speco Wind Power, S.A. de C.V., koji su proizvođači u reprezentativnoj zemlji. Komisija je zaprimila primjedbe o drugoj bilješci od društava Chengxi Shipyard (15) i Suzhou Titan (16) te CCCME-a (17). Te su primjedbe navedene u odjeljku 3.2.2. ove Uredbe.

(52)

U nedavnim ispitnim postupcima povezanima sa sektorom čelika u NRK-u (18), koji je glavni faktor proizvodnje stupova vjetroturbina, Komisija je utvrdila postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je u ovom ispitnom postupku zaključila da je, na temelju dostupnih dokaza, primjerena i primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(53)

U tim je ispitnim postupcima Komisija utvrdila da u NRK-u postoje znatne državne intervencije, zbog kojih je došlo do poremećaja djelotvorne raspodjele resursa u skladu s tržišnim načelima (19). Konkretno, Komisija je zaključila da u sektoru čelika, koji je glavna sirovina za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije, ne samo da postoji znatan udio vlasništva kineske vlade u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe (20), nego i kineska vlada može utjecati na cijene i troškove zbog prisutnosti države u društvima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe (21). Komisija je isto tako utvrdila da prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu. Uistinu, sustav planiranja u NRK-u općenito dovodi do toga da se resursi koncentriraju u sektorima koje je vlada odredila kao strateške ili u nekom drugom političkom smislu važne, umjesto da ih se raspodjeljuje u skladu s tržišnim silama (22). Usto je Komisija zaključila da se kinesko zakonodavstvo o stečaju i vlasništvu ne primjenjuje na ispravan način u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe, što dovodi do poremećaja osobito kada se omogućuje nastavak poslovanja nesolventnih društava te pri dodjeli prava korištenja zemljišta u NRK-u (23). Isto tako, Komisija je utvrdila poremećaje u troškovima plaća u sektoru čelika u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe (24), te poremećaje na financijskim tržištima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, posebno u pogledu pristupa kapitalu za korporativne subjekte u NRK-u (25).

(54)

U pritužbi su navedene informacije o poremećajima u sektoru čelika, a posebice o 13. petogodišnjem planu za čelik i povlaštenom tretmanu poduzeća aktivnih u industriji čelika. Štoviše, pritužba sadržava opsežan popis poduzeća u državnom vlasništvu koja proizvode čelične stupove vjetroturbina, uključujući sljedeće kineske proizvođače originalne opreme: China Shipbuilding Industry Corporation, Dongfang Electric Corporation, Xinjiang Goldwind (nije poduzeće u državnom vlasništvu, no država ima znatan vlasnički udio), Shanghai Electric (uvršteno na hongkonškoj i šangajskoj burzi te u 63 %-tnom vlasništvu države), Dalian Huarui Heavy Industry, Taiyuan Heavy Machinery Group Co Ltd, Guodian United Power Technology Company Limited, XEMC Windpower (u kojem većinski udio ima pokrajina Hunan, a preostalim dionicama trguje se na šangajskoj burzi), China Datang Corporation i nesolventno društvo Baoding Tianwei Baobian Electric Co. U pritužbi se spominje i poduzeće Envision Energy, koje je u privatnom vlasništvu, ali mu je banka u državnom vlasništvu svejedno dodijelila kreditnu liniju od 50 milijuna RMB.

(55)

Nadalje, uz spomenute proizvođače originalne opreme u pritužbi su navedeni i sljedeći kineski proizvođači stupova vjetroturbina: Chengxi Shipyard Co., Ltd., holdinško društvo kći poduzeća China State Shipbuilding Corporation i China CSSC Holdings Limited (oba su poduzeća u državnom vlasništvu); Beijing JINGCHENG New Energy Co., Ltd., društvo kći poduzeća u državnom vlasništvu Beijing JINGCHENG Machinery Electric Holding Co., Ltd.; Zhonghang Hongbo Windpower Equipment Co., Ltd., koji je jedan od strateških partnera društva AVIC, najvećeg kineskog državnog društva u zrakoplovnom i obrambenom sektoru; China Gezhouba Group Corporation (poduzeće u državnom vlasništvu); Harbin Hongguang Boiler Group Co., Ltd. (visokotehnološko poduzeće na državnoj razini); Jiangsu Baolong Electromechanical Manufacturing Co., Ltd, koji je jedno od vodećih poduzeća u Liyangu i nastao je spajanjem dvaju bivših poduzeća u državnom vlasništvu i HuaDian Heavy Industries Co., Ltd., u kojem većinski udio ima kineska Komisija za nadzor i upravljanje državnom imovinom.

(56)

Osim toga, u pritužbi se spominje ispitni postupak Ministarstva trgovine Sjedinjenih Američkih Država za dva kineska društva (CS Wind i Titan Wind) (26), u kojem su utvrđene barem sljedeće javne politike koje su izravno pogodovale proizvodnom sektoru: politika zajmova za industriju obnovljive energije, izvozni kupovni krediti, program „dvije godine oslobođeni/tri godine polovinu” za poduzeća sa stranim kapitalom, olakšice za porez na dohodak za poduzeća sa stranim kapitalom prema zemljopisnom položaju, Zakon o porezu na dohodak poduzeća, program za istraživanje i razvoj, oslobađanje od uvoznih tarifa i plaćanja PDV-a za uvezenu opremu, osiguravanje toplovaljanog čelika, isporuka električne energije uz naknadu manju od primjerene, fondovi za potporu izgradnji projektne infrastrukture koje osigurava Komisija za upravljanje Zonom za gospodarski i tehnološki razvoj u Lianyungangu („LETDZ”), nagrada za uspješno plaćanja poreza, nagrada gradu Taicang za podupiranje javnog uvrštavanja društava na burzu, nagrada gradu Taicang za promicanje razvoja industrijskog gospodarstva za trogodišnje razdoblje od 2010. do 2012., posebni fondovi za razvoj znanosti i tehnologije te nagrada društvu Titan Baotou za industrijsku razvojnu zonu za visoku i novu tehnologiju elemenata rijetkih zemalja za izvrsne građevinske projekte.

(57)

Komisija je u ovom ispitnom postupku ispitala je li bilo primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u, s obzirom na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je to učinila na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze sadržane u Izvješću o NRK-u („Izvješće”) (27), koje se oslanja na javno dostupne izvore. Tom su analizom obuhvaćeni ispitivanje znatnih državnih intervencija u gospodarstvu NRK-a općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući predmetni proizvod. Komisija je te dokazne materijale dodatno nadopunila svojim istraživanjem o raznim kriterijima koji su relevantni za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u NRK-u.

(58)

Kad je riječ o udjelu vlasništva kineske vlade u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe, nema detaljnih podataka o točnom udjelu poduzeća u državnom vlasništvu i proizvođača stupova vjetroturbina u privatnom vlasništvu. Međutim, neki veliki kineski proizvođači stupova vjetroturbina, uključujući Chengxi Shipyard i Fuchuan Yifan, u državnom su vlasništvu.

(59)

Znatan dio sektora čelika, koji je glavni faktor proizvodnje stupova vjetroturbina, i dalje je u vlasništvu kineske vlade. Iako se procjenjuje da je broj poduzeća u državnom vlasništvu i broj društava u privatnom vlasništvu teoretski približno jednak, četiri od pet kineskih proizvođača čelika među 10 najvećih svjetskih proizvođača čelika u državnom su vlasništvu (28). Istodobno, iako je deset najvećih proizvođača činilo samo 36 % ukupne industrijske proizvodnje u 2016., kineska je vlada iste godine utvrdila cilj da do 2025. konsolidira 60–70 % proizvodnje željeza i čelika u približno deset velikih poduzeća (29). Tu je namjeru kineska vlada ponovila u travnju 2019. prilikom najave objavljivanja smjernica za konsolidaciju industrije čelika (30). Takva konsolidacija mogla bi uključivati prisilna spajanja profitabilnih privatnih društava s poduzećima u državnom vlasništvu koja ostvaruju slabe rezultate (31).

(60)

Usto, mnogi od najvećih proizvođača u sektoru čelika izričito su navedeni u „Planu za prilagodbu i modernizaciju industrije čelika za razdoblje 2016.–2020.”. Na primjer, društvo Shanxi Taiyuan Iron & Steel Co. Ltd. („TISCO”) u vlasništvu kineske države na svojim internetskim stranicama navodi da je „div u proizvodnji željeza i čelika”, koji se „razvio u izuzetan kompleks za proizvodnju željeza i čelika na veliko, koji je integriran s djelatnostima vađenja željeza, proizvodnje, prerade i isporuke željeza i čelika te trgovine njima” (32). Baosteel je još jedno veliko kinesko poduzeće u državnom vlasništvu koje se bavi proizvodnjom čelika te je dio nedavno konsolidiranog poduzeća China Baowu Steel Group Co. Ltd. (bivši Baosteel Group i Wuhan Iron & Steel) (33).

(61)

S obzirom na određenu razinu državnih intervencija u industriji stupova vjetroturbina i visok udio poduzeća u državnom vlasništvu u sektoru stupova vjetroturbina i čelika, čak ni proizvođači u privatnom vlasništvu ne mogu poslovati u skladu s tržišnim uvjetima. Doista, javna i privatna poduzeća u sektoru čeličnih stupova vjetroturbina također se politički nadziru i usmjeravaju kako je objašnjeno u odjeljku uvodnim izjavama od 67. do 74. u nastavku.

(62)

Kad je riječ o tome da kineska vlada može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe, sljedeći primjeri prikazuju prethodno navedeni trend sve veće intervencije kineske vlade koju ona postiže svojom prisutnosti u gospodarskim subjektima u sektoru stupova vjetroturbina. Mnogi proizvođači stupova vjetroturbina na svojim internetskim stranicama izričito naglašavaju aktivnosti razvoja partije, imaju članove partije u upravi društva i ističu svoju pripadnost KPK-u. U ispitnom postupku otkrivene su aktivnosti jačanja partije u nizu proizvođača stupova vjetroturbina, među ostalim u proizvođaču izvozniku u uzorku Chengxi Shipyard. Prema Statutu društva CSSC Holdings Limited, koje je u vlasništvu 100 % dionica društva Chengxi Shipyard, partijski komitet ima sljedeću ulogu: „nadzirati i osigurati učinkovitu provedbu partijskih i državnih politika u društvu […] Pridržavajući se načela kadrova kojima upravlja partija, u kombinaciji s načelom operativnog upravljanja za članove upravnog odbora odabrane u skladu sa zakonom, kao i s načelom poštovanja ljudskih prava za operativne upravitelje u skladu sa zakonom, partijska organizacija osigurava prethodne organizacijske mjere te iznosi mišljenja i prijedloge u vezi s kandidatima za upravni odbor ili razinu glavnog direktora ili, nakon opsežnog istraživanja, pruža mišljenja i prijedloge upravnom odboru i glavnom direktoru o postojećim kandidatima, […] istraživati i raspravljati o pitanjima povezanima s reformom, razvojem i stabilnošću društva te glavnim aktivnostima i upravljanjem […].” (34)

(63)

Isto tako, za društvo CS Wind u ispitnom postupku utvrđeno je da se u tom društvu nastoji povećati broj članova partije: „Poduzeće sa stranim financiranjem CS Wind Power Equipment (Lianyungang) Co., Ltd. ima više od 150 zaposlenika i nekad je imalo samo petero članova partije. Putem ,integracije partije i širokog stanovništva’ to društvo sada broji više od 70 članova partije.” (35)

(64)

Fuchuan Yifan opisuje ulogu partijskog komiteta na sljedeći način: „Članovi partije i ključno osoblje raznih odjela blisko surađuju, jačaju ulogu pionirskog uzora, aktivno udružuju snage svakog odjela, potiču osoblje na vodstvo i izvrsnost, razmatraju revolucionarne projekte kao početnu točku, usmjereni su na koheziju, nadilaze poteškoće te promiču talente i vještine kako bi se osigurala proaktivnost u smanjenju troškova i unapređenju učinkovitosti društva, povećanju prihoda, prikupljanju sredstva i slično te kako bi se svaki projekt uspješno dovršio u pogledu kvalitete i količine.” (36)

(65)

Usto, aktivnosti jačanja partije utvrđene su u proizvođaču izvozniku u uzorku Penglai Dajin i društvu Shanghai Taisheng Wind Power Equipment.

(66)

Osim toga, Komisija je za vrijeme ispitnog postupka utvrdila postojanje osobnih veza između proizvođačâ stupova vjetroturbina i KPK-a. U ispitnom postupku otkrivena je prisutnost članova KPK-a među višim rukovodstvom u nizu društava koja proizvode stupove vjetroturbina, uključujući Chengxi Shipyard (predsjednik upravnog odbora i glavni direktor članovi su KPK-a te istodobno obnašaju funkciju tajnika odnosno zamjenika tajnika partijskog komiteta), Suzhou Titan (najmanje jedan član upravnog odbora član je KPK-a), Fuchuan Yifan (predsjednik i potpredsjednik upravnog odbora članovi su KPK-a te istodobno obnašaju funkciju tajnika odnosno zamjenika tajnika partijskog komiteta) i Shanghai Taisheng Wind Power Equipment (predsjednik nadzornog odbora član je KPK-a).

(67)

Nadalje, u sektoru stupova vjetroturbina provode se politike kojima se diskriminira u korist domaćih proizvođača ili na drugi način utječe na tržište u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) treće alineje osnovne uredbe.

(68)

Industriju čelika, koji je glavni element stupova vjetroturbina, kineska vlada i dalje smatra ključnom industrijom (37). To je potvrđeno u nizu planova, direktiva i drugih dokumenata koji se odnose na čelik, a izdani su na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini, na primjer u „Planu za prilagodbu i modernizaciju industrije čelika za razdoblje 2016.–2020.”. U tom se planu navodi da je industrija čelika „važan osnovni sektor kineskog gospodarstva, nacionalni temelj” (38). Glavne zadaće i ciljevi iz tog plana obuhvaćaju sve aspekte razvoja te industrije (39).

(69)

U 13. petogodišnjem planu za gospodarski i socijalni razvoj (40) predviđa se pružanje potpore poduzećima koja proizvode vrste proizvoda od čelika visoke klase (41). U prvom je planu i postizanje kvalitete, trajnosti i pouzdanosti proizvoda podupiranjem društava koja upotrebljavaju tehnologije povezane s proizvodnjom, preciznim valjanjem i poboljšanjem kvalitete čistog čelika (42).

(70)

U „Katalogu smjernica za restrukturiranje industrije (verzija iz 2011.) (izmjena iz 2013.)” (43) („Katalog”) čelik se navodi kao poticana industrija.

(71)

Nadalje, kineska vlada usmjerava razvoj sektora u skladu sa širokim rasponom alata politike i direktiva koji su, među ostalim, povezani sa sljedećim: sastavom i restrukturiranjem tržišta, sirovinama, ulaganjima, uklanjanjem kapaciteta, asortimanom proizvoda, premještanjem, modernizacijom itd. Kineska vlada tim i drugim sredstvima usmjerava i kontrolira gotovo svaki aspekt razvoja i funkcioniranja tog sektora (44). Trenutačni problem viška kapaciteta nedvojbeno je najbolji primjer posljedica politika kineske vlade i popratnih poremećaja.

(72)

Energija vjetra podupire se i na pokrajinskoj i općinskoj razini, primjerice u 13. petogodišnjem planu općine Lianyungang za pomorski gospodarski razvoj izričito se navodi razvoj te industrije. Tim se planom nastoji „izgraditi lanac industrije opreme za energiju vjetra, potaknuti i usmjeriti transformacija i modernizacija niza vodećih poduzeća u sektoru energije vjetra kao što su Guodian Power, Zhongfu Lianzhong, Tianshun Tower i CS Wind Power, postupno osuvremeniti njihov razvoj, projektiranje i proizvodne tehnologije te promicati projekte megavatnih lopatica.” (45)

(73)

Kako se može vidjeti iz navedenog, kineska vlada dodatno usmjerava razvoj sektora u skladu sa širokim rasponom alata politike i direktiva. Tim i drugim sredstvima kineska vlada usmjerava i kontrolira gotovo svaki aspekt razvoja i funkcioniranja tog sektora.

(74)

Ukratko, kineska vlada utvrdila je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike pružanja potpore poticanim industrijama, uključujući proizvodnju čelika kao glavne sirovine koja se upotrebljava u proizvodnji stupova vjetroturbina. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila.

(75)

U ovom ispitnom postupku nisu otkriveni dokazi da diskriminatorna primjena ili neodgovarajuća provedba zakonodavstva o stečaju i vlasništvu u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) četvrtom alinejom osnovne uredbe u sektoru čeličnih stupova vjetroturbina od nehrđajućeg čelika, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 53., ne bi utjecala na proizvođače čeličnih stupova vjetroturbina.

(76)

Na sektor stupova vjetroturbina utječu i poremećaji u području troškova plaća u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 53. Ti poremećaji utječu na sektor i izravno (kad je riječ o proizvodnji čeličnih stupova vjetroturbina ili glavnih ulaznih elemenata) i neizravno (kad je riječ o pristupu kapitalu ili ulaznim elementima društava koja podliježu istom sustavu rada u NRK-u) (46).

(77)

Nadalje, u ovom ispitnom postupku nisu dostavljeni nikakvi dokazi koji pokazuju da na sektor stupova vjetroturbina ne utječe državna intervencija u financijski sustav u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 53. Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(78)

Konačno, Komisija podsjeća na to da je za proizvodnju stupova vjetroturbina potrebno više ulaznih elemenata. Dokazi u dokumentaciji pokazuju da su svi proizvođači izvoznici u uzorku nabavljali veliku većinu svojih ulaznih elemenata u NRK-u. Nadalje, NRK je jedan od najvećih proizvođača čelika, ključne sirovine u procesu proizvodnje stupova vjetroturbina. Kada proizvođači stupova vjetroturbina kupuju ulazne elemente ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Na primjer, dobavljači ulaznih materijala zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima.

(79)

Stoga ne samo da domaće prodajne cijene stupova vjetroturbina nisu primjerene za uporabu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe, nego su i svi troškovi ulaznih elemenata (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima A i B Izvješća. Naime, državne intervencije opisane u pogledu raspodjele kapitala, zemljišta, rada, energije i sirovina prisutne su u cijelom NRK-u. To znači, na primjer, da je ulazni materijal koji je spajanjem niza faktora proizvodnje proizveden u NRK-u izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne materijale za ulazne materijale i tako dalje. Kineska vlada i proizvođači izvoznici nisu u trenutačnom ispitnom postupku predočili nikakve dokaze ni argumente koji bi to osporili.

(80)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 21. i 47., kineska vlada nije dostavila primjedbe ni dokaze kojima bi potkrijepila ili osporila postojeće dokaze iz dokumentacije predmeta, uključujući Izvješće i dodatne dokaze, koje je dostavio podnositelj pritužbe, o postojanju znatnih poremećaja i/ili primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u ovom predmetu. U vezi s primjedbama kineske vlade nakon konačne objave vidjeti uvodne izjave od 116. do 123.

(81)

CCCME je pri pokretanju postupka dostavio primjedbe o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Nakon toga zaprimljene su primjedbe od CCCME-a te društava Suzhou Titan i Chengxi Shipyard i za prvu i za drugu bilješku.

(82)

U svojim primjedbama na pokretanje postupka CCCME je najprije dostavio sljedeće primjedbe u pogledu utvrđivanja uobičajene vrijednosti u pritužbi:

(83)

Osim toga, CCCME je predložio da bi se slijedom nedostataka u izračunu uobičajene vrijednosti navedenih u uvodnoj izjavi 82. trebala primjenjivati alternativna metodologija za izračun uobičajene vrijednosti. CCCME je naveo da bi se kao osnova trebala upotrebljavati ciljna cijena industrije Unije. Trošak rada koji se upotrebljava za utvrđivanje ciljne cijene trebao bi se zamijeniti troškom rada u Turskoj, reprezentativnoj zemlji koju je predložio podnositelj pritužbe, a taj je trošak bio više od deset puta niži od troška rada industrije Unije. Kako bi se dobila alternativna uobičajena vrijednost, trebalo bi dodati ciljnu dobit od 10 %, kakvu je upotrebljavao podnositelj pritužbe za utvrđivanje ciljne cijene. CCCME je istaknuo da bi takva uobičajena vrijednost dovela do mnogo manje dampinške marže od prosječne marže od 55 %, koju je podnositelj pritužbe izračunao bez navođenja samog izračuna.

(84)

CCCME je ponovio primjedbe i tvrdnje opisane u uvodnim izjavama 82. i 83. i u saslušanju i podnesku nakon privremene faze.

(85)

Kad je riječ o navodnim nedostacima navedenima u uvodnoj izjavi 82., Komisija je smatrala da je CCCME vjerojatno pogrešno shvatio podatke iz pritužbe i metodologiju za utvrđivanje uobičajene vrijednosti na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe:

(86)

Kad je riječ o alternativnoj metodologiji koju je predložio CCCME kako je opisano u uvodnoj izjavi 83., Komisija je napomenula da takav izračun uobičajene vrijednosti ne bi bio u skladu s odredbama članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Štoviše, CCCME-ov pristup djelovao je nedosljedno. Ako je trošak određenih materijala u Turskoj bio veći od troška za industriju Unije, CCCME je predložio da se kao referentna vrijednost upotrebljava niži trošak industrije Unije. Međutim, ako je trošak u Turskoj bio manji, osobito trošak rada, CCCME je predložio da se kao referentna vrijednost upotrebljava trošak u Turskoj. Štoviše, kako je opisano u uvodnoj izjavi 85., podnositelj pritužbe ispravno se oslanjao na troškove u reprezentativnoj zemlji za izračun uobičajene vrijednosti.

(87)

Na temelju razloga obrazloženih u uvodnim izjavama 85. i 86. Komisija je odbacila tvrdnje CCCME-a iz uvodnih izjava 82., 83. i 84.

(88)

Kako je objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku zaključila da je, s obzirom na raspoložive dokaze i nesuradnju kineske vlade, primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena.

(89)

U svojem podnesku o pokretanju postupka CCCME je nadalje tvrdio da se pritužba uvelike oslanjala na Izvješće, za koje je CCCME smatrao da je sastavljeno da bi se europskoj industriji olakšalo podnošenje pritužbi. To bi značilo da Izvješće nije moglo biti sastavljeno objektivno. CCCME je dodao da zbog te svrhe Izvješće ne zadovoljava standarde nepristranih i objektivnih dokaza te dokaza dostatne dokazne vrijednosti. Nadalje je tvrdio da su u Izvješću namjerno izostavljene činjenične okolnosti, elementi i zaključci te da nije objektivno.

(90)

Štoviše, CCCME je ukazao na to da je Izvješće objavljeno 2017. te da uključuje sadržaj i reference iz 2016. i prethodnih godina. Međutim, trenutačni ispitni postupak pokrenut je 21. listopada 2020., a razdoblje ispitnog postupka za dio koji se odnosi na damping obuhvaća razdoblje od srpnja 2019. do lipnja 2020. Stoga prema tvrdnjama CCCME-a Izvješće ne odražava potencijalne poremećaje u razdoblju ispitnog postupka. CCCME je posebice tvrdio da poglavlje Izvješća o čeliku obuhvaća razdoblje do 2017. i da se u pritužbi nije pokazalo da su ti poremećaji bili prisutni i u narednim godinama, uključujući razdoblje ispitnog postupka.

(91)

Komisija je napomenula da je Izvješće sveobuhvatan dokument koji se temelji na opsežnim objektivnim dokazima, uključujući zakonodavstvo, propise i druge službene dokumente o politikama koje je objavila kineska vlada, izvješća trećih strana iz međunarodnih organizacija, akademske studije i članke znanstvenika te druge pouzdane neovisne izvore. Budući da je Izvješće stavljeno na raspolaganje javnosti u prosincu 2017., sve zainteresirane strane imale su dovoljno prilika da ga ospore, dopune ili dostave primjedbe na njega i na dokaze na kojima se ono temelji. Dosad nijedna strana nije dostavila dokaze da su izvori upotrijebljeni u Izvješću pogrešni.

(92)

Kad je riječ o razdoblju ispitnog postupka, Komisija je primijetila da se, iako je objavljeno 2017., Izvješće uvelike temeljilo na kineskim 13. petogodišnjim planovima, koji su se primjenjivali do 2016. do 2020., te su stoga obuhvaćali razdoblje ispitnog postupka.

(93)

Osim toga, CCCME je naveo da pojam znatnih poremećaja nije u skladu s pravom WTO-a jer takav pojam ne postoji prema članku 2.2. Sporazuma WTO-a o antidampingu. Člankom 2.2. Sporazuma o antidampingu ograničavaju se uvjeti u kojima se može izračunati uobičajena vrijednost, tj. može se izračunati „kad nema prodaje pod uobičajenim trgovačkim uvjetima na domaćem tržištu zemlje izvoznice” ili „zbog posebnog stanja na tržištu ili malog obujma prodaje na domaćem tržištu zemlje izvoznice”. Znatni poremećaji nisu navedeni u članku 2.2. Sporazuma o antidampingu. Nadalje, CCCME je tvrdio da se člankom 2.2. Sporazuma o antidampingu ne dopušta izračun uobičajene vrijednosti na temelju reprezentativne zemlje ili međunarodnih referentnih vrijednosti, kako je predviđeno člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe, s obzirom na to da se pri izračunu uobičajene vrijednosti dopušta samo upotreba „troška proizvodnje u zemlji podrijetla uvećanog za razuman iznos za troškove prodaje te administrativne i opće troškove i dobit”.

(94)

Komisija je smatrala da su odredbe članka 2. stavka 6.a u potpunosti u skladu s obvezama Unije prema WTO-u. Kako je izričito pojasnilo Žalbeno tijelo WTO-a u predmetu DS473 Europska unija – Antidampinške mjere za biodizel iz Argentine, pravom WTO-a dopušta se upotreba podataka iz treće zemlje koji su odgovarajuće prilagođeni, ako je takva prilagodba potrebna i utemeljena. Ako postoje znatni poremećaji, troškovi i cijene u zemlji izvoznici nisu primjereni za izračun uobičajene vrijednosti. U tim se okolnostima tom odredbom predviđa izračun troškova proizvodnje i prodaje na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti, uključujući one u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji sa sličnim stupnjem razvijenosti kao zemlja izvoznica. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(95)

CCCME je dodao da se čini da članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe krši članak 2.2.1.1. Sporazuma o antidampingu jer, prema članku 2. stavku 6.a osnovne uredbe, Komisija ima pravo zanemariti trošak proizvodnje i prodaju u zemlji izvoznici te izravno upotrebljavati takve podatke za treću zemlju. To je u suprotnosti s odredbama članka 2.2.1.1. Sporazuma o antidampingu, u kojem se propisuje sljedeće: „troškovi se uobičajeno izračunavaju na temelju poslovnih knjiga izvoznika ili proizvođača nad kojim se provodi ispitni postupak, pod uvjetom da se poslovne knjige vode u skladu s opće prihvaćenim računovodstvenim načelima zemlje izvoznice i ako na prihvatljiv način odražavaju troškove povezane s proizvodnjom i prodajom proizvoda koji se razmatra.” Kako bi potkrijepio svoju tvrdnju, CCCME je uputio na sudsku praksu WTO-a, posebice predmet DS473 Europska unija – Antidampinške mjere za biodizel iz Argentine („DS473”), u kojem je utvrđeno da tijela koja provode ispitni postupak moraju pri izračunu uobičajene vrijednosti upotrebljavati stvarne troškove proizvoda proizvođača ili izvoznika, te izvješće povjerenstva iz predmeta DS494 Europska unija – Metodologije prilagodbe troškova II (Rusija) („DS494”).

(96)

Komisija je podsjetila da se nijedan od citiranih predmeta WTO-a ne odnosi na članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe ni na uvjete njegove primjene. Nadalje, temeljne činjenične situacije u tim slučajevima razlikuju se od temeljne situacije i kriterija koji dovode do primjene metodologije na temelju te odredbe osnovne uredbe. Kad je riječ o sporu WTO-a EU – Metodologije prilagodbe troškova II, Komisija je podsjetila da su i EU i Rusija uložili pritužbu na nalaze povjerenstva, koji stoga nisu konačni i, prema ustaljenoj sudskoj praksi WTO-a, nemaju nikakav pravni status jer ih nisu prihvatili članovi WTO-a. U svakom slučaju, u izvješću povjerenstva izričito se smatralo da su odredbe članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe izvan područja primjene spora. Povjerenstvo je utvrdilo da te odredbe imaju različitu bit i drukčije pravne posljedice u odnosu na odredbe iz članka 2. stavka 5. osnovne uredbe, koje su bile predmet tog spora, i da odredbe članka 2. stavka 6.a nisu zamijenile odredbe iz članka 2. stavka 5. osnovne uredbe kada su uvedene (50). Stoga ti nalazi nisu relevantni za procjenu spojivosti članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe s relevantnim pravilima WTO-a. Ta je tvrdnja zbog tih razloga odbačena.

(97)

CCCME je ponovio navedene tvrdnje u svojim primjedbama na prvu bilješku. I Suzhou Titan je u svojim primjedbama na prvu bilješku potvrdio sve navedene primjedbe CCCME-a.

(98)

Štoviše, CCCME je u svojim primjedbama na prvu bilješku tvrdio da je industrija stupova vjetroturbina usmjerena na tržište jer je većina proizvođača u privatnom vlasništvu, jer se više sirovina uvozi iz inozemstva i jer se o kupovnim cijenama unutarnjih dijelova (51) pregovara izravno s europskim proizvođačima originalne opreme vjetroturbina.

(99)

Komisija je napomenula da se, nakon utvrđivanja da zbog postojanja znatnih poremećaja u zemlji izvoznici u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u zemlji izvoznici, uobičajena vrijednost izračunava na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji za svakog proizvođača izvoznika u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. Istom odredbom osnovne uredbe omogućuje se i upotreba domaćih troškova ako je sa sigurnošću utvrđeno da nisu narušeni. Stoga su proizvođači izvoznici imali mogućnost dostaviti dokaze da njihovi pojedinačni administrativni/operativni troškovi i/ili drugi troškovi ulaznih elemenata stvarno nisu bili narušeni. Međutim, kako je navedeno u uvodnim izjavama od 52 do 79., Komisija je utvrdila da postoje poremećaji u industriji stupova vjetroturbina i nije bilo nikakvih dokaza da faktori proizvodnje pojedinačnih proizvođača izvoznika nisu narušeni. Te su tvrdnje stoga odbačene.

(100)

Osim toga, CCCME je u svojim primjedbama na drugu bilješku tvrdio da se člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe od Komisije zahtijeva da provede pojedinačno ispitivanje poremećajâ za svakog proizvođača izvoznika. CCCME smatra da je Komisija obvezna analizirati svaki pojedini slučaj i (a) saznati primjenjuju li se navodni znatni poremećaji na svakog izvoznika u uzorku, (b) doznati je li svaki ulazni element i faktor proizvodnje koji je prijavio određeni izvoznik „narušen” i bi li ga stoga trebalo zamijeniti podacima iz drugog izvora te (c) objasniti zašto smatra da su podaci iz drugog izvora za svaki ulazni element ili faktor proizvodnje „nenarušeni”.

(101)

Suzhou Titan ponovio je navedene tvrdnje u svojim primjedbama na drugu bilješku.

(102)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 99., ako se utvrdi postojanje znatnih poremećaja, odredbe članka 2. stavka 6.a primjenjuju se a priori na sve proizvođače izvoznike u NRK-u i odnose se na sve troškove povezane s njihovim faktorima proizvodnje. Istodobno, tom je odredbom predviđena upotreba domaćih troškova ako se sa sigurnošću utvrdi da na njih ne utječu znatni poremećaji.

(103)

Kad je riječ o argumentu da bi Komisija trebala dokazati da troškovi iz reprezentativne zemlje nisu narušeni, Komisija se služi samo troškovima koji nisu izloženi poremećajima u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. Komisija je objavila dvije bilješke za dokumentaciju o čimbenicima proizvodnje te omogućila stranama dovoljno prilika za slanje primjedbi, među ostalim tako što je ukazala na sve moguće nepravilnosti ili druga razmatranja koja bi mogla utjecati na čimbenike proizvodnje u reprezentativnoj zemlji ili zemljama. U tom kontekstu zainteresirane strane nisu dovele u pitanje razinu različitih faktore proizvodnje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji utvrđenu u prvoj i drugoj bilješci. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(104)

Nakon prve bilješke Chengxi Shipyard podnio je i niz primjedaba o znatnim poremećajima. Chengxi Shipyard najprije je tvrdio da članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe nije u skladu s pravom WTO-a i prethodnim odlukama Tijela za rješavanje sporova WTO-a. Tvrdio je da odjeljak 15. Protokola o pristupanju Kine WTO-u iznimno dopušta članovima WTO-a koji su uvoznici da primjenjuju metodologiju koja se ne temelji na strogoj usporedbi s domaćim cijenama ili troškovima industrije koja je predmet ispitnog postupka u Kini, no da je to izuzeće isteklo 15 godina nakon datuma pristupanja, tj. 11. prosinca 2016. Od tog datuma Komisija je obvezna primjenjivati standardnu metodologiju pri utvrđivanju uobičajene vrijednosti za proizvođače iz zemlje izvoznice, odnosno upotrebe samo domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici, ako nije drukčije dopušteno drugim odredbama sporazumâ WTO-a, među ostalim Sporazuma o antidampingu.

(105)

Chengxi Shipyard nadalje je dodao da u pravu WTO-a ne postoje odredbe kojima bi se dopustilo da se standardna metodologija ne primjenjuje u slučaju Kine. Dodao je da uvjeti članka 2. Sporazuma o antidampingu, a posebice članka 2.2.1. tog sporazuma, nisu u skladu s uvjetima članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Chengxi Shipyard pojasnio je da metodologija propisana člankom 2. Sporazuma o antidampingu za utvrđivanje uobičajene vrijednosti ne dopušta upotrebu drugih podataka osim onih iz zemlje izvoznice. Ako je u iznimnim okolnostima potrebno izračunati uobičajenu vrijednost, podaci koji se odnose na troškove proizvodnje, troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit moraju se dobiti iz izvora u zemlji izvoza. Kako bi potkrijepio navedene tvrdnje, Chengxi Shipyard citirao je odluku u sporu WTO-a EU – Biodizel (Argentina), prema kojoj se od Komisije zahtijevalo da se služi troškovima prijavljenima u poslovnim knjigama proizvođača/izvoznika u skladu s člankom 2.2.1.1. Sporazuma o antidampingu.

(106)

Ta je tvrdnja već razmotrena u uvodnim izjavama od 94. do 96. Kada je riječ o argumentu koji se odnosi na Protokol o pristupanju Kine, Komisija podsjeća da se u antidampinškim postupcima u vezi s proizvodima iz Kine, dijelovi odjeljka 15. Protokola o pristupanju Kine WTO-u koji nisu istekli i dalje primjenjuju pri utvrđivanju uobičajene vrijednosti, kako u pogledu standarda tržišnog gospodarstva tako i u pogledu upotrebe metodologije koja se ne temelji na strogoj usporedbi s kineskim cijenama ili troškovima. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(107)

Osim toga, Chengxi Shipyard tvrdio je da navodni poremećaji nisu dostatno potkrijepljeni i da, čak i da postoje, ne utječu na sve aspekte troškova tog društva. Stoga nije sve troškove potrebno prilagoditi ili utvrditi na drukčijoj osnovi. Chengxi Shipyard tvrdio je da je glavni popratni dokaz u pritužbi bilo Izvješće, no s obzirom na to da nema posebno poglavlje posvećeno stupovima vjetroturbina, nalazi Izvješća ne mogu se automatski smatrati primjenjivima na industriju stupova vjetroturbina.

(108)

Kad je riječ o argumentu da Izvješće Komisije ne sadržava posebno poglavlje o stupovima vjetroturbina, Komisija je napomenula da postojanje znatnih poremećaja koji dovode do primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe nije povezano s postojanjem posebnog sektorskog poglavlja koje obuhvaća proizvod iz ispitnog postupka. U Izvješću su opisane različite vrste poremećaja prisutne u NRK-u koje su međusobno povezane i utječu na cijelo kinesko gospodarstvo te tako i na cijene i/ili sirovine i troškove proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka. Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 58. do 79., u industriji stupova vjetroturbina dolazi do niza vladinih intervencija opisanih u Izvješću (pokrivenost petogodišnjim planovima i drugim dokumentima, poremećaji u vezi sa sirovinama, financijski poremećaji itd.), koje su izričito navedene i na koje se upućuje u ovoj Uredbi. Nadalje, Izvješće nije jedini izvor dokaza kojim se Komisija koristila za donošenje odluke jer se u tu svrhu upotrebljavaju dodatni dokazni elementi. U uvodnim izjavama od 58. do 74. objašnjen je i niz poremećaja koji postoje u sektoru stupova vjetroturbina i/ili koji utječu na sirovine i ulazne elemente povrh znatnih poremećaja koji su već opisani u Izvješću. Okolnosti na tržištu i temeljne politike i planovi koji dovode do znatnih poremećaja i dalje su primjenjivi na sektor stupova vjetroturbina i njihove troškove proizvodnje. Nijedna strana nije dostavila dokaze koji ukazuju na suprotno. Stoga je taj argument odbačen.

(109)

Nadalje, društvo Chengxi Shipyard navelo je da šest kriterija potrebnih da bi se dokazalo postojanje znatnih poremećaja nije spomenuto u pritužbi ili da nisu primjenjivi na Chengxi Shipyard. Među kriterijima iz članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe kriteriji iz prve, četvrte, pete i šeste alineje nisu spomenuti u pritužbi niti su potkrijepljeni dokazima. Kad je riječ o drugoj alineji, Chengxi Shipyard pojedinačno je analizirao kineske proizvođače originalne opreme koji proizvode stupove vjetroturbina kako ih je naveo podnositelj pritužbe (vidjeti uvodnu izjavu 54.) i zaključio je da informacije nisu ispravno utemeljene ili su zastarjele. Chengxi Shipyard dodao je da, čak i da su sve informacije točne, nije moguće utvrditi točan omjer proizvođača stupova vjetroturbina u državnom vlasništvu naspram poduzeća u privatnom vlasništvu. Napomenuo je da su svi najveći proizvođači stupova vjetroturbina u privatnom vlasništvu, uključujući Titan Wind, Shanghai Taisheng, Dajin Heavy Industry, Tianneng Heavy Industries i CS Wind.

(110)

Kad je riječ o elementu iz članka 2. stavka 6.a točke (b) treće alineje, Chengxi Shipyard naveo je da se u ispitnom postupku SAD-a u vezi s velikim stupovima vjetroturbina podrijetlom iz (među ostalim) Narodne Republike Kine pokazalo da su subvencionirana dva konkretna društva, no da se to ne može pretpostaviti i za ostale proizvođače stupova vjetroturbina. Čak i ako Komisija utvrdi da u određenim aspektima troškova društva Chengxi Shipyard postoje znatni poremećaji, u izračunu uobičajene vrijednosti ipak bi trebalo uzeti u obzir aspekte troškova za koje nisu dokazani znatni poremećaji. Chengxi Shipyard tvrdio je da nema dokaza o postojanju poremećaja na tržištu čeličnih stupova vjetroturbina jer navedenih šest elemenata u pritužbi nije odgovarajuće potkrijepljeno.

(111)

Chengxi Shipyard naposljetku je naveo da bi, čak i ako Komisija utvrdi da u određenim aspektima troškova tog društva postoje znatni poremećaji, u izračunu uobičajene vrijednosti ipak trebalo uzeti u obzir aspekte troškova za koje nisu dokazani znatni poremećaji.

(112)

Kao odgovor na tvrdnje o dostatnim dokazima u fazi pokretanja postupka, Komisija podsjeća da se u odjeljku 3. Obavijesti o pokretanju postupka upućuje na niz elemenata na kineskom tržištu stupova vjetroturbina kako bi se dokazalo da su na tržište utjecali poremećaji u cijelom lancu vrijednosti stupova vjetroturbina u NRK-u. Komisija je smatrala da su dokazi navedeni u Obavijesti o pokretanju postupka bili dovoljni da se opravda pokretanje ispitnog postupka na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Utvrđivanje stvarnog postojanja znatnih poremećaja i posljedične primjene metodologije propisane člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe provodi se tek u trenutku privremene i/ili konačne objave. U tom je slučaju, iako je za neke informacije o poremećajima koje je dostavio podnositelj pritužbe utvrđeno da su zastarjele, Komisija smatrala da su dokazi o znatnim poremećajima koje je podnio podnositelj pritužbe dostatni za pokretanje ispitnog postupka na toj osnovi. U Obavijesti o pokretanju postupka to je jasno navedeno u odjeljku 3. u skladu s obvezom iz članka 2. stavka 6.a točke (e) osnovne uredbe. Stoga je tvrdnja društva Chengxi Shipyard odbačena.

(113)

Na kraju, Chengxi Shipyard istaknuo je da se člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe propisuje sljedeće: „Znatni poremećaji su oni poremećaji do kojih dolazi ako prijavljene cijene ili troškovi, uključujući troškove sirovina i energije, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije.” (naknadno istaknuto). Chengxi Shipyard tvrdio je da u industriji stupova vjetroturbina u Kini ne postoje znatne državne intervencije jer je njihova svrha izgradnja kapaciteta za obnovljivu energiju i u NRK-u i u ostatku svijeta. Chengxi Shipyard predlaže definiciju riječi „znatne”, prema kojoj ona označava intervenciju vlade koja je proizvoljna. Međutim, kad je cilj intervencije ispraviti tržišni nedostatak, ne bi se trebala smatrati „znatnom”. Chengxi Shipyard ustvrdio je da je onečišćenje koje nastaje zbog neobnovljive energije negativni vanjski učinak te da treće strane nikako ne mogu zaustaviti ni smanjiti to onečišćenje na tržištu jer ne postoje „tržišta za onečišćenje” na kojima bi one mogle platiti tvornici da smanji svoje onečišćenje. U takvoj situaciji država mora intervenirati kako bi kompenzirala nedostatak na tržištu tako da uvede porez na onečišćenje ili subvencionira obnovljivu energiju kako bi se smanjio njezin trošak i osiguralo da poduzeća uvode obnovljivu energiju koja ne onečišćuje. Stoga, prema društvu Chengxi Shipyard, subvencioniranje proizvodnje izvora obnovljive energije nije znatna intervencija jer ima viši cilj ograničenja globalnog onečišćenja. Stoga to ne bi bio znatan poremećaj u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (c) osnovne uredbe.

(114)

Kad je riječ o primjedbama društva Chengxi Shipyard o pojmu „znatne državne intervencije”, Komisija je napomenula da za potrebe utvrđivanja postojanja znatnih poremećaja nije relevantno je li cilj subvencija doprinos pozitivnim socijalnim, okolišnim ili gospodarskim ishodima zato što bi to bilo proizvoljno. Umjesto toga, značajnost subvencija mjeri se prema tome jesu li znatne, tj. uključuju li velike vrijednosti. U tom bi kontekstu riječ „znatne” trebalo tumačiti u skladu sa standardnom definicijom, u smislu „velike u pogledu veličine, vrijednosti ili značaja”. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(115)

Nakon konačne objave nekoliko zainteresiranih strana dostavilo je primjedbe o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(116)

Kineska vlada navela je da, kao prvo, u Izvješću postoje nedostaci te da odlukama koje se na njemu temelje nedostaje činjenična i pravna osnova. Točnije, kineska vlada tvrdila je da sumnja da Izvješće može predstavljati službeno stajalište Komisije. Kad je u pitanju činjenična strana Izvješća, kineska vlada smatra da je ono pogrešno, jednostrano i da ne odgovara stvarnom stanju. Štoviše, činjenica da je Komisija izdala izvješća o zemljama za nekoliko odabranih zemalja izaziva zabrinutost u vezi s tretmanom najpovlaštenije nacije. Nadalje, kineska vlada smatra da to što se Komisija oslanja na dokaze iz izvješća nije u skladu s duhom poštenog i pravednog zakona jer zapravo predstavlja donošenje suda o predmetu prije provedbe postupka.

(117)

Drugo, kineska vlada tvrdila je da izračun uobičajene vrijednosti na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe nije u skladu sa Sporazumom o antidampingu, posebice s člankom 2.2. tog sporazuma, u kojem se navodi iscrpan popis situacija u kojima se uobičajena vrijednost može izračunati, a „znatni poremećaji” nisu navedeni među njima. Štoviše, kineska vlada smatra da upotreba podataka iz odgovarajuće reprezentativne zemlje nije u skladu s člankom 6.1. točkom (b) GATT-a i člankom 2.2.1.1. Sporazuma o antidampingu, prema kojima se pri izračunu uobičajene vrijednosti zahtijeva upotreba troška proizvodnje u zemlji podrijetla.

(118)

Treće, kineska vlada tvrdila je da ispitna praksa Komisije na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe nije u skladu s pravilima WTO-a zbog toga što je Komisija, suprotno članku 2.2.1.1. Sporazuma o antidampingu, zanemarila poslovne knjige kineskog proizvođača, a da nije utvrdila jesu li te knjige u skladu s opće prihvaćenim računovodstvenim načelima u Kini. U vezi s tim kineska vlada podsjetila je da su Žalbeno tijelo u predmetu DS473 i povjerenstvo u predmetu DS494 naveli da, u skladu s člankom 2.2.1.1. Sporazuma o antidampingu, ako poslovne knjige koje vodi izvoznik ili proizvođač koji je predmet ispitnog postupka (u prihvatljivim granicama) točno i pouzdano odgovaraju svim stvarnim troškovima tog proizvođača ili izvoznika za proizvod koji se razmatra, može se smatrati da „na prihvatljiv način odražavaju troškove povezane s proizvodnjom i prodajom proizvoda koji se razmatra” te bi se tijelo koje provodi ispitni postupak trebalo služiti takvim poslovnim knjigama za utvrđivanje troška proizvodnje proizvođača iz ispitnog postupka.

(119)

Četvrto, kineska vlada navela je da bi Komisija trebala biti dosljedna i u potpunosti ispitati postoje li u reprezentativnoj zemlji takozvani poremećaji na tržištu. Ako se podaci reprezentativne zemlje jednostavno prihvate bez takve procjene, bila bi riječ o „dvostrukim standardima”. Kineska vlada smatra da se isto primjenjuje na procjenu cijene i troškova industrije EU-a.

(120)

Kad je riječ o prvoj točki o statusu Izvješća na temelju zakonodavstva EU-a, Komisija je podsjetila da se člankom 2. stavkom 6.a točkom (c) osnovne uredbe ne propisuje određen oblik za izvješća o znatnim poremećajima niti se tom odredbom definira kanal za objavljivanje. Komisija je podsjetila da je Izvješće tehnički dokument koji se temelji na činjenicama i upotrebljava se isključivo u kontekstu ispitnih postupaka trgovinske zaštite. Stoga je Izvješće na odgovarajući način objavljeno kao radni dokument službi Komisije jer je u potpunosti opisan i njime se ne izražavaju nikakva politička stajališta, preferencije ili odluke. To ne utječe na njegov sadržaj, odnosno na objektivne izvore informacija o postojanju znatnih poremećaja u kineskom gospodarstvu relevantnih za svrhu primjene članka 2. stavka 6.a točke (c) osnovne uredbe. Primjedbe o činjeničnim nedostacima i jednostranosti Izvješća razmotrene su u uvodnoj izjavi 91. Kao odgovor na tvrdnju kineske vlade koja se odnosi na kršenje klauzula tretmana najpovlaštenije nacije, Komisija je podsjetila da se, kako je propisano člankom 2. stavkom 6.a točkom (c) osnovne uredbe, izvješće o bilo kojoj zemlji izrađuje samo ako Komisija ima utemeljene naznake o mogućem postojanju znatnih poremećaja u određenoj zemlji ili sektoru u toj zemlji. Nakon stupanja na snagu novih odredaba članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u prosincu 2017. Komisija je imala takve naznake o znatnim poremećajima za Kinu. Komisija je isto tako u listopadu 2020. objavila izvješće o poremećajima u Rusiji (52), a prema potrebi može objaviti još izvješća. Podsjetila je i da izvješća nisu obvezna za primjenu članka 2. stavka 6.a. U članku 2. stavku 6.a točki (c) opisani su uvjeti pod kojima Komisija izdaje izvješća o zemljama, a u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (d) podnositelji pritužbe nisu obvezni koristiti se izvješćem niti je prema članku 2. stavku 6.a točki (e) postojanje izvješća o zemlji uvjet za pokretanje ispitnog postupka u skladu s člankom 2. stavkom 6.a. U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (e) dostatni dokazi koje podnositelji pritužbe iznesu o znatnim poremećajima u bilo kojoj zemlji u skladu s kriterijima iz članka 2. stavka 6.a točke (b) mogu biti temelj za pokretanje ispitnog postupka na toj osnovi. Stoga se pravila koja se odnose na znatne poremećaje za pojedine zemlje primjenjuju na sve zemlje bez ikakve razlike i bez obzira na postojanje izvješća o zemlji. Shodno tome, prema definiciji, pravilima koja se odnose na poremećaje u zemljama ne krši se tretman najpovlaštenije nacije.

(121)

Drugi i treći argument o navodnoj neusklađenosti članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe s pravom WTO-a, posebice odredbama članaka 2.2. i 2.2.1.1. Sporazuma o antidampingu, i s nalazima iz odluka DS473 i DS494, i već su razmotreni u uvodnim izjavama 94. i 96.

(122)

Kad je riječ o četvrtoj točki, u kojoj se od Komisije zahtijeva da utvrdi da podaci trećih zemalja koji se upotrebljavaju u postupcima Komisije nisu pod utjecajem poremećaja na tržištu, Komisija podsjeća da, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, uobičajenu vrijednost izračunava na temelju odabranih podataka koji nisu domaće cijene i troškovi u zemlji izvoznici samo ako utvrdi da ti podaci najprikladnije odražavaju nenarušene cijene i troškove. U tom je postupku Komisija obvezna upotrebljavati samo nenarušene podatke. U tom se pogledu zainteresirane strane pozivaju da dostave primjedbe o predloženim izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u ranim fazama ispitnog postupka. Komisija te primjedbe u potpunosti uzima u obzir u konačnoj odluci o nenarušenim podacima koje bi trebalo upotrijebiti za izračun uobičajene vrijednosti. Kad je riječ o zahtjevu kineske vlade prema kojem bi Komisija trebala procijeniti moguće poremećaje na unutarnjem tržištu EU-a, Komisija nije vidjela relevantnost te točke u kontekstu procjene postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

(123)

Stoga je Komisija odbacila argumente kineske vlade.

(124)

CCCME je ponovio svoje argumente o Izvješću opisane u uvodnim izjavama 89. i 90., nazvavši Komisijinu argumentaciju u uvodnoj izjavi 91. kružnom. Međutim, nije predočio dodatne dokaze o Izvješću, osim što je ustvrdio da su kineski petogodišnji planovi samo smjernice u kojima se izražavaju stajališta o politikama za budućnost. CCCME smatra da takvi planovi nisu obvezujući, među ostalim i s obzirom na to da se ne donose na isti način kao zakoni ili dekreti. Štoviše, CCCME je istaknuo da se slični dokumenti mogu pronaći i u Europi, među ostalim u Komisijinim dokumentima o politikama.

(125)

Nadalje, kad je riječ o spojivosti članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe s pravom WTO-a, CCCME je naveo da se pojam „znatni poremećaji” iz članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe ne pojavljuje ni u jednom pravilu iz Sporazuma WTO-a o antidampingu ili GATT-a iz 1994. Konkretnije, pojam „znatni poremećaji” ne potpada ni pod jednu kategoriju iz članka 2.2. Sporazuma WTO-a o antidampingu. Kad je riječ o upotrebi podataka iz treće zemlje, CCCME je naveo da, unatoč tome što prema Žalbenom tijelu u predmetu DS473 upotreba podataka iz izvora izvan zemlje izvoznice nije zabranjena, Komisija naizgled zanemaruje činjenicu da je Žalbeno tijelo isto tako istaknulo da „to ne znači da tijelo koje provodi ispitni postupak može jednostavno zamijeniti trošak izvan zemlje podrijetla troškom proizvodnje u državi podrijetla” i da „pri upotrebi bilo kakvih informacija izvan zemlje za određivanje ,troška proizvodnje u zemlji podrijetla’ na temelju članka 2.2. Sporazuma o antidampingu tijelo koje provodi ispitni postupak mora osigurati da se takve informacije upotrebljavaju za određivanje ,troška proizvodnje u zemlji podrijetla’, zbog čega će tijelo koje provodi ispitni postupak možda morati te informacije prilagoditi.” CCCME stoga smatra da se Komisijin pristup čini neusklađenim s obvezama EU-a na temelju članka 2.2. Sporazuma WTO-a o antidampingu.

(126)

Štoviše, CCCME je tvrdio da se čini da članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe nije u skladu s člankom 2.2.1.1. Sporazuma WTO-a o antidampingu zato što Komisija naizgled ponavlja pogreške iz predmeta DS473 jer se njezini nalazi i zaključivanje u ovom ispitnom postupku čine vrlo sličnima onima iz predmeta o biodizelu. Komisija smatra da su u Kini narušene cijene čelika, kao glavne sirovine u proizvodnji stupova vjetroturbina, i da su cijene čelika koje plaćaju proizvođači stupova vjetroturbina izložene sustavnim poremećajima. Stoga CCCME, na temelju nalaza Žalbenog tijela iz predmeta EU – Biodizel (Argentina), tvrdi da Komisija možda krši i članak 2.2.1.1. Sporazuma WTO-a o antidampingu.

(127)

Osim toga, CCCME je podsjetio je da se u članku 2. stavku 6.a točki (a) trećem podstavku osnovne uredbe jasno navodi da se procjena znatnih poremećaja obavlja zasebno za svakog izvoznika i proizvođača, s time da je jedina iznimka korištenje uzoraka. Shodno tome, CCCME se nije složio s Komisijinom izjavom iz uvodne izjave 102. o tome da „nakon što se utvrdi postojanje znatnih poremećaja, odredbe članka 2. stavka 6.a primjenjuju se a priori na sve proizvođače izvoznike u Kini i odnose se na sve troškove povezane s njihovim faktorima proizvodnje” te je od nje zahtijevao da u tom pogledu poboljša svoju praksu.

(128)

Kad je u pitanju tvrdnja CCCME-a o neobvezujućoj prirodi kineskih dokumenata o planiranju, Komisija je podsjetila da se u kineskom sustavu planiranja utvrđuju prioriteti i propisuju ciljevi na koje se središnja i lokalna vlada moraju usmjeriti. Relevantni planovi postoje na svim razinama vlade i obuhvaćaju gotovo sve gospodarske sektore, a nadležna tijela na svakoj upravnoj razini nadziru provedbu planova pripadajuće niže razine vlade. Kako je detaljno opisano u Izvješću, ciljevi koji se utvrđuju instrumentima za planiranje u biti jesu obvezujući s obzirom na to da se na temelju sustava planiranja sredstva dodjeljuju sektorima koje vlada odredi kao strateške ili na drugi način politički važne, umjesto da se raspodijele u skladu s tržišnim silama (53).

(129)

Argumenti CCCME-a o spojivosti članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe sa Sporazumom o antidampingu i nalazima Tijela za rješavanje sporova već su razmotreni u uvodnim izjavama 94. i 96., uključujući objašnjenje da se predmet DS473 nije odnosio na primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Kad je u pitanju tvrdnja da se pojam „znatni poremećaji” iz članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe ne pojavljuje ni u jednom pravilu iz Sporazuma WTO-a o antidampingu ili GATT-a iz 1994., Komisija je podsjetila da je osnovna uredba, uključujući članak 2. stavak 6.a, akt sekundarnog prava Unije kako je predviđeno člankom 288. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. U zakonodavstvu EU-a ne postoji zahtjev prema kojem bi se njegovi izvori, uključujući sekundarno zakonodavstvo kao što su uredbe, trebali temeljiti na međunarodnom pravu kao što je Sporazum o antidampingu ili Protokol o pristupanju Kine WTO-u ili biti povezani s njim.

(130)

Kad je u pitanju tvrdnja o pojedinačnoj procjeni znatnih poremećaja za svakog izvoznika, CCCME je samo izrazio svoje neslaganje s Komisijinim stajalištem bez iznošenja novih argumenata. Komisija je stoga potvrdila svoje stajalište navedeno u uvodnim izjavama 99. i 102.

(131)

Chengxi Shipyard ponovio je svoje argumente o neusklađenosti članka 2. točke 6.a osnovne uredbe s pravom WTO-a opisane u uvodnoj izjavi 104. te istaknuo da je odgovor Komisije iz uvodnih izjava 94. i 96. vrlo općenit i da se njime izričito ne objašnjava pravna osnova u sporazumima WTO-a koja bi podržala primjenu članka 2. točke 6.a osnovne uredbe, odstupajući od opće discipline koja je jasno utvrđena u Sporazumu WTO-a i odluci Tijela za rješavanje sporova iz predmeta DS473. toga je Chengxi Shipyard na temelju Komisijine izjave zaključio da ona usklađenost članka 2. stavka 6.a sa sporazumima WTO-a obrazlaže preostalim dijelom odjeljka 15. Protokola o pristupanju Kine WTO-u naglasivši da Komisijina objava nije u skladu s pravnim standardima odgovarajućeg obrazloženja primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe jer nije jasno obrazložila svoje stajalište.

(132)

Štoviše, Chengxi Shipyard tvrdio je da nije dokazano da je društvo izloženo znatnim poremećajima, uglavnom zbog triju razloga: i. KPK ne utječe izravno na poslovne odluke društva, što je nalaz koji vrijedi unatoč tome što su predsjednik upravnog odbora i glavni direktor društva Chengxi Shipyard članovi KPK-a i što obnašaju funkciju tajnika odnosno zamjenika tajnika partijskog komiteta na razini društva, ii. državni udio ili državni predstavnici u upravnom odboru ne znači da se poslovne odluke društva ne donose ovisno o potražnji na tržištu i signalu opskrbe ili da njegovo poslovanje nije usmjereno na tržište, iii. postojanje državnih intervencija ne podrazumijeva nužno znatne poremećaje, a Komisija nije dokazala da navodne međusektorske intervencije kineske vlade dovode do znatnih poremećaja faktora proizvodnje i da time utječu na trošak i cijenu aktivnosti društva Chengxi Shipyard.

(133)

Kad je riječ o argumentima društva Chengxi Shipyard o spojivosti WTO-a s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe, Komisija ponavlja svoje stajalište da su odredbe članka 2. stavka 6.a u potpunosti u skladu s Unijinim obvezama prema WTO-u. Razlozi za Komisijino stajalište jasno su navedeni u uvodnoj izjavi 94. Isto tako, Komisija je već u uvodnoj izjavi 106. navela da se u antidampinškim postupcima u vezi s proizvodima iz Kine dijelovi odjeljka 15. Protokola o pristupanju Kine WTO-u koji nisu istekli i dalje primjenjuju pri utvrđivanju uobičajene vrijednosti, kako u pogledu standarda tržišnog gospodarstva tako i u pogledu upotrebe metodologije koja se ne temelji na strogoj usporedbi s kineskim cijenama ili troškovima. Čini se da je Chengxi Shipyard poistovjetio obvezu navođenja razloga za materijalnu primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe s navodnom obvezom objašnjavanja pravne osnove WTO-a koja podržava primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, što nije ni relevantno ni točno (vidjeti i uvodnu izjavu 129.) Stoga je argument društva Chengxi Shipyard o tome da Komisijina objava ne odgovara pravnim standardima odgovarajućeg navođenja razloga odbačen.

(134)

Tvrdnje društva Chengxi Shipyard o nedostatku dokaza da je društvo izloženo znatnim poremećajima već su detaljno razmotrene u uvodnoj izjavi 108. Osim toga, Komisija je podsjetila da postojanje znatnih poremećaja koji dovode do primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe nije povezano s postojanjem određenog činjeničnog elementa ili informacija o određenom tržištu kojima je obuhvaćen predmetni proizvod. U tom pogledu, kako je vidljivo u uvodnim izjavama od 52. do 79., Komisija je u ovom ispitnom postupku utvrdila da postoje znatni poremećaji u industriji stupova vjetroturbina i povezanim sektorima ulaznih elemenata. Korištenje domaćih troškova za izračun uobičajene vrijednosti dopušteno je člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) samo ako je tijekom ispitnog postupka sa sigurnošću utvrđeno da ti troškovi nisu narušeni. Međutim, u tom pogledu Chengxi Shipyard nije podnio nikakve valjane dokaze o tome da njegovi faktori proizvodnje nisu narušeni. Stoga je tvrdnja društva Chengxi Shipyard odbačena.

(135)

S obzirom na navedeno, raspoloživi dokazi pokazali su da cijene ili troškovi predmetnog proizvoda, uključujući troškove sirovina, energije i radne snage, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječe znatna državna intervencija u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kako je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata navedenih u njoj. Na temelju toga i zbog nesuradnje kineske vlade Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, kako se razmatra u sljedećem odjeljku.

(136)

Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:

(137)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 50. i 51., Komisija je za dokumentaciju izdala dvije bilješke o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. U tim su bilješkama opisane činjenice i dokazi na kojima se temelje relevantni kriteriji te su razmotrene primjedbe strana o tim elementima i o relevantnim izvorima. Komisija je u drugoj bilješci obavijestila zainteresirane stranke o svojoj namjeri da Meksiko smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom u ovom slučaju ako se potvrdi postojanje znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

(138)

Komisija je u prvoj bilješci utvrdila Brazil, Maleziju, Meksiko, Tursku i Južnu Afriku kao zemlje sa sličnim stupnjem gospodarskog razvoja kao u NRK-u te za koje je poznato da proizvode predmetni proizvod. Sve je te države Svjetska banka klasificirala kao države s „višim srednjim dohotkom” na osnovi bruto nacionalnog dohotka („BND”), slično kao i NRK.

(139)

U svojim primjedbama na prvu bilješku Chengxi Shipyard tvrdio je da BND po stanovniku nije prikladan pokazatelj za procjenu stupnja gospodarskog razvoja zemlje. Komisija je umjesto toga trebala temeljiti svoje nalaze na bruto domaćem proizvodu po stanovniku prema paritetu kupovne moći („BDP po stanovniku prema PKM-u”). U tom je kontekstu društvo navelo da bi Indija bila prikladnija reprezentativna zemlja jer je 2019. prema BDP-u po stanovniku prema PKM-u bila sličnija NRK-u od Turske, koja je predložena u pritužbi. Indija je usto bila sličnija NRK-u kad se uspoređuje BDP po stanovniku prema PKM-u po zaposlenoj osobi, čime bi se uzela u obzir produktivnost u tim trima zemljama. Vestas je isto tvrdio da je Indija prikladna reprezentativna zemlja na istom stupnju razvoja kao i NRK.

(140)

U drugoj bilješci Komisija je napomenula da je u tom pogledu u osnovnoj uredbi utvrđeno da bi reprezentativna zemlja trebala biti na sličnom stupnju razvoja kao zemlja izvoznica. Međutim, nije bilo nikakvih dodatnih zahtjeva za odabir odgovarajuće reprezentativne zemlje. Komisija je odlučila da je odgovarajući izvor za te informacije baza podataka Svjetske banke. Ta baza podataka Komisiji je omogućila da ima dovoljan broj potencijalnih primjerenih reprezentativnih zemalja na sličnom stupnju razvoja kako bi mogla odabrati najprikladniji izvor nenarušenih troškova i cijena. Osim toga, to je poredak utemeljen na objektivnom kriteriju i koristi se dosljedno u svim slučajevima u kojima se određivanje uobičajene vrijednosti temelji na odredbama članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, kojima se osiguravaju ujednačenost i jednako postupanje u različitim postupcima.

(141)

Nadalje, Svjetska banka upotrebljava BND za klasifikaciju gospodarstava u skupine po dohotku jer slijedi metodologiju za operativnu kreditnu politiku Svjetske banke. Budući da uzima u obzir sve dohotke koji dolaze u nacionalno gospodarstvo, bez obzira na njihov izvor, odgovarajuće odražava cjelokupnu gospodarsku aktivnost zemlje. U svakom slučaju, Chengxi Shipyard nije dodatno obrazložio kako bi i zašto BDP po stanovniku prema PKM-u, umjesto BND-a po stanovniku, bio prikladniji za odražavanje sličnog stupnja razvoja od izvora koji je upotrijebila Komisija niti je utemeljio ili podnio dokaz za tu tvrdnju na neki drugi način.

(142)

Budući da u razdoblju ispitnog postupka Indija nije bila uključena u istu kategoriju klasifikacije Svjetske banke, nije se moglo smatrati da odgovara kriteriju utvrđenom u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(143)

U svojim primjedbama na drugu bilješku Chengxi Shipyard ponovio je svoje stajalište da BND po stanovniku nije prikladan pokazatelj gospodarskog razvoja. Kao prvo, to je društvo tvrdilo da BND uključuje dohodak od inozemnih aktivnosti, koje nisu relevantne za procjenu gospodarskog razvoja. Kao drugo, navelo je da pokazatelj, bez obzira na to je li riječ o BND-u ili BDP-u, izražen u američkim dolarima radi usporedbe raznih zemalja nije prikladan za procjenu gospodarskog razvoja. Takvu bi procjenu narušile razine cijena u zemljama koje inače imaju sličan obujam proizvodnje te fluktuacije tečaja. Društvo je isto tako priznalo da učinak promjena razina cijena (inflacija) i fluktuacije tečaja djelomično ublažava metoda Atlas, koju upotrebljava Svjetska banka pri sastavljanju klasifikacije skupina država i kreditiranja. Na kraju, društvo je navelo da je, uzimajući u obzir navedene primjedbe, Indija sličnija NRK-u od Turske u pogledu gospodarskog razvoja.

(144)

U svojim primjedbama o konačnoj objavi Chengxi Shipyard ponovio je svoje stajalište prema kojem bi BDP po stanovniku prema PKM-u bio prikladan pokazatelj za procjenu gospodarske sličnosti među zemljama prema stupnju gospodarskog razvoja te bi stoga Indija mogla biti prikladna reprezentativna zemlja.

(145)

Komisija je objasnila da iako bi reprezentativna zemlja trebala imati stupanj razvoja sličan zemlji izvoznici, nije bila obvezna odabrati reprezentativnu zemlju koja je najsličnija zemlji izvoznici u pogledu gospodarskog razvoja, neovisno o tome mjeri li se to u BND-u po stanovniku ili BDP-u po stanovniku prema PKM-u. Osim toga, Komisija je ukazala na to da su i BND po stanovniku i BDP po stanovniku prema PKM-u, kao i još nekoliko drugih, priznati pokazatelji za mjerenje gospodarskog razvoja zemalja. U tom je pogledu Komisija istaknula da je klasifikacija država koju izrađuje Svjetska banka ponudila skup potencijalno reprezentativnih zemalja, koji se redovito ažurira i sastavlja na temelju objektivnih kriterija i dosljedne metodologije. Komisija je na kraju ponovila da je klasifikacija država Svjetske banke primjeren izvor informacija kojim se osiguravaju ujednačenost i jednako postupanje u različitim postupcima. Budući da Indija u razdoblju ispitnog postupka nije bila klasificirana kao zemlja s višim srednjim dohotkom i nakon navedenih razmatranja, Komisija je odbacila tvrdnju društva Chengxi Shipyard.

(146)

U primjedbama na drugu bilješku CCCME i Suzhou Titan tvrdili su da bi se Indija trebala smatrati potencijalnom reprezentativnom zemljom unatoč tome što je Svjetska banka nije klasificirala kao zemlju s višim srednjim dohotkom. U tom su pogledu strane uputile na reviziju zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera uvedenih na uvoz sulfanilne kiseline podrijetlom iz NRK-a, u kojoj se Komisija služila Indijom kao reprezentativnom zemljom. CCCME je ponovio te tvrdnje u svojim primjedbama i saslušanju nakon privremene faze.

(147)

Komisija je napomenula da se u navedenoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera ispitnim postupkom utvrdilo da se sulfanilna kiselina proizvodila samo u četirima gospodarstvima u svijetu (Indija, NRK, Unija i Sjedinjene Američke Države). Budući da se sulfanilna kiselina nije proizvodila ni u jednoj državi s višim srednjim dohotkom, Komisija je odlučila upotrijebiti Indiju kao izvor odgovarajućih nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. Situacija u ovom slučaju nije bila ista. Komisija je mogla utvrditi dovoljan broj proizvođača u državama sa sličnim stupnjem gospodarskog razvoja kao u NRK-u. Zbog toga nije bilo potrebe tražiti izvan skupine zemalja s višim srednjim dohotkom kako bi se dobile nenarušene cijene ili referentne vrijednosti. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(148)

U pritužbi je podnositelj pritužbe utvrdio proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka u Turskoj.

(149)

Komisija je analizirala druge zemlje s istim stupnjem razvoja kao u NRK-u i utvrdila proizvođače čeličnih stupova vjetroturbina u još četirima zemljama: Brazilu, Maleziji, Meksiku i Južnoj Africi.

(150)

Komisija je u prvoj bilješci obavijestila zainteresirane strane o tim nalazima.

(151)

U svojim primjedbama na prvu bilješku Chengxi Shipyard utvrdio je pet proizvođača čeličnih stupova vjetroturbina u Indiji. Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 140. do 142. i u uvodnoj izjavi 145., za Indiju je utvrđeno da nije na istom stupnju razvoja kao NRK i da stoga nije prikladna kao reprezentativna zemlja. Zbog toga Komisija nije analizirala aktivnosti navodnih proizvođača čeličnih stupova vjetroturbina u Indiji ni raspoloživost i kvalitetu njihovih financijskih informacija.

(152)

Komisija je ispitala raspoloživost i kvalitetu relevantnih javnih podataka u pet potencijalnih reprezentativnih zemalja u kojima je utvrđena proizvodnja proizvoda iz ispitnog postupka. Ta je analiza bila usmjerena na raspoloživost i kvalitetu financijskih informacija te na raspoloživost i kvalitetu podataka o faktorima proizvodnje.

(153)

Kad je riječ o financijskim informacijama za utvrđivanje troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti za izračun uobičajene vrijednosti, Komisija je analizirala raspoložive informacije. Naročito je ispitala jesu li financijske informacije novije, revidirane, dostupne u pojedinačnom ili konsolidiranom obliku i jesu li društva poslovala s dobitkom.

(154)

Kad su u pitanju podaci o faktorima proizvodnje, Komisija je ispitala raspoloživost podataka o uvozu, udio uvoza podrijetlom iz NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a te postojanje poremećaja koji bi mogli utjecati na cijenu faktora proizvodnje. Analiza je bila usmjerena na najvažnije faktore proizvodnje.

(155)

Komisija je u prvoj bilješci utvrdila da su potencijalno prikladne financijske informacije o proizvođačima čeličnih stupova vjetroturbina bile javno dostupne samo u Meksiku, Južnoj Africi i Turskoj. Nadalje je istaknula da financijske informacije za sve utvrđene proizvođače čeličnih stupova vjetroturbina u Brazilu i Maleziji te neke takve proizvođače u Turskoj nisu bile dostupne za razdoblje ispitnog postupka, tj. da su bile zastarjele, ili da su društva poslovala s gubitkom. Komisija je u tom pogledu dodatno analizirala raspoloživost i kvalitetu financijskih informacija proizvođača čeličnih stupova vjetroturbina u Meksiku, Južnoj Africi i Turskoj, uzimajući pri tome u obzir primjedbe zainteresiranih strana na prvu bilješku navedene u uvodnoj izjavi 50.

(156)

U svojim primjedbama na prvu bilješku CCCME i Suzhou Titan tvrdili su da Komisija ne bi trebala isključiti podatke o društvu koje posluje s gubitkom ako je takva situacija razumna i nenarušena. Umjesto toga, za reprezentativnu zemlju u kojoj su dostupni financijski izvještaji više društava Komisija bi pri utvrđivanju prosječnih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti u toj zemlji trebala uzeti u obzir i društva koja posluju s dobitkom i ona koja posluju s gubitkom.

(157)

Komisija je napomenula da su financijski podaci o svim proizvođačima koji posluju s gubitkom koji su utvrđeni u potencijalnim reprezentativnim zemljama iz prve bilješke također bili zastarjeli. Stoga je smatrala da je ta tvrdnja postala nerelevantnom. U svakom slučaju, Komisija je napomenula da društva koja posluju s gubitkom nisu pokazala „razumnu” razinu dobiti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) posljednjim podstavkom osnovne uredbe. Stoga je i ta tvrdnja odbačena na sadržajnoj osnovi.

(158)

U svojim primjedbama o prvoj bilješci Chengxi Shipyard smatrao je da su financijski podaci meksičkog proizvođača Arcosa Industries de México, S. de R.L. de C.V. i južnoafričkog proizvođača GRI Wind Steel South Africa (Pty.) Ltd. neprikladni za utvrđivanje troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti jer su bili dostupni samo u konsolidiranim financijskim izvještajima. Prema društvu Chengxi Shipyard to nije bio problem u slučaju proizvođača iz Turske i Indije.

(159)

Komisija je najprije istaknula da Indija nije utvrđena kao prikladna potencijalna reprezentativna zemlja. Osim toga, to što su financijski podaci određenih proizvođača bili dostupni u konsolidiranom obliku, nije samo po sebi značilo da se ti podaci nisu mogli upotrijebiti kao izvor nenarušenih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti. Naprotiv, dostupni financijski izvještaji moraju se analizirati za svaki pojedini slučaj.

(160)

Komisija je u tom pogledu u drugoj bilješci objasnila da je utvrdila dva proizvođača stupova vjetroturbina u Meksiku. Pojedinačne lokalne financijske informacije društva Speco Wind Power, S.A. de C.V. („Speco”) dobivene su iz publikacije Global Financials koju objavljuje Dun & Bradstreet („D&B”) (55) i stavljene na raspolaganje zainteresiranim stranama u Prilogu III. prve bilješke. To je društvo proizvodilo samo stupove vjetroturbina i 2019. poslovalo s dobitkom. Lokalne financijske informacije omogućile su utvrđivanje ne samo troškova prodaje te općih i administrativnih troškova već i financijskih troškova te drugih troškova i dohotka. Konsolidirani financijski izvještaji društva Arcosa Industries de México, S. de R.L. de C.V. („Arcosa”) pronađeni su na internetu (56). Konsolidirana grupa bila je aktivna u trima poslovnim područjima: građevinarstvu, energetskoj opremi i prijevozu. U okviru grupe za energetsku opremu („EEG”) konsolidirana grupa proizvodila je i prodavala stupove vjetroturbina, elektroenergetske strukture te spremnike za pohranu i distribuciju (57). EEG je zapošljavao 55 % zaposlenika grupe (58) i na njega je otpadalo 48 % nekonsolidiranih prihoda i troška grupe (59). Prihod ostvaren od prodaje stupova vjetroturbina i elektroenergetskih struktura činio je 75 % EEG-ova prihoda (60). Troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi (uključujući deprecijaciju i amortizaciju) na razini EEG-a i razini konsolidirane grupe 2019. iznosili su približno 13 % (izraženo kao postotak troškova prodaje) (61). I EEG i konsolidirana grupa ostvarili su dobit od približno 10 % (62). Navedena je analiza pokazala da je segment koji obuhvaća prvenstveno proizvodnju i prodaju čeličnih stupova vjetroturbina znatno pridonio cjelokupnim aktivnostima društva i ostvario rezultate slične onima za čitavo društvo. Stoga su se ti podaci smatrali razumnima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) posljednjeg podstavka osnovne uredbe.

(161)

Komisija je u drugoj bilješci nadalje napomenula da je u Južnoj Africi utvrdila jednog proizvođača stupova vjetroturbina, društvo GRI Wind Steel South Africa (Pty.) Ltd. Financijski izvještaji tog društva bili su dostupni u konsolidiranom i integriranom obliku na razini njegova dioničara Hulisani (63). Međutim, u godišnjem integriranom izvješću nije navedeno dovoljno detalja o proizvođaču stupova vjetroturbina unutar grupe. U izvješću je navedeno samo da je proizvođač čeličnih stupova vjetroturbina poslovao s dobitkom u financijskoj godini od ožujka 2019. do veljače 2020. (64) Zbog toga Komisija nije mogla procijeniti njegove rezultate i doprinos konsolidiranim financijskim rezultatima. Stoga je utvrdila da u ovom ispitnom postupku konsolidirani financijski izvještaji društva Hulisani nisu prikladni za utvrđivanje troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti.

(162)

Na kraju, Komisija je u drugoj bilješci analizirala šest proizvođača čeličnih stupova vjetroturbina u Turskoj. Financijski podaci bili su javno dostupni za samo dva proizvođača. Pojedinačni lokalni financijski izvještaji društva ATES Çelik Insaat Taahhut Proje Muhendislik Sanayi ve Ticaret A.Ş. bili su dostupni u publikaciji Global Financials društva D&B i stavljeni su na raspolaganje zainteresiranim stranama u Prilogu III. prve bilješke. To je društvo 2019. poslovalo s dobitkom. Lokalni izvještaji omogućili su utvrđivanje ne samo troškova prodaje te općih i administrativnih troškova već i financijskog prihoda i troška. Pojedinačni lokalni financijski izvještaji društva Çimtaş Çelik İmalat Montaj ve Tesisat A.Ş. („Çimtaş Çelik”) dostupni u publikaciji Global Financials društva D&B bili su zastarjeli. Međutim, konsolidirani financijski izvještaji na razini njegova dioničara ENKA-e bili su dostupni na internetu (65) kao revidirani i/ili nerevidirani za sva tromjesečja koja obuhvaćaju razdoblje ispitnog postupka. Međutim, ustanovljeno je da se u konsolidiranim financijskim izvještajima nije moglo naći dovoljno detalja o rezultatima proizvođača čeličnih stupova vjetroturbina ni o njegovu doprinosu rezultatima konsolidirane grupe. Çimtaş Çelik pripadao je građevinskom segmentu (66). Iako je na građevinski segment otpadalo gotovo 60 % ukupnih konsolidiranih prihoda (67), nije bilo jasno kako su rezultati tog segmenta odražavali rezultate proizvođača čeličnih stupova vjetroturbina. U financijskim izvještajima nije bilo pojedinosti o sastavu segmenta. Taj je segment možda obuhvaćao poprilično raznovrsne aktivnosti. Štoviše, proizvođač čeličnih stupova vjetroturbina bio je samo jedno od 39 poduzeća konsolidirane grupe (68) svrstanih u građevinski segment. Stoga je Komisija zaključila da konsolidirani financijski izvještaji društva ENKA nisu prikladni za utvrđivanje troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti u ovom ispitnom postupku.

(163)

U svojim primjedbama na drugu bilješku Chengxi Shipyard tvrdio je da su financijske informacije za dva proizvođača čeličnih stupova vjetroturbina u Meksiku vrlo manjkave. To je društvo tvrdilo da čak i ako je na segment EEG društva Arcosa otpadalo 48 % konsolidiranih prihoda, mnogo manje od polovine toga proizlazilo je iz prodaje čeličnih stupova vjetroturbina jer je EEG uključio i proizvodnju i prodaju elektroenergetskih struktura. Štoviše, istaknulo je da je društvo Arcosa proizvodilo čelične stupove vjetroturbina ne samo u Meksiku već i u Sjedinjenim Američkim Državama („SAD”) i da nije bilo moguće odrediti udio prihoda, troškova prodaje te općih i administrativnih troškova koji bi se mogli pripisati prodaji na meksičkom tržištu. Kad je riječ o društvu Speco, društvo je navelo da nije bilo moguće odrediti udio prihoda, troškova prodaje te općih i administrativnih troškova od prodaje na meksičkom tržištu.

(164)

Komisija je napomenula da društvo nije dostavilo nikakve dokaze kojima bi potkrijepilo svoje tvrdnje o doprinosu prodaje čeličnih stupova vjetroturbina prihodu segmenta EEG. Uzela je u obzir to što je društvo Arcosa proizvodilo čelične stupove vjetroturbina i u Meksiku i u SAD-u. Međutim, budući da je proizvodni kapacitet (mjeren prema površini) u Meksiku bio znatan (40 % (69)), Komisija je ustanovila da činjenica da se dio proizvodnje čeličnih stupova vjetroturbina odvijao u SAD-u ne znači da su financijske informacije neprikladne. Komisija je smatrala prikladnim upotrebljavati informacije o ukupnim troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima te prihodu za oba meksička proizvođača čeličnih stupova vjetroturbina jer se u javno dostupnim financijskim informacijama prihodi, troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi iznimno rijetko dodatno raščlanjuju prema tržištu (domaće i izvozno), posebice u izvješćivanju o operativnim segmentima. U svakom slučaju, društvo nije predložilo nikakvu prikladnu alternativu proizvođaču čeličnih stupova vjetroturbina iz Meksika za utvrđivanje troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti. Stoga je Komisija odbacila tvrdnje društva Chengxi Shipyard i potvrdila upotrebu financijskih informacija obaju meksičkih proizvođača čeličnih stupova vjetroturbina za utvrđivanje troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti.

(165)

Nakon konačne objave Chengxi Shipyard ponovio je da financijske informacije društva Arcosa nisu prikladan izvor za nenarušene troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit. Društvo je tvrdilo da su te informacije neprikladne u prvom redu zbog toga što društvo Arcosa proizvodi čelične stupove vjetroturbina i u Meksiku i u SAD-u te zato što je segment EEG uključivao i proizvodnju elektroenergetskih struktura i spremnika za distribuciju. Osim toga, društvo je napomenulo da je do povećanja prihoda društva Arcosa 2019. došlo ne samo zbog povećane proizvodnje čeličnih stupova vjetroturbina, već i zbog drugih čimbenika. Naposljetku, istaknulo je da su financijske informacije za 2020. za društvo Arcosa već bile dostupne u vrijeme konačne objave.

(166)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 160. i 164., Komisija je zaključila da iako se dio proizvodnje čeličnih stupova vjetroturbina odvijao u zemlji koja nije reprezentativna zemlja, i dalje je bilo prikladno upotrebljavati podatke tog društva. Komisija je zbog nedostatka novih argumenata potvrdila svoje odbacivanje te tvrdnje. Komisija je potvrdila i da su zbog visokog udjela podsegmenta čeličnih stupova vjetroturbina i elektroenergetskih struktura u prihodima segmenta EEG financijski rezultati te grupe bili reprezentativni za proizvodnju čeličnih stupova vjetroturbina s obzirom na to da se povećanje prihoda moglo djelomično pripisati većem proizvodnom obujmu čeličnih stupova vjetroturbina. Na kraju, Komisija je utvrdila da, u pogledu državnih mjera koje dovode do usporenja u uspostavi novih postrojenja za energiju vjetra u Meksiku, kako je navedeno u uvodnim izjavama 196. od 199., bilo je sigurnije temeljiti nenarušene troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit na financijskim izvještajima samo za 2019.

(167)

Nakon konačne objave Suzhou Titan tvrdio je da financijske informacije društva Arcosa nisu bile prikladan izvor nenarušenih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti zbog njegove proizvodnje čeličnih stupova vjetroturbina izvan Meksika. Osim toga, to je društvo istaknulo da je prihod meksičkog društva kćeri u velikoj mjeri proizlazio iz unutargrupnih operacija i da je profitabilnost tog društva kćeri iznosila samo 2,4 %.

(168)

Uz svoj zaključak o proizvodnji čeličnih stupova vjetroturbina društva Arcosa izvan Meksika, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 166., Komisija je utvrdila da je zbog visokog udjela unutargrupnih prihoda na ukupan prihod meksičkog društva kćeri bilo prikladnije upotrebljavati konsolidirane i kombinirane financijske izvještaje društva Arcosa iz kojih su izuzete unutargrupne transakcije (70). Valja napomenuti da u tom slučaju razina profitabilnosti koju je izračunao Suzhou Titan nije relevantna. Društvo je izrazilo operativnu dobit kao postotak prihoda, a za izračun uobičajene vrijednosti mora se izraziti u obliku postotka troška prodane robe, a ta se vrijednost nije mogla odrediti na temelju financijskih informacija društva Arcosa u pogledu njegovih aktivnosti u Meksiku.

(169)

Zbog razloga opisanih u uvodnim izjavama 166. i 168. Komisija je odbacila tvrdnje društava Chengxi Shipyard i Suzhou Titan navedene u uvodnim izjavama 165. i 167.

(170)

Komisija je u prvoj bilješci zaključila da su se, prema Inventaru izvoznih ograničenja u vezi s industrijskim sirovinama OECD-a (71), na izvoz otpadaka od čelika (oznake HS 7204 41 i 7204 49) primjenjivali obveza dozvole u Južnoj Africi te obveza dozvole i porez na izvoz u Maleziji do 2017. (najnovije dostupne informacije).

(171)

U tom je pogledu Komisija u drugoj bilješci isključila Južnu Afriku na temelju toga što su financijske informacije proizvođača čeličnih stupova vjetroturbina iz Južne Afrike bile neprikladne za utvrđivanje troškova prodaje, općih i administrativnih troškovi te dobiti kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 161. Nadalje, Komisija je utvrdila da su javno dostupne financijske informacije proizvođača čeličnih stupova vjetroturbina u Maleziji znatno zastarjele. Budući da Komisija nije došla ni do kakvih dodatnih informacija o proizvodnji u Maleziji, ta je zemlja isto isključena iz daljnjih razmatranja. Stoga je ustanovljeno da ograničenja izvoza utvrđena u prvoj bilješci nisu relevantna u ovom slučaju.

(172)

U svojim komentarima na prvu bilješku zainteresirane strane tvrdile su da ni Meksiko ni Južna Afrika ni Turska nisu prikladne reprezentativne zemlje zbog raznih mjera koje u njima postoje i kojima se navodno narušava tržište faktora proizvodnje i/ili obnovljive energije. Te su tvrdnje detaljno objašnjene u uvodnim izjavama 173., 179., 181., 184. i 189.

(173)

U svojim primjedbama na prvu bilješku CCCME, Chengxi Shipyard i Suzhou Titan tvrdili su da Južna Afrika nije prikladna reprezentativna zemlja zbog zaštitnih mjera za čelik koje je ta zemlja uvela, a koje su možda narušile uvozne cijene proizvoda od čelika koji se upotrebljavaju u proizvodnji čeličnih stupova vjetroturbina. Osim toga, Chengxi Shipyard naveo je da su takve zaštitne mjere na snazi i u Meksiku i Turskoj, a za Tursku je zapravo istaknuo samo obustavu koncesija u vezi s Unijom kao odgovor na zaštitne mjere za čelik koje je uvela Unija.

(174)

U drugoj bilješci Komisija je navela da je Južna Afrika već utvrđena kao neprikladna zbog nedostatka javno dostupnih financijskih informacija o proizvođačima čeličnih stupova vjetroturbina. Stoga je Komisija smatrala da tvrdnje o Južnoj Africi nisu relevantne.

(175)

Kad je u pitanju Turska, Komisija je napomenula da ta strana nije dostavila nikakve dokaze koji bi potkrijepili njezinu tvrdnju o postojanju zaštitnih mjera za čelik. Komisija je zapravo utvrdila da je Turska u travnju 2018. pokrenula ispitni postupak o zaštitnim mjerama za čelik (72), no da je u svibnju 2019. obustavila postupak bez uvođenja mjera (73). Kad je riječ o obustavi koncesija, ta strana nije dostavila nikakve dokaze o tome zašto bi i u kojoj mjeri dodatne tarife na uvoz određenih proizvoda od čelika podrijetlom iz Unije narušile tursko tržište čelika i učinile statističke podatke o uvozu neprikladnim izvorom nenarušenih referentnih vrijednosti.

(176)

Kad je riječ o Meksiku, Komisija je u drugoj bilješci napomenula da je Chengxi Shipyard temeljio svoje navode na članku koji je objavio Metal Bulletin, u kojem se navodi da je prema dekretu od 25. ožujka 2019. Meksiko „ponovno uveo 15 %-tnu zaštitnu pristojbu na uvoz određenih proizvoda od čelika iz zemalja s kojima nema sporazume o slobodnoj trgovini”. Komisija je utvrdila da je Meksiko 25. ožujka 2019. objavio dekret o izmjeni uvoznih tarifa utvrđenih u Općem zakonu o porezima na uvoz i izvoz (74). Meksiko je tim dekretom povećao primijenjenu pristojbu za najpovlaštenije nacije za određene proizvode od čelika, uključujući čelične ploče (oznake HS 7208 51 i 7208 52), s 0 % na 15 % u ograničenom trajanju od 180 dana. Povećanje primijenjene pristojbe za najpovlaštenije nacije temeljilo se, prema dekretu, na članku II. Općeg sporazuma o carinama i trgovini („GATT”).

(177)

Usto, tarife nisu bile uvedene nakon ispitnog postupka u vezi sa zaštitnim mjerama i nisu premašile razinu obveznih tarifa od 35 % na koje se Meksiko obvezao u skladu s pravilima WTO-a (75). Stoga je Komisija smatrala da postojanje tih mjera ne opravdava isključivanje Meksika iz analize potencijalnih reprezentativnih zemalja.

(178)

Stoga su odbačeni navodi o postojanju zaštitnih mjera za čelik u Meksiku i Turskoj.

(179)

U svojim primjedbama na prvu bilješku CCCME i Suzhou Titan smatrali su da Meksiko nije prikladna reprezentativna zemlja jer je uveo antidampinške mjere na uvoz čeličnih stupova vjetroturbina podrijetlom iz Kine.

(180)

Komisija je u drugoj bilješci napomenula da strane nisu podnijele konkretne dokaze o tome kako bi i u kojoj mjeri to što je Meksiko uveo antidampinške mjere na proizvod iz ispitnog postupka utjecalo na njegovu reprezentativnost i zašto se zbog te okolnosti više ne bi smatrao prikladnim. Stoga je Komisija smatrala te argumente neutemeljenima i odbacila ih je.

(181)

U primjedbama na prvu bilješku Chengxi Shipyard tvrdio je da su tržišta električne energije u Meksiku i Južnoj Africi narušena jer su njima dominirala poduzeća u državnom vlasništvu. S druge strane, zainteresirana strana tvrdila je da na tržištima električne energije u Turskoj i Indiji nisu postojali takvi poremećaji. Ta je strana dostavila dokaze o tome da je u Južnoj Africi 95 % električne energije pružalo društvo u državnom vlasništvu ESKOM.

(182)

Komisija je u drugoj bilješci ispitala tu tvrdnju i ustanovila da je meksički proizvođač električne energije u državnom vlasništvu Comisión Federal de Electricidad („CFE”) sudjelovao u ukupnoj proizvodnji električne energije u Meksiku s udjelom manjim od 80 % (76). Prema informacijama koje je dostavio Chengxi Shipyard, udio poduzeća u državnom vlasništvu u proizvodnji električne energije u Indiji bio je malo veći od 80 %, tj. sličan situaciji u Meksiku. Prema zainteresiranoj strani tržište električne energije u Indiji bilo je dovoljno liberalizirano. Nadalje, Komisija je utvrdila da je proizvođač električne energije u državnom vlasništvu EÜAŞ bio u vlasništvu više od 20 % kapaciteta proizvodnje energije u Turskoj (77). Komisija je smatrala da to što tržištem dominiraju poduzeća u državnom vlasništvu bez daljnjih naznaka i dokaza da stvarne cijene temeljnog ulaznog elementa nisu pratile tržišne sile sama po sebi nije dovoljna da bi se utvrdilo da ta zemlja nije reprezentativna. U tim slučajevima u dokumentaciji moraju biti dokazi o tome da su na stvarne cijene tog ulaznog elementa možda utjecala razmatranja kao što su politike povlaštenog tretmana za određene industrije ili druge znatne državne intervencije zbog kojih ne bi bile rezultat slobodnih tržišnih sila. U svakom slučaju, Komisija je uzela u obzir činjenicu da je električna energija činila samo mali udio (otprilike 1 %) ukupnog troška proizvodnje čeličnih stupova vjetroturbina. Stoga, čak i da je bilo dokaza o tome da su cijene tog ulaznog elementa bile narušene, u ovom slučaju to ne bi samo po sebi bilo razlog da se Meksiko (ili bilo koja druga zemlja) u potpunosti odbije kao potencijalna reprezentativna zemlja. Potencijalni poremećaji sektora električne energije u Meksiku eventualno bi bili problem koji bi trebalo ispitati u kontekstu upotrebe druge referentne vrijednosti za takav faktor.

(183)

Stoga je Komisija odbacila tvrdnje o Meksiku i Turskoj, a već je ionako utvrdila da je Južna Afrika neprikladna zbog nedostatka dostupnih financijskih informacija.

(184)

U svojim primjedbama na prvu bilješku Vestas je tvrdio da je Turska uvela zahtjev lokalnog sadržaja za projekte obnovljive energije i/ili da je garantirala više zajamčene tarife podložne obveznom lokalnom sadržaju.

(185)

Komisija je u drugoj bilješci ispitala navode o zahtjevu lokalnog sadržaja u Turskoj s obzirom na njegovu relevantnost kao ograničenje za najvažniji faktor proizvodnje, tj. čelične ploče, kao i za ostale faktore proizvodnje, a u konačnici i za profitabilnost turskih proizvođača čeličnih stupova vjetroturbina.

(186)

Komisija je utvrdila da se zahtjev lokalnog sadržaja odrazio na uvjete na turskom tržištu energije vjetra na dva načina:

(187)

Komisija je u drugoj bilješci navela da se zahtjev lokalnog sadržaja primjenjiv na čelične stupove vjetroturbina mogao ispuniti samo domaćom nabavom čeličnih ploča, najvažnije sirovine. Stoga uvozne cijene čeličnih ploča možda nisu odražavale cijene onih vrsta čeličnih ploča koje su se upotrebljavale u proizvodnji čeličnih stupova vjetroturbina. Osim toga, obveza nabavljanja na domaćem tržištu smanjila je natjecanje na tržištu ulaznih elemenata za proizvodnju čeličnih stupova vjetroturbina, što je možda dovelo do narušenih domaćih cijena tih ulaznih elemenata. Zato su cijene ulaznih elemenata najvjerojatnije bile više zbog smanjenja tržišnog natjecanja i vjerojatno su narušile cijenu proizvodnje, a time i troškove prodaje, opće i administrativne troškove te profitabilnost proizvođača čeličnih stupova vjetroturbina u Turskoj.

(188)

Sukladno tomu, Komisija je smatrala da je tržište energije vjetra koje je uključivalo proizvodnju stupova vjetroturbina možda bilo narušeno primjenom zahtjeva lokalnog sadržaja u Turskoj, pa stoga nije bilo prikladno za utvrđivanje nenarušenih cijena i troškova, posebice za najvažniji ulazni element.

(189)

U primjedbama na prvu bilješku Vestas je isto tako tvrdio da Turska nije prikladna reprezentativna zemlja zbog ograničene raspoloživosti određenih sirovina (teške ploče), što je možda dovelo do većih cijena tih materijala, i zbog manjka kapaciteta za proizvodnju većih čeličnih stupova vjetroturbina.

(190)

Budući da strana nije dostavila nikakve dokaze kojima bi se potkrijepile te tvrdnje i da je Komisija već zaključila da je tursko tržište možda narušeno zbog zahtjeva lokalnog sadržaja, Komisija nije donijela nikakve zaključke o tim tvrdnjama.

(191)

U svojim primjedbama na drugu bilješku CCCME i Suzhou Titan tvrdili su da bi Turska trebala ostati potencijalna reprezentativna zemlja. Točnije, tvrdili su da je samo mali dio čeličnih ploča uvezenih na temelju određene oznake robe bio namijenjen proizvodnji čeličnih stupova vjetroturbina i da je stoga potencijalno narušen. Te su strane navele da bi, kako bi se utvrdilo je li zahtjev lokalnog sadržaja utjecao na uvoznu cijenu, Komisija trebala usporediti uvoznu cijenu čeličnih ploča u Turskoj s njihovom uvoznom cijenom u drugim zemljama. CCCME je u svojim primjedbama i saslušanju nakon privremene faze ponovio da bi se Turska i dalje trebala smatrati potencijalnom reprezentativnom stranom.

(192)

Komisija je napomenula da uvozna cijena čeličnih ploča u drugim zemljama nije reprezentativna za cijenu koja bi vladala u Turskoj u tržišnim uvjetima bez utjecaja zahtjeva lokalnog sadržaja. Nadalje, zahtjev lokalnog sadržaja nije utjecao samo na cijenu čeličnih ploča za proizvodnju čeličnih stupova vjetroturbina. Spriječio je tržišno natjecanje s uvezenim čeličnim pločama za proizvodnju takvih stupova. Takva je situacija na tržištu možda usmjerila odluke o proizvodnji koje donose proizvođači čeličnih ploča, a time i utjecala na cijenu čeličnih ploča i za druge namjene. Osim toga, budući da se zahtjev lokalnog sadržaja ne odnosi samo na ulazne elemente već i na rad, potencijalno su narušeni i troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te profitabilnost turskih proizvođača čeličnih stupova vjetroturbina. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(193)

Osim navedenih primjedaba zainteresiranih strana o trgovinskim ograničenjima Komisija je u drugoj bilješci ispitala postojanje trgovinskih ograničenja u Meksiku u pogledu ulaznih elemenata za proizvodnju čeličnih stupova vjetroturbina. Komisija se u tu svrhu poslužila Inventarom izvoznih ograničenja u vezi s industrijskim sirovinama OECD-a (80) i repozitorijem Market Access Map (81). Nisu utvrđena nikakva trgovinska ograničenja koja je uveo Meksiko za glavne ulazne elemente.

(194)

U svojim primjedbama na drugu bilješku CCCME i Suzhou Titan tvrdili su da je uvozna cijena čeličnih ploča u Meksiku bila znatno narušena zbog uvođenja uvozne carine od 15 % u ožujku 2019. CCCME je ponovio tu tvrdnju u svojem saslušanju i primjedbama nakon privremene faze.

(195)

Komisija je ispitala tu tvrdnju. Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 176. i 177., Komisija je u drugoj bilješci procijenila povećanje uvozne carine primjenjivo na čelične ploče i utvrdila da je Meksiko povećao primjenjivu pristojbu za najpovlaštenije nacije s 0 % na 15 %, tj. na razinu koja nije premašivala obveznu pristojbu za najpovlaštenije nacije na koju se Meksiko obvezao u WTO-u. Stoga se u ovom slučaju primjena uvozne carine nije mogla smatrati narušavanjem ili kršenjem obveza Meksika. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(196)

U svojim primjedbama na drugu bilješku Chengxi Shipyard tvrdio je da Meksiko nije prikladna reprezentativna zemlja jer je njegovo tržište obnovljive energije znatno narušeno. U tom pogledu ta je strana uputila na sljedeće mjere koje je donijela meksička vlada:

(197)

Komisija je ispitala tu tvrdnju. Prvo, valja napomenuti da se reguliranje određenog gospodarskog sektora zakonima i propisima ne smatra nužno narušavanjem tržišta. U ovom slučaju zainteresirana strana nije pružila nikakve dokaze o tome zašto, kako i u kojoj su mjeri državne politike navedene u uzvodnoj izjavi 196. utjecale na (uvozne) cijene faktora proizvodnje za proizvodnju čeličnih stupova vjetroturbina, kao i na troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit proizvođača čeličnih stupova vjetroturbina iz Meksika u razdoblju ispitnog postupka. Vjerojatno je da su neke od mjera možda destimulirale (veće tarife prijenosa, obustava ispitivanja i spajanja na mrežu za nove projekte obnovljive energije) ili čak i spriječile (otkazivanje četvrte aukcije za obnovljivu energiju) buduća ulaganja i time neizravno utjecale na profitabilnost meksičkih proizvođača čeličnih stupova vjetroturbina nakon razdoblja ispitnog postupka. Ipak, Komisija je smatrala da su ograničenja u potpunosti stupila na snagu, ako je do toga uopće došlo, tek nakon razdoblja ispitnog postupka. U tom su pogledu 2019. nova postrojenja za energiju vjetra u Meksiku dosegla rekordan vrhunac s 1,6 GW dodatnog kapaciteta (82). Iako je otkazivanje četvrte aukcije zaustavilo buduća ulaganja u sektor energije vjetra, Komisija je smatrala da je rezultate meksičkih proizvođača čeličnih stupova vjetroturbina poboljšala izgradnja vjetroelektrana koje su naručene u okviru treće aukcije za obnovljivu energiju, u kojoj se predviđalo da će novi projekti početi s radom u razdoblju od siječnja 2020. do siječnja 2022. (83) Osim toga, Meksiko je 2020. uspostavio novi kapacitet energije vjetra od približno 0,6 GW (84). Ti su rezultati slični onima iz 2018. (0,7 GW dodatnog kapaciteta energije vjetra (85)), godine koja nije bila obilježena nesigurnošću zbog promjene državnih politika. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(198)

Nakon konačne objave Chengxi Shipyard podsjetio je na podnesak o drugoj bilješci, u kojem je opisao niz državnih mjera provedenih u Meksiku, a kojima je navodno narušeno tržište obnovljive energije. Nadalje, to je društvo ukazalo na podatke o novim kapacitetima energije vjetra uspostavljenima u Meksiku od 2018. do 2020. i predviđanja za razdoblje 2021.–2022. Međunarodne agencija za energiju (86), u kojima se pokazuje smanjenje broja novih postrojenja nakon 2019. Na kraju, društvo je tvrdilo da Komisija nije priznala učinak zamrzavanja tih državnih mjera.

(199)

Komisija je ponovila svoje nalaze opisane u uvodnoj izjavi 197. Komisija nije sumnjala da su neke od tih mjera nakon razdoblja ispitnog postupka možda destimulirale ili spriječile nova ulaganja u proizvodnju obnovljive energije, uključujući stupove vjetroturbina. Međutim, kako bi se utvrdili nenarušeni troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi i referentna vrijednost za nenarušenu dobit, Komisija je upotrebljavala financijske informacije iz 2019. za dva proizvođača čeličnih stupova vjetroturbina iz Meksika. Budući da je većina državnih mjera provedena tek 2020., smatrala je da na te informacije još nisu utjecale državne mjere. Osim toga, društvo nije pružilo nikakve dokaze o tome kako i u kojoj su mjeri predmetne državne mjere utjecale na nenarušene troškove i referentne vrijednosti faktora proizvodnje. Na kraju, nikakve promjene stanja u Meksiku nakon razdoblja ispitnog postupka nisu bile relevantne za odabir reprezentativne zemlje. Stoga je Komisija potvrdila odbacivanje te tvrdnje.

(200)

Budući da je na temelju svih prethodno navedenih elemenata utvrđeno da je Meksiko bio jedina dostupna primjerena reprezentativna zemlja, nije bilo potrebe provesti ocjenu razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

(201)

S obzirom na prethodnu analizu, Meksiko ispunjava kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe i stoga ga se može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom.

(202)

Nakon konačne objave Chengxi Shipyard ostao je pri svojoj tvrdnji, u skladu sa svojim primjedbama opisanima u uvodnim izjavama 144. i 198., da je Indija jedina prikladna reprezentativna zemlja.

(203)

Osim toga što Svjetska banka nije klasificirala Indiju kao zemlju s višim srednjim dohotkom, Komisija je smatrala da to društvo nije analiziralo raspoloživost i kvalitetu javnih podataka u toj zemlji. Primjerice, Komisija je utvrdila da nijedan od proizvođača čeličnih stupova vjetroturbina u Indiji koje je naveo Chengxi Shipyard u svojim primjedbama na prvu bilješku (vidjeti uvodnu izjavu 151.) nije imao javno dostupne financijske izvještaje. Štoviše, Indija je 2019., slično kao i Turska, uvela zahtjev lokalnog sadržaja za projekte energije vjetra (87), što je dovelo do mogućih poremećaja proizvodnje čeličnih stupova vjetroturbina.

(204)

Komisija je u prvoj bilješci navela faktore proizvodnje kao što su materijali, energija i radna snaga koje proizvođači izvoznici upotrebljavaju u proizvodnji predmetnog proizvoda te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože javno dostupne podatke o nenarušenim vrijednostima za svaki od faktora proizvodnje u toj bilješci.

(205)

U svojim primjedbama na prvu bilješku CCCME i Suzhou Titan naveli su da bi Komisija trebala biti spremna upotrijebiti druge javno dostupne izvore podataka, kao što su domaća prodajna cijena u trećoj zemlji ili druge međunarodne cijene. U tom je pogledu Chengxi Shipyard tvrdio da bi Komisija trebala upotrebljavati kineske statističke podatke o uvozu s obzirom na to da je manje vjerojatno da će politike kineske vlade narušiti cijene dobavljača iz trećih zemalja. U protivnom bi trebalo upotrebljavati statističke podatke o uvozu koje prikupljaju nacionalna carinska tijela reprezentativne zemlje jer su, prema navodima te strane, pouzdaniji od podataka koji se dobiju od trećih strana odgovornih za obradu podataka.

(206)

Komisija je u drugoj bilješci napomenula da je spremna upotrijebiti druge izvore nenarušenih cijena ako se statistički podaci o uvozu ne mogu koristiti kao pouzdan izvor referentnih vrijednosti. Budući da strane nisu dostavile nikakve razloge zbog kojih bi Komisija trebala odstupiti od svoje prakse upotrebe statističkih podataka o uvozu iz baze podataka Global Trade Atlas („GTA”), ta je tvrdnja odbačena.

(207)

Komisija je na tvrdnju da bi trebala upotrebljavati cijene uvoza u Kinu u drugoj bilješci odgovorila da u slučaju potvrde znatnih poremećaja na domaćem tržištu NRK-a u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe statistički podaci o cijenama uvoza u NRK nisu dobra zamjena za cijene uvoza u potencijalne reprezentativne zemlje. Znatni poremećaji vrlo bi vjerojatno utjecali i na uvoz u NRK, ako bi on uopće bio dostupan u dostatnim količinama, jer bi za njega vrijedili slični uvjeti kao oni na narušenom tržištu u Kini.

(208)

Chengxi Shipyard nije dostavio nikakve dokaze prema kojima bi GTA bio manje pouzdan od službenih carinskih statističkih podataka potencijalne reprezentativne zemlje. Statistički podaci o uvozu iz baze podataka GTA temeljili su se na službenim nacionalnim statističkim podacima raznih relevantnih zemalja, koje su GTA-u dostavile svoje službene podatke na temelju bilateralnih sporazuma. Niz javnih uprava ima dugoročnu praksu upotrebe GTA-a za pristup carinskim statističkim podacima, a tu bazu podataka široko koriste privatni subjekti u razne svrhe i u raznim prilikama. Stoga je Komisija smatrala statističke podatke iz GTA-a pouzdanima i odbacila te tvrdnje.

(209)

U svojim primjedbama na prvu bilješku CCCME, Chengxi Shipyard i Suzhou Titan napomenuli su da je Komisija u prvoj bilješci navela oznake robe za faktore proizvodnje na šesteroznamenkastoj razini. U tom je pogledu Chengxi Shipyard naveo da statistički podaci o uvozu koji se temelje na šesteroznamenkastoj oznaci uključuju materijale koji nisu konkretan faktor proizvodnje. Stoga, kako bi se poboljšala točnost podataka, te su strane predložile upotrebu statističkih podataka o uvozu uz veću razinu raščlanjenosti primjenjivih oznaka. CCCME i Suzhou Titan nadalje su tvrdili da bi Komisija trebala upotrebljavati samo statističke podatke koji predstavljaju uvoz točnih vrsta prirubnica koje se koriste u proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka. CCCME je ponovio svoje primjedbe o upotrebi statističkih podataka o uvozu na razini šesteroznamenkastih oznaka u saslušanju i primjedbama nakon privremene faze.

(210)

Komisija je u drugoj bilješci napomenula da se u ranim fazama ispitnog postupka služila Harmoniziranim sustavom nazivlja i brojčanog označavanja robe na šesteroznamenkastoj razini. U kasnijoj fazi ispitnog postupka i kad je to bilo moguće, služila se točnijim oznakama u reprezentativnoj zemlji koje bi potencijalno odgovarale određenim ulaznim elementima izvoznikâ, kako je prikazano u tablici 1.

(211)

U svojim primjedbama na prvu bilješku CCCME i Suzhou Titan naveli su da uvozne cijene nisu odražavale domaće cijene jer su možda na njih utjecale isporučena količina i udaljenost od zemlje podrijetla. Ta je tvrdnja ponovljena i u primjedbama strana na drugu bilješku i saslušanju te u primjedbama koje je CCCME dostavio nakon privremene faze. CCCME, Chengxi Shipyard i Suzhou Titan nadalje su tvrdili da bi Komisija trebala iz izračuna isključiti uvoz malih količina po vrlo visokim cijenama. Osim toga, Chengxi Shipyard tvrdio je da Komisija ne bi trebala iz izračuna isključiti uvoz iz Kine (u reprezentativnu zemlju) kod kojeg količine uvoza nisu bile znatne i koji se odvijao po cijenama sličnima uvoznim cijenama iz drugih zemalja podrijetla, zbog čega nije došlo do poremećaja.

(212)

Komisija je u drugoj bilješci smatrala da su na domaće cijene u reprezentativnoj zemlji utjecale i isporučena količina te udaljenost između dobavljača i korisnika. Usto, isporučena količina odražavala se u izračunu nenarušene cijene jer je Komisija izračunala ponderirani prosjek. To je značilo da se ni male količine uvezene po visokim cijenama nisu trebale isključiti jer nisu utjecale na konačnu prosječnu nenarušenu cijenu. Udaljenost je isto uzeta u obzir jer se Komisija kao početnom točkom služila uvoznim cijenama na granici reprezentativne zemlje (vrijednost CIF). Cijene CIF dodatno su prilagođene s obzirom na uvozne carine i trošak domaćeg prijevoza kako bi se utvrdila nenarušena cijena faktora proizvodnje na vratima tvornice. Konačno, Komisija je napomenula da se zaključci o znatnim poremećajima u NRK-u nisu temeljili na razini uvozne cijene materijalâ podrijetlom iz NRK-a, već na postojanju državnih politika kojima se narušava tržište. Stoga su odbačene sve navedene tvrdnje stranaka o izračunu nenarušenih cijena.

(213)

U svojim primjedbama na prvu bilješku CCCME i Suzhou Titan nadalje su tvrdili da ako statistički podaci o uvozu uključuju prekooceanski prijevoz tereta i osiguranje, te bi troškove trebalo odbiti jer su proizvođači izvoznici u uzorku koji surađuju nabavljali svoje ulazne elemente na domaćem tržištu i nisu imali takve troškove. CCCME je ponovio tu tvrdnju u svojem saslušanju i primjedbama nakon privremene faze.

(214)

U tom je pogledu Komisija u drugoj bilješci razjasnila da će, u skladu s metodologijom na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, zamijeniti cijene ulaznih elemenata koje plaćaju proizvođači izvoznici reprezentativnim cijenama koje su javno dostupne u odabranoj reprezentativnoj zemlji. Kad je riječ o faktorima proizvodnje za koje se uvozne cijene upotrebljavaju kao zamjena, svi troškovi prijevoza materijala iz zemlje podrijetla do vrata tvornice u reprezentativnoj zemlji trebaju se uzeti u obzir na istoj razini tržišnog natjecanja kao i za druge domaće proizvođače. Stoga je uključivanje prekooceanskog prijevoza tereta i osiguranja, ali i uvoznih carina, bilo ključno za utvrđivanje nenarušene cijene u reprezentativnoj zemlji. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(215)

Komisija je nadalje u drugoj bilješci navela da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe upotrijebiti bazu podataka GTA (88) kako bi utvrdila nenarušeni trošak većine faktora proizvodnje, ponajprije sirovina i nusproizvoda. Osim toga, Komisija je izjavila da će se služiti informacijama koje su objavili Odjel za statističke podatke Međunarodne organizacije rada („ILOSTAT”) i Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj („OECD”) za nenarušene troškove rada (89), informacijama CFE-a ili informacijama iz istraživanja tržišta za nenarušeni trošak električne energije (90) te informacijama odbora Comisión Reguladora de Energía („CRE”) za nenarušeni trošak prirodnog plina (91).

(216)

Komisija je u drugoj bilješci isto tako obavijestila zainteresirane strane da, budući da su voda, para i komprimirani zrak činili zanemarivi udio ukupnog troška proizvodnje (92), neće utvrđivati nenarušene cijene tih izvora energije. Komisija je namjeravala objediniti te zanemarive stavke u „potrošne materijale”.

(217)

U primjedbama na drugu bilješku CCCME i Suzhou Titan naveli su da su meksički podaci o uvozu bili vrlo manjkavi jer su prijavljeni u GTA-u kao vrijednost franko brod („FOB”). Stoga je Komisija trebala izračunati vrijednost CIF s pomoću koeficijenta za preračunavanje iz vrijednosti CIF u FOB dostupnog u bazi podataka OECD-a Međunarodni troškovi prijevoza i osiguranja trgovine robom (93) („ITIC”). U tom su kontekstu CCCME, Chengxi Shipyard i Suzhou Titan kritizirali to što je Komisija upotrebljavala jedan prosječan koeficijent za preračunavanje iz CIF-a u FOB za sve faktore proizvodnje i sve relevantne zemlje podrijetla. CCCME je ponovio tu tvrdnju u svojem saslušanju i primjedbama nakon privremene faze.

(218)

Komisija je najprije napomenula da to što je Meksiko bilježio i prijavljivao svoje statističke podatke o uvozu na vrijednosti FOB nije umanjilo pouzdanost podataka. Osim toga, upotrijebila je neovisan izvor informacija za preračunavanje uvoznih vrijednosti FOB u uvozne vrijednosti CIF. U tom je pogledu Komisija ispitala tvrdnju triju zainteresiranih strana o upotrebi jednog koeficijenta za preračunavanje iz CIF-a u FOB te zaključila da je doista primjerenije razlikovati koeficijent prema faktoru proizvodnje i zemlji podrijetla. Ako informacije za određene zemlje podrijetla nisu bile dostupne, Komisija je upotrebljavala prosječni koeficijent prijavljen u OECD-ovoj bazi podataka ITIC za određeni faktor proizvodnje.

(219)

U svojim primjedbama na drugu bilješku CCCME, Chengxi Shipyard i Suzhou Titan naveli su da je Komisija pogrešno primijenila uvoznu carinu od 25 % na uvoz čeličnih ploča podrijetlom iz SAD-a jer je takva osvetnička pristojba ukinuta prije početka razdoblja ispitnog postupka. CCCME je ponovio tu tvrdnju u svojem saslušanju i primjedbama nakon privremene faze.

(220)

Komisija je ispitala tu tvrdnju. Utvrdila je da je u lipnju 2018. Meksiko uveo pristojbu od 25 % na uvoz određenih proizvoda od čelika, uključujući čelične ploče, kao odgovor na američku tarifu za čelik i aluminij na temelju odjeljka 232. (94) Meksiko je u svibnju 2019. ukinuo protumjere (95) nakon sporazuma (96) s SAD-om o tarifama za čelik i aluminij na temelju odjeljka 232. Stoga je Komisija prihvatila tu tvrdnju i u skladu s tim prilagodila uvoznu carinu upotrijebljenu u izračunu nenarušenog troška čeličnih ploča.

(221)

U podnesku o drugoj bilješci Suzhou Titan i Chengxi Shipyard iznijeli su primjedbe o oznaci robe koju je Komisija namjeravala upotrebljavati za određivanje nenarušenih troškova određenih faktora proizvodnje, posebice čeličnih ploča, boje, žice za zavarivanje i svornjaka. Chengxi Shipyard tvrdio je da bi Komisija trebala upotrebljavati samo oznaku robe 8311 30 01 za utvrđivanje nenarušenog troška žice za zavarivanje plamenom jer samo ta oznaka obuhvaća žicu za zavarivanje od željeza i čelika. Društvo je nadalje navelo da bi pri utvrđivanju njihova nenarušenog troška Komisija trebala isključiti oznake robe za svornjake upotrijebljene u zrakoplovima i motornim vozilima te svornjake od nehrđajućeg čelika. Suzhou Titan zatražio je od Komisije da pojedinačno primijeni oznake robe za čelične ploče debljine veće od 10 mm (HS 7208 51) na temelju stupnja kvalitete čelika koje društvo zapravo upotrebljava kod ploča. Slično tome, društvo je od Komisije zatražilo da pojedinačno primijeni dvije oznake robe za epoksidnu cinkovu boju (HS 3208 90 i 3209 90) ovisno o stvarnoj vrsti boje koju društvo upotrebljava.

(222)

Komisija je utvrdila da je uistinu bilo prikladnije isključiti žicu za zavarivanje izrađenu od metala koji nisu željezo ili čelik iz oznaka robe upotrijebljenih za utvrđivanje nenarušenog troška. Primijenila je to načelo ne samo na žicu za zavarivanje plamenom (HS 8311 30), već i na žicu za elektrolučno zavarivanje (HS 8311 20). Slično tome, isključila je svornjake upotrijebljene u zrakoplovima i motornim vozilima te svornjake od nehrđajućeg čelika iz oznaka robe upotrijebljenih za utvrđivanje nenarušenog troška svornjaka.

(223)

Kad je riječ o oznakama robe uzetima u obzir za izračun nenarušenog troška čeličnih ploča debljine veće od 10 mm, Komisija je utvrdila da su se dvjema oznakama robe dodatno razlikovale takve ploče prema upotrijebljenom stupnju kvalitete čelika. Međutim, stupnjevi kvalitete čelika navedeni u oznakama robe slijedili su standarde koji se ne upotrebljavaju u Uniji. Društvo je ipak prijavilo stupanj kvalitete čelika čeličnih ploča u skladu sa standardima primjenjivima u Uniji. Nije pružilo nikakve dokaze o tome koji stupnjevi kvalitete čelika navedeni u oznakama robe odgovaraju stupnjevima koje upotrebljava to društvo.

(224)

Kad je riječ o epoksidnoj cinkovoj boji, Komisija je utvrdila da je društvo dostavilo dostatne dokaze koji potkrjepljuju njegov zahtjev da se u izračunu uobičajene vrijednosti društva primijeni samo jedna oznaka robe za takvu boju.

(225)

Komisija je stoga prihvatila zahtjeve u vezi s oznakama robe za žicu za zavarivanje, svornjake i epoksidnu cinkovu boju, no odbacila je tvrdnju koja se odnosi na oznake robe za čelične ploče debljine veće od 10 mm. Komisija je prema potrebi ograničila oznake robe upotrijebljene u izračunu nenarušenog troška određenih faktora proizvodnje na one koje su utvrdile strane.

(226)

Nakon konačne objave Chengxi Shipyard naveo je da Komisija nije upotrebljavala točne oznake robe za dva faktora proizvodnje. To je društvo smatralo da je Komisija promijenila oznaku HS upotrijebljenu za utvrđivanje nenarušenog troška tih dvaju faktora proizvodnje, a da o tome nije obavijestila društvo, tj. Komisija je upotrijebila oznaku HS 7308 90 (97) umjesto oznake HS 7326 90 (98), koju je prijavilo poduzeće.

(227)

Za vrijeme unakrsne provjere na daljinu Komisija je s društvom raspravila o oznaci HS koju je društvo predložilo za faktor proizvodnje sličan dvama predmetnim faktorima. Društvo se složilo da bi bilo prikladnije upotrijebiti oznaku HS 7308 90 s obzirom na to da su predmetni faktor proizvodnje čelične strukture (99). Na temelju rasprave s poduzećem i detalja o opisu materijala koje je za vrijeme unakrsne provjere na daljinu dostavilo društvo, Komisija je smatrala prikladnijim upotrebljavati oznaku robe koja obuhvaća čelične strukture i dijelove čeličnih struktura radi utvrđivanja nenarušenog troška predmetnih dvaju faktora proizvodnje nego upotrebljavati oznaku HS koju je prijavilo društvo. Društvo je obaviješteno o toj odluci u konačnoj objavi. Nadalje, društvo nije navelo razloge zašto bi prijavljena oznaka HS bila točnija od ispravljene oznake HS. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(228)

Nakon konačne objave Suzhou Titan podsjetio je da je Komisija odbila prijavljeni trošak niza faktora proizvodnje u objavi specifičnoj za društvo, a društvo je tvrdilo da ti faktori nisu bili izloženi znatnim poremećajima jer su uvezeni. Komisija ga je odbila zbog dvaju razloga: 1. društvo je dostavilo popratne dokaze samo za ograničeni broj predmetnih uvoznih transakcija i 2. uvezene sirovine nisu se upotrebljavale u projektima izvezenima u Uniju u razdoblju ispitnog postupka. Društvo je navelo da Komisija nije zatražila dokaze o svim uvoznim transakcijama. Osim toga, ponovilo je svoju metodologiju za raspodjelu troška proizvodnje po vrsti proizvoda, koju je Komisija prihvatila tijekom unakrsne provjere na daljinu, kao i činjenicu da je Komisija mogla pomiriti trošak proizvodnje s računovodstvom društva (bruto bilanca). Društvo je stoga tvrdilo da je Komisija trebala prihvatiti raspodjelu stvarnih troškova uvezenih faktora proizvodnje za projekte isporučene u Uniju.

(229)

Komisija nije zatražila popratne dokumente za dodatne uvozne transakcije jer je iz informacija o nabavi sirovina (100) koje je podnijelo poduzeće bilo jasno da se u projektima isporučenima Uniji u razdoblju ispitnog postupka nisu upotrebljavali uvezeni materijali. To je bilo naročito relevantno za ovaj ispitni postupak, u kojem su proizvođači izvoznici nabavljali razne ulazne elemente za svaki projekt pojedinačno u skladu s nacrtima i tehničkim specifikacijama kupca. Komisija je prihvatila metodu raspodjele tog društva s obzirom na to da je pružala dovoljno točnu sliku o vrstama sirovina i njihovim količinama koje su se upotrebljavale prema vrsti proizvoda. Međutim, nije mogla zanemariti to što se navodno nenarušeni materijali nisu upotrebljavali u vrstama proizvoda izvezenima u Uniju. Činjenica da je Komisija pomirila ukupan trošak proizvodnje s financijskim računovodstvom društva u ovom slučaju nije relevantna jer financijsko računovodstvo, a posebice bruto bilanca, nije davalo nikakve informacije o trošku proizvodnje po vrsti proizvoda. Komisija je potom odbacila tu tvrdnju.

(230)

Uzimajući u obzir sve informacije koje su dostavile zainteresirane strane i koje su prikupljene tijekom daljinskih unakrsnih provjera, utvrđeni su sljedeći faktori proizvodnje i njihovi izvori kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

Tablica 1.

Faktori proizvodnje čeličnih stupova vjetroturbina

(231)

Komisija je u utvrđivanje uobičajene vrijednosti uključila vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi obuhvatila troškove koji nisu uključeni u navedene faktore proizvodnje. Metodologija je propisno objašnjena u odjeljku 3.2.3.2.

(232)

Komisija je nenarušenu cijenu sirovina, nusproizvoda i određenih vrsta energije (ugljikov dioksid i kisik) dostavljenih do vrata proizvođača u reprezentativnoj zemlji utvrdila tako da je cijenama uvoza u reprezentativnu zemlju koje su zabilježene u bazi podataka GTA dodala uvozne carine. Vrijednost na vratima tvornice u reprezentativnoj zemlji utvrdila je tako da je ponderirani prosjek vrijednosti ocarinjenog uvoza za svaki faktor proizvodnje uvećala za troškove domaćeg prijevoza. Kako je navedeno u uvodnim izjavama 217. i 218., Meksiko svoje statističke podatke o uvozu bilježi po vrijednosti FOB. Stoga su u ovom predmetu troškovi prekooceanskog prijevoza tereta i osiguranja dodani uvoznoj cijeni utvrđenoj na temelju podataka iz baze podataka GTA kako bi se uvozne carine mogle odraziti u referentnim vrijednostima.

(233)

Uvozna cijena u reprezentativnoj zemlji utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a i koje su navedene u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (101). Komisija je odlučila isključiti uvoz iz NRK-a u reprezentativnu zemlju jer je u uvodnoj izjavi 135. zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe. S obzirom na to da nema dokaza da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na cijene izvoza. Osim ulaznih elemenata navedenih u uvodnoj izjavi 234., isključivanje uvoza iz NRK-a i određenih zemalja koje nisu članice WTO-a nije imalo znatan učinak jer je preostali uvoz i dalje činio 60–100 % ukupnog obujma uvoza u reprezentativnu zemlju.

(234)

U razdoblju ispitnog postupka Meksiko je uvozio velike količine određenih sirovina (aluminijske ljestve, prirubnice, žica za zavarivanje i svornjaci) iz NRK-a i/ili zemalja koje nisu članice WTO-a. Taj uvoz činio je 45–90 % ukupnog uvoza četiriju faktora proizvodnje. Budući da u dokumentaciji nije bilo navedeno da cijene uvoza iz drugih zemalja osim NRK-a nisu odgovarajuća referentna vrijednost i budući da o tom pitanju zainteresirane strane nisu iznijele nikakve primjedbe, Komisija je zaključila da one mogu poslužiti kao referentna vrijednost za nenarušeni trošak tih sirovina.

(235)

Za brojne faktore proizvodnje stvarni troškovi proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju predstavlja zanemariv udio u ukupnim troškovima proizvodnje u razdoblju ispitnog postupka. Budući da vrijednost koja je za te sirovine upotrijebljena nije imala znatan utjecaj na izračune dampinške marže, neovisno o upotrijebljenom izvoru, Komisija je odlučila te troškove uključiti u potrošni materijal, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 239.

(236)

Komisija je vrijednost prekooceanskog prijevoza tereta i osiguranja utvrdila na temelju podataka iz OECD-ove baze podataka ITIC. Komisija je upotrijebila koeficijent pretvorbe CIF-a u FOB primjenjiv na svaku pojedinačnu kombinaciju faktora proizvodnje, kako su definirani četveroznamenkastom oznakom HS, najviše razine raščlanjenosti i zemlje podrijetla. Uzele su se u obzir vrijednosti zabilježene u bazi podataka za 2016., odnosno posljednju dostupnu godinu. Ako za određenu zemlju podrijetla nije bio dostupan koeficijent, Komisija je primijenila prosječni koeficijent utvrđen za predmetni faktor proizvodnje.

(237)

Kad je riječ o uvoznim carinama, Komisija je napomenula da je Meksiko uvozio znatne količine sirovina iz više od 50 zemalja po različitim stopama uvozne carine. Komisija je vrijednosti CIF dodala uvozne carine primjenjive na uvoz svih sirovina koje se smatraju pojedinačnim faktorima proizvodnje, pri čemu je uzela u obzir njihovu zemlju podrijetla.

(238)

Komisija je troškove domaćeg prijevoza koje svi proizvođači izvoznici u uzorku koji surađuju snose za kupovinu sirovina izrazila kao postotak stvarnog troška tih sirovina i zatim je taj postotak primijenila na nenarušeni trošak tih istih sirovina kako bi dobila nenarušene troškove prijevoza. Komisija je smatrala da se u kontekstu ovog ispitnog postupka omjer između troškova koje proizvođač izvoznik snosi za sirovine i njegovih prijavljenih troškova domaćeg prijevoza može opravdano upotrijebiti kao pokazatelj za procjenu nenarušenih troškova sirovina pri njihovoj isporuci u tvornicu u reprezentativnoj zemlji.

(239)

Proizvođači izvoznici u uzorku koji surađuju izvijestili su da u proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka upotrebljavaju približno 120 različitih sirovina i vrsta energije. Ispitni postupak pokazao je da je udio većine tih faktora proizvodnje zanemariv u ukupnom trošku proizvodnje i po vrsti proizvoda. Komisija je te faktore proizvodnje objedinila u skupinu potrošnog materijala. Stvarni trošak proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju izražen je kao postotak stvarnog troška izravnih materijala koji je primijenjen na nenarušeni trošak izravnih materijala.

(240)

ILOSTAT (102) objavljuje informacije o mjesečnim plaćama i prosječnom tjednom radnom vremenu u sektorima gospodarskih djelatnosti, među ostalim u Meksiku. Komisija je na temelju tih informacija za 2019. utvrdila prosječnu plaću po satu u proizvodnom sektoru. Komisija je ukupni trošak rada utvrdila na temelju podataka koje je OECD objavio u publikaciji Taxing Wages 2020 (Oporezivanje plaća 2020.) (103), kojom je obuhvaćena 2019. Plaći po satu u proizvodnom sektoru dodala je doprinose koje poslodavac uplaćuje za zdravstveno i rodiljno osiguranje, socijalne usluge, osiguranje od ozljede, mirovinsko osiguranje, osiguranje za slučaj otkaza i starosti te stambeni fond.

(241)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 182., Komisija je utvrdila da nema dokaza o tome da se državnom intervencijom narušila cijena električne energije u Meksiku. Stoga se nenarušeni trošak električne energije temeljio na informacijama iz Meksika.

(242)

Komisija je u drugoj bilješci obavijestila strane da namjerava upotrijebiti tarife za električnu energiju primjenjive na industrijske korisnike koje je objavio CFE (Savezna komisija za električnu energiju) (104). CFE je objavio tarife za električnu energiju primjenjive na nekoliko vrsta poduzeća i industrijskih korisnika po mjesecu i općini. S obzirom na to da bi se trebala obraditi velika količina podataka i uzimajući u obzir neznatan udio električne energije u trošku proizvodnje (približno 1 %), Komisija se odlučila osloniti na prosječnu cijenu električne energije u Meksiku koja je utvrđena u izvješću Svjetske banke Doing Business za 2019. i 2020. (105)

(243)

Nakon konačne objave Chengxi Shipyard i Suzhou Titan tvrdili su da izvješće Doing Business nije primjeren izvor nenarušenog troška električne energije i da je Komisija umjesto njega trebala upotrijebiti tarife koje CFE naplaćuje za industrijsku potražnju za prijenosom i industrijsku potražnju za potprijenosom. Društva su konkretno istaknula da metodologija primijenjena u izvješću Doing Business ne odražava uvjete pod kojima proizvođači čeličnih stupova vjetroturbina upotrebljavaju električnu energiju. Tarifa izračunana u izvješću Doing Business bila je primjenjiva na skladište koje se nalazi u najvećem poslovnom gradu u zemlji, prvi put se priključuje na mrežu i radi osam sati dnevno na površini od približno 2 200 m2 (zgrada i zemljište) te mjesečno troši znatno manje energije od kineskih proizvođača čeličnih stupova vjetroturbina. S druge strane, Chengxi Shipyard naveo je da se proizvođači čeličnih stupova vjetroturbina često nalaze u prigradskim industrijskim područjima, imaju velika proizvodna postrojenja i rade neprekidno. Suzhou Titan usto je opisao izračun nenarušenog troška električne energije na temelju dviju tarifa (industrijska potražnja za prijenosom i industrijska potražnja za potprijenosom) koje CFE naplaćuje u općinama u kojima se nalaze meksički proizvođači čeličnih stupova vjetroturbina.

(244)

Komisija je napomenula da CFE primjenjuje 13 tarifa za industrijske korisnike. Iako se neke od tih tarifa mogu zanemariti, na primjer tarife za društva koja posluju u sektoru poljoprivrede ili akvakulture, treba uzeti u obzir brojne druge preostale tarife. Komisija je utvrdila da proizvođači izvoznici u uzorku nisu dostavili nikakve dokaze koji bi omogućili donošenje odluke o tome koja bi se tarifa trebala upotrijebiti. Referentna vrijednost objavljena u izvješću Doing Business bila je primjenjiva na ilustrativnog industrijskog korisnika. Stoga je Komisija utvrdila da je ta referentna vrijednost razumna iako ilustrativno poduzeće nije poslovalo pod potpuno istim uvjetima kao kineski proizvođači čeličnih stupova vjetroturbina. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(245)

Cijena prirodnog plina u Meksiku u razdoblju ispitnog postupka bila je dostupna u internetskoj statističkoj bazi podataka koju održava energetski regulator CRE (106). Komisija je upotrijebila cijene prijavljene za sve mjesece obuhvaćene razdobljem ispitnog postupka. Cijene su prijavljene po gigadžulu. Stoga ih je trebalo pretvoriti u vrijednost po kubičnom metru. Komisija je stopu konverzije utvrdila na temelju informacija koje je na internetu objavio kanadski distributer prirodnog plina Forbis BC (107).

(246)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, mora se utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u prethodno navedene faktore proizvodnje.

(247)

Režijski troškovi proizvodnje utvrđeni su zasebno za svakog proizvođača izvoznika u uzorku. Režijski troškovi proizvodnje koje su prijavila društva izraženi su kao udio troškova proizvodnje koji su stvarno nastali proizvođačima izvoznicima. Taj je postotak primijenjen na nenarušene troškove proizvodnje.

(248)

Komisija se za utvrđivanje nenarušenog i razumnog iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti oslonila na financijske podatke dvaju proizvođača čeličnih stupova vjetroturbina iz Meksika. Upotrijebila je financijske izvještaje društva Arcosa Industries de México, S. de R.L. de C.V., koji su sastavni dio konsolidiranog godišnjeg izvješća za 2019., posebno podatke iskazane za segment EEG (108). Upotrijebila je i pojedinačne financijske podatke za 2019. društva Speco Wind Power, S.A. de C.V., koji su dostupni u publikaciji Global Financials društva D&B (109).

(249)

Nakon konačne objave Chengxi Shipyard tvrdio je da Komisija nije trebala zanemariti njegove troškove prodaje, opće i administrativne troškove jer nije dokazano da su oni narušeni. Nadalje, tvrdilo je da bi, ako se ipak upotrijebe financijski izvještaji društva Arcosa, vrijednosti odgovarajućih troškovnih stavki i dobitka trebalo smanjiti na 75 % jer je to udio podsegmenta čeličnih stupova vjetroturbina i elektroenergetskih struktura u prihodima segmenta EEG.

(250)

U uvodnoj izjavi 88. Komisija je donijela zaključke o postojanju znatnih poremećaja zbog kojih je primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena. Utvrđeni su nalazi o sirovinama koje se upotrebljavaju u proizvodnji čeličnih stupova vjetroturbina i o proizvodu iz ispitnog postupka i horizontalnim pitanjima zajedničkima svim sektorima kineskog gospodarstva. Stoga je Komisija smatrala primjerenim zamijeniti troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit proizvođača izvoznika u uzorku nenarušenim referentnim vrijednostima. Nadalje, Komisija je napomenula da financijske podatke društva Arcosa nije moguće prilagoditi razini podsegmenta, koji je bio najsličniji proizvodu iz ispitnog postupka, jer se u financijskim podacima društva Arcosa nalaze samo podaci o udjelu podsegmenta čeličnih stupova vjetroturbina i elektroenergetskih struktura u prihodima segmenta EEG, no ne i u troškovima prodane robe i drugim neizravnim troškovima koji se uključuju u troškove prodaje, opće i administrativne troškove. Stoga su tvrdnje društva Chengxi Shipyard odbačene.

(251)

Chengxi Shipyard nadalje je tvrdio da, u skladu sa svojim računovodstvenim praksama, u režijske troškove proizvodnje uključuje određene troškovne stavke koje bi zapravo trebale biti u okviru troškova prodaje, općih i administrativnih troškova. Društvo je dostavilo popis tih troškovnih stavki i zatražilo Komisiju da ih isključi iz prijavljenih režijskih troškova proizvodnje kako bi se spriječilo dvostruko računanje tih troškovnih stavki s obzirom na to da su navodno već uključene u referentnu vrijednost za troškove prodaje, opće i administrativne troškove.

(252)

Komisija je napomenula da je samo društvo prijavljivalo te troškovne stavke u okviru režijskih troškova proizvodnje tijekom cijelog ispitnog postupka (u početnom odgovoru na upitnik, odgovoru o nedostacima i revidiranoj verziji podataka tijekom unakrsne provjere na daljinu). Isključivanje određenih troškovnih stavki iz režijskih troškova proizvodnje i njihovo prebacivanje u troškove prodaje, opće i administrativne troškove zatražilo je tek u primjedbama na konačnu objavu. Nadalje, u dostavljenim informacijama o dobiti i gubitku (110), koje su navedene u odgovoru na upitnik, društvo je zasebno iskazalo troškove prodaje, opće i administrativne troškove koji su se sastojali od drugih troškovnih stavki osim onih koje su uključene u režijske troškove proizvodnje. Što je važnije, podjela troškova na režijske troškove proizvodnje i troškove prodaje, opće i administrativne troškove koje je društvo prijavljivalo tijekom cijelog ispitnog postupka bila je u skladu s njegovim financijskim računovodstvom, prema kojem su predmetne troškovne stavke knjižene u konta režijskih troškova proizvodnje. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(253)

Nakon konačne objave Suzhou Titan tvrdio je da je Komisija pogrešno protumačila odnose li se pojedinačne stavke troškova prodaje, općih i administrativnih troškova u financijskim podacima društva Speco na prihode ili rashode i da je zbog toga došlo do prekomjernog povećanja troškova prodaje, općih i administrativnih troškova. Društvo je navelo da su troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi trebali iznositi približno 15 milijuna MXN umjesto 42 milijuna MXN, kako je izračunala Komisija.

(254)

Komisija je ispitala tu tvrdnju i potvrdila da je vrijednost troškova prodaje, općih i administrativnih troškova ispravno izračunana. Vrijednost troškova prodaje, općih i administrativnih troškova može se jednostavno unakrsno provjeriti usporedbom bruto dobiti (približno 105 milijuna MXN) i dobiti prije oporezivanja (približno 63 milijuna MXN). Dobivena razlika (42 milijuna MXN, a ne 15 milijuna MXN) čini vrijednost troškova prodaje, općih i administrativnih troškova. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(255)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(256)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Primijenila je nenarušene jedinične troškove na stvarnu potrošnju pojedinačnih faktora proizvodnje svakog proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuje. Komisija je pomnožila jedinične količine potrošnje s nenarušenim jediničnim troškovima koji su utvrđeni u reprezentativnoj zemlji, kako je opisano u odjeljku 3.2.3.

(257)

Nakon što je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje, Komisija je primijenila režijske troškove proizvodnje, troškove prodaje te administrativne i opće troškove i dobit, kako je navedeno u uvodnim izjavama od 246. do 248.

(258)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 247., Komisija je režijske troškove proizvodnje za svakog proizvođača izvoznika u uzorku u rasponu 3–10 % troškova proizvodnje dodala nenarušenom trošku proizvodnje kako bi utvrdila nenarušene troškove proizvodnje.

(259)

Na troškove proizvodnje utvrđene na način opisan u prethodnoj uvodnoj izjavi Komisija je primijenila troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit utvrđene na temelju financijskih podataka dvaju proizvođača čeličnih stupova vjetroturbina iz Meksika. Ponderirani prosječni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi izraženi kao postotak troška prodane robe i primijenjeni na nenarušene troškove proizvodnje iznosili su 13,6 %. Ponderirana prosječna dobit izražena kao postotak troška prodane robe i primijenjena na nenarušene troškove proizvodnje iznosila je 10,8 %.

(260)

Naposljetku, Komisija je prema potrebi oduzela nenarušenu vrijednost nusproizvoda. Komisija je pomnožila količine nusproizvoda po jedinici proizvoda iz ispitnog postupka s nenarušenom jediničnom cijenom nusproizvoda koja je utvrđena u reprezentativnoj zemlji, kako je opisano u odjeljku 3.2.3.

(261)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(262)

Nakon konačne objave Chengxi Shipyard i Suzhou Titan tvrdili su da je Komisija nenarušenu vrijednost prodanog nusproizvoda (otpaci od čelika) trebala oduzeti od troška proizvodnje, a ne od uobičajene vrijednosti. Chengxi Shipyard tvrdio je da se prema njegovim računovodstvenim praksama prihodi od prodaje otpadaka prebijaju troškom proizvodnje. Suzhou Titan podsjetio je da je u prethodnim ispitnim postupcima (111) Komisija nenarušenu vrijednost nusproizvoda oduzela od troška proizvodnje.

(263)

Komisija je u vezi s tvrdnjom društva Chengxi Shipyard napomenula da je društvo doista raspodijelilo prihode od prodaje otpadaka od čelika pojedinačno svakom projektu u okviru svojeg troškovnog računovodstva. Međutim, u okviru svojeg financijskog računovodstva prihode od prodaje otpadaka od čelika nije knjižilo kao glavne prihode od poslovanja i sigurno nije umanjilo vrijednost troška proizvodnje. Upravo suprotno, prihode je iskazalo u okviru „Ostalih prihoda od poslovanja”.

(264)

Komisija je u vezi s tvrdnjom društva Suzhou Titan napomenula da su u citiranom prethodnom ispitnom postupku proizvođači ponovno upotrijebili nusproizvod za vlastitu proizvodnju, a u ovom su predmetu otpatke od čelika prodavali. Stoga je u ovom ispitnom postupku referentna vrijednost za otpatke od čelika činila nenarušenu prodajnu cijenu koja prirodno obuhvaća ne samo trošak proizvodnje već i režijske troškove proizvodnje te troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit.

(265)

Stoga je Komisija odbacila tvrdnje društava Chengxi Shipyard i Suzhou Titan opisane u uvodnoj izjavi 262.

(266)

Osim što je iznio napomene o metodologiji primijenjenoj za odražavanje učinka nusproizvoda na uobičajenu vrijednost, Chengxi Shipyard istaknuo je da Komisija nije oduzela vrijednost nusproizvoda u izračunu uobičajene vrijednosti društva.

(267)

Komisija je ispitala tu tvrdnju i potvrdila da zbog administrativne pogreške nenarušenu vrijednost nusproizvoda doista nije oduzela od uobičajene vrijednosti. Komisija je ispravila pogrešku te promjene iskazala i u izračunu dampinške marže za ostala društva koja surađuju i preostale dampinške marže. Komisija je društvu poslala dodatnu konačnu objavu i dala mu priliku dostaviti primjedbe. Društvo nije dostavilo daljnje primjedbe o tom pitanju.

(268)

Nakon konačne objave Chengxi Shipyard tvrdio je da Komisija u izračunanu uobičajenu vrijednost nije trebala prenijeti trošak potrošnog materijala i režijskih troškova proizvodnje kao postotak troška proizvodnje. Društvo je tvrdilo da te dvije kategorije troškova nisu povezane s vrijednosti ostalih ulaznih materijala. Umjesto toga, Komisija je trebala utvrditi primjerenu referentnu vrijednost u reprezentativnoj zemlji.

(269)

Komisija je pojasnila da je opisana metodologija primijenjena jer u financijskim podacima dostupnima za reprezentativnu zemlju nije bilo informacija o režijskim troškovima proizvodnje. Zainteresirane strane obaviještene su o toj činjenici u dvjema bilješkama o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Društvo je stoga imalo brojne prilike predložiti primjerenu referentnu vrijednost koja bi zamijenila narušene režijske troškove proizvodnje.

(270)

Komisija je napomenula da je trošak potrošnog materijala zapravo izražen kao postotak troška izravnih materijala, a ne kao postotak troška proizvodnje. U tom je pogledu odlučila primijeniti tu metodologiju zbog ograničenog učinka potrošnog materijala na trošak proizvodnje po ukupnom iznosu i po vrsti proizvoda te zbog nemogućnosti nekih proizvođača izvoznika u uzorku da potrošnju određenih faktora proizvodnje prijave u standardnim mjernim jedinicama. Umjesto njih prijavljene su jedinice kao što su setovi ili boce, koje nisu kompatibilne s jedinicama upotrijebljenima u statističkim podacima o uvozu. Iako su se ta društva općenito potrudila pretvoriti potrošnju važnijih faktora proizvodnje u standardne jedinice (uglavnom u kilograme), taj nedostatak nije se mogao ukloniti za sve faktore proizvodnje na koje je utjecao. Zbog toga Komisija nije mogla utvrditi primjerenu referentnu vrijednost u reprezentativnoj zemlji i trebala je trošak potrošnog materijala odraziti u uobičajenoj vrijednosti kao postotak nenarušenog troška izravnih materijala.

(271)

Na temelju razloga obrazloženih u uvodnim izjavama 269. i 270. Komisija je odbacila tvrdnje društva Chengxi Shipyard opisane u uvodnoj izjavi 268.

(272)

Slično tome, Chengxi Shipyard tvrdio je da je Komisija za dodavanje troškova domaćeg prijevoza nenarušenom trošku faktorâ proizvodnje primijenila neispravnu metodu. Umjesto da poveća nenarušene troškove za jedinstveni postotak utvrđen na temelju podataka društva, Komisija je trebala izračunati pojedinačne troškove prijevoza za svaki faktor proizvodnje. Društvo je konkretno tvrdilo da su jedinični troškovi prijevoza povezaniji s masom nego vrijednosti materijala. Stoga se primjenom jedinstvenog postotka prekomjerno povećalo trošak prijevoza za vrjednije faktore proizvodnje.

(273)

Komisija je podsjetila da su proizvođači izvoznici trebali prijaviti stvaran ili procijenjen trošak prijevoza za svaki faktor proizvodnje. Međutim, društvo nije dostavilo potrebne informacije. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(274)

U primjedbama na pokretanje postupka CCCME je tvrdio da su izvori informacija o izvoznoj cijeni sumnjivi, osobito jer je cijena trodijelnih čeličnih stupova vjetroturbina iz pritužbe bila veća od cijene četverodijelnih stupova.

(275)

Komisija je napomenula da u ovom predmetu podnositelj pritužbe nije mogao upotrijebiti službene statističke podatke o uvozu da utvrdi izvoznu cijenu proizvođača izvoznika iz NRK-a. Prvo, proizvod iz ispitnog postupka obuhvaćen je oznakama KN koje obuhvaćaju širi raspon proizvoda. Drugo, u statističkim podacima o uvozu količine se bilježe u kilogramima. Stoga se izvozna cijena raznih vrsta stupova (ovisno o broju dijelova) nije mogla utvrditi. Kako je objašnjeno u pritužbi (112), podnositelj pritužbe dostavio je izjave pod prisegom proizvođača iz Unije kao dostatne dokaze o pobjedničkoj cijeni koju su kineski proizvođači izvoznici ponudili u natječajima u kojima su proizvođači iz Unije sudjelovali i bili neuspješni. U okolnostima ovog predmeta i s obzirom na konkretnu prirodu proizvoda iz ispitnog postupka Komisija je smatrala da su izjave pod prisegom dovoljno pouzdan izvor. Veća cijena trodijelnih od četverodijelnih čeličnih stupova vjetroturbina mogla je proizaći iz izvora informacija koje je upotrijebio podnositelj pritužbe. Nadalje, CCCME nije dostavio nikakve dokaze koji pokazuju da se to nije moglo dogoditi, osobito s obzirom na to da na trošak proizvodnje, a time i na prodajnu cijenu, nije utjecao samo broj dijelova nego i njihove dimenzije (promjer, duljina i debljina). Komisija je potom odbacila tu tvrdnju.

(276)

Proizvođači izvoznici u uzorku izvozili su u Uniju izravno nezavisnim kupcima.

(277)

Stoga je izvozna cijena bila stvarno plaćena ili naplativa cijena za predmetni proizvod kad se prodavao za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(278)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na temelju cijena franko tvornica.

(279)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba Komisija je prilagodila izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. U skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (k) osnovne uredbe provedene su prilagodbe za rukovanje i utovar, prijevoz u predmetnoj zemlji i troškove kredita te je, prema potrebi, izvozna cijena prilagođena za vrijednost isporuka kupca na temelju sporazuma o preradi.

(280)

U primjedbama na konačnu objavu Chengxi Shipyard tvrdio je da podaci o troškovima prodaje, općim i administrativnim troškova meksičkih proizvođača čeličnih stupova vjetroturbina nisu bili dovoljno detaljni. Stoga je društvo tvrdilo da su troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi upotrijebljeni u izračunu uobičajene vrijednosti vjerojatno uključivali troškove, koje bi trebalo oduzeti od izvozne cijene za potrebe usporedbe. Zbog toga je društvo zatražilo da se referentna vrijednost za troškove prodaje, opće i administrativne troškove prilagodi kako bi odražavala prilagodbe oduzete od izvozne cijene.

(281)

Komisija je smatrala da društvo nije dostavilo nikakve dokaze da su troškovi oduzeti od izvozne cijene za potrebe usporedbe bili uključeni u troškove prodaje, opće i administrativne troškove dvaju proizvođača čeličnih stupova vjetroturbina iz Meksika. Komisija je potom odbacila tu tvrdnju.

(282)

Chengxi Shipyard nadalje je tvrdio da su se uobičajena vrijednost i izvozna cijena trebale usporediti po komadu, tj. po dijelu čeličnih stupova vjetroturbina, umjesto po kilogramu kako je to učinila Komisija. Društvo je istaknulo da je većina pokazatelja štete ujedno izražena po komadima umjesto po masi. Nadalje, tvrdilo je da cijena čeličnih stupova vjetroturbina po kilogramu stvara iskrivljenu sliku jer svaki dio može sadržavati razne unutarnje dijelove, što utječe na njihovu masu, no nije uzeto u obzir pri određivanju cijene čeličnih stupova vjetroturbina. Naposljetku, Chengxi Shipyard istaknuo je razlike između mase pojedinačnih dijelova prijavljene u tablicama EUSALUR (prodaja u Uniji nepovezanim kupcima) i COM PCN (trošak proizvodnje po vrsti proizvoda). Društvo je tvrdilo da te razlike proizlaze iz ispravka koji je Komisija zatražila za vrijeme unakrsne provjere na daljinu.

(283)

Komisija je smatrala da pokazatelji štete nisu povezani s izračunom dampinške marže. Nadalje, društvo nije dostavilo nikakve dokaze koji bi potkrijepili tvrdnju da uključivanje unutarnjih dijelova nije utjecalo na cijenu čeličnih stupova vjetroturbina. Komisija je u vezi s razlikama u masi pojedinačnih vrsta proizvoda (dijelova) u tablicama o prodaji i trošku proizvodnje doista za vrijeme unakrsne provjere na daljinu primijetila da za određene komponente navedene na prodajnim računima nisu prijavljene vrijednost ni količina (masa) povezanih prodajnih transakcija. Budući da je društvo potvrdilo da su te komponente isporučene kao dodaci za određeni dio čeličnih stupova vjetroturbina i uključene u prijavljeni trošak proizvodnje, Komisija je od njega zatražila da ih uključi u količinu i vrijednost prodajnih transakcija na koje to utječe, na što je ono pristalo. Društvo je tvrdilo da je u podacima o trošku proizvodnje uskladilo masu s masom prvotno prijavljenom u tablici o prodaji. U tom trenutku u ispitnom postupku nije se moglo provjeriti koja je masa po vrsti proizvoda (dijelu čeličnih stupova vjetroturbina) ispravna, pa stoga ni koja bi se trebala upotrijebiti u izračunu. Stoga je Komisija odbacila te tvrdnje.

(284)

Nakon konačne objave Suzhou Titan tvrdio je da je Komisija zanemarila razlike između kopnenih i odobalnih čeličnih stupova vjetroturbina. Iako je Komisija odlučila da antidampinške mjere neće proširiti na uvoz u epikontinentalni i isključivi gospodarski pojas država članica, društvo je tvrdilo da se na farmama vjetroturbina koje se nalaze u teritorijalnim vodama određene države upotrebljavaju i odobalni stupovi. Stoga je društvo tvrdilo da bi se razlike u fizičkim značajkama kopnenih i odobalnih čeličnih stupova vjetroturbina trebale odraziti u usporedbi ako su u izračune bili uključeni odobalni čelični stupovi vjetroturbina.

(285)

Komisija je napomenula da društvo Suzhou Titan ne izvozi ni ne proizvodi odobalne čelične stupove vjetroturbina. Općenito je samo jedan od triju proizvođača izvoznika u uzorku proizvodio i izvozio u Uniju manju količinu dijelova za odobalna postrojenja. To je uključeno u izračune dampinške marže. Budući da je definicija vrsti proizvoda bila vrlo detaljna, pri usporedbi uobičajene vrijednosti i izvozne cijene po vrsti proizvoda nije došlo do preklapanja s dijelovima kopnenih čeličnih stupova vjetroturbina. Stoga je Komisija smatrala da se razlike između kopnenih i odobalnih stupova nisu zanemarile pri utvrđivanju dampinga i potom je odbacila tu tvrdnju.

(286)

Za proizvođače izvoznike u uzorku koji surađuju Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(287)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu u skladu s člankom 9. stavkom 6. osnovne uredbe. Ta je marža stoga utvrđena na temelju marži proizvođača izvoznika u uzorku, ne uzimajući u obzir marže utvrđene u okolnostima navedenima u članku 18. osnovne uredbe.

(288)

Na temelju toga konačna dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju izvan uzorka iznosi 81,9 %.

(289)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz NRK-a Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje obujam je izvoza u Uniju proizvođača izvoznika koji surađuju izražena kao udio ukupnog uvoza iz NRK-a u Uniju u razdoblju ispitnog postupka koji je izmjeren po broju stupova i utvrđen na temelju procjene industrije Unije kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 308. do 313.

(290)

Razina suradnje u ovom je slučaju niska jer je uvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio otprilike 30 % ukupnog izvoza u Uniju u razdoblju ispitnog postupka. Na temelju toga Komisija je smatrala primjerenim preostalu dampinšku maržu utvrditi na razini ponderiranog prosjeka dampinške marže utvrđene za vrste proizvoda koje najviše izvozi Chengxi Shipyard, proizvođač izvoznik u uzorku s najvišom pojedinačnom dampinškom maržom. U razdoblju ispitnog postupka udio tih vrsta proizvoda u izvozu proizvoda iz ispitnog postupka tog društva u Uniju iznosio je više od 50 %.

(291)

Konačne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(292)

Nakon konačne objave CCCME je tvrdio da dampinške marže koje je utvrdila Komisija nisu vjerodostojne. Na primjeru dampinške marže utvrđene za ostala društva koja surađuju konkretno je istaknuo da bi prema izračunu Komisije uobičajena vrijednost kineskih izvoznika trebala biti približno 80 % viša od njihove izvozne cijene u situaciji u kojoj su kineske izvozne cijene približno jednake trošku proizvodnje proizvođača iz Unije. CCCME je do tog zaključka došao tako da je od marže štete (11,2 %) oduzeo ciljnu dobit (9,1 %) i zatim ustvrdio da je kineska izvozna cijena bila samo 2 % viša od troška proizvodnje proizvođača iz Unije.

(293)

Komisija je napomenula da razlika između dampinške marže i marže štete nije relevantna u ocjeni vjerodostojnosti izračuna dampinške marže. Dampinške marže temeljile su se na informacijama koje su dostavila društva (potrošnja faktora proizvodnje, određeni troškovi, izvozne cijene) te nenarušenim troškovima i referentnim vrijednostima utvrđenima u reprezentativnoj zemlji. Proizvođači izvoznici imali su priliku iznijeti primjedbe na izračun njihovih pojedinačnih dampinških marži. Da su otkrili činjenične pogreške, Komisija bi ih ispravila. Nadalje, sve strane obaviještene su o izvorima i vrijednostima nenarušenih troškova i referentnih vrijednosti u reprezentativnoj zemlji i dobile su priliku da iznesu primjedbe na same izvore i moguće pogreške u izračunu. Na temelju primjedbi zainteresiranih strana Komisija je prema potrebi izvršila izmjene ili ispravke.

(294)

Nadalje, CCCME je usporedio kategorije koje se u praksi ne mogu uspoređivati. Na primjer, CCCME je zanemario da kineske izvozne cijene s ukupnim troškovima uključuju troškove prodaje, opće i administrativne troškove, dobit, rukovanje i utovar, prekooceanski prijevoz tereta i osiguranje, uvozne carine i troškove nakon uvoza, te se stoga ne mogu usporediti s troškovima proizvodnje u Uniji. CCCME potom nije uzeo u obzir činjenicu da je kineska izvozna cijena koja se uspoređivala s ciljnom cijenom u Uniji za potrebe izračuna marže štete bila cijena s ukupnim troškovima, dok je kineska izvozna cijena upotrijebljena za izračun dampinške marže bila cijena franko tvornica.

(295)

Naposljetku, na temelju razloga obrazloženih u uvodnim izjavama 293. i 294. Komisija je odbacila tvrdnju CCCME-a.

(296)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka istovjetni je proizvod proizvodilo 19 poznatih proizvođača u Uniji (113). Ti proizvođači čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(297)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila 2 443 stupova vjetroturbina.

(298)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 8., procijenjeno je da su tri proizvođača iz Unije odabrana za uzorak činila 38 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji. Činila su 38 % obujma prodaje u Uniji utvrđenog u fazi pokretanja postupka.

(299)

Tri oznake KN pod kojima se mogu uvoziti čelični stupovi vjetroturbina ili njihovi dijelovi uključuju i znatne količine drugih proizvoda. Stoga je u nedostatku preciznijih podataka o uvozu čeličnih stupova vjetroturbina za razmatrano razdoblje Komisija utvrdila potrošnju u Uniji na temelju podataka EWTA-e (114).

(300)

EWTA je prvo izračunala potrošnju u vjetroturbinama u MW prema podacima koje je objavio WindEurope (115). EWTA je broj stupova izračunala tako da je godišnji instalirani kapacitet u MW podijelila s prosječnom veličinom ugrađenih generatora vjetroturbina koju je u svojim izvješćima utvrdio WindEurope. Potrošnja u Uniji 2017. temeljila se na postrojenjima u 2018. o kojima je izvijestio WindEurope, potrošnja u Uniji 2018. temeljila se na postrojenjima u 2019. o kojima je izvijestio WindEurope i potrošnja u Uniji 2019. temeljila se na postrojenjima u 2020. o kojima je izvijestio WindEurope. Potrošnja u Uniji u razdoblju ispitnog postupka temeljila se na postrojenjima u 2020. o kojima je izvijestio WindEurope (za prvu polovinu razdoblja ispitnog postupka) i ekstrapolacijama koje su se temeljile na podacima EWTA-e iz istraživanja tržišta (za drugu polovinu razdoblja ispitnog postupka). Potrebna je vremenska prilagodba za jednu godinu jer vrijeme isporuke od trenutka kad proizvođači čelične stupove vjetroturbina prodaju svojim klijentima do trenutka postavljanja vjetroturbina, prema podacima iz dokumentacije (116), u prosjeku iznosi 12 mjeseci iako može biti i dulje (117).

(301)

Na temelju toga potrošnja čeličnih stupova vjetroturbina u razmatranom razdoblju razvijala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja na tržištu Unije (stupovi)

(302)

Ukupna potrošnja stupova povećala se s 2 707 u 2017. na 3 087 u razdoblju ispitnog postupka. Potražnja je bila osobito velika 2018. zbog povećanja broja postrojenja 2019. u Španjolskoj, Švedskoj i na moru (118).

(303)

Nakon konačne objave GE je tvrdio da nema puno smisla temeljiti potrošnju u Uniji na broju postrojenja u Uniji u idućoj godini s obzirom na to da je nemoguće precizno izračunati datum kupnje iz godine postavljanja postrojenja. Potkrijepio je tu tvrdnju upućivanjem na činjenicu da vrijeme isporuke može biti dulje od godine dana, kako je Komisija utvrdila, no nije iznio primjedbe na primjerenost upotrebe prosječnog vremena isporuke od 12 mjeseci, koji je predložila EWTA i koji je Komisija utvrdila razumnim na temelju informacija koje su zainteresirane strane dostavile u ovom ispitnom postupku.

(304)

Prvo, Komisija je napomenula da GE nije ni predložio alternativno vrijeme isporuke za utvrđivanje potrošnje na temelju podataka o postrojenjima udruženja WindEurope ni drukčiji temelj za utvrđivanje potrošnje. GE je zapravo samo priznao da se razdoblja od kupnje do postavljanja čeličnih stupova vjetroturbina znatno razlikuju ovisno o projektu vjetrotelektrane, njegovoj veličini i lokaciji, baš kao i razdoblja od carinjenja čeličnih stupova vjetroturbina (ili njihove otpreme iz tvornica proizvođača iz Unije) do njihova postavljanja. EWTA je svoje obrazloženje o razumnosti prosječnog vremena isporuke od godine dana od prodaje (potrošnje) do ugradnje potkrijepila izjavama koje su druge zainteresirane strane dostavile tijekom ispitnog postupka (119). Naposljetku, nikakve druge informacije u dokumentaciji ne osporavaju kretanje potrošnje utvrđeno primjenom prilagodbe za godinu dana. Tvrdnja je stoga odbačena.

(305)

Nakon konačne objave CCCME je zatražio usklađenje upotrijebljenog relevantnog skupa podataka s javno dostupnim izvorima. Komisija je odbacila tu tvrdnju. Nedostatak preciznih javno dostupnih statističkih podataka o čeličnim stupovima vjetroturbina upravo je razlog zbog kojeg se pribjeglo metodologiji opisanoj u uvodnoj izjavi 300. Eurostat za uvoz ne upotrebljava mjerne jedinice koje se upotrebljavaju u skupu podataka udruženja WindEurope. Nadalje, oznake KN kojima su obuhvaćeni čelični stupovi vjetroturbina uključuju i znatne količine drugih proizvoda. Dostavljene javne verzije skupova podataka EWTA-e stavljene su na raspolaganje zainteresiranim stranama u dokumentu t21.003247, pohranjenom 12. travnja 2021. (skupovi podataka udruženja WindEurope i Eurostata), i dokumentu t21.004376 od 7. lipnja 2021. (skup podataka udruženja WindEurope).

(306)

Nakon konačne objave CCCME je doveo u pitanje i znatne razlike u iznosima potrošnje (120), kako su iskazani u pritužbi (121), odgovoru EWTA-e na makroupitnik od 9. travnja 2021. (122) i revidiranom podnesku EWTA-e od 7. lipnja 2021. (123) Komisija je pojasnila da je EWTA propisno obrazložila razloge za promjene u posljednjim dvama navedenim podnescima i ponovila da su osnovni skupovi podataka stavljeni na raspolaganje zainteresiranim stranama. Razlika između početnog odgovora EWTA-e na makroupitnik i podataka iz pritužbe djelomično proizlazi iz toga što se podaci o Ujedinjenoj Kraljevini, koja je važno tržište čeličnih stupova vjetroturbina, više nisu uključivali u makroupitnik jer je ona službeno napustila Uniju 1. siječnja 2021. Nadalje, u podnesku od 7. lipnja 2021. EWTA je iznijela nove podatke, prvenstveno o ukupnoj godišnjoj potrošnji (navedena prilagodba za godinu dana) i udjelu izvoza u obujmu prodaje industrije Unije, kako bi objasnila promjene u vrijednostima određenih pokazatelja u usporedbi s podneskom od 9. travnja 2021.

(307)

Komisija je 26. ožujka 2021. unakrsno na daljinu provjerila odgovor na makroupitnik. Nakon konačne objave CCCME je naveo da je Komisija trebala provesti još jednu unakrsnu provjeru na daljinu jer je provjereni odgovor EWTA-e na upitnik u međuvremenu zamijenjen ažuriranim odgovorom od 7. lipnja 2021. Komisija je pojasnila da je skup podataka na kojem se temeljio podnesak od 7. lipnja 2021. bio u velikoj mjeri istovjetan skupu podataka na kojem se temeljio podnesak od 9. travnja 2021. EWTA je utvrdila novi iznos ukupne potrošnje samo za drugu polovinu razdoblja ispitnog postupka u skladu s revidiranim pristupom prema kojem treba uzeti u obzir odgodu od godinu dana između potrošnje i ugradnje. Podaci o potrošnji za prvu polovinu 2020. morali su se temeljiti na instaliranom kapacitetu proizvedene energije (MW) u prvoj polovini 2021. Nakon što je primila ažurirani podnesak EWTA-e, Komisija je propisno provjerila način na koji je EWTA procijenila vrijednost u MW za prvu polovinu 2021. i zaključila da je metodologija ekstrapolacije primijenjena za utvrđivanje te vrijednosti, na kojoj se temeljio iznos potrošnje čeličnih skupova vjetroturbina u drugoj polovini razdoblja ispitnog postupka, razumna. Stoga je zaključila da nema potrebe dodatno unakrsno provjeravati na daljinu makropodatke koje je dostavila EWTA. Komisija je napomenula i da prije konačne objave nijedna strana nije dostavila primjedbe na ažurirani podnesak EWTA-e od 7. lipnja 2021., čak ni nakon što su strane 18. lipnja 2021. obaviještene o neuvođenju privremenih mjera i izričito pozvane da dostave primjedbe na podneske ostalih zainteresiranih strana (124). Ni CCCME ni nijedna druga strana do tog roka nisu dostavile primjedbe na podnesak EWTA-e od 7. lipnja 2021. i Komisija je stoga odbacila navod da bi taj novi podnesak mogao utjecati na prava na obranu CCCME-a.

(308)

Proizvod iz ispitnog postupka čini manji udio u obujmu uvoza pod oznakama KN obuhvaćenima ispitnim postupkom. U nedostatku preciznijih podataka o uvozu za razmatrano razdoblje ili drugih bitnih podataka, u 3. tablici navedene su EWTA-ine najbolje procjene uvoza iz predmetne zemlje. EWTA je za utvrđivanje uvoza u godini dana primijenila metodologiju prema kojoj se prodaja proizvođača iz Unije oduzima od potrošnje u Uniji. EWTA je upotrijebila podatke Eurostata kako bi izračunala prosječnu reprezentativnost svakog relevantnog izvora uvoza, uključujući Kinu, kako slijedi:

Tablica 3.

Prosječna reprezentativnost izvora uvoza

(309)

EWTA je gornje postotke izračunala na temelju Eurostatovih podataka o vrijednostima uvoza za Kinu, Tursku, Vijetnam i Republiku Koreju za oznake KN 7308 20 00 i 8502 31 00. EWTA je izračunala aritmetičku sredinu reprezentativnosti svakog izvora za oznaku KN 7308 20 00 i za oznaku KN 8502 31 00 kako bi utvrdila ukupnu prosječnu reprezentativnost iskazanu u 3. tablici.

(310)

Procijenjeno je da je u svakom od navedenih razdoblja uvoz čeličnih stupova vjetroturbina iz drugih trećih zemalja osim Kine, Turske, Vijetnama i Republike Koreje iznosio 1 % ukupnog uvoza. Prema EWTA-i te su „ostale zemlje” prvenstveno Malezija i Indonezija.

(311)

EWTA je zanemarila Eurostatove podatke o uvozu pod oznakama KN 7308 20 00 i 8502 31 00 iz drugih zemalja osim onih navedenih u tablici jer se oslonila na svoja saznanja o tržištu, prema kojima se na svjetskoj razini čelični stupovi vjetroturbina proizvode samo u određenom broju zemalja. Među tim bi zemljama samo zemlje navedene u tablici izvozile čelične stupove vjetroturbina u Uniju u razmatranom razdoblju.

(312)

Nakon konačne objave CCCME je tvrdio da se navedena metodologija temeljila na subjektivnoj procjeni i saznanjima o tržištu EWTA-e, no tu tvrdnju nije potkrijepio. Komisija je smatrala da je izračun obujma uvoza, kako je prethodno objašnjen, razuman s obzirom na dostupne podatke jer su se za utvrđivanje udjela obujma zemalja izvoznica u ukupnom obujmu izvoza, utvrđenom na temelju podataka o instaliranim kapacitetima koje je objavio WindEurope i podataka o obujmu prodaje u Uniji koje su prijavili proizvođači istovjetnog proizvoda iz Unije, upotrijebili neosporni pouzdani izvor statističkih podataka (Eurostat) i saznanja EWTA-e o tržištu. Sve informacije koje su korisnici dostavili za vrijeme ispitnog postupka nisu upućivale ni na jedan drugi izvor uvoza osim odabranih zemalja navedenih u 3. tablici i potvrdile su da su kineski proizvođači uvjerljivo njihovi glavni dobavljači iz trećih zemalja. Komisija je stoga odbacila tvrdnju CCCME-a.

(313)

Na temelju toga uvoz iz Kine razvijao se kako slijedi:

Tablica 4.

Obujam uvoza i tržišni udio

(314)

U razmatranom je razdoblju uvoz iz Kine varirao. Napominje se da se čelični stupovi vjetroturbina u pravilu prodaju u okviru većih projekata, koji obično traju dulje od godine dana, pa kretanje prodaje, uključujući uvoz, često odražava promjene u potražnji do kojih je došlo godinu dana ili više prije same prodaje. Uvoz iz Kine sveukupno se povećao za 54 %. Njegov tržišni udio povećao se s 25 % u 2017. na 34 % u razdoblju ispitnog postupka, što je jednako povećanju od 35 % u razmatranom razdoblju.

(315)

Nakon konačne objave GE je napomenuo da je Komisija pogrešno izračunala potrošnju čeličnih stupova vjetroturbina u Uniji, te da je stoga pogrešno utvrdila tržišne udjele kineskih proizvođača. Tvrdnja je odbačena zbog razloga obrazloženih u uvodnoj izjavi 304.

(316)

Proizvod iz ispitnog postupka čini manji udio u uvozu prijavljenom pod oznakama KN obuhvaćenima ispitnim postupkom. U nedostatku pouzdanih statističkih podataka za razmatrano razdoblje ili drugih bitnih podataka Komisija je utvrdila prosječne cijene kineskog uvoza na temelju podataka koje su dostavili proizvođači izvoznici u uzorku.

(317)

Nakon konačne objave CCCME i Suzhou Titan osporavali su primjerenost utvrđivanja prosječne kineske uvozne cijene na temelju cijena proizvođača izvoznika u uzorku koje su unakrsno provjerene na daljinu. CCCME je konkretno smatrao da te cijene ne bi činile više od 22 % kineskog uvoza i da se stoga ne bi mogle smatrati reprezentativnima. Kao drugu mogućnost naveo je da je Komisija trebala upotrijebiti Eurostatove podatke i dostavio je tablicu u kojoj je za četiri godine razmatranog razdoblja naveden obujam uvoza u tonama i jedinična cijena tog uvoza u EUR/tona koje je „CCCME sam izračunao na temelju Eurostatovih podataka”.

(318)

CCCME nije naveo točan izvor podataka za navedene iznose, pa Komisija nije mogla ocijeniti jesu li iznosi dobiveni na temelju njih reprezentativniji. Međutim, Komisija je podsjetila da proizvod iz ispitnog postupka čini samo manji udio u obujmu uvoza koji je u Eurostatu zabilježen pod oznakama KN obuhvaćenima ispitnim postupkom. Stoga je zaključila da su prosječna cijena i njezino kretanje na temelju asortimana proizvoda koji uključuje znatne količine nepredmetnih proizvoda očito manje reprezentativni od prosječne cijene i njezina kretanja samo za predmetni proizvod triju proizvođača izvoznika u uzorku, koji su ujedno i najveći proizvođači izvoznici koji su se javili za suradnju u postupku. Stoga su tvrdnje CCCME-a i društva Titan odbačene.

(319)

S obzirom na navedeno, Komisija je utvrdila da se prosječna cijena uvoza čeličnih stupova vjetroturbina iz Kine razvijala kako slijedi:

Tablica 5.

Uvozne cijene (Kina)

(320)

Prosječne cijene uvoza iz Kine varirale su u razmatranom razdoblju. Sveukupno su se povećale za 2 % iako su znatno pale od 2018. do 2019. i potom se oporavile.

(321)

Cijene u 5. i 9. tablici ove Uredbe prikazane su na razini punog opsega i upućuju na znatne razlike u cijenama industrije Unije i dampinškog uvoza. Ispitni postupak pokazao je da korisnici kupuju čelične stupove vjetroturbina na temelju sporazuma o preradi (125) ili narudžbi punog opsega. Za razliku od sporazuma o preradi narudžbe punog opsega podrazumijevaju da korisnici cjelovite čelične stupove vjetroturbina, uključujući sirovine kao što su čelične ploče i „unutarnji dijelovi” (npr. dizalo), kupuju od proizvođača čeličnih stupova vjetroturbina. U okviru sporazuma o preradi korisniku sve ulazne materijale ili samo dio njih isporučuje proizvođač. U tom slučaju proizvođač izdaje račun samo za rad uložen u pretvorbu ulaznih materijala u čelične stupove vjetroturbina i sve ostale materijale koje korisnik nije unaprijed osigurao.

(322)

Komisija je sniženje cijena za narudžbe punog opsega u razdoblju ispitnog postupka utvrdila uspoređujući:

(323)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebnog usklađivanja i odbijanja rabata i popusta ako je primjenjivo. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak teoretskog prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(324)

Na temelju prethodno navedenog, za dampinški uvoz proizvođača izvoznika u uzorku pokazale su se ponderirane prosječne marže sniženja između 2,7 % i 5,1 %. Proizvod iz ispitnog postupka vrlo je osjetljiv na cijene. Korisnici u pravilu kupuju čelične stupove vjetroturbina u postupcima nadmetanja i/ili na temelju zahtjeva za ponudama. Ponude nekoliko dobavljača potom se uspoređuju i natjecanje se uglavnom temelji na cijeni. U takvom se kontekstu utvrđene marže sniženja smatraju značajnim.

(325)

Kako je već navedeno, Komisija je primijenila svoju standardnu praksu kad je usporedila cijenu CIF proizvođača izvoznika na granici unije s cijenom franko tvornica proizvođača iz Unije jer je smatrala da se usporedbom cijena na tim razinama osigurava objektivna procjena za potrebe izračuna sniženja cijena.

(326)

Nakon konačne objave Suzhou Titan tvrdio je da bi, kad je riječ o izračunima sniženja cijena (i sniženja ciljnih cijena), troškove nakon uvoza dodane cijeni CIF kineskog uvoza trebalo uvećati za troškove prijevoza i osiguranja do lokacije postrojenja, a cijenu industrije Unije trebalo bi razmatrati na razini franko tvornica. Zatražilo je takvu prilagodbu uvozne cijene za izračune sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena zbog visoke razine uključenih troškova prijevoza i jer svaki dio čeličnih stupova vjetroturbina nakon uvoza u Uniju ima svoje jedinstveno odredište. Nekoliko strana tvrdilo je da bi primjerena točka usporedbe za izračun marža sniženja cijena (i sniženja ciljnih cijena) trebala biti cijena s ukupnim troškovima pri isporuci u EU na lokaciju postrojenja, i za kineske proizvođače i za proizvođače iz Unije, s obzirom na to se u konačnoj prodajnoj cijeni koju plaća korisnik uzimaju u obzir visoki troškovi prijevoza, da na nju znatno utječe odredište, tj. lokacija projekta vjetroelektrane, i da se natjecanje između proizvođača iz Unije i proizvođača izvoznika odvija na toj razini. EWTA je tvrdila da bi cijene industrije Unije za izračun sniženja cijena (i sniženja ciljnih cijena) trebalo uvećati za troškove prijevoza i osiguranja kako bi se one podigle na razinu cijena CIF u istoj luci ulaska kao kineske uvozne cijene.

(327)

Komisija je smatrala da su sve navedene tvrdnje konceptualno pogrešne. Cijena franko tvornica proizvođača iz Unije natječe se s cijenama izvoza iz predmetne zemlje na razini cijena CIF u luci ulaska u EU. Dodavanjem troškova prijevoza i osiguranja do lokacije postrojenja na strani Unije ili na strani izvoza, no ne na obje strane, ne bi bilo primjereno za ispitivanje učinaka uvoza na cijene.

(328)

Zbog tih je razloga Komisija odbacila navedene tvrdnje EWTA-e te društava GE i Suzhou Titan.

(329)

Nakon konačne objave Chengxi Shipyard iznio je nekoliko tvrdnji o izračunima marži sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena.

(330)

Prvo, tvrdio je da bi marže sniženja cijena trebalo izračunati po komadu umjesto po kilogramu i uputio na komade (stupove) kao temelj za izračun (većine) pokazatelja štete. Ta je tvrdnja odbačena jer je Komisija smatrala da izračun marži sniženja cijena (i sniženja ciljnih cijena) nije povezan s utvrđivanjem pokazatelja štete (vidjeti i uvodne izjave 282. i 283.). Nadalje, upotrebljava li Komisija stupove ili kilograme nije bitno jer Komisija upotrebljava iste jedinice na obje strane usporedbe.

(331)

Drugo, Chengxi Shipyard tvrdio je da je konačna objava i dalje nedostatna unatoč dodatnim informacijama koje je Komisija iznijela u dodatnoj objavi, među ostalim raspon ciljnih cijena po modelu proizvoda industrije Unije. Budući da nije objavila obujam prodaje, vrijednosti ni točne ciljne cijene industrije Unije, Komisija je društvu onemogućila provjeru točnosti izračuna štete. Društvo je smatralo da bi se ti konkretni podaci o industriji Unije trebali staviti na raspolaganje jer su dobiveni objedinjavanjem podataka triju proizvođača iz Unije u uzorku.

(332)

Komisija se nije složila s tvrdnjom društva jer su rasponi ciljnih cijena sadržavali sve informacije potrebne za izračun minimalne i maksimalne marže po modelu proizvoda i stoga su proizvođači izvoznici mogli utvrditi moguće pogreške u izračunu. Nadalje, kad je riječ o zahtjevu za objavu obujma, vrijednosti i točnih ciljnih cijena, Komisija je podsjetila da u skladu s odredbama članka 19. stavka 4. osnovne uredbe ima obvezu voditi računa o legitimnim interesima predmetnih stranaka kako se ne bi otkrile njihove poslovne tajne. U ovom slučaju prodajna cijena ili ciljna cijena industrije Unije nije uvijek dobivena objedinjavanjem podataka triju proizvođača iz Unije u uzorku, nego npr. u nekoliko slučajeva samo jedan proizvođač iz Unije u uzorku nije prodavao model proizvoda koji je upotrijebljen za usporedbu i stoga cijena industrije Unije po modelu proizvoda više nije bila prosjek cijena triju društava u uzorku. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(333)

Treće, Chengxi Shipyard tvrdio je da se čelični stupovi vjetroturbina ne natječu izravno s proizvodom industrije Unije i da ne bi prouzročili nikakvu štetu jer polovina obujma njegove prodaje nije upotrijebljena u izračunu marže štete i jer je dio te prodaje imao negativnu maržu.

(334)

Više od 45 % uvoza iz društva Chengxi Shipyard nije uzeto u obzir zbog metodologije usporedbe uvoznih cijena s prodajom istovjetnog proizvoda proizvođača iz Unije u uzorku. Komisija je podsjetila da se sve vrste uvezenog proizvoda natječu sa svim vrstama proizvoda koje proizvode proizvođači iz Unije. Činjenica da se, na primjer, vrsta proizvoda koja se uvozi iz Kine isporučuje bez unutarnjih dijelova (npr. dizala ili sustavi za pomoć u penjanju ili sustavi za upravljanje temperaturom) ili s dijelovima drukčije duljine te da zato usporedba za potrebe izračuna sniženja cijena ili sniženja ciljnih cijena nije moguća ne znači da se takvi proizvodi ne natječu s istovjetnim proizvodima koje proizvodi industrija Unije, nego naprosto potvrđuje da je svaka prodaja prilagođena tehničkim specifikacijama i zahtjevima klijenta. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(335)

Četvrto, Chengxi Shipyard tvrdio je da je analiza marži sniženja cijena (i sniženja ciljnih cijena) bila nepotpuna i asimetrična u pogledu izračuna dampinga jer su sve izvozne prodaje društva Chengxi Shipyard upotrijebljene u utvrđivanju dampinške marže, no ne i u izračunu sniženja cijena (sniženja ciljnih cijena). Komisija je podsjetila da osnovnom uredbom nije propisano da se u izračunu dampinga i štete moraju koristiti iste izvozne prodaje. Konteksti tih izračuna razlikuju se, a može se razlikovati i osnovni skup podataka, s obzirom na to da se pri izračunu štete uspoređuju informacije o cijeni izvoznika s jedne strane i proizvođača iz Unije s druge strane. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(336)

Naposljetku, Chengxi Shipyard tvrdio je da je Komisija trebala izračunati troškove nakon uvoza kao određen iznos po količini (u tonama ili po komadu čeličnih stupova vjetroturbina) umjesto kao postotak vrijednosti CIF radi usklađenosti s istom prilagodbom troškova provedenom pri izračunu izvozne cijene i zbog toga što je količina važnija od kvantifikacije troškova nakon uvoza. Prvo, Komisija je morala podsjetiti da društvo nije potkrijepilo ni dostavilo popratne dokaze za svoju tvrdnju da je primjereniji određeni iznos troškova nakon uvoza po količini. Drugo, Komisija je podatke izvukla izravno iz odgovorâ uvoznika/korisnika na upitnik i napomenula da se većina troškova carinjenja prijavljenih u popratnom dokumentu temeljila na paušalnim iznosima, koji nisu bili povezani ni s količinama ni masom uvezene robe. Naposljetku, u provjerenim popratnim dokumentima nisu navedene ni masa ni broj uvezenih jedinica. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(337)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(338)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 9., za utvrđivanje moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije upotrijebljen je odabir uzorka.

(339)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora udruženja EWTA koji se odnosio na sve proizvođače iz Unije i koji je, kad je to bilo moguće, provjeren usporedbom s odgovorima triju proizvođača iz Unije u uzorku. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz provjerenih odgovora na upitnik koje je dostavilo tri proizvođača iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka unakrsno provjerena na daljinu reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(340)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(341)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(342)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(343)

Tijekom razmatranog razdoblja proizvodnja se smanjila za 10 %. Proizvodni je kapacitet u razmatranom razdoblju bio praktički stabilan jer se povećao za svega 2 %. Iskorištenost kapaciteta smanjila se sa 56 % 2017. na 49 % tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(344)

Siemens Gamesa Renewable Energy GmbH & Co KG („SGRE”), korisnik čeličnih stupova vjetroturbina koji je dostavio primjedbe, smatrao je da broj proizvedenih čeličnih stupova vjetroturbina sam po sebi nije reprezentativan jer se njihova veličina povećavala s vremenom. Strana je ponovila tu primjedbu nakon konačne objave i tvrdila da je Komisija kao mjernu jedinicu trebala upotrijebiti megavate („MW”) ili gigavate („GW”), tj. parametre koji se u cijeloj industriji upotrebljavaju za izražavanje instaliranog kapaciteta i koji su ujedno temelj za mjerenje zahtjeva u pogledu proizvedene energije za ciljeve u području obnovljive energije navedene u Zelenom planu. Komisija je odbacila tu tvrdnju jer se na tržištu čeličnih stupova vjetroturbina ni MW ni GW ne upotrebljavaju kao mjerna jedinica.

(345)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio u Uniji kretali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 7.

Obujam prodaje i tržišni udio

(346)

Obujam prodaje industrije Unije smanjio se za 7 % tijekom razmatranog razdoblja. Tržišni udio industrije Unije smanjio se sa 69 % u 2017. na 56 % u razdoblju ispitnog postupka, što je jednako ukupnom smanjenju od 18 %.

(347)

Nakon konačne objave GE je napomenuo da je Komisija pogrešno izračunala potrošnju čeličnih stupova vjetroturbina u Uniji i stoga pogrešno utvrdila tržišne udjele proizvođača iz Unije. Tvrdnja je odbačena zbog razloga obrazloženih u uvodnoj izjavi 304.

(348)

U razmatranom se razdoblju obujam prodaje industrije Unije u Uniji smanjio za 7 %, a njezin tržišni udio za 18 %. Stoga industrija Unije nije mogla imati koristi od povećanja potrošnje u Uniji (+14 % u razmatranom razdoblju, kako je prikazano u 2. tablici).

(349)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Zaposlenost i produktivnost

(350)

Razina zaposlenosti u industriji Unije povezana s proizvodnjom čeličnih stupova vjetroturbina u razmatranom se razdoblju smanjila za 5 %.

(351)

Produktivnost se smanjila s 0,71 stupa 2017. na 0,68 stupova po zaposleniku u razdoblju ispitnog postupka. Trebalo bi napomenuti da asortiman proizvoda utječe na broj stupova po zaposleniku. Nadalje, čelični stupovi vjetroturbina u prosjeku su iz godine u godine sve veći. Stoga je prikazano smanjenje produktivnosti za 5 % najvjerojatnije u potpunosti nadoknađeno time što su se stupovi povećavali u razmatranom razdoblju.

(352)

Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na obujam i cijene uvoza iz predmetne zemlje.

(353)

Ovo je prvi antidampinški ispitni postupak u vezi s predmetnim proizvodom. Stoga nisu bili raspoloživi podaci za procjenu učinaka mogućeg prethodnog dampinga.

(354)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku prema nepovezanim kupcima u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prodajne cijene i trošak proizvodnje u Uniji

(355)

U razmatranom se razdoblju prosječna jedinična prodajna cijena narudžbi punog opsega za čelične stupove vjetroturbina podrijetlom iz Unije povećala za 12 %, a jedinični trošak proizvodnje puno više, tj. za 21 %.

(356)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(357)

U razmatranom su se razdoblju prosječni troškovi rada po zaposleniku povećali za 7 % zbog opće inflacije i kretanja troškova rada. Prosječne stope rasta troškova rada za cijelo gospodarstvo EU-a povećale su se na 3 % i više 2018. i 2019. te na više od 4 % u 2020. (126)

(358)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 11.

Zalihe

(359)

Komisija je utvrdila da zalihe nisu bitan pokazatelj štete kad je riječ o proizvodnji čeličnih stupova vjetroturbina. Proizvođači proizvode čelične stupove vjetroturbina na temelju narudžbi i obično ne drže fizičke zalihe. Vrlo male količine zaliha navedene u 11. tablici odnose se čelične stupove vjetroturbina koji su proizvedeni, a još nisu prodani (127). .

(360)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja kretali su se kako slijedi:

Tablica 12.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(361)

Profitabilnost industrije Unije smanjila se s +3,6 % u 2017. na –1,4 % u razdoblju ispitnog postupka. Na neto novčani tok, koji je bio negativan od 2018. do razdoblja ispitnog postupka, negativno je utjecao pad dobiti. Zbog pada dobiti bilo je otežano prikupljanje kapitala. Razina godišnjih ulaganja pratila konstantno je padala i smanjila se za 90 % u razmatranom razdoblju.

(362)

SGRE je u pogledu novčanog toka spomenuo da je GRI u odgovoru na upitnik naveo da na njegovu sposobnost prikupljanja kapitala nije utjecao štetni damping i da je ulaganja financirao sam ili bankovnim kreditima. U tom je smislu tvrdio da je Windar naveo da na njegovu sposobnost prikupljanja kapitala ništa nije utjecalo jer dividende nisu isplaćene i dobit se upotrijebila za jačanje strukture bilance, a ulaganja je financirao iz vlastita novčanog toka ili dugoročnim bankovnima kreditima. Međutim, ispitni postupak pokazao je da se, kako je prikazano u gornjoj tablici, dobit proizvođača iz Unije u uzorku smanjila i potencijalno otežala njihova ulaganja. Nadalje, činjenica da Windar nije mogao isplatiti dividende svojim dioničarima, što je bio rezultat pada dobiti, i da je morao pribjeći bankovnim kreditima za potrebe ulaganja, kako je već navedeno, pokazala je da je društvo već bilo u nestabilnoj financijskoj situaciji. Bankovni krediti podrazumijevaju dodatne troškove u obliku plaćanja kamata koje će isto tako biti više nego što bi bile da je Windar u boljoj financijskoj situaciji.

(363)

Nakon konačne objave SGRE je naveo da to što društvo pribjegne bankovnim kreditima za potrebe ulaganja ne znači da je u nestabilnoj situaciji. Komisija se složila da sama činjenica da se Windar oslonio na bankovne kredite za potrebe ulaganja ne može, u apstraktnom smislu, biti dokaz štete. Međutim, Komisija je smatrala da se ta činjenica mora tumačiti u kombinaciji s drugim činjenicama, kako je učinjeno u uvodnoj izjavi 362. Izjave društva SGRE nisu utjecale na taj zaključak.

(364)

SGRE je uputio na ispitni postupak Međunarodne trgovačke komisije (ITC) SAD-a u pogledu španjolskih čeličnih stupova vjetroturbina. Pretpostavio je da bi se smatralo da su trošak proizvodnje i profitabilnost čeličnih stupova vjetroturbina španjolskih proizvođača, kao što je Windar, na domaćem tržištu dovoljni ako bi se njihova izvozna prodaja u SAD odvijala po cijenama nižima od domaćih cijena. Međutim, Komisija zbog brojnih razloga nije vidjela logiku iza tog navoda koji se, osim toga, temelji na navodima iz pritužbe („zahtjeva”) koji su predmet istrage tijela treće zemlje. Nadalje, taj je navod pogrešan jer cjenovna diskriminacija (ako postoji i ako se dokaže) može imati razne uzroke, pa čak i da su domaće (EU) cijene društva Windar bile više od njegovih izvoznih cijena u SAD, to nužno ne znači da su bile (dovoljno) profitabilne. Komisija je istaknula i da je podatke za mikropokazatelje utvrdila na temelju uzorka od triju proizvođača iz Unije. Ta je pretpostavka stoga čvrsto odbačena.

(365)

Prethodna procjena gospodarskih makropokazatelja i mikropokazatelja pokazuje da je industrija Unije u razdoblju ispitnog postupka pretrpjela materijalnu štetu jer je izgubila znatan tržišni udio i da povećanje njezinih prodajnih cijena nije bilo dovoljno da nadmaši veliko povećanje troškova proizvodnje, što je dovelo do velikog pada profitabilnosti i time negativnog utjecaja na ulaganja, povrat ulaganja i novčani tok.

(366)

Činjenica da se nekoliko pokazatelja (proizvodni kapacitet, zalihe) nije pogoršalo ne dovodi u pitanje utvrđivanje štete.

(367)

Neke su strane (CCCME, SGRE, GE) tvrdile da su se neki pokazatelji poboljšali u posljednjem dijelu referentnog razdoblja iz pritužbe. Ispitnim postupkom utvrđeno je da se u razdoblju ispitnog postupka to dogodilo samo s financijskim pokazateljima jer je veliko smanjenje troška proizvodnje od 2019. do razdoblja ispitnog postupka pozitivno utjecalo na financijsku situaciju industrije Unije. Međutim, industrija Unije je u razdoblju ispitnog postupka i dalje trpjela znatne gubitke. Stoga, čak i da se taj pokazatelj poboljšao od 2019. do razdoblja ispitnog postupka, to ne dovodi pitanje utvrđivanje štete u vezi s time.

(368)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(369)

U razmatranom se razdoblju prodaja industrije Unije zbog kineskog uvoza smanjila. Obujam uvoza iz Kine znatno se povećao (za 54 %), pri čemu je njegov tržišni udio porastao za devet postotnih bodova (s 25 % u 2017. na 34 % u razdoblju ispitnog postupka). U istom se razdoblju, unatoč povećanju potrošnje od 14 %, obujam prodaje industrije Unije smanjio za više od 7 %, a njezin tržišni udio sa 69 % u 2017. na 56 % u razdoblju ispitnog postupka.

(370)

Kad je riječ o cijenama, kineske uvozne cijene bile su znatno niže od prodajnih cijena industrije Unije i niže od troška proizvodnje industrije Unije tijekom cijelog razmatranog razdoblja, što je uzrokovalo sprečavanje rasta cijena. Jasno je da se nesposobnost industrije Unije da povećanje troškova odrazi u svojim prodajnim cijenama i posljedični gubici mogu objasniti pritiskom na cijene zbog znatnog i sve većeg obujma uvoza iz Kine po takvim cijenama u razmatranom razdoblju.

(371)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da je uvozom iz Kine prouzročena materijalna šteta industriji Unije. Takva je šteta imala učinke i na obujam i na cijene.

(372)

SGRE i GE naveli su da ne postoji nikakva veza između pada dobiti podnositeljâ pritužbe i navodnog dampinškog uvoza jer je dobit naglo počela padati 2018., a kineske su se uvozne cijene povećale. CCCME je naveo da kineski uvoz nije mogao nanijeti štetu proizvođačima iz Unije jer su se količine kineskog uvoza smanjile, dok su se njegove cijene povećale.

(373)

Komisija se nije složila s tim. Kineske uvozne cijene općenito su se povećale za 2 % u razmatranom razdoblju, kako je prikazano u 5. tablici. Međutim, i dalje su bile niže od cijena industrije Unije i njezina troška proizvodnje tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Nadalje, kineske uvozne cijene smanjile su se od 2018. do 2019. Ispitni postupak pokazao je da se obujam uvoza iz Kine povećao za 54 % od 2017. do razdoblja ispitnog postupka, a zatim za još 7 % od 2018.

(374)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretao se kako slijedi:

Tablica 13.

Uvoz iz trećih zemalja

(375)

U razmatranom je razdoblju uvoz iz drugih trećih zemalja osim Kine bio ograničen. Njegov se zajednički tržišni udio povećao s 5,9 % 2017. na 9,3 % u razdoblju ispitnog postupka. Komisija je napomenula da je prosječne cijene uvoza iz drugih trećih zemalja osim Kine procijenila na temelju Eurostatovih podataka za oznake KN 7308 20 00 i 7308 90 98. Te oznake KN ne obuhvaćaju samo uvoz čeličnih stupova vjetroturbina, nego znatno veći raspona robe, no ujedno su najbolje informacije dostupne u ovom ispitnom postupku. Budući da su te cijene bile dosljedno znatno veće od cijena uvoza iz Kine, može se razumno zaključiti da osnovni uvoz čeličnih stupova vjetroturbina nije snizio prodajne cijene industrije Unije.

(376)

Obujmovi iz prethodne tablice najbolje su procjene EWTA-e. Metodologija EWTA-e opisana je u odjeljku 4.3.1.

(377)

Neki su korisnici na zahtjev Komisiji dostavili podatke o obujmu i cijenama uvoza iz drugih trećih zemalja osim Kine. Međutim, s obzirom na mali broj korisnika, mali broj izvora uvoza kojim se svaki od njih koristi i raznovrsne metodologije izvješćivanja te malu količinu podataka, utvrđeno je da takve informacije nisu pouzdane i da njihova objava ne bi bila bitna.

(378)

U 13. tablici prikazane su prosječne cijene na temelju Eurostatovih podataka zajedno za oznake kombinirane nomenklature 7308 20 00 i 7308 90 98. WindEurope zatražio je od Komisije da štetu ocijeni na temelju podataka samo za prvu oznaku, kako je učinila Međunarodna trgovačka komisija (ITC) SAD-a (128). Komisija je utvrdila da je zahtjev neutemeljen jer je ispitni postupak pokazao da se roba pod oznakom 7308 90 98 uvozila u razdoblju ispitnog postupka. Nijedna strana koja surađuje nije prijavila uvoz pod oznakom 8502 31 00. Nadalje, Komisija je u uvodnoj izjavi 375. napomenula isto u pogledu točnosti osnovnih podataka.

(379)

Nijedna strana nije sugerirala da je uvoz iz drugih trećih zemalja osim Kine mogao nanijeti štetu proizvođačima iz Unije. Nadalje, Komisija je napomenula da je takav uvoz činio manje od trećine uvoza iz Kine u razmatranom razdoblju.

(380)

S obzirom na navedeno, Komisija je zaključila da uvoz iz drugih trećih zemalja osim Kine nije nanio štetu industriji Unije u razmatranom razdoblju.

(381)

Obujam i cijena izvoza industrije Unije nepovezanim stranama u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 14.

Izvozna prodaja

(382)

U razmatranom se razdoblju obujam izvoza proizvođača iz Unije prepolovio. Proizvođači u uzorku nisu mogli dostaviti cijenu u EUR/tona za te prodaje i stoga su prethodno navedene cijene izražene po čeličnim stupovima vjetroturbina te odražavaju i povećanje njihove prosječne veličine u razmatranom razdoblju. Nadalje, na navedene prosječne cijene znatno utječu razlike u asortimanu proizvoda. Stoga se nije mogao donijeti nikakav smisleni zaključak o učinku izvoza u treće zemlje. Budući da je izvoz na svojem vrhuncu 2017. činio 28 % prodaje u Uniji u toj godini, pad izvozne prodaje eventualno je mogao u određenoj mjeri pridonijeti nanesenoj šteti, no u svakom slučaju nije oslabio uzročno-posljedičnu vezu s dampinškim uvozom.

(383)

Vestas je uputio na promjenjivost potražnje za odobalnim stupovima kao izvor štete te je, kao GE, štetu pripisao nedovoljnoj iskorištenosti proizvodnih postrojenja za odobalne vjetroturbine u Uniji. GE je napomenuo da su prije 2017. proizvođači iz Unije uložili znatna sredstva u razvoj skupih proizvodnih postrojenja radi zadovoljavanja potražnje za odobalnim stupovima i da su se ona na kraju morala upotrijebiti za proizvodnju kopnenih čeličnih stupova vjetroturbina ili su ostala neiskorištena. SGRE i GE tvrdili su da pad profitabilnosti industrije čeličnih stupova vjetroturbina u Uniji proizlazi iz pada potražnje za odobalnim čeličnim stupovima vjetroturbina.

(384)

Te tvrdnje u suprotnosti su s podacima iz publikacije Offshore wind in Europe – Key trends and statistics 2020 (Energija vjetra na moru u Europi – ključna kretanja i statistike 2020.), koju je WindEurope objavio u veljači 2021. Na slici 1. te publikacije prikazano je naglo povećanje kumulativnog instaliranog kapaciteta odobalnih vjetroturbina u Uniji od 2017. do 2018. za približno 16 % i još veći godišnji rast za 20 % u 2019. i 2020. Dok je 2017. iznosio približno 8,8 GW, instalirani kapacitet odobalnih vjetroturbina u EU-27 u 2020. iznosio je približno 14,6 GW (129). WindEurope predvidio je relativno pozitivne izglede za odobalna postrojenja (130). Komisija je napomenula i da ispitni postupak nije pokazao da su proizvođači iz Unije sustavno upotrebljavali postrojenja namijenjena odobalnim čeličnim stupovima vjetroturbina za proizvodnju kopnenih čeličnih stupova vjetroturbina i da je sam GE priznao da je cjelokupni kapacitet postrojenja određenih proizvođača iz Unije namijenjen odobalnim čeličnim stupovima vjetroturbina bio rezerviran (131).

(385)

Nakon konačne objave GE je drukčije protumačio iznose koje je objavio WindEurope. Na temelju spomenutog grafikona zaključio je da se potražnja za odobalnim vjetroturbinama od 2017. do 2018. smanjila, zatim „neznatno oporavila” od 2018. do 2019. i ponovno smanjila od 2019. do 2020. Na temelju toga zaključio je da se Unijino tržište odobalnih vjetroturbina u razmatranom razdoblju smanjilo. Međutim, iako je Komisija prilagodila iznose kako bi uključila samo države članice Unije, tj. isključila je prijavljene obujmove povezane s Ujedinjenom Kraljevinom, GE to nije učinio i stoga je svoje zaključke temeljio na pogrešnom skupu podataka. Naime, kad se Ujedinjena Kraljevina isključi iz spomenutog grafikona, umjesto pada potražnje za odobalnim vjetroturbinama od 2019. do 2020. vidljiv je velik rast za približno 20 %. Kako je navedeno, kumulativni instalirani kapacitet odobalnih vjetroturbina u Uniji znatno se povećao s 8,8 GW na 14,6 GW u razmatranom razdoblju, tj. za 66 %.

(386)

Primjedbe društva GE o nedovoljnoj iskorištenosti proizvodnih postrojenja za odobalne vjetroturbine proturječne su primjedbama kojima ta strana pojašnjava da se rezerviranost cjelokupnog kapaciteta iz uvodne izjave 384. odnosi na postrojenja samo jednog proizvođača iz Unije. Komisija je uvjerena da ispitni postupak nije pokazao da su proizvođači iz Unije sustavno upotrebljavali postrojenja namijenjena odobalnim čeličnim stupovima vjetroturbina za proizvodnju kopnenih čeličnih stupova vjetroturbina.

(387)

Zbog svih navedenih razloga Komisija je odbacila ponovljenu tvrdnju da bi pad potražnje za odobalnim stupovima negativno utjecao na profitabilnost industrije Unije i pridonio šteti.

(388)

Čelične ploče čine veliki udio (približno 40 % (132)) troška proizvodnje čeličnih stupova vjetroturbina. CCCME, SGRE i GE tvrdili su da profitabilnost industrije Unije nije smanjio kineski uvoz, nego uvođenje niza mjera trgovinske zaštite protiv uvoza čelika u Uniju, među ostalim aktualnih zaštitnih mjera. CCCME je ponovio svoju primjedbu nakon konačne objave i dodao da je, s obzirom na druge uvedene mjere trgovinske zaštite, povećanje troška proizvodnje bilo toliko veliko da se ne može nadoknaditi povećanjem cijena. Nakon konačne objave SGRE je općenito naveo da je Komisija u svojoj analizi trebala detaljnije ocijeniti nije li povećanje troška proizvodnje od 21 % oslabilo uzročno-posljedičnu vezu između navodnog dampinškog uvoza i navodne štete za industriju čeličnih stupova vjetroturbina u Uniji.

(389)

Komisija je utvrdila da su te tvrdnje neutemeljene. Nijedna strana nije potkrijepila, a kamoli podacima kvantificirala učinak bilo koje mjere trgovinske zaštite na ukupni trošak proizvodnje proizvođača čeličnih stupova vjetroturbina tako da je uzela u obzir prošlu i buduću nabavu čeličnih proizvoda u industriji Unije na koju se primjenjuju, ako postoje, mjere trgovinske zaštite. Nadalje, Komisija je u konačnoj objavi i odjeljku 4.4.3.1. uputila na kretanje troška sirovina u razmatranom razdoblju i u usporedbi s kretanjem prodajne cijene. Komisija je istaknula da u ravnopravnim uvjetima tržišnog natjecanja proizvođači iz Unije mogu odraziti povećanja troškova (sirovina) u svojim prodajnim cijenama. Međutim, proizvođači čeličnih stupova vjetroturbina iz Unije nisu mogli povećati svoje cijene (čak ni da pokriju svoje troškove) uslijed pritiska na cijene zbog kineskog uvoza. Stoga povećanje ukupnog troška proizvodnje, neovisno o tome je li uzrokovano mjerama trgovinske zaštite ili ne, nije moglo oslabiti utvrđenu uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz Kine i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(390)

SGRE je sugerirao da je otvaranje novih i modernijih proizvodnih postrojenja za čelične stupove vjetroturbina u Uniji nanijelo štetu proizvođačima iz Unije jer je dovelo do zatvaranja drugih (starijih) proizvodnih postrojenja čeličnih stupova vjetroturbina u Uniji. Nakon konačne objave strana je navela da Komisija nije dovoljno razmotrila unutarnje tržišno natjecanje nastalo otvaranjem postrojenja GRI Sevilla u Španjolskoj 2017., Haizea Bilbao u Španjolskoj 2018. i Windar France 2020. SGRE je tvrdio da je otvaranje postrojenja Windar France (povoljan položaj na obali) 2019. dovelo do redundantnosti i zatvaranja postrojenja društva Windar u gradu Olazagutía u Španjolskoj (nepovoljan položaj 100 km od obale). Nisu dostavljene druge informacije koje bi potkrijepile tu tvrdnju. Budući da nisu dostavljeni nikakvi drugi podnesci o tom pitanju, ispitnim postupkom nije se moglo utvrditi je li otvaranje novih proizvodnih postrojenja u Uniji samo po sebi imalo štetan učinak na postojeća proizvodna postrojenja.

(391)

Vestas i SGRE štetu su pripisali nepovoljnoj lokaciji proizvodnih postrojenja proizvođača iz Unije, no nisu potkrijepili te navode. Ispitni postupak pokazao je da Unijino tržište čeličnih stupova vjetroturbina, na kojem je zabilježena godišnja potrošnja od približno 3 000 jedinica u razdoblju ispitnog postupka, nije tržište velikog obujma i stoga proizvođači ne mogu ograničiti svoju prodaju samo na obližnja postrojenja. Međutim, u razdoblju ispitnog postupka svi su proizvođači iz Unije u uzorku prodavali čelične stupove vjetroturbina i u odredištima u vlastitoj državi članici ili njezinoj blizini. Te su tvrdnje odbačene.

(392)

Neke su strane smatrale da se pritisak da se čelični stupovi vjetroturbina proizvode po sve nižim cijenama povećao jer se novi projekti proizvodnje električne energije iz energije vjetra u Uniji natječu izravno s proizvođačima drugih izvora energije, osobito solarnih ploča (koje se većinom proizvode izvan Unije). Drugi je uzrok povećana ovisnost o prodaji na dražbi novih kapaciteta proizvodnje iz obnovljivih izvora od 2017. propisanoj u primjenjivim smjernicama za razdoblje 2014.–2020. (133) Komisija je utvrdila da navodno tržišno natjecanje s drugim izvorima energije ne postoji u mnogim projektima (vidjeti i uvodnu izjavu 447.). Kad je riječ o prodaji na dražbi, prema dostupnim statističkim podacima cijene stupova dodatno su se smanjile od 2009. do 2016. i zatim nakon 2016. Argument je stoga odbačen.

(393)

Vestas, SGRE i WindEurope naveli su da je smanjenje cijena ili profitabilnosti čeličnih stupova vjetroturbina bilo logična posljedica znatnog tržišnog natjecanja i pritiska na cijene u cjelokupnom sektoru energije vjetra. U tom su kontekstu Vestas, SGRE, WindEurope i CCCME uputili na određena razvojna kretanja u sektoru energije vjetra u Uniji (konkretno sve veći pritisak da se smanji broj programa diskriminacije povezane s troškom električne energije, zatim nedosljedne nacionalne politike, nejasnoće u pogledu budućeg obujma i manja profitabilnost projekata vjetroelektrana zbog promjena u obliku i iznosu subvencioniranja obnovljivih izvora energije u Uniji (uz prelazak sa zajamčenih tarifa na zajamčene premije)), zbog kojih su, prema njihovu mišljenju, brojni europski korisnici ostvarili gubitke 2018. i 2019. Komisija je uvažila ta pitanja, no utvrdila je da je cjelokupna tvrdnja neutemeljena. Povećanje tržišnog natjecanja na razini krajnjih korisnika u uobičajenim okolnostima ne uzrokuje štetu na razini dobavljača. Cijene čeličnih stupova vjetroturbina u industriji Unije smanjile su se zbog široke i sve veće dostupnosti uvoza iz Kine po niskim cijenama. Da su uvjeti tržišnog natjecanja na toj razini bili ravnopravni, cijene i profitabilnost proizvođača čeličnih stupova vjetroturbina ne bi se smanjile u istoj mjeri. Stoga povećani pritisak na cijene za industriju korisnika nije mogao oslabiti utvrđenu uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz Kine i materijalne štete koju su pretrpjeli proizvođači čeličnih stupova vjetroturbina iz Unije.

(394)

SGRE je naveo da je unutarnje tržišno natjecanje s nečeličnim stupovima mogući zaseban uzrok štete nanesene industriji Unije. Nakon konačne objave strana je ustrajala na tome da je u publikaciji društva Wood Mackenzie Global wind turbine technology trends 2019 (Globalna kretanja u tehnologiji vjetroturbina 2019.) iskazano povećanje broja hibridnih stupova od 10 % i smanjenje broja čeličnih stupova od 16 % u razdoblju 2017.–2024., a WindEurope prognozirao je smanjenje tržišne vrijednosti čeličnih stupova vjetroturbina u nadolazećim godinama. Komisija je uvažila to pitanje. Međutim, broj nečeličnih stupova u Uniji u razmatranom razdoblju bio je nizak (134) i ti stupovi nisu bili primjereni za brojne projekte. Nečelični stupovi stoga nisu mogli oslabiti utvrđenu uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz Kine i materijalne štete koju su pretrpjeli proizvođači čeličnih stupova vjetroturbina iz Unije.

(395)

CCCME je naveo da su znatna ulaganja proizvođača čeličnih stupova vjetroturbina iz Unije, osobito 2017., stvorila pritisak na dobit tih istih proizvođača u kasnijim godinama, kad se potražnja smanjila. Prvo, potražnja se nije smanjila nakon 2017. Drugo, proizvođači čeličnih stupova vjetroturbina iz Unije ostvarili su 2017. novčani tok koji je iznosio više od trećine uloženih sredstava u toj godini. U kombinaciji s akumuliranom dobiti i ostvarenim novčanim tokom u godinama prije 2017., kad nije bilo štetnog dampinga, proizvođači iz Unije imali su dovoljno sredstava za financiranje tih ulaganja. Međutim, ispitni postupak pokazao je da su se ta ulaganja proizvođača čeličnih stupova vjetroturbina iz Unije u uzorku odnosila na opravdane zamjene, promjene uzrokovane potražnjom na tržištu i potrebne nadogradnje opreme za korisnike.

(396)

SGRE je uputio na to da je povećana amortizacija društva GRI uzrok štete. Ispitnim postupkom utvrđeno je da je amortizacija društva GRI u skladu s primjenjivim nacionalnim i međunarodnim računovodstvenim standardima. Nadalje, ispitnim postupkom nije se moglo utvrditi jesu li promjene u amortizaciji društva GRI utjecale na utvrđenu uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz Kine i materijalne štete koju je pretrpjela cjelokupna industrija Unije.

(397)

Vestas je smatrao da je šteta nastala zbog slabljenja kineske valute, što je povećalo konkurentnost kineskih čeličnih stupova vjetroturbina. Međutim, Komisija je utvrdila da je ta tvrdnja pogrešna. Utvrđeno je da kineski proizvođači čeličnih stupova vjetroturbina izdaju račune za izvoz u Uniju u USD ili EUR. USD je zapravo bio relativno jak u razdoblju ispitnog postupka i iznosio je od 1,07 do 1,14 prema tečaju EUR/USD. Za razliku od toga tečaj EUR/USD iznosio je više od 1,18 u kolovozu 2020. i više od 1,22 u siječnju 2021. Stoga fluktuacija tečaja nije mogla prouzročiti materijalnu štetu koju je pretrpjela industrija Unije.

(398)

Nakon konačne objave CCCME je tvrdio da je smanjenje potrošnje 2019., koja obuhvaća polovinu razdoblja ispitnog postupka, bilo jedan od uzročnih čimbenika štete. U tom je pogledu istaknuo i relativno nisku razinu instaliranog kapaciteta u Njemačkoj 2019. i osobito 2020. Komisija je tu tvrdnju odbacila jer je potrošnja u Uniji 2019. i dalje bila 5 % viša u usporedbi s 2017. te jer je pad potrošnje 2019. bio privremen i nakon njega je uslijedio velik rast od 8 % u razdoblju ispitnog postupka.

(399)

Nakon konačne objave CCCME je tvrdio i da je Komisija trebala razmotriti učinak pandemije bolesti COVID-19 na štetu jer je ona uzrokovala veliku gospodarsku krizu i uvelike utjecala na globalne lance opskrbe. Komisija je napomenula da je razdoblje ispitnog postupka završilo sredinom 2020. i da ništa nije upućivalo na to da se potražnja za čeličnim stupovima vjetroturbina smanjila ili da su se problemi s nabavom sirovina počeli javljati u posljednja četiri mjeseca razdoblja ispitnog postupka, kad se pandemija pojavila u Uniji. Tvrdnja EWTA-e stoga je odbačena.

(400)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da je dampinški uvoz iz predmetne zemlje stvara materijalnu štetu za industriju Unije, a da ostali čimbenici, uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, ne slabe uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete.

(401)

Kako bi utvrdila razinu mjera, Komisija je ispitala bi li pristojba niža od dampinške marže bila dovoljna za uklanjanje štete prouzročene dampinškim uvozom industriji Unije.

(402)

Šteta bi se uklonila ako bi industrija Unije mogla ostvarivati ciljnu dobit prodajom proizvoda po ciljnoj cijeni u smislu članka 7. stavaka 2.c i 2.d osnovne uredbe.

(403)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe, Komisija je za utvrđivanje ciljne dobiti uzela u obzir sljedeće čimbenike: razinu profitabilnosti prije povećanja uvoza iz predmetne zemlje, razinu profitabilnosti potrebnu za pokrivanje punih troškova i ulaganja, istraživanja i razvoja i inovacija te razinu profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Takva profitna marža ne bi trebala biti niža od 6 %.

(404)

Podnositelji pritužbe naveli su da je 10 % bila razumna ciljna dobit jer su je navodno ostvarili određeni podnositelji pritužbe u razdoblju obuhvaćenom pritužbom (135). Međutim, nekoliko je korisnika tvrdilo da je razina dobiti koju su iznijeli podnositelji pritužbe bila nerazumno visoka.

(405)

U članku 7. stavku 2.c osnovne uredbe utvrđuje se najniža ciljna dobit od 6 %. Ispitni postupak pokazao je da je u cjelokupnom razmatranom razdoblju uvoz iz Kine imao veliki tržišni udio u Uniji i da je profitabilnost industrije Unije bila niža od 6 %. Komisija je stoga ocijenila profitabilnost industrije Unije u šest godina prije razmatranog razdoblja i utvrdila da je u 2015. i 2016., dvije godine prije referentnog razdoblja, njezina profitabilnost iznosila 8,4 % odnosno 9,8 % (136). Komisija nema nikakve informacije o razini i cijenama uvoza prije razmatranog razdoblja. Međutim, razine dobiti ostvarene u tim dvjema godinama upućuju na to da kineski uvoz ne bi smanjio prodajne cijene industrije čak i da je njegov obujam na tržištu Unije 2015. i 2016. bio znatan. Komisija je stoga smatrala da je ciljna dobit od 9,1 %, odnosno prosječna dobit industrije Unije za te dvije godine, razumna jer je u razmatranom razdoblju na profitabilnost industrije Unije već utjecala visoka razina uvoza iz Kine. Ta ciljna dobit dodana je stvarnim troškovima proizvodnje industrije Unije kako bi se utvrdila neštetna cijena.

(406)

Nakon konačne objave Suzhou Titan smatrao je da je prilagodba od 0,5 % vrijednosti CIF koju je provela Komisija kako bi obuhvatila troškove nakon uvoza bila preniska s obzirom na troškove prijevoza koje snose korisnici i (višu) prilagodbu koju je Komisija provela u drugim ispitnim postupcima. Komisija je odbacila tu tvrdnju. Prilagodba je provedena na temelju podataka korisnika koji surađuju i podataka koje je Komisija unakrsno provjerila na daljinu te je stoga svojstvena ovom predmetu.

(407)

Nakon konačne objave CCCME je naveo da je ciljna dobit trebala biti 6 % jer je profitabilnost industrije Unije proteklih nekoliko godina bila niža od 6 % te za aktualne tržišne okolnosti ne bi bilo reprezentativno da se osloni na podatke za 2015. i 2016. Komisija je tu tvrdnju odbacila. Zbog navedenih razloga profitabilnost u razmatranom razdoblju ne može se upotrijebiti kao referentna vrijednost, a profitabilnost tijekom dviju godina prije toga u skladu je sa zahtjevima iz članka 7. stavka 2.c.

(408)

U svojim primjedbama na konačnu objavu GE je utvrdio da prethodno opisana metodologija ima nedostataka. GE je naveo da se cijene industrije Unije nisu smanjile u razmatranom razdoblju i smatrao je da je Komisija bespotrebno razmatrala godine prije razmatranog razdoblja jer je, prema njegovu mišljenju, do povećanja uvoza čeličnih stupova vjetroturbina iz Kine došlo tek 2019. Komisija je utvrdila da je ta tvrdnja neutemeljena s obzirom na 4. tablicu ove Uredbe, u kojoj je jasno prikazano povećanje kineskog uvoza od 44 % od 2017. do 2018. i tržišnog udjela kineskog uvoza od najmanje 25 % u 2017., što je i dalje najniža stopa u razmatranom razdoblju. GE je usto na temelju podataka iz pritužbe tvrdio da je razina kineskog uvoza bila usporediva s razinama 2016., 2017. i 2018. Međutim, nalazi ovog ispitnog postupka (vidjeti 4. tablicu), kako su objavljeni zainteresiranim stranama, sadržavaju iznose uvoza u razmatranom razdoblju koji se znatno razlikuju od iznosa u pritužbi, a Komisija ne posjeduje informacije o uvozu samo čeličnih stupova vjetroturbina prije tog razdoblja. Stoga, kako je već navedeno, nema informacija o razini uvoza iz Kine 2015. i 2016., no profitabilnost koju je industrija Unije ostvarila u tim godinama upućuje na to da kineski uvoz nije smanjio prodajne cijene, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 405. GE je zatražio ciljnu dobit od 6 % „jer bi se time gotovo udvostručila razina dobiti koju je Unija (industrija) ostvarila na početku razmatranog razdoblja i jer bi to bilo povećanje od 7,4 % u odnosu na razinu u razdoblju ispitnog postupka” (137). U tom se zaključku ne uzimaju u obzir sve mjerodavne odredbe osnovne uredbe. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju.

(409)

Nijedan proizvođač u uzorku nije zatražio prilagodbu na temelju članka 7. stavka 2.c osnovne uredbe za izgubljena ulaganja ili troškove istraživanja i razvoja te inovacija. Osim toga, nijedna tvrdnja nije iznesena na temelju članka 7. stavka 2.d osnovne uredbe, tj. o budućim troškovima koje će industrija Unije snositi u razdoblju primjene mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2., a koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o okolišu i njihovih protokola kojih je Unija stranka te konvencija Međunarodne organizacije rada (ILO) koje su navedene u Prilogu I.a osnovne uredbe.

(410)

Komisija je zatim utvrdila razinu uklanjanja štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene za svaku vrstu proizvoda svih proizvođača izvoznika u uzorku u predmetnoj zemlji, kako je utvrđeno za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(411)

Suzhou Titan, GE i EWTA iznijeli su primjedbe na razinu usporedbe cijena koja će se upotrijebiti za izračun sniženja ciljnih cijena istovjetne onima koje su iznijeli za izračune sniženja cijena (što je razmotreno u uvodnim izjavama od 326. do 328.). Tvrdnje su odbačene zbog razloga navedenih u tim uvodnim izjavama koje se primjenjuju mutatis mutandis.

(412)

GE i Vestas tvrdili su da bi se marža sniženja cijena trebala smatrati maržom štete. Komisija je tu tvrdnju odbacila jer bi se takvim pristupom dobila razina pristojbe kojom se ne bi uklonila šteta koja je dampinškim uvozom nanesena industriji Unije, što je protivno primjenjivim pravilima.

(413)

Nakon konačne objave Suzhou Titan doveo je u pitanje vjerodostojnost marži utvrđenih na način objašnjen u uvodnoj izjavi 410. zbog priopćene razine podudaranja između njegove prodaje i objavljene prodaje u Uniji. Strana je zatražila da se u izračunu razlikuju kopneni čelični stupovi vjetroturbina od odobalnih čeličnih stupova vjetroturbina kako bi se cjelovito i u potpunosti uzeo u obzir njezin uvoz tih stupova te je navela da PCN-i s negativnim maržama sniženja ciljnih cijena nisu mogli nanijeti štetu. Komisija je odbacila te tvrdnje. Komisija je pojasnila da se izračuni temelje samo na kopnenim čeličnim stupovima vjetroturbina. Podudaranje PCN-a općenito je znatno i stvara jasnu sliku o marži štete. Činjenica da nekoliko PCN-a ima negativne marže sniženja ciljnih cijena ne utječe na izračun marže štete niti mijenja zaključke o šteti.

(414)

CCCME je od Komisije zatražio da objavi razinu podudaranja za slučaj da se određeni parametri PCN-a ne uklone/ublaže. Komisija je smatrala da nije važno objaviti scenarij koji nije zadržan za potrebe izračunâ.

(415)

Proizvođač izvoznik Chengxi Shipyard tvrdio je da bi marže sniženja ciljnih cijena trebalo izračunati po komadu umjesto po kilogramu. Tvrdnja je odbačena zbog razloga navedenih u uvodnoj izjavi 329. koja se primjenjuje mutatis mutandis.

(416)

Razine uklanjanja štete za „ostala društva koja surađuju” i za „sva ostala društva” utvrđene su na isti način kao dampinške marže za ta društva (vidjeti uvodne izjave 287. i 290.). Na temelju toga Komisija je smatrala primjerenim utvrditi preostalu maržu štete na razini ponderirane prosječne marže štete utvrđene za vrste proizvoda koje najviše izvozi društvo Suzhou Titan, proizvođač izvoznik u uzorku s najvišom pojedinačnom maržom štete. U razdoblju ispitnog postupka udio tih vrsta proizvoda u izvozu proizvoda iz ispitnog postupka tog društva u Uniju iznosio je više od 50 %.

(417)

Nakon konačne objave EWTA je tvrdila da predložene pristojbe nisu dostatne da se ukloni šteta koja je dampinškim uvozom nanesena industriji Unije; na temelju tih pristojbi ne bi se ponovno uspostavili ravnopravni uvjeti tržišnog natjecanja ni poštena razina cijena na tržištu Unije, a ne bi se ni poboljšala profitabilnost industrije Unije. Ne bi se ispunili zahtjevi iz članka 9. stavka 4. osnovne uredbe prema kojima bi se niža pristojba primjenjivala kad bi bila prikladna za uklanjanje štete za industriju Unije.

(418)

EWTA je uputila na članak 7. stavke 2. i 2.a osnovne uredbe i pritom dodala da je primarnim zakonodavstvom EU-a opravdano uvođenje tarifa na razini dampinške marže i da je, ako je odstupila od zahtjeva iz članka 7. stavka 2. i primijenila nižu pristojbu u skladu s člankom 7. stavkom 2.a, Komisija trebala ispitati bi li pristojba niža od dampinške marže bila dostatna za uklanjanje štete i uzeti u obzir postojanje poremećaja u vezi sa sirovinama u pogledu predmetnog proizvoda.

(419)

EWTA je tvrdila da članak 7. stavak 2. osnovne uredbe sadržava odredbu kojom se nastoji što je više moguće zaštititi interese EU-a. EWTA je tvrdila da bi Komisija trebala provesti potrebna ispitivanja kako bi odstupila od članka 7. stavka 2. i provjeriti jesu li ispunjeni uvjeti za utvrđivanje niže razine pristojbi. U vezi s prethodno navedenim stajalištem EWTA smatra da Komisija nema nikakvo diskrecijsko pravo i da ne postoji nijedna druga pravna osnova u primarnom zakonodavstvu EU-a kojom je Komisiji dopušteno odstupanje od odredbi osnovne uredbe, a kamoli za određivanje obveze ili zadaće podnositelju pritužbe da istraži i dokaže tu tvrdnju. EWTA je u tom kontekstu napomenula da je podnositelj pritužbe iznio razumne činjenice i argumente te jasno zatražio od Komisije da pristojbe odredi na razini dampinške marže zbog teških poremećaja u vezi s predmetnim ključnim sirovinama, čije je postojanje Komisija sama nedavno utvrdila već nekoliko puta. U tom je kontekstu EWTA uputila na odjeljak 2.7.2. pritužbe u kojem je opisano kretanje znatne razlike u cijeni čeličnih ploča između Unije i Narodne Republike Kine, što se mora tumačiti kao slučaj obuhvaćen značenjem članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe, odnosno kao slučaj u kojem je „cijena te sirovine znatno niža u odnosu na cijene na reprezentativnim međunarodnim tržištima”. Nadalje, EWTA je napomenula da bi, s obzirom na to da je Komisija već utvrdila postojanje poremećaja u vezi s predmetnim sirovinama i drugim ključnim ulaznim materijalima, kao što su energija i rad, trebalo biti jednostavno integrirati te aspekte kako bi se odstupilo od članka 7. stavka 2.a i primijeniti pristojbe na temelju članka 7. stavka 2. S obzirom na navedeno, EWTA je ostala pri svojem zahtjevu da se uvedu pristojbe na razini dampinške marže u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe i tvrdila da je pronašla učinkovit, djelotvoran i konstruktivan pravni način za ispunjenje zahtjeva iz osnovne uredbe.

(420)

Komisija je napomenula da je opće pravilo o izračunu razine pristojbe utvrđeno u članku 7. stavku 2. osnovne uredbe, prema kojem se prioritet daje marži štete kad god je niža od dampinške marže („pravilo nižeg iznosa”). U pravilu će takva marža štete, po definiciji, ukloniti štetu koju je pretrpjela industrija Unije jer se izračunava tako da se stvarnom trošku proizvodnje industrije Unije dodaje ciljna dobit, kako je utvrđeno u skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe.

(421)

EWTA je ispravno istaknula da je iznimka od općeg pravila utvrđena u članku 7. stavku 2.a osnovne uredbe, kojim je predviđeno uzimanje u obzir postojanja poremećaja u vezi sa sirovinama u pogledu predmetnog proizvoda.

(422)

U članku 7. stavku 2.a četvrtom podstavku osnovne uredbe navedeno je da se ispitnim postupkom obuhvaćaju svi poremećaji u vezi sa sirovinama utvrđeni u drugom podstavku tog stavka, a za čije postojanje Komisija ima dostatno dokaza na temelju članka 5. U članku 5. osnovne uredbe utvrđene su odredbe o pokretanju postupka. Pri pokretanju postupka u pritužbi nije bilo nikakvih dokaza o postojanju bilo kakvih mjera u NRK-u iz članka 7. stavka 2.a drugog podstavka osnovne uredbe te ni Komisija nije imala nikakvih dokaza o postojanju takvih mjera. Stoga se ispitnim postupkom Komisije nisu mogli obuhvatiti takvi poremećaji. Tvrdnja EWTA-e stoga je odbačena.

(423)

Iz prethodne ocjene proizlazi da bi konačne antidampinške pristojbe trebalo utvrditi kako slijedi u skladu s člankom 9. stavkom 4. osnovne uredbe:

(424)

Nijedan proizvođač čeličnih stupova vjetroturbina u Uniji nije se protivio mjerama. Očekuje se da će se mjerama ponovno uspostaviti ravnopravni uvjeti tržišnog natjecanja i poštena razina cijena na tržištu Unije te poboljšati profitabilnost industrije Unije.

(425)

Industrija Unije u razmatranom je razdoblju restrukturirana i stalno je posvećena povećanju svoje učinkovitosti u smislu troškovne učinkovitosti i inovacija te pružanja bolje usluge kupcima. Podnositelj pritužbe tvrdio je da su unatoč tome 2018.–2019. četiri proizvođača čeličnih stupova vjetroturbina iz Unije morala pokrenuti stečajni postupak (138).

(426)

Ako mjere izostanu, neki drugi proizvođači iz Unije možda će trebati učiniti isto, smanjiti ili čak ukinuti svoje aktivnosti povezane s čeličnim stupovima vjetroturbina te smanjiti broj radnih mjesta (139). To bi moglo dodatno smanjiti broj izvora opskrbe za korisnike, odgoditi vrijeme isporuke i negativno utjecati na tržišno natjecanje. Gubitak znanja i vještina u Uniji nije poželjan u kontekstu ciljeva Unije za kopnene i odobalne vjetroturbine u nadolazećim godinama. Stopa iskorištenosti kapaciteta u 6. tablici pokazuje da, suprotno tvrdnjama određenih strana, industrija Unije može zadovoljiti potražnju u Uniji te da i dalje ima neiskorištenih kapaciteta.

(427)

Zaštita proizvođača čeličnih stupova vjetroturbina u Uniji ojačala bi lanac vrijednosti obnovljivih izvora energije u Uniji i održivi poslovni model koji se temelji na sigurnosti opskrbe i poštenom tržišnom natjecanju. U nadolazećim godinama očekuje se povećanje potražnje za vjetroturbinama. Stoga WindEurope očekuje da će se tržišna vrijednost stupova vjetroturbina povećavati za 2,4 % godišnje do 2029. i dosegnuti 4 milijarde EUR (140).

(428)

Ako mjere izostanu, stanje industrije Unije vrlo će se vjerojatno nastaviti pogoršavati. U Kini postoji znatan višak kapaciteta za proizvodnju čeličnih stupova vjetroturbina. Taj kapacitet premašuje 23 000 stupa godišnje, tj. 100 % svjetske potražnje (141), u kontekstu u kojem se na kineske proizvođače čeličnih stupova vjetroturbina mjere trgovinske zaštite primjenjuju u nekim dijelovima svijeta, npr. u SAD-u (142), Australiji (143) i Meksiku (144), zbog čega je vrlo vjerojatno da će se kineski uvoz u Uniju dodatno povećati.

(429)

Nakon konačne objave EWTA i nekoliko proizvođača iz Unije žalili su se na duljinu postupka uvođenja konačnih mjera i objavljenu razinu pristojbi, koje su smatrali preniskima za dostatnu zaštitu industrije Unije. Komisija je odbacila te primjedbe. Vremenski slijed ispitnog postupka bio je potpuno u skladu s mjerodavnim pravnim odredbama i Komisija mu je posvetila dužnu pažnju prije donošenja zaključaka. Nadalje, Komisija je izračunala antidampinške pristojbe koje treba uvesti na temelju skupova unakrsno provjerenih podataka koje su dostavile relevantne strane i primjene svih mjerodavnih odredbi osnovne uredbe.

(430)

S obzirom na navedeno, Komisija je zaključila da bi uvođenje antidampinških pristojbi bilo u interesu industrije Unije.

(431)

Komisija je utvrdila da u djelatnosti čeličnih stupova vjetroturbina nema posrednika jer korisnici čelične stupove vjetroturbina kupuju izravno od njihovih proizvođača. Pitanje uvoza čeličnih stupova vjetroturbina obično rješavaju korisnici u Uniji.

(432)

U ispitnom postupku nije sudjelovalo nijedno društvo koje se bavi samo uvozom čeličnih stupova vjetroturbina. Društvo iz Hong Konga povezano s kineskom grupom Envision (subjekt koji razvija vjetroturbine) ispunilo je upitnik namijenjen nepovezanim uvoznicima u Uniji i smatralo je da mjere nisu potrebne za pošteno tržišno natjecanje na tržištu čeličnih stupova vjetroturbina. Ispitni postupak pokazao je da je ispitanik dio grupe čiji su glavni interesi istovjetni onima korisnika čeličnih stupova vjetroturbina.

(433)

S obzirom na navedeno, Komisija je zaključila da ne postoje dokazi da bi uvođenje antidampinških pristojbi utjecalo na uvoznike.

(434)

Proizvođači čeličnih stupova vjetroturbina u pravilu proizvod iz ispitnog postupka prodaju izravno proizvođačima vjetroturbina, koji se smatraju korisnicima u ovom postupku u smislu da sastavljaju čelične stupove s cijelom vjetroturbinom.

(435)

Korisnici GE i Vestas, koji zajedno čine najmanje 50 % potrošnje u Uniji u razdoblju ispitnog postupka, dostavili su odgovore na upitnike i na zahtjev neke dodatne informacije. Nadalje, korisnici SGRE i Nordex dostavili su na zahtjev određene informacije o svojim kupnjama. Ta četiri društva nalaze se među deset najvećih proizvođača vjetroturbina (145).

(436)

CCCME je smatrao da su korisnici primjer uspjeha globalizacije i međunarodne suradnje jer integriraju komponente iz cijelog svijeta, uključujući kineske čelične stupove vjetroturbina. CCCME je naveo da bi mjere protiv čeličnih stupova vjetroturbina podrijetlom iz Kine utjecale na lanac opskrbe i odgodile projekte vjetroelektrana jer korisnici imaju složene i duge postupke kvalifikacije dobavljača. Komisija se s tim nije složila jer će se mjerama ponovno uspostaviti ravnopravni uvjeti tržišnog natjecanja i neće se onemogućiti uvoz iz Kine. Nadalje, lanac opskrbe industrije korisnika ne ovisi o opskrbi čeličnim stupovima vjetroturbina iz Kine jer se oni nabavljaju od brojnih drugih kvalificiranih dobavljača iz Unije i drugih dijelova svijeta. To se pitanje dodatno razmatra u uvodnoj izjavi 443.

(437)

Udruženje WindEurope i nekoliko proizvođača vjetroturbina iznijeli su bojazni korisnika. Nekoliko korisnika navelo je da ne mogu apsorbirati antidampinške pristojbe na čelične stupove vjetroturbina jer već plaćaju antidampinške i antisubvencijske pristojbe na razne druge sirovine koje se upotrebljavaju u vjetroturbinama te jer troškovi tih stupova čine znatan udio u troškovima vjetroturbine. Neki korisnici istaknuli su gubitke koje je nekoliko njih nedavno ostvarilo u Uniji. SGRE je napomenuo da korisnici najavljuju nisku dobit za 2021. (146) Neki korisnici naveli su da bi se zbog mjera povećale cijene čeličnih stupova vjetroturbina (među ostalim onih podrijetlom iz Unije) te da bi mjere negativno utjecale na dobit korisnika i neke njihove aktivnosti, zaustavile zapošljavanje i dovele do zatvaranja njihovih manje konkurentnih proizvodnih postrojenja u određenim dijelovima Unije. U tom je pogledu WindEurope naveo da je u europskoj industriji energije vjetra 2019. bilo više od 300 000 radnih mjesta, od čega su više od 50 000 osigurali izravno proizvođači vjetroturbina, i da je ta industrija ostvarila znatne prihode i pridonijela BDP-u EU-a. Nekoliko korisnika navelo je da je uvoz potreban i pribojavalo se nedostatka kapaciteta i (pogoršanja) problema s opskrbom u Uniji, prvenstveno za veće veličine (147). SGRE je tvrdio da će korisnici na određenim lokacijama imati veće troškove jer će biti prisiljeni kupovati od neoptimalnih dobavljača. GE je naveo da bi trebalo zasebno analizirati kapacitet za kopnene i odobalne stupove te da su podnositelji pritužbe radili punim kapacitetom za proizvodnju kopnenih čeličnih stupova vjetroturbina i da u nekoliko slučajeva nisu mogli zadovoljiti potrebe društva GE u odnosu na zahtjeve iz specifikacije ili u potrebnim vremenima isporuke (a ponekad uopće). GE je tvrdio da GRI potražnju za čeličnim stupovima vjetroturbina u Uniji nastoji zadovoljiti u svojim proizvodnim postrojenjima u Turskoj i Indiji. SGRE je napomenuo da odgovor društva GRI na upitnik pokazuje da je društvo moralo kupiti čelične stupove vjetroturbina da bi zadovoljilo potražnju. Neke tvrdnje, prvenstveno one o većim troškovima korisnika i pitanjima opskrbe, ponovljene su nakon konačne objave. Sve tvrdnje iz ove uvodne izjave razmotrene su u sljedećim uvodnim izjavama.

(438)

Komisija je najprije napomenula da su korisnici većinu općih izjava o učinku pristojbe iznijeli u kontekstu navoda iz pritužbe, u kojoj su izračunane dampinške marže iznosile više od 50 %, a marže štete do 20 %. Drugim riječima, nisu uzeli u obzir razinu pristojbi iz ovog ispitnog postupka.

(439)

Strane su iskazale različite udjele troškova čeličnih stupova vjetroturbina u troškovima vjetroturbina, pri čemu su udjeli iznosili od 20 % (148) do 30 %. U dokumentaciji predmeta nema dokaza koji upućuju na to da korisnici povećanja troškova čeličnih stupova vjetroturbina uzrokovana predloženom pristojbom, ako do njih dođe, ne mogu prenijeti na nositelje projekata ili druge strane. Nadalje, ispitni postupak pokazao je da korisnici GE i Vestas koji surađuju nisu ostvarili gubitke u referentnom razdoblju. Kad je riječ o proizvodima koji sadržavaju proizvod iz ispitnog postupka, GE je u odgovoru na upitnik prijavio dobit u rasponu 5–10 % u 2019. i razdoblju ispitnog postupka (149). U tim je razdobljima Vestas ostvario dobit u istom rasponu i predvidio veću dobit u nadolazećim godinama (150). Napominje se da se profitabilnost korisnika mora tumačiti u širem kontekstu jer se vjetroturbine koje sadržavaju čelične stupove prodaju u okviru većeg projekta (151) i često na temelju višegodišnjih ugovora o pružanju usluga i održavanju (152). Odjel usluga društva Vestas 2020. imao je vrlo dobru radnu učinkovitost i ostvario povećanje prihoda od 10 % u odnosu na prethodnu godinu i rekordnu maržu dobiti prije kamata i poreza (EBIT) od 28 % (153). Kad je riječ o društvima Nordex i SGRE, od 2017. do 2019. marža za usluge bila je znatno viša od njihova EBIT-a (pozitivan) za narudžbe vjetroturbina (154). To što su 2021. (155) neki korisnici ostvarili nižu dobit (156) ne može promijeniti činjenicu da je većina korisnika dobro poslovala u razdoblju pada (157) troška energije vjetra, kao ni da je njihova zarada bila ciklične prirode ovisno o fazi projekata na kojoj su radili. U primjedbama na konačnu objavu CCCME je nedvosmisleno istaknuo da očekuje snažan oporavak u razdoblju nakon ispitnog postupka, ponajviše u smislu potrošnje i proizvodnje (158).

(440)

Budući da su korisnici dostavili vrlo djelomične podatke o udjelu troškova čeličnih stupova vjetroturbina u njihovim projektima, Komisija nije mogla smisleno kvantificirani koliko bi se zbog mjera povećali ukupni troškovi projekata. Procjene upućuju na niski udio, koji bi ovisio o opsegu ugovora. EWTA je tvrdila da bi se povećanje troška kupnje čeličnih stupova vjetroturbina zbog pristojbe prenijelo u godišnje povećanje troška projekta za 0,5 % tog iznosa (159). Stoga je EWTA smatrala da bi, ako bi uvođenje antidampinških mjera dovelo, na primjer, do općeg povećanja cijena čeličnih stupova vjetroturbina za 10 % za korisnike koji bi većinu tog povećanja cijena prenijeli na svoje kupce, to dovelo do godišnjeg povećanja troška projekta za 0,05 %. Trebalo bi i napomenuti da ni GE ni Vestas ni Nordex ni SGRE ne ovise isključivo o kineskom uvozu čeličnih stupova vjetroturbina.

(441)

Nakon konačne objave SGRE je naveo da, čak i ako bi pristojbe imale relativno mali učinak na trošak čeličnih stupova vjetroturbina iskazan u postocima, u apsolutnim količinama učinak bi bio znatan s obzirom na to da korisnici trebaju optimizirati proizvodna postrojenja zbog konkurentskog pritiska i da se treba pridonijeti konkurentnosti energije vjetra u smislu ujednačenog troška energije, tj. prosječnog neto sadašnjeg troška proizvodnje električne energije za proizvodno postrojenje tijekom njegova vijeka trajanja. Strana nije kvantificirala navodni „znatan” učinak. Komisija je odbacila tu tvrdnju. S obzirom na razmatranja iz uvodnih izjava 438. i 440., ne očekuje se da će mjere na uvoz kineskih čeličnih stupova vjetroturbina imati veliki učinak na dobit korisnika koji surađuju, njihove aktivnost istraživanja i razvoja ili proizvodne postupke određenih dijelova vjetroturbina korisnika.

(442)

Kako je napomenuo WindEurope, korisnici stvaraju znatnu dodanu vrijednost u Uniji. Isto se može reći i za proizvođače čeličnih stupova vjetroturbina u Uniji s obzirom na to da su proizvođači komponenti (160). Međutim, 300 000 i/ili 50 000 radnih mjesta koje je spomenuo WindEurope ne bi trebalo uspoređivati s podacima o zaposlenosti u Uniji iz 8. tablice ove Uredbe. Naime, tih 300 000 radnih mjesta uključuje i radna mjesta kod proizvođača komponenti, uključujući proizvođače čeličnih stupova vjetroturbina u Uniji, i radna mjesta kod pružatelja usluga na kopnu i na moru. Nadalje, uključuje i radna mjesta u subjektima u zemljama izvan EU-a, kao što su Ujedinjena Kraljevina, Turska, Norveška i Švicarska, te 140 000 neizravnih radnih mjesta raznih vrsta. Korisnici koji su prijavili ukupne podatke o radnim mjestima nisu kvantificirali radna mjesta u svojim subjektima koja bi mogla biti u opasnosti kad bi se uvele mjere na čelične stupove vjetroturbina podrijetlom iz NRK-a. Drugi korisnici spomenuti u uvodnoj izjavi 435. nisu dostavili podatke o radnim mjestima. S obzirom na prethodno navedeno, Komisija smatra da će mjere zapravo sveukupno pomoći u očuvanju radnih mjesta u sektoru energije vjetra u Uniji jer se predviđa porast broja radnih mjesta u tom području (161).

(443)

Kad je riječ o primjedbama korisnika na probleme s opskrbom, ispitni postupak pokazao je da korisnici rade s malim brojem dobavljača čeličnih stupova vjetroturbina jer je pronalazak (alternativnih) kvalificiranih dobavljača vjetroturbina vremenski zahtjevan. Međutim, u Uniji se nalazi veliki broj dobavljača koji proizvode i velik raspon veličina. Kad je riječ o veličinama, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 42., Komisija je utvrdila da industrija Unije ima proizvodni kapacitet za sve potrebne veličine čeličnih stupova vjetroturbina. Dokumentacija u kojoj su objavljeni izračuni štete pokazuje da su, baš kao i kineski proizvođači, proizvođači iz Unije u uzorku prodavali dijelove promjera većeg od 5 metara. Nadalje, nakon konačne objave korisnik SGRE osobito je istaknuo pojavu novih, modernijih proizvodnih postrojenja u Uniji u kojima su se 2017., 2018. i 2020. mogle proizvoditi veće veličine čeličnih stupova vjetroturbina (162). U objavama društava proizvođača iz Unije upućuje se na dimenzije veće od onih koje su prodavali proizvođači iz Unije u uzorku u razdoblju ispitnog postupka (163). U Uniji je doista dostupna znatna opskrba: proizvodni kapacitet proizvođača čeličnih stupova vjetroturbina u Uniji veći je od potrošnje u Uniji te je u Uniji dostupan znatan kapacitet za čelične stupove vjetroturbina (vidjeti 6. tablicu), koji zadovoljava sve potrebne lokacije te tržišta kopnenih i odobalnih vjetroturbina. CCCME je uvažio povećanje kapaciteta industrije Unije proteklih godina. Iako su tržišne okolnosti bile teške zbog velike prisutnosti kineskih čeličnih stupova vjetroturbina po niskim cijenama, industrija Unije u razmatranom je razdoblju povećala kapacitet u skladu sa zahtjevom kupaca (164) i obvezala se dodatno ga povećati ako to omogućuju tržišni uvjeti. Ako se mjere uvedu, uvoz iz Kine i dalje će biti moguć (iako po ispravljenim razinama cijena), baš kao i uvoz iz drugih zemalja (165).